Vijesti iz BiH
BiH

BiH (666)

Ocijeni...
(0 glasova)

ratsarajevoPiše: Snežana Čongradin

Jedan moj prijatelj, Sarajlija, koji je 1.475 dana ranog detinjstva proveo i igrom slučaja sačuvao glavu u gradu koji su bosanski Srbi, uz pomoć i pod ingerencijom zvaničnog Beograda, odnosno režima Slobodana Miloševića, granatirali i napadali, poput zveri, pune četiri godine, reagovao je na tvit srpskog reditelja Srđana Dragojevića (Lepa sela lepo gore), koji je uoči godišnjice najduže i najnehumanije opsade jednog grada u novijoj istoriji napisao: "Usred pandemije neki stavljaju ’jubileje’ i godišnjice užasnih događaja iz ratova u bivšoj SFRJ – pa onda krene četnikovanje, ustašovanje, balijanderovanje, psovke, uvrede, verbalna klanja i silovanja. Razmišljam da odmah blokiram i one koji ovo stavljaju i one koji na to s..u."

Moj prijatelj je ovom, danas istaknutom opozicionaru režima iz devedesetih ironično odgovorio, aludirajući na činjenicu da je reditelj, kojem je usred rata režim Slobodana Miloševića finansirao gore pomenuti film, ovim rečima: "Ma, kreteni, moj Srki. Sjećaju se godišnjice opsade u kojoj je ubijeno preko 11.000 ljudi. Usred pandemije, zamisli! Užas. Isti su kao oni koji danas brane one koji su ljude ubijali i kuće im palili. J...e, samo je još trebalo da dođe neki bijednik i da na tim zgarištima snima film. Uz pomoć, lupam, JNA."

Kukavice s brda pucaju na djecu

Odnos srpskih vlasti prema toj tragediji i jednoj od najvećih nacionalnih sramota, osim genocida i etničkih čišćenja u ratu u Bosni i Hercegovini, gotovo je isti kao i odnos najrelevantnije opozicije. Niko od njih se nije setio da, zamislite, usred pandemije pomene to da je Srbija – ne krijte se više iza floskule "bosanski Srbi" – tokom četiri godine granatirala sa brda okolo Sarajeva sve što se pomeralo u kotlini. Od dece preko starih i odraslih građana glavnog grada Bosne i Hercegovine. Razumljivo je to donekle s obzirom na činjenicu da su danas u Srbiji na vlasti upravo naslednici ratnih zločinaca i kasapina – Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića – Aleksandar Vučić i Ivica Dačić. Problem je što je tzv. ljuta opozicija, prepoznata u Savezu za Srbiju, direktno neumešana i bez krvavih ruku tokom rata, ali amoralna, bezosećajna i, sa stanovišta zločina, apsolutno relativizatorska.

Tu su zato, kao i svih prethodnih godina, recimo, Žene u crnom, koje su uoči godišnjice početka opsade Sarajeva objavile: "Dvadeset osam godina od početka opsade Sarajeva i rata u Bosni i Hercegovini 6. april 1992 – 6. april 2020: Posle priznanja Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, 6. aprila 1992. godine, usledila je opsada Sarajeva od strane srpskih oružanih formacija. I pored toga što su Ujedinjene nacije proglasile grad Sarajevo zaštićenom zonom, započela je opsada grada, koja je trajala 1.475 dana, tokom koje je ubijeno preko 11.000 odraslih osoba i preko 1.600 dece, a na grad je ispaljeno preko 480.000 projektila... Sarajevo je postalo simbol za divljačko uništavanje gradova u ratu... Zato mi, Žene u crnom: pamtimo stradanja ljudi u Sarajevu i ubijanje grada; izražavamo solidarnost, poštovanje i saosećanje sa žrtvama; tražimo odgovornost za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, pre svega za zločine počinjene u naše ime, od strane srpskih oružanih formacija, kao i za sve ostale zločine. Pamtimo!"

Dodajmo ovome i dokaze do kojih su došli istraživači Fonda za humanitarno pravo, poput njihovog nekadašnjeg saradnika Nemanje Stjepanovića, koji je nedavno, na jednom od javnih časova o opsadi Sarajeva, izjavio: "Srbi su tokom borbi u Sarajevu (1992–1995), kao kukavice, najobičnije, ciljali decu dok trče od česme do česme ne bi li napunili šake i kofe sa vodom i izbegli smrt od žeđi i gubavosti po rupama skrivanja." Takođe, dodajmo i istraživanje agencije Demostat o tome da više od 70 odsto građana Srbije nije čulo da su njene vlasti držale jedan grad pune četiri godine pod opsadom.

'Koja bi budala gađala civile?'

Dakle, ogromna većina građana Srbije gotovo tri decenije nema pojma da su u njeno ime neki opaki i zli ljudi pune četiri godine ubijali civile sa brda, kao prave kukavice, gađajući decu na putu do škole, na biciklu, obične ljude koji idu da napune kofe sa vodom ili da pokupe ostatke nekakve hrane ne bi li odoleli smrti od gladi i žeđi... A baš iz Beograda, odnosno iz resursa Jugoslovenske narodne armije, koju je u potpunosti preuzelo srpsko rukovodstvo početkom rata devedesetih, finansiran je taj najdugotrajniji pokolj ljudi, grada, istorije, kulture, života na svetu. Nezabeležen slučaj.

Radovan Karadžić, jedan od najodgovornijih zlikovaca za zločine počinjene u Bosni, pobijene civile u Sarajevu nazvao je na suđenju u Hagu kolateralnom štetom. "Anegdota" sa suđenja u Hagu kaže i da je jedan od osuđenih komandanata operacijom terorisanja građana Sarajeva upitao: "Koja bi budala gađala civile?" Dokazi izvedeni tokom tog suđenja vrlo jasno ukazuju koja je to budala – Ratko Mladić.

On je, za razliku od Aleksandra Vučića, danas u pritvoru Haškog suda. Vučić, koji je sa džipom, na čijoj je haubi bila prikladna lobanja, obilazio granatiranje Sarajeva, danas je na vlasti u Srbiji, zajedno sa portparolom genocida i etničkih čišćenja Ivicom Dačićem. Oni udruženim snagama brane građane od korona virusa, smrti i bolesti. Tako su ih birali, jer demokratija ne poznaje medijsku i svaku drugu manipulaciju – direktno u mozak.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozarPolicija u Srednjobosanskom kantonu otkrila je 26 počinilaca šumskih požara na području ovog kantona.

U cilju rješavanja navedene problematike formirani su istražni timovi u čijem sastavu su pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a, policijskih uprava i policijskih stanica.

"Takvi timovi su u velikoj mjeri doprinijeli rasvjetljavanju 12 šumskih požara kojima je izazvana opća opasnost, čijim počiniocima slijedi podnošenje Izvještaja o počinjenom krivičnom djelu nadležnom kantonalnom tužilaštvu. Za ovo krivično djelo u članu 323. KZ FBiH propisana je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. Također, zbog izazivanja šumskih požara sa manjom materijalnom štetom podneseno je 14 prekršajnih prijava odnosno naloga u saradnji sa Kantonalnom upravom za šumarstvo SBK/KSB", rekao je glasnogovornik MUP-a SBK Hasan Hodžić.

Između ostalog, dodaje, važno je naglasiti otkrivanje počinilaca koji su paljenjem vatre izazvali šumske požare na području Novog Travnika, koji su za posljedicu imali veću materijalnu štetu i na privrednim i društvenim dobrima. Također, tokom protekle noći u mjestu Bojna, općina Travnik otkriven je počinilac koji je izazvao požar paleći nisko rastinje, koji se proširio na porodičnu kuću kojom prilikom je nastala znatna materijalna šteta.

Policijski službenici će i dalje raditi na sankcionisanju svih počinilaca navedenih krivičnih djela i prekršaja, kako bi se u što većoj mjeri doprinijelo smanjenju broja ovakvih požara i njihovih posljedica. Pored pojačanih aktivnosti u vezi koronavirusa, u saradnji sa nadležnim organima i institucijama aktivosti policijskih službenika Uprave policije MUP-a Srednjobosanskog kantona su usmjerene i na suzbijanje i sprečavanje šumskih požara", rekao je.

Naime, i pored brojnih upozorenja koja su blagovremeno upućena građanima, došlo je do znatnog povećanja broja šumskih požara, koji su u posljednje vrijeme sve učestaliji i koji imaju za posljedicu veliku materijalnu štetu na privrednim i društvenim dobrima. Shodno tome, službenici policije su pojačali svoje prisustvo na terenu, te intezivno rade na dokumentovanju i dokazivanja krivičnih djela i prekršaja iz ove oblasti.

"Ovom prilikom molimo građane da poštuju zakonske propise i da se suzdrže od paljenja vatre na otvorenim površinama, naročito u blizini šume i bez nadzora, te da sve nezakonite slučajeve blagovremeno prijave u najbližu policijsku stanicu pozivom na besplatan telefonski broj 122", poručio je Hodžić.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

doktor3Dragan Stevanović, bivši šef internističkog odjela Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" gostujući u Novom danu na N1 kazao je da treba hitna reorganizacija zdravstvenog sistema.

"Apelirao sam na odgovorne ljude da siđu i vide gdje sistem ne funkcioniše. Neke zamisli su dobro napravljene, ali očito ne funkcionišu. Ne funkcionišu iz više razloga. Telefonske linije su prezagušene. Ja sam lično probao na žalbu građana da kontaktiram, da fingiram jednu situaciju da sam bolestan, sa simptomima koji bi zahtjevali da tim dođe kod mene. Poslije 37 poziva sam na kraju dobio odgovor - ostanite kući", kazao je dr. Stevanović u razgovoru sa Almom Dautbegović - Voloder.

Poručio je da doktori i sestre sa manje straha treba da prilaze bolesnicima, uz mjere zaštite koje su moguće u ovom momentu.

"Ova situacija sa ovom nesretnom ženom koja je umrla na pragu zdravstvene institucije na Ilidži pokazuje da sistem očito nije dovoljno uvezan i nije dovoljno spreman da pacijentima pruži adekvatnu uslugu. Mi moramo pružati pacijentima uslugu, bilo da su oni zaraženi koronom ili ne. Ovdje vidim da je osnovni problem na nivou primarne zdravstvene zaštite, odnosno na nivou Doma zdravlja. Mislim da problemi postoje i dalje kroz sistem sve do KCUS-a. Ali, treba da reaguju ministar, komandantica štaba CZ i šefica Kriznog štaba. Imate naredbe o testiranju koje se još ne provode. Još uvijek je to jedan komplikovan sistem", naveo je on.

Kazao je i to da epidemiolozi treba da testiraju one građane za koje sumnjaju da su zaraženi.

"To smo govorili i prije deset dana, ali očito da u praksi ne funkcionira. Kod zdravstevnih radnika ima jedna pojava koja je meni vrlo čudna, da su previše uplašeni od pacijenata, odnosno zaraženih. Insistiraju na nekim full mjerama samozaštite. Ne možemo očekivati da će baš svi imati ona svemirska zaštitna odijela i da je to jedini uslov da mi pružimo pomoć pacijentu. Ni mi u ratu nismo imali zaštitne prsluke, uniforme niti mnogo štošta pa smo izlazili na prvu liniju fronta i pomagali ljudima rizikujući da nas snajper ili nešto drugo pogodi", poručio je dr. Stevanović.

Naveo je da rukovodioci previše sjede u kabinetima, donose nardbe koje nisu konzistentne.

"Ovi donesu naredbu i puste da se ona sama od sebe realizuje što je van svake pameti u kriznom rukovođenju. Svi moraju biti terenu, među svojim izvršiocima i vidjeti šta to stvarno od onog što je naređeno ne funckoniše. Ima čitav niz stvari koje bi vidjeli da siđu među neposredne izvršioce. Ako su tražili da rade taj posao, neka ga sada rade na najbolj način, neka ne sjede u kabinetima. Ima i komoditeta među nekim mojim kolegama koji su mirnodopski naučili da se lako mogu osloniti na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite pa samo napisati uputnicu, ali ima i činjenica da u ovoj šumi naredbi koje se ne mogu realizovati nailaze sami na otpor".

Na kraju je poslao poruku građanima.

"Molim vas, držite se mjera, zajedno ćemo ovo proći. Nemojte ih previše komentarisati, nego ih se držite. To je najbolji način da nam svima pomognete. Mi ćemo se boriti da ovaj zdravstveni sistem što prije popravimo na bolji način".

(N1)

Ocijeni...
(0 glasova)

biro21Iako vlasti najavljuju određene mjere, veliki broj poslodavaca u BiH već sada ne može da opstane zbog čega radnici dobijaju otkaze.

Već je hiljade radnika ostalo bez posla zbog krize izazvane širenjem korona virusa.

Samo u jednom danu rukovodstvo firme Standard Furniture Factory iz Ilijaša zahvalilo se svojim radnicima na trudu i obavijestilo čak njih 500 da od sljedeće sedmice nemaju više radno mjesto u toj kompaniji, barem dok se kriza ne završi i proizvodnja ponovo ne pokrene.

Taj sastanak sa radnicima su imali prošle sedmice, a od tada je u ovoj opštini, uglavnom u fabrikama, izgubljeno 1.000 radnih mjesta.

“Vjerujte, kada su nas okupili da nam kažu da nikom neće biti produžen ugovor, pogledao sam u svog kolegu i vidio da mu drhti vilica, da hoće da se onesvijesti čovjek. Svi imaju neke kredite. Ja radim sa strane povremeno, uradim fasade ili okrečim, ali sve to mi je otkazano jer se ljudi boje virusa. Imam baštu pa ću tu nešto posaditi, a vjerovatno će nam isključiti struju i vodu, jer ko će to sada platiti”, kaže za Al Jazeeru jedan od otpuštenih radnika Standarda, čiji je identitet poznat redakciji.

On je u ovoj kompaniji zaposlen gotovo tri godine, ali cijeli taj period radio je po radnom ugovoru od mjesec dana, kao i, dodaje, svi ostali otupšteni radnici. Posao su zadržali, tvrdi on, samo oni sa stalnim zaposlenjem, njih dvadesetak, i možda oni koji imaju ugovor na tri mjeseca, dok im to ne istekne.

Svima im je, kako tvrdi, rečeno da 6. aprila dođu po papire kako bi se prijavili na biro za zapošljavanje. Ne misli da će se vratiti na posao u naredna tri mjeseca, a pomoći vlasti, ističe, ne vjeruje.

“Od pomoći nema ništa, tu će samo dobro proći određeni pojedinci i firme. Pitao sam u opštini da li ima išta za nas koji smo dobili otkaze, kažu ova pomoć će biti za male obrte i Standard, a vi što ste bili na ugovoru, biro će vam dati naknadu.”

Više od 7.000 radnika je ostalo bez posla zbog krize izazvane širenjem korona virusa, podatak je sindikata u Bosni i Hercegovini od prije nekoliko dana, a ova brojka se iz dana u dan povećava.

Predstavnici različitih nivoa vlasti u BiH već su usvojili ili najavili određene mjere za pomoć privredi, između ostalog oslobođanje poslodavaca plaćanja određenih nameta, poreza i doprinosa.

‘Razgovaramo sa radnicima o otkazima’

Međutim, poslodavci s kojima smo razgovarali ne vjeruju da će ovo pomoći njihovom poslovanju da se vrati na stanje prije pandemije. Adnan Vlajičić, vlasnik Turističke agencije Insider iz Sarajeva, kaže da je ova firma koja zapošljava devet ljudi i još tridesetak saradnika bila na direktnom udaru posljedica širenja korona virusa u svijetu.

Već u januaru smanjio se obim poslovanja, jer su grupe gostiju iz Azije počele otkazivati dolaske, a onda se situacija pogoršala. Sve rezervacije unaprijed napravljene za mart i april su otkazane. Isto se počelo dešavati za juni i juli, zbog čega Vlajičić zaključuje da je sezona najvjerovatnije propala.

“Vrlo nam je teško, već neko vrijeme razgovaramo o mogućim otkazima sa radnicima. Možemo da izdržimo na ovaj način još možda mjesec, dva, poslije toga razmišljamo o nekoj reorganizaciji posla, aranžmanima za domaće ljude jer stranih gostiju će biti malo. Najvažnije će biti da zbrinemo ove imovinski najslabije radnike u firmi. Razmišljanje je da možda malo sposobnijim ljudima prvo damo otkaz, jer se nadamo da će se oni brzo snaći, a ovi slabiji će to teško podnijeti. Ukoliko posao ponovo krene, sve ljude bismo vratili nazad.”

I honoraci koje angažuju su ostali bez poslova, kaže Vlajičić, a većinom se radi o studentima koji su položili ispite za turističke vodiče i to im je jedini izvor zarade. Dodaje da svi u firmi pokušavaju biti optimistični, ali kako vrijeme odmiče to im je sve teže.

“Pogotovo što kod nas država nema reakcije, dosta je priče, ali sve je većinom nekoordinisano. Na neki način pokušavate da čitate između redova šta to nama poručuje država i naša vlast. Nismo optimistični da oni uopšte shvataju koliko je ovo problem, pogotovo za pojedine sektore. Ljudi koji su radili sa stranim gostima bukvalno mogu da zaborave ovu godinu i ukoliko želimo da sačuvamo radna mjesta mi zaista moramo hitno djelovati. Ili bar neku nadu da dobijemo, da trebamo zadržati te ljude.”

Ugostiteljski radnici bez posla

Slična je situacija i u Banjoj Luci. U jednom od najpogođenijih sektora, ugostiteljstvu, otkaze su dobili mnogi radnici, a sada nemaju ni opciju da se prijave na ljetne sezonske poslove u susjednim zemljama, jer je sezona svugdje propala.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS-u, ističe da, pored toga što su vlasti RS-a i grada Banje Luke rekle da poslodavci koji otpuštaju radnike neće biti obuhvaćeni mjerama, mnogi to čine.

“Ono što je preporuka Udruženja radnicima jeste da ne potpisuju sporazumni raskid ugovora, neka ih proglase tehnološkim viškom, oni će da odu na biro i da primaju određenu naknadu, a onda ko bude htio poslije da zaposli radnike kada se ovo završi, neka dobro razmisli kakav će imati problem sa inspekcijom, a vezano za primanje novog radnika, jer ako ste nekog otpustili kao tehnološki višak, neki određeni vremenski period ne možete da ponovo zapošljavate.”

Tatić kaže da se mnogi radnici i članovi udruženja pitaju zašto se ne oglašavaju sindikati i Ministarstvo trgovine i turizma RS-a.

“Najgori primjer u Banjaluci je pekara, restoran i picerija Marcello, to je poslodavac koji je otpustio 20 radnika. Inače je u Banjaluci dosta ljudi ostalo bez posla u ugostiteljstvu i turizmu. Međutim, nijednom nisam čuo nekog iz vlasti da razmišlja o tim ljudima koji su na birou. Zanimljivo je da sindikat RS nema nikakavo djelovanje, isto je sa Ministarstvom trgovine i turizma, nijednog saopštenja nemate. Dok god vladaju podobni a ne sposobni tako će da bude”, kaže Tatić.

Porukom obaviještene da su otpuštene

Al Jazeera je razgovarala sa dvije ugostiteljske radnice iz Banje Luke koje su ostale bez posla krajem marta, a o tome su obaviještene samo porukom. Platu za mjesec mart još nisu dobile, a nisu uspjele ni da se prijave na biro, jer još nisu odjavljene.

“Prvo me je poslodavac prijavio sa osam na četiri radna sata, i rekli su da će nas opet vratiti na puno radno vrijeme možda za mjesec, dva, jer zbog korona virusa kao nema posla. Mi smo to pristali i potpisali. Međutim, 24. marta sam imala slobodan dan i šefica mi je poslala poruku da ne trebam više dolaziti, da nema posla. Za platu su rekli da će biti prvog aprila, ali do danas ništa nisam dobila. Čula sam da će nas tada i odjaviti, ali niko nam ništa nije javio. Odmah sam zvala biro da se prijavim, ali oni su rekli da nema potrebe da dolazimo zbog korona virusa, da moje dvoje djece ima zdravstveno osiguranje nekada do pola aprila, a poslije da ćemo vidjeti.”

Njena kolegica sa višedecenijskim radnim stažom kaže da je obavijest o otkazu isto dobila putem poruke te da su joj je rekli da će je zvati kada prođe kriza.

“Teško je to, egzistencija je u pitanju, mi nismo kriminalci, mi smo radili kod privatnika i poštovali sve obaveze prema državi. Mi smo svi građani desetog reda, sva tri naroda i ostali. Nije ni čudo što toliko ljudi odlazi u inostranstvo”, kaže ogorčeno.

Mnogi poslodavci u Bosni i Hercegovini već sada se bore da održe svoje kompanije, a ako potraje ova kriza, izvjesno je da će još više zaposlenika ostati bez posla. Ukoliko realni sektor ne dobije adekvatnu pomoć za ponovno poslovanje i razvoj, mnogi radnici će zbog toga i poslije pandemije morati ‘ostati kući’.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

subota, 04 April 2020 00:00

Korona na zapadu BiH: Krajina opet sama

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacOnda je došla korona i primorala Krajinu da se frustrirano i bezuslovno okrene sebi po narodnoj mudrosti 'u se i u svoje kljuse' koju obično prakticiraju oni često iznevjeravani.

Piše:Midhat Dedić

Krajiški zdravstveni sistem dočekao je pandemiju korona virusa sa svega tri epidemiologa na području od osam općina i 270.000 stanovnika.

Prije korone Krajina je imala 1.200 dana opsade u agresiji, tri decenije razmetanja i lažnih obećanja kojekakvih „vladara“ kako će na zapadnom obodu niknuti „mala Švica“.

Umjesto „svile i kadife“, šljašteće bofl robe u koju su nas u svojim stranačkim buticima okivali skoro isti politički mastodonti, posljednje prije korone što se pamti jeste epidemija migranata zbog koje su ovdašnji ljudi, ustanove i institucije dvije godine bili bolesni, zbunjeni i ludi, a da im se „odozgo“ više nije htjelo, nego moglo pomoći.

U svim navedenim „slučajevima“ beznadežno državotvorni Krajišnici su se poput patriotskog vjetrokaza okretali prema Sarajevu i dan-danas nesvjesni kako sve ove godine koje su pojeli politički skakavci na funkcijama od političkog Sarajeva nikada nisu imali ni razumijevanja ni milosti. I sve ove godine potpuno autistično čak i patološki srdačno mirili su se sa besmislenom pornografijom ove dijalektike u kojoj su uvijek bili „donji“.

Doduše, s vremena na vrijeme, pogotovo u izbornim danima, čulo se negodovanje i sjenke optužbi protiv nepravde i bruke dopirale su do granica najvažnijeg među 10 kantona gdje obitavaju institucije većeg entiteta i države.
Sindikat 'jači' od države

Onda je došla korona i primorala Krajinu da se frustrirano i bezuslovno okrene sebi po narodnoj mudrosti „u se i u svoje kljuse“, koju obično prakticiraju oni često iznevjeravani.

Prvog zaraženog i prvu žrtvu Covid-19 dala je Krajina. Sve što je možda trebala tražiti i dobiti sa federalnog nivoa zbog organizacionog kaosa i loših procjena „naših domanovića“ ostala je uskraćena. Ne samo za testove koji će tek stići, a država je već skoro mjesec dana u dubokoj izolaciji i karantinu, nego i drugih malih velikih sitnica poput zaštitnih maski, rukavica, jednokratnih odijela, etanola, vodikovog peroksida poznatijeg kao hidrogen, antiseptičkog sapuna...

Onda je FBiH zbog borbe protiv korone hitno ubrizgala 30 miliona KM za tri univerzitetsko–klinička centra čiji je osnivač, dakako Krajina je „morala“ biti uskraćena jer ima samo običnu kantonalnu bolnicu na čijem tkivu su teške opekotine iz katastrofalnog požara prije 7 godina i danas svježe.

Potom se dogodila nes(p)retna javna polemika između direktorice KCUS-a dr. Sebije Izetbegović (SDA) i direktora KB-a u Bihaću dr. Hajrudina Havića (SDP) u kojoj je bihaćki duelant ostao „kratkih rukava“, ili da ne budemo previše maliciozni, ismijan.

Okej, kompromitirale su ga prethodne izjave da je Odjel za infektivne bolesti spreman za prijem i brigu o pacijentima date Feni dan ranije, a dr. Izetbegović je pritom arbitrarno i brutalno poentirala kako samo jedan pacijent sa koronom valjda nije problem za SDP-ovog direktora.

No, krajiška javnost, čak i oni građani koji su svojevremeno, nedavno, srdačno mahali „prvoj u Bošnjaka“ i njenom suprugu na konjičkim memorijalima u Bihaću shvatili su kako više ni za živu glavu ne treba zvati Sarajevo ni ako Krajina, neuzubillahi, postane Lombardija. A „prirodni“ apel dr. Havića KCUS-u Sarajevo bio je miješana salata odgovornosti, konfuzije i iskrene namjere da „stariji brat“ pomogne u početku kad je najgore. Nije se Krajina rodila sa koronom da je zna vlastitim snagama savladati besprijekorno i u „roku odmah“, najzad ne znaju to ni najsavremeniji zdravstveni sistemi današnjice.

„Nakon prvog slučaja kada su iz Sarajeva odbili onog mladog čovjeka, 25-godišnjeg taksistu, koji je, hvala Bogu, dobro i on će se izvući, mi smo se okrenuli sami sebi i pokušavamo se sami organizirati. Nemamo zaštitne opreme, nemamo dovoljno lijekova koji se preporučuju za ovu terapiju, nemamo dovoljno ni respiratora . Osim dobre volje nemamo praktično ništa“, kaže dr. Amir Rekić, specijalist otorinolaringologije, potpredsjednik Sindikata ljekara USK i prvi sindikalist Kantonalne bolnice (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“ .

Krajina, kao ni ostatak svijeta, sve do naseobina pingvina kod Ognjene zemlje nije ostao uskraćen za pokaznu klaunovsku vježbu stavljanja zaštitne maske od strane prvog čovjeka federalne izvršne vlasti što je kod krajiških doktora i sestara, po riječima dr. Rekića, izazvalo osjećanje žrtvenih jaraca. Dodaje kako sestre na odjelu za sumnjive slučajeve imaju tek nekoliko maski, nemaju zaštitnih ogrtača, niti dezinfekcionih sredstava. Potvrđuje ranije objavljenu vijest da je Sindikat ljekara KB-a otvorio svoju sindikalnu kasu da kupi neophodno.

Dijaspora i dobri ljudi

„Srećom, nismo se rasipali sa sindikalnim novcem pa smo od njega kupili dezinfekciona sredstva za KB, a kupićemo opet. Snalazimo se i koristimo dobre veze pa smo zahvaljujući koleginici sa studija u 'Bosnalijeku' naručili dezinfekciona sredstva, doduše ne koliko smo trebali, ali zadovoljni smo jer smo barem trenutno 'premostili' problem“, objašnjava dr. Rekić istovremeno zabrinut i ogorčen na ležeran odnos uprava zdravstvenih ustanova što se nisu već mjesecima nisu izborile za zaštitna sredstva i opremu.

Kaže da nedostaju nepropusne maske FF5 i FF3 kroz koje virus ne može proći, koje su neophodne za rad visokoizloženih zdravstvenih radnika, ali očekuju vrijednu donaciju iz Austrije gdje se organizirala humanitarna grupa „Srce za Krajinu“.

Ova je grupa od incijalne ekipe od 9 ljudi narasla na više od 8.000 članova. Izvršna vlast USK i medicinski radnici koordiniraju nabavku i akciju neophodnih zaštitnih sredstava i opreme koja treba da stigne u šleperima do kraja sedmice. „Srce za Krajinu“ već je obezbijedilo donaciju zaštitnih višekratnih odijela iz visočkog „Preventa“, zaštitnih maski iz kladuškog „Sanitexa“, a kako je najavljeno, uz zaštitna sredstva stiže i jedan respirator koji je kupljen u Beču.

Bihaćki poduzetnik Halil Bajramović uplatio je oko 20.000 eura za kupovinu jednog respiratora i „prozvao“ svoje poslovne partnere i imućnije ljude da mu se pridruže u humanitarnom „chalengeu“. Izazov su prihvatili pojedini privrednici i sadašnji broj od pet respiratora u KB-u ubrzo će biti udvostručen.

„Planirao sam ovu donaciju izvesti i ispoštovati u tišini i anonimno, kao i mnoge do sada, ali sam na zahtjev mojih prijatelja i kolega pristao da to bude javno. Jedna od kolegica me uvjerila da je ovo način da svojim primjerom podstaknem druge, koji imaju značajna sredstva i mogućnost da postupe slično“, izjavio je Bajramović.

Esma i Dragan Jakovljević koji žive i rade u Minhenu obezbijedili su dva vrhunska uređaja za anesteziju „Datex Ohmeda Aestiva 3000“ sa ugrađenim respiratorima, a Bišćanin Šero Čavkunović također je uplatio novac za respirator. Vlasnik firme „Interpanel“ uplatio je sredstva za jedan dezinfekacioni tunel.

Nevoljama nikad kraja

Posljednjeg martovskog dana, usljed jake eksplozije neispravnog aparata za sterilizaciju (autoklav), uništen je dio Odjela za mikrobiologiju, jednog od najvažnijih odjela KB-a, pogotovo sada jer se u mikrobiološkom laboratoriju rade sve mikrobiološlke i parazitološke pretrage, uključujući mikologiju i imunologiju. Osim toga, krajiški zdravstveni sistem dočekao je pandemiju korona virusa sa svega tri epidemiologa na području od osam općina i 270.000 stanovnika, prema popisu iz 2013.godine.

O uloženom trudu Krajišnika oko prevencije korona virusa ponajbolji je primjer iz Cazina, čiji Krizni štab komandira sa više od 300 povjerenika Civilne zaštite, a za svega 24 sata u sportskoj dvorani napravljen je izolatorij sa 52 jedinice sa krevetima i medicinskom opremom kao što su boce sa kisikom, stetoskopi, zaštitne maske, rukavice i infuzijski sistemi, a kojim će upravljati Dom zdravlja.

Izolatorij koji ima posebne ulaze za pacijente i medicinsko osoblje, te sobu za ljekare, vešeraj i druge tehničke detalje može se proširiti na 100 jedinica. Cazinjani su prvi u BiH proizveli i prvi dezinfekcioni tunel - firma HH Inox počela je novu proizvodnju kao bi pružila podršku lokalnoj zajednici i istovremeno spasili radna mjesta za svojih 35 radnika.

Dezinfekcioni tunel predstavlja čvrstu instalaciju sa mehanizmom koji u vidu spreja sa sistemom od 16 prskalica ispušta dezinfekciono sredstvo na osobu koja stoji na podlozi koja je takođe dio procesa dezinfekcije. Ova inovativna kompanija već prima narudžbe iz BiH.

Drugi front borbe protiv korona virusa je hitna izgradnja migrantskog kampa u naselju Lipa pored magistralnog puta Bihać-Bosanski Petrovac.Za otprilike sedmicu ovdje bi mogao biti uspostavljen kamp čime bi se preveniralo i javno i zdravlje migranata.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

naftaturskaNa pumpama su se mogli zabilježiti padovi od 10 do 25 feninga, a od danas i novi val smanjenja. Nadležni kažu, potrebno je neko vrijeme da se ti trendovi počnu primjenjivati i u našoj državi, no finansijski stručnjaci kažu pak suprotno, kako dizel tako i benzin, do sada su morali u prodaji biti ispod dvije marke. Trgovine s druge strane su obavezne držati cijene od 5. marta, no ima i onih koji iskorištavu situaciju.

Cijene nešto niže u odnosu na prošli mjesec. No, različite od pumpe do pumpe. Na pojedinim bilježimo cijenu od 2,16 za litar dizela, na drugim pak 2,11, na trećim dvije marke. Nadležni kažu, očekuje se dodatni pad.

"Ja mislim da se to već događa zbog toga što ti otežani putevi snabdijevanja robe i repromaterijala, jeste da su još uvijek otežani, ali uspjeva se postići snabdijevanje, ono funkcionira, tako da će se i u ovom segmentu poboljšati stanje i naravno da će doći do određenog pada", smatra Zijad Sinanović, VTK BiH.

Cijene dizela i benzina po litru trenutno su najjeftinije u Sjevernoj Makedoniji i Crnog Gori, kada je riječ o regionu. No, cijene u Bosni i Hercegovini su gotovo pa jednake kao one u Sloveniji i Hrvatskoj.

Reagovali su iz Naftnog komiteta BiH zbog, kako kažu, natpisa u pojedinim medijima da su cijene goriva u Hrvatskoj trenutno jeftinije nego u BiH, uprkos činjenici da je Hrvatska članica EU i da je tamošnji životni standard znato veći nego u BiH, no iz Naftnog komiteta kažu zaključno s jučerašnjim podacima prosječna cijena dizela u Hrvatskoj je za osam posto viša nego u BiH, a benzina viša za tri posto.

Ekonomisti stava- cijene goriva u BiH davno su trebale pasti. A država je, štaviše, morala reagovati, na način da privremeno ukine akcize.

"Cijene goriva, govorim o sirovoj nafti, nisu bile ovakve od 1998. godine, a prije toga su na ovom nivou bile 1934. godine. Na nivou 1998. po toj cijeni, cijena goriva bi davnih dana trebala da je ispod jedne i po marke uzimajući u obzir i akcize i inflaciju itd. Smatram da naftaši u BiH koriste situaciju", ocjenjuje Sanel Halilbegović, profesor finansija.

A šta je s cijenama životnih namirnica? Brašna ima, ulja ima, no, da li će biti neophodnih materijala za pakovanje s obzirom na to da oni nisu na esencijalnoj listi? Preduzeća funkcionišu po principu da se neophodni materijali nabavljaju u onoj količini koliko je u datom trenutku neophodno, kaže profesor Halilbegović.

"Vrlo je bitno da ljudi shvate da nije samo poenta u brašnu, poenta je kako zapakovati to brašno, kako isprintati sve potrebne informacije na njemu... za sve je to potrebna aparatura", pojašnjava Halilbegović.

Entitetske vlade su svjesne, tvrde nadležni izazova. Prate situaciju, donose mjere. Razloga za paniku bar kada je riječ o opskrbi u ovom trenutku, tvrde, nema.

"Situacija na tržištu je takva, da je naš realitet da smo mi dominantno naslonjeni na uvoz što se tiče roba široke potrošnje i zbog toga što više kupujemo domaće proizvode da i na taj način svojim ekonomskih, potrošačkim povjerenjem dajemo vjetar u leđa domaćim proizvođačima i na taj način smanjimo rizik od rasta cijena iz uvoza", kaže Zlatan Vujanović, ministar trgovine FBiH.

Cijene u trgovinama su odlukama vlada zamrznute na datum 5. mart. No, tržišni inspektori dnevno bilježe hiljade poziva građana o neregularnostima. Na čak 125 adresa, koje su kontrolisane - utvrđeno je neracionalno povećanje cijena. Izrečene kazne od preko 210 hiljada KM. No, ima i svijetlih primjera.

"Bili smo uvjereni, kroz same inspekcijske nadzore i kontrolišući ulazne fakture, da su nabavne cijene pojedinih roba koje se nalaze na listi kao prilog Odluke o zamrzavanju cijena sa 5. 3. te nabavne cijene su bile više od onih sa 5. 3. tako da je očigledno da su ti privredni subjekti svjesno išli u minus, i svjesno podnosili teret, kao i svi mi", otkriva Anis Ajdinović, direktor FU za inspekcijske poslove.

Prijave građana, kao i kazne nadležnih, najčešće se odnose na enormna povećanja cijena brašna, ulja, te medicinskih maski, rukavica. Uz svu volju nadležnih, trgovina je više nego inspektora.

(N1)

Ocijeni...
(0 glasova)

kavazovicReisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je u posljednjih nekoliko dana zaprimio više upita članova Zajednice, kao i bosanskohercegovačkih medija u kojima se od njega traži stav ili objašnjenje činjenice da su Ujedinjeni Arapski Emirati poslali pomoć u borbi protiv koronavirusa u susjednu Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, ali ne i u Bosnu i Hercegovinu.

Ovim povodom reisu-l-ulema je agenciji MINA izjavio kako je uvjeren da se ne radi o stavu naroda Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je, i još uvijek jeste, kao i brojne vladine i nevladine organizacije bio uz Bosnu i Hercegovinu.

Imaju najave da takva pomoć neće izostati od više humanitarnih organizacija iz UEA s kojima je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već uspostavila kontakt ovim povodom.

Iz Islamske zajednice navode da su i sami bili iznenađeni ovom situacijom i svjesni da je pomoć koja stiže i u zemlje okruženja vrlo često simbolične prirode i da će se u konačnici svi, pa i mi u Bosni i Hercegovini, morati osloniti na vlastite resurse i znanje, ali utoliko više razumijemo nezadovoljstvo velikog dijela bosanskohercegovačke javnosti koji su u ovome vidjeli lošu poruku bratskih i prijateljskih Emirata.

Vjeruju kako je ovo posljedica međusobnog nerazumijevanja politika i da je ova kriza najbolja prilika da se to stanje prevaziđe.

Kavazović je još jednom pozvao sve u Bosni i Hercegovini, pa tako i članove i pripadnike Islamske zajednice da se prije svega oslone na Boga, pa onda na vlastite resurse, istakavši kako Bosna i Hercegovina ima dovoljno prijatelja u svijetu koji su najavili svoju stvarnu i simboličnu pomoć u ovoj krizi i da je uvijek bilo, kako naš narod kaže, da se “u muci poznaju junaci”, ali i prijatelji.

“Ono što se ne smije desiti jeste da se među građanima Bosne i Hercegovine, naročito među Bošnjacima, počne širiti bilo kakav neprijateljski sentiment prema našoj braći iz Emirata, kao i bilo kojem drugom narodu. Politike su politike i njima se ne smije dozvoliti da naruše dobre odnose među narodima”, izjava je reisu-l-uleme koju prenosi novinska agencija MINA.

(MINA)

Ocijeni...
(1 glasova)

mlijekoDomaća kompanija Meggle će u narednim danima donirati mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti 100.000KM u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru i Bihaću.

Na ovaj potez su se odlučili svjesni ozbiljnosti situacije i potrebne za dodatnim resursima u Univerzitetskim kliničkim bolničkim centrima i kantonalnim bolnicama u BiH će

"Posebnu pažnju želimo pokloniti zdravstvenim radnicima i pacijentima jer su oni istinski heroji našeg društva, posebno u borbi sa epidemijom koja nas je snašla. U ovom trenutku je najvažnije da pokažemo međusobnu brigu i humanost te da pomognemo jedni drugima zadržati pozitivan stav. Zahvaljujemo svim zdravstvenim djelatnicima širom Bosne i Hercegovine , kao i svim ostalim javnim službama na požrtvovanosti i trudu u ovim izazovnim vremenima", ističu iz Uprave Meggle BiH.

Ocijeni...
(0 glasova)

dzaferovicSvjetska muslimanska liga (Rabita), međunarodna nevladina organizacija koja se bavi pitanjima islama i muslimana u svijetu, podržaće Bosnu i Hercegovinu sa 300.000 dolara vlastitih sredstava u borbi protiv pandemije koronavirusa.
O tome je generalni sekretar Svjetske muslimanske lige Mohammed Abdul Karim Al-Isaa pismom obavijestio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
Al-Isaa je nedavno boravio u BiH, gdje se uz ostalo, sastao i sa Džaferovićem, te odao počast žrtvama genocida u Srebrenici.

“Iako je riječ o organizaciji koja se prevashodno bavi promoviranjem islamskih vrijednosti i saradnje, te u svom programu nije fokusirana na ovakvu vrstu podrške, generalni sekretar Al-Isaa našao je mogućnost da i na ovakav način podrži našu zemlju. To ćemo, svakako, znati cijeniti. Zatražio sam da novac bude uplaćen na račun institucija BiH na kojem će se nalaziti i druga sredstva za podršku u borbi protiv pandemije”, kazao je Džaferović za Fenu.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

auto3Veleposlanik Japana u Bosni i Hercegovini Hideo Yamazaki pristojno je i odmjereno očitao lekciju političarima u toj zemlji, poručivši im da su korumpirana i bezobzirna kasta koja vodi računa samo o vlastitim interesima, oglušujući se o potrebe siromašnih.

U pisanoj izjavi dostavljenoj u ponedjeljak bh. medijima Yamazaki je objasnio kako njegova zemlja, bez obzira na dobru volju, ubuduće neće olako financijski pomagati Bosni i Hercegovini, sugerirajući da se pomoć nerijetko neracionalno koristi i rasipa.

Za primjer je naveo bespotrebne policijske pratnje političarima kako bi oni mogli "brzom i bezobzirnom vožnjom" ugrožavati druge sudionike u prometu.

U istupu neuobičajenom za krajnje odmjerenu japansku diplomaciju u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Yamazaki podsjetio je da je vlada njegove zemlje na nedavnoj donatorskoj konferenciji potvrdila da će izdvojiti dodatnih pet milijuna eura bespovratne pomoći za obnovu područja pogođenih poplavama.

Istaknuo je, ipak, kako će aktiviranje tih sredstava ovisiti isključivo o konkretnim projektima koji će se onda izravno financirati bez posredovanja vlasti u Bosni i Hercegovini.

"Drugim riječima, Vlada Japana ne može jednostavno izvršiti transfer novca na račun institucija Bosne i Hercegovine", poručio je veleposlanik.

Novac u džepovima političara

Time je neizravno sugerirao kako je svima u Tokiju jasno da bi u protivnom barem dio doniranog novca završio u džepovima političara na različitim razinama vlasti.

Japanski diplomat poruku bh. javnosti "začinio" je vrlo pristojnom, no jasnom kritikom ponašanja političara u Bosni i Hercegovini, koje se ne može okarakterizirati drukčije do kao bahatim ponašanjem.

Navodeći kako je često u prilici putovati Bosnom i Hercegovinom, veleposlanik Yamazaki je naveo da redovito viđa "veći broj vozila pod policijskom pratnjom kako pretječu druga vozila".

Takve su kolone pod plavim rotirkama pretjecale i službeno vozilo Veleposlanstva Japana, a veleposlanik Yamazaki je opet pristojno konstatirao kako te kolone pod pratnjom "potpuno zanemaruju važeće prometne propise i bahatom vožnjom dovode u neposrednu opasnost druge sudionike u prometu".

Spektakularne kolone

Na uglavnom lošim i nepreglednim bosanskohercegovačkim prometnicama, koje su rizične i onda kada se vozi 60 kilometara na sat, redovito se mogu sresti kolone od najmanje tri crne limuzine ili terenca s uključenim plavim i crvenim svjetlima kako jure i pretječu sve koji su im na putu, bez obzira na rizik koji time izazivaju.

Gotovo svi istaknutiji dužnosnici u Bosni i Hercegovini, a takvih je, s obzirom na komplicirani administrativni ustroj vlasti, više desetaka, koriste pravo na službena vozila, koji uz to imaju barem po jedno, a često i dva i više vozila u pratnji.

Primjerice, kada tri člana Predsjedništva BiH putuju zajedno, iako je to rijetkost, to znači angažiranje najmanje devet vozila.

Slične mjere osiguranja prate predsjedatelja Vijeća ministara, gotovo sve ministre i druge dužnosnike na državnoj i entitetskim razinama, ali najspektakularnije su kolone predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji za službeno vozilo rabi luksuzni Mercedes.

Neprihvatljivo ponašanje

Za veleposlanika bogatog Japana takvo je ponašanje neshvatljivo u siromašnoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina.

"To me potiče da se zapitam - tko su ti dužnosnici Bosne i Hercegovine kojima se dodjeljuje policijska pratnja i koliko se novčanih sredstava izdvaja iz proračuna za te namjene? Da li i danas, gotovo 20 godina nakon završetka sukoba u Bosni i Hercegovini, doista postoje objektivni razlozi za provedbu ovakvih sigurnosnih mjera? Postoje li bolji načini trošenja novca poreskih obveznika u Bosni i Hercegovini?", pitanja su koja je bh. javnosti, ali i političarima otvoreno postavio veleposlanik Yamazaki.

Poručio im je istodobno da bi možda mogli proučiti kako se to radi u njegovoj domovini Japanu, u kojem "jedino premijer države ima pravo na dodjelu vozila pod pratnjom".

Bh političarima, uz to, poručio je i kako bi im bilo bolje da usmjere energiju na poboljšanje uvjeta života svojih građana umjesto da je troše na međustranačke i unutarstranačke sukobe.

"Od političara se također očekuje da razmisle koji je najbolji način da se utrošak javnih prihoda iskoristi za dobrobit građana, posebice onih koji su pretrpjeli najveće štete tijekom nedavnih poplava. Samo kada ovi uvjeti budu ispunjeni, Japan će biti u mogućnosti pomoći Bosni i Hercegovini", jasno je naveo Yamazaki.

(Agencije)

Stranica 8 od 48

S5 Box