Vijesti iz BiH
BiH

BiH (408)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović ocijenio je u razgovoru za portal Klix.ba da se firmi Aluminij ne može desiti nikakvo novo čudo i da će biti veća razočarenja što veća budu očekivanja.

˝Ne može se desiti nikakvo čudo. To ne postoji ni u teoriji ni u praksi. Što veća budu očekivanja, bit će veća razočarenja. Postoji samo ekonomski račun. Treba se povući crta da se vidi koliko je napravljeno troška. Na Aluminiju se pokazala sva nesposobnost vlasti što uprvalja cjelokupnim sistemom. Danas je to Aluminij, sutra će biti rudnici... Svi su rudnici u gubitku kapitala. Kako rudnik, uopće, može biti na gubitku? Kako će se zatvoriti dubioze? Stečaj se mora provesti. U stečajnom postupku bi trebalo vidjeti zašto je došlo do gubitka", kazao je profesor Kešetović.

Najveći problem su, ocjenjuje profesor Kešetovića, gubici kapitala.

"Novac ne može ispariti. Gdje je taj novac? Ako imate gubitak, onda je taj novac negdje otišao. Razlika je samo u rezidualnoj vrijednosti, ako se provede stečaj. Trebalo bi da se oduzmu akumulirani gubici na kapitalu od rezidualne vrijednosti kako bi se uvidjelo gdje je otišao novac. Neko je isisao taj kapital. Revizija znači ponovno gledanje. Ponovnim gledanjem se utvrdilo da nema kapitala. I da su akumulirani gubici. Ali niko ne govori o tome gdje je taj kapital. U tome je suština", kategoričan je Kešetović.

Upozorava da zbog takvog stanja u Aluminiju, ali i u drugim javnim preduzećima, niko ne snosi posljedice.

"Mi odmah ispoljavamo socijalnu dimenziju tako što ističemo da Aluminij ima više od hiljadu radnika. Ako postoje gubici, s druge strane postoje i dobici. Da li je taj kapital neko prelio na drugu stranu. Da li je taj novac ukraden? Negdje je presut. Ljudi se igraju sa milionima a gubitak radnih mjesta je posljedica. Mi smo država s najmanjim dohotkom, a sa najvećim cijenama i najvećim fiskalnim opterećenjima. To plaćaju građani. I ovo će platiti građani. Radnici će biti kolateralna šteta izgubljenog posla. Sistem će se završiti na tome", ocijenio je profesor Kešetović.

Podsjeća da je nedavna analiza pokazala kako je najgore stanje u javnom sektoru.

"Javni sektor generira gubitke, generira dubioze, državni kapital nema stopu prinosa, ne upravlja... Je l' se neko pitao zašto elektroprivrede ili telekomi ne generiraju stotine miliona maraka u javne prihode, koji bi trebali da poboljšaju ukupan segment javne potrošnje, da ne idemo u kreditna zaduženja, fiskalne terete... Nama se odlijeva kapital. Stvaramo gubitke. Ne stvaramo stopu prinosa", istakao je Kešetović.

Upozorava kako su nameti suština ovdašnje ekonomske politike.

"U teoriji se ovo stanje zove bankrotstvo. Ali država ne može bankrotirati, samo narod može osiromašiti. Ona taj sav teret prebacuje na narod. Sistem se tako održava, on odgovara postojećoj strukturi. Ta struktura je zauzela određene položaje, izvršila redistribuciju dohotka. Naša ukupna ekonomija i društvo polako stagnira. Mi nismo u recesiji. Mi smo u stalnoj stagnaciji. Tako će biti dok god ne budemo imali stope rasta s dvocifrenim brojevima", zaključio je profesor Izudin Kešetović.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

poreznaupravaPrema obrađenim podacima koje su dostavili kantonalni porezni uredi, do sada je 212 osoba ostvarilo prihode iz inozemstva, izvršilo uplatu poreznih obaveza u iznosu od 909.177 KM, potvrđeno je za Klix.ba u Poreznoj upravi Federacije BiH.

Ovaj novac je naplaćen prema Zakonu o porezu na dohodak koji je u primjeni od 1. januara 2009. godine, nakon što je Porezna uprava FBiH pozvala freelancere da izvrše svoje obaveze.

Na pitanje šta je s onima koji nisu izvršili svoje obaveze, kazali su nam da Porezna uprava poduzima mjere i radnje s ciljem naplate javnih prihoda te da će biti pokrenuti postupci prinudne naplate protiv onih osoba koje se nisu odazvale javnom pozivu i dobrovoljno prijavile ostvarene prihode i uplatile obaveze.

"Ovi postupci su zastali zato što je u parlamentarnu proceduru upućen na usvajanje Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih osoba - rezidenata FBiH koji su ostvarili prihode iz inozemstva", navode iz Porezne uprave.

Saznajemo da službenici Porezne uprave FBiH prikupljaju podatke o svim osobama koje ostvaruju novčane prihode putem interneta i društvenih mreža.

"Porezna uprava Federacije BiH je u prethodnom periodu u određenom broju slučajeva na osnovu prikupljenih operativnih podataka izvršila provjere i provela inspekcijske nadzore u kojima su utvrđene porezne obaveze i izrečene sankcije zbog utvrđenih nepravilnosti. I u narednom periodu Porezna uprava FBiH će preduzimati aktivnosti iz svoje nadležnosti s ciljem sistemskog rješavanja ove pojave, kako bi sve one osobe koje prihod ostvaruju putem interneta i društvenih mreža bile tretirane na jednak način", kazali su.

Porezna uprava Federacije BiH poziva i sve porezne obveznike koji ostvaruju prihode po osnovu obavljanja kontinuirane djelatnosti preprodaje robe putem interneta, a koja nije registrovana ili se obavlja bez odobrenja nadležnog organa, da izvrše registraciju djelatnosti u skladu sa zakonom kod nadležnog registracionog organa.

"Porezni obveznici fizičke osobe - građani koji su ostvarili prihode od prodaje robe putem interneta dužni su da samostalno obračunaju akontaciju poreza na dohodak po stopi od 10 posto i uplate je najkasnije naredni dan od dana kada su ostvarili dohodak, bez priznavanja rashoda", navodi se na kraju.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

klikeriIstraživanje sa Univerzuteta Harvard o vezi između izloženosti visokoj zagađenosti u zraku tokom trudnoće i povišenom riziku za bebu za razvoj autizma, započeto krajem devedesetih godina, 2013. je dobilo prve rezultate, a nedavno, i konačne.

I prije su svjetski naučnici govorili o teorijama veze između zagađenosti i raznih vidova neurobioloških poremećaja, no ovaj put je to i potvrđeno na uzorku od 235 žene koje su bile izložene polutantima (sa tačnim podacima o mjestu življenja, nivou zagađenosti zraka u datom momentu), te 22.000 žena čija djeca nemaju autizam.

Dokazano je da su žene koje su bile izložene zagađenju tokom trudnoće dva puta češće postajale majke djece sa razvojnim poremećajem autizma. Odnosno, rizik je veći za čak 60 posto.

Čitam studiju pažljivo, te kao mama djeteta koje sa autizmom, pronalazim potvrdu svojih sumnji.

Nije mi ne trebao Harvard da znam da je zagađenost problem, samo je, eto, potvrdio to neko ko je kredibilan potvrditi, a radi se o jednom od najboljih univerziteta svijeta.

Dobitna kombinacija otuđenosti od prirode

Radeći na podizanju vještina kod svog djeteta i kvalitetu njegovog života usput pažljivo posmatram, upoređujem generacije, obrasce ponašanja i još mnogo stvari koje nikada u životu nisam pomislila da ću raditi. Zapanjena sam promjenama u prirodi, odgoju i načinima percipiranja kad usporedim generacije u kojima sam odrastala, te generacije mog sedmogodišnjeg sina.

Zagađenje glavnog grada BiH u kojem živimo ne moram posebno opisivati jer je to tema o kojoj se mnogo pisalo, a malo se na njoj radilo, tako da je to rezultiralo time da je Sarajevo najzagađeniji grad u Evropi i jedan od najzagađenijih u svijetu.

Osim aerozagađenja naša kultura življenja je znatno doprinijela razvoju stvari koje nikako nisu u skladu sa prirodom, ekologijom i zdravom okolinom. Kad na to dodamo ekspanziju konformizma i konzumerizma imamo dobitnu kombinaciju potpune otuđenosti od prirode.

Kao dijete odrastala sam u jednoj sarajevskoj mahali. Učili smo plivati na nekadašnjem “oficirskom kupalištu” – za one koji ne znaju, obična prirodna uvala nadomak Bentbaše gdje su čitave porodice imale svoje “loge” duž Miljacke.

Bilo je ili oficirsko, ili bazeni Bentbaša. Češće ovo prvo,, jer mi kao djeca nismo baš imali para za ulaznice, pa kad se nismo mogli provući kroz žicu na bazen, išli bismo na oficirsko besplatno. Voda hladna kao žilet, oni hrabriji su skakali sa stjene, a mi djevojčice bile smo u plićaku, sklanjajući se da ne smetamo starijima i skakačima.

Najnormalnije se na takva mjesta nosila i pašteta i paradajz, pa kad nas voda “istruže” pojeli bismo u slast sve što se ponijelo od kuće. Znam familija koje su nosile pretis lonac pun kupusa ili graha, samo da “čeljad” nisu gladna.

Nama nisu mogli oduzeti igru

Jednom smo iz zabave i dječije radosti odlučili sa Bentbaše kroz tadašnju Vase Miskina (danas Ferhadija) tako musavi i mokri ići kući bosi. I jesmo. Mame su nam morale četkom prati noge i kupati nas uz, naravno, prigodne odgojno-obrazovne mjere tadašnjeg doba. Dane smo provodili u igri, na suncu, kiši, blatu, “derail” smo koljena, laktove, glave, ali ipak, igru nam nisu mogli oduzeti.

Roditelji nam nisu “puhtali iza vrata” za svaku sitnicu niti ih je interesovalo kako ćemo se mi sami snaći za ogrebotine. Jer, ako prijaviš da si se udario, to je značilo da ideš u kuću i igra prestaje. Moj brat slomio je nogu u sudaru na klizanju na Zetri i tek je sutra, kada je sve bilo gotovo i nije mogao sakriti gips i bolove, rekao roditeljima.

Njegovi drugovi su ga sami odveli u hitnu i završili šta se moralo završiti.

Danas, ako krenemo odvesti djecu negdje, parkovi su zauzeti raznim spravama gdje nam djecu vežu, vozaju ih, a roditelji plaćaju. Ograđuju se površine, obavezno im se da neko zvučno ime, a onda slijedi gradnja i instaliranje istih.

Na Brusu, u parku Safet Zajko, na Trebeviću, na Vrelu Bosne, gdje god se okreneš. Ja ih zovem “sprave za razvlačenje” i prezirem svaku od njih. Bez nekih 25 eura po djetetu, ne idi, niti kreći u “igru”.

Ne samo parkovi. Ogradila su se i kupališta, ona iz mog djetinjstva su sad u 'drugom' entitetu, kao da su teleportirana na neku drugu planetu, pa smo spali na “Terme”. Plati ulaz, jedi samo hamburger ili hot dog jer ne možeš ništa unijeti, pošto, samo “papci” jedu paradajz i paštetu. To je danas nehigijenski.

Djeca plivaju sa prslucima za spašavanje (pa hajde, probaj naučiti plivati tako), majke nose hrpu dodataka da zabave svoje mjezimce, pločice na kojima djeca stoje se dezinfikuju posebnim sredstvom koje brižni roditelji nose u ruksacima.
Ignorisanje činjenica i sopstvene djece

Mi smo oduzeli sopstvenoj djeci prirodu i igru. Zagadili smo sve oko sebe zarad komformizma i sada plaćamo cijenu za to. Broj neurorazvojnih poremećaja i teških bolesti koje podnose naša djeca je stravičan i izgleda da smo se pomirili s tim da su nam djeca brojevi u crnoj statistici.

Nama je tako lakše. Ne moramo se truditi, konzumerizam proizašao iz ekstra profita i rast broja tajkuna koji su sve to podredili sopstvenom interesu, nama olakšava ignorisati činjenično stanje i sopstvenu djecu.

Ne moramo se uopšte baviti njima, njima se bave “stručnjaci”.

Studija Harvarda s početka ove priče navodi tačno i precizno hemijske supstance i spojeve koje izbacuju naši “dizelaši”, koliko su štetne, šta čine ljudskom mozgu u ranoj fazi rasta i razvoja, pa ipak, tog komfora se ne odričemo. Kad tome dodamo siromaštvo i lošu ekonomsko-socijalnu sliku našeg grada, recimo, u januaru, kada ljudi lože sve i svašta jer nam je plin preskup, kad zbog lošeg urbanističkog planiranja i nelegalne gradnje praktično nema protoka zraka u gradu i donose se “vanredne mjere” pomisli li iko koliko će se beba roditi sa nekim poremećajem uslijed toga ili koliko će djece trebati kemoterapiju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Aida Krnjić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

skola5Krajina je kompetentna da u svom ponižavajućem statusu, koji joj je valjda sudbinski „dodijeljen“, cijeloj državi objasni čudovišne razmjere nesreća koje su je snašle nakon rata – zastrašujućeg privatizacijskog razaranja, prakse promjena vlada „svakih pet minuta“ kako bi „sjahao Kurta, a uzjahao Murta“, epskog finansijskog kraha budžeta, infektivnih tužbi budžetskih korisnika sa više od 120 miliona KM sa zateznim kamatama, zdravstvenog kolapsa (Kantonalna bolnica više od deceniju vuče gubitak od 15 miliona KM), demografskog pomora (na hiljade građana glavom bez obzira bježe odavde), migrantske krize, obrazovnog urušavanja...

Za šest godina 6000 učenika manje

Tu smo. Godine 2019, iako je mnogo ranije, umjesto nadmenog nipodaštavanja, trebalo razmišljati o ovom problemu, Vlada USK-a, premijera Mustafe Ružnića (A-sda) objavila je dokument Prijedlog optimalizacije osnovnog obrazovanja koji je stručna radna grupa sastavljena od državnih službenika resora obrazovanja, predstavnika sindikata, prosvjete i zastupnika Skupštine USK radila više mjeseci i pritom obišla 74 škole.

Dokument koji je izbaždario precizno stanje u krajiškom osnovnom obrazovanju izazvao je konsternaciju prosvjetnih radnika, šokirao javnost ne samo na Unsko-sanskom kantonu, podigao tenzije kod sindikalista i, naravno, „isprsio“ opoziciju koja je prosvjetarima čedno, a lažno poručila „da smo mi na vlasti, do ovoga ne bi došlo“.

Što je donekle i tačno, samo tu trivijalizaciju jednog ogromnog problema treba, ipak, nazvati pravim imenom - sve dosadašnje vlade nojevski su skrivale glavu da ne gledaju kako se rastače demografska slika Krajine, a sa njom se nepovratno gubi i osnovna supstanca ili resurs - učenik.

„Naplata“ je morala doći kad-tad. Istine radi brojna prosvjetarska populacija u Krajini nekritički i ilegalno je rasla, uprkos kobnim pokazateljima o odlivu učenika, jer je godinama bila u funkciji lobotomizirane glasačke mašine.

Pomenuta radna grupa je prije nekoliko mjeseci upalila „ružičasto upozorenje“ - u jednom polugodištu u školskoj 2018/19. godini u osnovnim školama na području Unsko-sanskog kantona "nestalo" je 673 učenika.

Broj učenika u posljednjih šest godina smanjio se za više od 6.000. Podatak da su zapadnoevropske zemlje samo za pola godine "usisale" 673 osnovca (a sa njima su otišli i roditelji) iz Krajine iako zastrašujući, prošao je kao bezazleni javni eksces koji nije mobilizirao ničiju posebnu brigu.

Pomenuti dokument koji je (samo) prijedlog uzburkao je duhove - on u svom sumarnom obliku predviđa gašenje 39 škola (uglavnom područnih), fuzije pojedinih centralnih škola na općinama i 229 učitelja i nastavnika bez posla.

Premijer USK-a Mustafa Ružnić kaže kako je svjestan da reforme izazivaju otpore i bez imalo afektacije mirno prihvata mogućnost da "sređivanje stanja u obrazovanju" bude "giljotina" za njegovu vladu.

Područne škole sa pet učenika

U bosansko-petrovačkim područnim školama u Bjelaju je šest učenika, u Vrtoču devet, u Smoljanu 12, u Bravskom 14, a najviše, 39, u Krnjeuši. U bihaćkim područnim školama u Martin Brodu je sedam učenika, u Ćukovima pet, Klisi pet, Velikom Založju 15, Klokotu 18, Pritoci 23, Maloj Peći 25.

U sanskim područnim školama u Modroj je devet učenika, u Trnovi sedam, Kijevu 12, Zdeni 12, Hrustovu 14, Gornjem Kamengradu 16.

U Sanskom Mostu bi se sedam sadašnjih škola fuzioniralo u tri, a po radnom materijalu ovdje je višak 48 učitelja i nastavnika.

U Cazinu bi se sa sadašnjih 11 spajanjem pet škola u dvije, dobilo šest škola, a radna grupa je „pronašla“ 74 radnika viška.

U Velikoj Kladuši bi se od 10 postojećih, spajanjem tri škole dobilo „svega“ sedam, a 40 radnika su višak.

Kaže, kako je časnije "poginuti sa oružjem u borbi", nego "podići ruke uvis".

“Stanje je loše, nakon skeniranja svih škola otkriveno je da "fali" 700 učenika ili 122 odjeljenja. Imamo 230 nastavnika viška. To su činjenice. Mi smo svi pragmatični kad razmišljamo o svom novčaniku, ali smo lagodni i ležerni kad treba "zavući ruku u budžet države". Ako pomnožimo broj nastavnika koji su višak sa bruto ličnim dohocima to je godišnje sedam miliona KM", kaže Ružnić.

Nabraja i navodi primjere neracionalnog trošenja budžetskih sredstava u školama i naglašava kako bi promjenom rasipničke politike godišnje moglo da se uštedi 20-25 miliona KM.

Ružnić ističe kako reforme ne treba da stanu na obrazovanju, nego se trebaju provesti i u ostalim segmentima društva, no takvo "određivanje prioriteta" izbacilo je neumjerene količine žuči i jeda kod krajiških prosvjetara.

Prije nekoliko dana održan je štrajk, zaprijećeno nosiocima izvršne i zakonodavne vlasti da u septembru neće početi nastava zbog, kako tvrde, selektivne primjene pedagoških standarda, tako i kršenja kolektivnog ugovora, donošenja pravilnika o tehnološkom višku bez uvažavanja stavova sindikata i drugih ekonomsko-socijalnih parametara poput minulog rada, napredovanja, dugovanja za tople obroke, regres, prijevoz na posao i posla…

Štaviše, sindikati osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja USK za 2. septembar najavili su generalni štrajk zbog kršenja odredbi Kolektivnog ugovora potpisanog između pomenutih sindikata i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK iz decembra 2017.godine.

Predstojeći generalni štrajk potpuno zanemaruje "agendu" najavljene reforme u obrazovanju.

No, reakcija ima u svim strukturama društva. Pojedini načelnici općina sazivaju sindikaliste i prosvjetare i "brane ih od vlasti", ljudi u mjesnim zajednicama sa područnim školama postavljaju pitanja kako će im djeca danas-sutra putovati do centralnih škola, padaju i ostavke.

Nakon direktora OŠ "Cazin I" Zlatka Sabljakovića, ostavku je kovertirala i AjlaToromanović, direktorica OŠ "Stijena" u istoimenoj cazinskoj MZ.

"Ponukana zvaničnim dopisom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta o ukidanju područnih škola 'Zmajevac' i 'Vilenjača', najavljenog otpuštanja nastavnog i pomoćnog osoblja sa značajnim radnim iskustvom, odlučila sam da podnesem ostavku na mjesto direktora JU OŠ 'Stijena', jer ne mogu i ne želim sebi dozvoliti da ja budem ta koja će potpisati otkaze svojim radnim kolegama, a niti sudjelovati u ukidanju škola", stoji, između ostalog, u ostavci direktorice Toromanović.

Ona nema ništa protiv reformi u društvu, ali kako ističe, nemoralno je prvo krenuti sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, pored zdravstva, javne uprave i visokog obrazovanja.

Njen kolega Sabljaković mišljenja je da su "reformski" stavovi Vlade USK i resora obrazovanja do te mjere radikalni da traže rigoroznu primjenu pedagoških standarda do mjere da se pedagoški standardi krše preko normativa.

On je izračunao da će jedna škola, primjerice, zbog takvih standarda morati otpustiti 20 nastavnika.

Prosvjetari godinama ističu da nisu (kao što i nisu) krivi za manjak učenika, strahoviti odliv stanovništava i opću krizu. Pitaju premijera i ministre šta je sa ostalim sektorima, gdje ljudi isto odlaze, zdravstvom, sudstvom, policijom?

Kako to da su samo učitelji i nastavnici višak i da su samo oni "problem društva"?

Ne žele također da prihvate bilo kakve ultimatume Vlade USK i vjeruju kako će, ipak, doći do ozbiljnih razgovora i usaglašavanja. Ukoliko ne, u septembru će, najavljuju, "gorjeti" Krajina.

No jedna stvar "bode oči" - učenika je godinama sve manje, a broj nastavnika i dalje se žilavo održava. U modernim državnim sistemima ta dva parametra su nepomirljiva, oni su lice i naličje istine.

Krajina preživljava strahovitu demografsku kataklizmu koja će u septembru u opustjelim školama donijeti još jednu teško podnošljivu činjenicu - u mnogim školama prvačićima neće zazvoniti školsko zvono, jer ih, naprosto, nema.

Midhat Dedić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

termoelektranaU Bosni i Hercegovini, vrijeme, novac i energija još se troše na to da se vlastima dokaže da zagađenje ima štetan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, a ne na to kako zaista smanjiti posljedice ovog problema i zaštiti građane.

S ovim se, kažu stručnjaci, svakodnevno suočavaju jer, dodaju, nadležne vlasti na njihova upozorenja uvijek odgovaraju isto - ‘nije to baš tako’.

"Volio bih čuti jednom od naših političara i eksperata njihovu stranu priče, odnosno šta za njih predstavlja to ‘nije baš tako’ - da neće umrijeti 100 nego 10 ljudi?", pita se Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je prije nekoliko dana objavio rezultate nove studije.

Oni pokazuju da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba u Tuzli u 2018. godini te da je onečišćenje zraka u Tuzli premašilo dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.

"Ovdje je suština problema da se puno energije, znanja, novca i vremena troši na dokazivanje da nešto nije tačno, umjesto da se to sve usmjeri ka nalaženju rješenja za probleme za koje svi znaju da su prisutni", dodaje Žiško.

Nekoliko studija objavljeno je u posljednjih mjesec dana koje iznose alarmantne podatke o zagađenju u BiH te govore o tome da nadležne vlasti ne pristupaju ozbiljno ovom problemu.

Analiza Odjela Ujedinjenih naroda za okoliš objavljena u junu pokazuje da je zagađenje zraka direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima Zapadnog Balkana te da godišnje u gradovima ove regije 5.000 ljudi umre zbog zagađenog zraka. U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja.

U BiH ovome značajno doprinosi industrijsko zagađenje, međutim, doći do zvaničnih podataka o tome nije lako. Prema podacima nadležnih vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH, među najvećim zagađivačima našla se i jedna štamparija i mesna industrija, što, kažu stručnjaci, govori o tome koliko je ovaj registar netačan. S druge strane, u registru u RS-u podataka uopće nema.

Najveći zagađivači termoelektrane i ArcelorMittal Zenica

"Da bi se govorilo o tome ko su najveći zagađivači, trebalo bi da funkcionira registar zagađenja, ali je on još uvijek u ranoj fazi. Federalno ministarstvo okoliša prikuplja podatke o zagađenju od industrije, ali se godišnji izvještaji ne objavljuju, a podaci iz registra su dostupni samo na zahtjev”, objašnjava univerzitetski profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

Ova organizacija, dodaje Lemeš, na osnovu podataka koje je uspjela dobiti od ministarstva, saznala je da su podaci u registru nepotpuni, često pogrešni i netačni.

"Zato je nezahvalno izdvojiti najveće zagađivače. Prema podacima iz registra za 2017. godinu, najveći industrijski zagađivači su termoelektrane u Kaknju i u Tuzli, ArcelorMittal Zenica, te koksara i hemijska industrija u Lukavcu. Zanimljivo je da su se među njima, vjerovatno zbog pogrešno očitanih podataka, našle i jedna štamparija i mesna industrija iz Mostara, što je indikator neuređenog sistema provjere podataka."

U bh. entitetu Republici Srpskoj, ističe Lemeš, zvanično postoji registar i vodi ga republički hidrometeorološki zavod, ali podataka u tom registru nema.

'BiH rijetko razmišlja o budućnosti'

Opredjeljenje većine razvijenih zemalja je da više ne grade nova postrojenja na ugalj, nego da se umjesto toga investiraju u obnovljive izvore energije, objašnjava Samir Lemeš.

Dodaje da su brojne studije pokazale da termoelektrane na ugalj, pored toga što spaljivanjem fosilnih goriva doprinose efektu staklenika, emituju i znatne količine prašine i sumpor dioksida.

“Međutim, zbog nedostatka strateških opredjeljenja u BiH, fragmentiranosti sistema političkog odlučivanja i podložnosti utjecajima stranog kapitala, Bosna i Hercegovina je Eldorado za sve prljave investicije koje inače ne mogu proći u Evropi.”

“Oni koji planiraju izgradnju novih termoblokova na ugalj ne vode računa o tome da će energija iz prljavih izvora biti dodatno oprezovana, da je nećemo moći izvoziti jer će biti preskupa i zato što ne ispunjavamo obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici, da nema ponuđenih rješenja za zbrinjavanje pepela i šljake, i da će posljedice sagorijevanja uglja osjetiti buduće generacije, jer je negativan utjecaj na zdravlje kumulativan - oboljenja nastaju nakon dugotrajne izloženosti prekomjernom zagađenju”, kaže Lemeš.

Zaključuje da BiH rijetko razmišlja o budućnosti, te da bh. politika živi u prošlosti i od prošlosti.

"Stoga možemo samo nagađati da bi najveći zagađivači mogle biti termoelektrane i rafinerija. Eko forum Zenica i češka organizacija Arnika, na osnovu raspoloživih podataka napravili su alternativni registar zagađenja, ali se moramo ograditi da on nije potpun i tačan jer su zvanični podaci nepotpuni i nepouzdani. Objavili smo ga javno s namjerom da animiramo javnost da vrši pritisak na nadležne da popravi kvalitet tih podataka."

Više od 130 preuranjenih smrti u Tuzli 2018.

Ovaj mjesec objavljen je i izvještaj Greenpeacea u kojem se navodi da je BiH među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, što će se dodatno pogoršati planiranim termoelektranama Tuzla blok 7 i Banovići.

"Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje, kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti", navodi se u izvještaju.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je učestvovao u izradi izvještaja Greenpeacea, također dodaje da će zagađenje pogoditi i druge zemlje. Žiško objašnjava da je BiH time prekršila konvencije koje je potpisala.

"To je nepoštivanje obaveza koje smo preuzeli kroz Espoo konvenciju, po kojoj smo bili dužni obavijestiti susjedne države o projektu, o procesu javne rasprave za okolišnu dozvolu, konkretno smo bili dužni obavijestiti Hrvatsku i Srbiju, najbliže susjede o projektu koji će imati prekogranični utjecaj, u ovom slučaju zagađenje, na njihove građane.”

Centar za ekologiju i energiju također je zajedno sa CEE Bankwatch Network posljednjih dana završio još jedan projekat koji govori o zagađenju u BiH. Oni su proveli nezavisni monitoring čestica prašine poznate kao PM10 koji je pokazao da je u 2018. godini, za period od 144 dana ili skoro pet mjeseci u toku ljeta, jeseni i zime, prosječni nivo PM10 bio dvostruko veći od zakonom dozvoljenog godišnjeg prosjeka.

Zakonski, ovu graničnu vrijednost je dozvoljeno prekoračiti najviše 35 dana u godini. Drugim riječima, onečišćenje zraka u Tuzli premašilo je dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.

Studija procjenjuje da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih u Tuzli 2018. godine.

"To je studija koju smo uradili sa podacima koje smo mi prikupljali sa neovisnim mjerenjem. Ja sam okolo posuđivao tu opremu od poljskih organizacija, gdje smo vršili paralelno mjerenje sa zvaničnim sistemom mjerenja. Baždarenje smo radili u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, dakle naša oprema je baždarena u zvaničnoj instituciji koja vrši mjerenja. To je pokazalo da i ovakvi kakvi jesu, frizirani zvanični podaci ukazuju na katastrofalne posljedice zagađenja”, objašnjava Žiško.

Puno više oboljenja

I pored zabrinjavajućih podataka, grade se novi energetski objekti koji će doprinijeti zagađenju. Pored samog zagađenja zraka koje će biti emitovano iz tih novih blokova, daleko će veći problem biti odlagališta šljake.

Prema riječima Žiška, u tuzlanskom slučaju ta se odlagališta sada nalaze na nekih pet kilometara od centra grada, ona se ne održavaju na propisan način, a teški metali i hemikalije zbog načina na koji se transportuju na odlagalište, prodiru u podzemne vode i zagađuju bunare.

“Kada govorimo o projektu Blok 7, planirano je smanjenje zagađenja zrakom filterima koji bi trebali da budu ugrađeni u to postrojenje, ali bi produžili vijek trajanja bloka na 30, 40 godina. Tako ako bi se to sve sabralo to dođe na isto. Deponovanje šljake i pepela će se vršiti na isti način, što znači tu nema nikakvog smanjenja zagađenja, a još je planirano da odlagalište bude kod jednog izuzetnog važnog i bogatog resursa vode. Praktično će uništiti taj izvor”, upozorava Žiško.

Koliko je ovo opasno po zdravlje građana pokazuju i studije koje je centar iz Tuzle radio na terenu sa medicinskim stručnjacima. Kako kaže Žiško, tada je dokazano da su pojedine bolesti, neke vrste karcinoma, koje se povezuju sa teškim metalima koji se mogu naći u šljaci i pepelu - pet do sedam puta prisutnije u području odlagališta šljake nego na drugim mjestima.

“U pitanju je zdravlje i život građana koji su birali te predstavnike u vlasti i očekuju da ih oni zaštite”, zaključuje Žiško.

Vedrana Maglajlija (Al Jazeera)

subota, 29 Juni 2019 00:00

Migranti kao dio tajnog projekta

Ocijeni...
(0 glasova)

granicnapolicijaNotorna je činjenica da Srbija i Crna Gora organizirano uhodavaju i ubrzavaju migrantske rute iz Bugarske i Grčke preko svog područja i sprovode kolone očajnika u Bosnu i Hercegovinu te da u tome učestvuju i policijske snage, i sigurnosne službe, i krijumčari ljudima kojima su vlasti za ovaj posao dale odriješene ruke.

Međutim, i BiH ima nekoliko sasvim provedivih mogućnosti da zaustavi drastičan i nekontroliran priliv migranata preko istočne državne granice.

O mogućim taktikama protiv ilegalnih migracija se posljednjih sedmica i mjeseci govori, predlaže, a zatim se i neobično lako odustaje od njih nakon što se predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik potpuno nesuvislim argumentima usprotivi prijedlozima koji imaju punu zakonsku osnovu.

Ovo je već situacija za pitanje – šta Dodik (ne) želi postići tim opstruktivnim ponašanjem u vezi s migrantskom krizom i zašto mu ostali akteri vlasti to dopuštaju te kakve su krajnje namjere i jednih i drugih?

Granična policija BiH, MUP, državne agencije

Granična policija je odavno morala biti na državnoj granici u pojačanom sastavu. Ovo je zakonska obaveza Granične policije BiH, a aktuelna situacija potpuno opravdava preraspoređivanje graničnih policajaca sa manje ugroženih dijelova granice i aerodroma na istočnu crtu.

Bar privremeno.

Takva opcija je ograničenog dometa, jer se već kod pokušaja planiranja pokazalo da u Graničnoj policiji BiH nedostaje veliki broj policajaca, odnosno da je i redovni sastav nepopunjen. Takvo stanje vlada već godinama pa je ovdje tema za istraživanje – zašto Granična policija BiH nije ranije popunjena, budući da je problem masovnih migracija aktuelan već pune četiri godine?

Ipak, i sa nepotpunim sastavom Granična policija BiH bi mogla dio ljudstva prebaciti na dijelove granice koji su najčešće na migrantskim rutama.

Redovni sastav policije MUP-a Republike Srpske mogao bi poduzeti isti manevar – preusmjeriti dio ljudstva sa mirnijih područja iz unutrašnjosti RS u pogranično područje. Ovakvu mogućnost i ministar MUP-a Republike Srpske Dragan Lukač i Milorad Dodik kategorički odbacuju.

Indikativna je žustrina s kojom zvaničnici [bh. entiteta] Republike Srpske odbijaju sarađivati na ovom poslu na bilo koji način. A ovih dana je postalo jasno i zašto – MUP Republike Srpske je na sasvim drugačijem zadatku. Naime, policajci duž Podrinja i istočne Hercegovine ne samo da ne sprječavaju ulazak migranata, nego prihvataju grupe i ekspresno ih poprate do administrativne crte entiteta Federacije BiH i čini se da je time njihov cilj postignut – Federacija BiH se svakodnevno dodatno opterećuje novim sigurnosnim i humanitarnim balastom što sadrži opasne krajnje namjere.

U domenu policijskog djelovanja na istočnoj granici BiH uz MUP Republike Srpske bi se mogli na osnovu sporazuma o međuentitetskoj saradnji angažirati i policajci iz Federacije BiH, kao kod rada na kriminalnim slučajevima i to kao pojačanje. Također, prije nekoliko dana ministar sigurnosti Dragan Mektić predlagao je da na granicu izađu i policajci državnih policijskih agencija (SIPA i DKPT), što je također zakonska mogućnost obzirom na njihove ingerencije na cijeloj teritoriji BiH.

To kao i podizanje fizičkih prepreka od žice ili angažiranje Frontexa (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu) Dodik je redovno odbijao i blokirao u Predsjedništvu BiH. Posebno je bio decidan po pitanju angažiranja vojske.

Nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH predsjedavajući Milorad Dodik potvrdio je da nije prihvatio inicijativu da se duž granice Bosne i Hercegovine rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH da štite granicu od migranata.

Oružane snage BiH jesu nadležne da štite granicu

"Tu odluku neće moći donijeti. Oružane snage nemaju tu nadležnost. A osim toga, kao srpski član Predsjedništva BiH, ne mogu da prihvatim da se vojska raspoređuje na granici sa Srbijom", rekao je Dodik.

U ovome leži jedna neistina, ali i suština Dodikove opstrukcije.

Što se tiče nadležnosti vojske u Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH Član 4 kaže da su "zadaci Oružanih snaga učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma".

Nesporno je da bi raspoređivanje na granicu bilo u funkciji kolektivne sigurnosti (kao što su akcije pri požarima i poplavama koje Predsjedništvo BiH automatski odobrava), a činjenica da je među migrantima dosad otkriveno pet Afganistanaca povezanih sa ekstremističkim grupama pokriva i dio odredbe o "borbi protiv terorizma".

Ovo je posredno potvrdila i ministrica odbrane Marina Pendeš poručivši iz Brisela sa sastanka predstavnika zemalja NATO-a i partnera u misijama da "...vojska nema zapovijed vrhovne komande za djelovanje". A činjenica je da su spremni za djelovanje.

U pograničnom pojasu na stalnim lokacijama već su raspoređena tri bataljona Oružanih snaga BiH (Bijeljina, Goražde, Bileća) čiji raspored uz granicu uopće nije slučajan. Ovi bataljoni u kratkom roku po potrebi ili radi smjene ljudstva mogu biti ojačani iz jedinica lociranih u drugom pojasu po dubini teritorije BiH (Orašje, Živinice, Sarajevo, Čapljina). Dakle, sasvim je jasno da su Oružane snage BiH spremne odgovoriti zadatku.

Naravno, ni na kakve represivne akcije vojske prema migrantima niko nije ni pomislio. Tu bi se moglo raditi jedino o ispomoći graničnim policajcima pri patroliranju, osmatranju i pokrivanju neuralgičnih tačaka privremenim punktovima.

Vojska bi svojim prisustvom i upozorenjima odvraćala migrantske grupe od kretanja i prelaska u BiH, mogli bi pravovremeno alarmirati policijske snage ovlaštene za postupanje, osmatrati iz zraka helikopterskim preletima, inžinjerijske jedinice bi mogle postaviti fizičke zapreke na ilegalnim stazama i seoskim/šumskim putevima.

Dakle, uključenjem vojske moguće je odmah angažirati 2-3 hiljade vojnika i provesti jedan spektar mjera za koje Granična policija BiH trenutno nema snaga ni tehnike. Ali, izgleda da na nivou politike različitim snagama nije u interesu poduzimanje efikasnih mjera.

A što se tiče Dodikove populističke brige za to da se na Drinu između "dvije srpske države" ne postavi nikakva vojska zaista se radi samo o prikrivanju namjere da se spriječi bilo koja efikasna antimigracijska mjera. Ali, izgleda da su tu ne radi samo o Dodiku i srpskoj politici.

Politika skrojena negdje drugdje

"To što rade i planiraju u Sarajevu je džaba. Neka oni prime te migrante koje su sasvim svjesno pustili u BiH na osnovu politike koja je skrojena na nekim drugim mjestima...", ustvrdio je Dodik prije nekoliko dana pred novinarima u Bratuncu.

"Odbacujemo svaku vrstu stacioniranja migranata i odbijamo i sredstva EU za tu namjenu. Ovu krizu nismo produkovali i ne želimo da trpimo posljedice".

O kakvoj je politici riječ, gdje je i kako skrojena? Šta je krajnji cilj?

Pokušamo li Dodika čitati između redova, shvatit ćemo da se situacija razvija ka dopuštanju punjenja Federacije BiH migrantima i to onog njenog dijela sa bošnjačkom većinom. Odmah zatim se nameće i pitanje odgovornosti i skrivenih namjera hrvatskih i bošnjačkih političara u vlasti, ali i evropskih koji "ne nalaze" rješenje za bosansku epizodu migrantske krize.

Za hrvatske političare je manje-više jasno. Oni na crti HDZ-a odavno sve koordiniraju sa Dodikom tako da migrantske grupe koje MUP Republike Srpske provede kroz Hercegovinu, policajci Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10 bez zadržavanja usmjeravaju ka Bihaću, a sjetimo se drame na Ivanu i pokušaja sprječavanja dovoza migranata u centar na Salakovcu.

Što se tiče bošnjačkih i tzv. građansko-lijevih snaga u vlasti morali bi konačno odgovoriti zašto mlako prihvataju očigledno npr. Dodikovo nezakonito odbijanje angažiranja vojske. Ponašaju se po modelu "eto, mi smo pokušali, a on neće". I na tome ostaje bez posljedica po Dodika, iako je već u brojnim potezima djelovao izvan svojih nadležnosti.

Zatim, ako je već iz Republike Srpske odbijeno raspoređivanje dodatne policije na granicu, zašto federalne vlasti (kao jedno od mogućih rješenja) nisu angažirale Federalnu upravu policije (FUP) i policije kantona na administrativnoj liniji entiteta te spriječile ulazak migranata u Federaciju BiH? Kad bi u Republikoj Srpskoj na ovaj način ostalo prvih nekoliko stotina migranata, u Banjoj Luci bi vjerovatno drugačije razmišljali o zaštiti granice BiH.

I na koncu, nakon što je Dodik odbio i opstruirao sva predložena rješenja, nismo čuli da su ovi drugi tražili neki prijedlog rješenja od njega. Ili da iskoristi svoj navodni uticaj u Srbiji i zatraži zatvaranje ilegalnih kanala. Naravno, on bi to odbio, ali bi se time razotkrilo upravljanje srbijanskih vlasti migrantskim tokovima na štetu BiH.

Formiranje novog "migracijskog centra" na lokaciji Vučijak tek je očajnički pokušaj vlasti u Unsko-sanskom kantonu da ublaže pritisak na Veliku Kladušu, Cazin i Bihać. Naime, formiranje migrantskog centra bez ikakvih uslova za boravak, a uz samu granicu sa Hrvatskom, u Zagrebu i međunarodnim tijelima EU za praćenje migracija protumačeno je kao pomalo proziran pokušaj da se imitira srbijansko-crnogorska taktika prebacivanja migranata susjedima te je lokacija već označena kao "neprihvatljiva".

Destruktivni projekti

Opisano jalovo djelovanje bošnjačke političke elite daje osnovu za teorije o tome da dio nje zapravo pogoduje velikodržavnim projektima tako što i sami vode projekat zadovoljavanja partikularnih nacionalnih bošnjačkih, a ne cjelovitih državnih bosanskih interesa o čemu je u posljednje vrijeme više puta govorio akademik Esad Duraković.

U tom kontekstu i u konkretnoj situaciji gdje broj migranata iz islamskih zemalja raste samo na 23 posto teritorije države dobijaju smisao ranije besmislene teorije srpskih nacionalista o namjerama promjene etničke strukture u BiH naseljavanjem Arapa.

Naime, prema objavljenim svjedočenjima profesora Dušana Bilandžića, učesnika sastanaka i pregovora Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu, članica Miloševićevog tima Smilja Avramov diskutirala je da se u podjeli Bosne "prvo mora definisati šta je srpsko, a šta hrvatsko, jer Alija Izetbegović namjerava dovesti pola miliona Arapa i napraviti džamahiriju". To je bila samo velikosrpska mantra i građenje alibija za agresiju sve dok se nisu počele slagati kockice mozaika neke drugačije Bosne i Hercegovine.

U ratnim godinama zaista smo dobili mudžahedine, a zemlja je bila premrežena djelovanjem raznih islamskih humanitarnih organizacija zagonetne misije. Tradicionalni bosanski islam odjednom je dobio konkurenciju u agresivnom vehabizmu/selefizmu.

U poslijeratnim godinama počele su "investicije" sumnjivog novca u sporedne i lične biznis projekte i džamije (umjesto u fabrike, bolnice i škole) da bi posljednjih godina svjedočili rasprodaji hiljada hektara zemljišta i gradnji resorta za anonimne kupce iz arapskih zemalja.

Kada je sve eskaliralo, u probosanskim intelektualnim krugovima pojava je nazvana "rasprodajom bosanskog grunta i vitalnih resursa sa sumnjivim ciljem" i "promjenom karaktera bosanskog društva", a prve pravne ekspertize utvrdile su niz nezakonitih pogodovanja misterioznim biznismenima iz arapskog svijeta od domaćih tajkuna i političara.

I na koncu imamo migrante iz islamskih zemalja koje istočni susjedi propuštaju u BiH, vlasti Republike Srpske i tzv. "hrvatskih područja" ih usmjeravaju na 23 posto "bošnjačke teritorije", Hrvatska podiže prepreke i policijskom represijom ne dozvoljava prolaz, a EU i drugi međunarodni faktori znakovito šute o tome i poduzimaju mjere koje su kako se čini usmjerene na stvaranje uslova za trajan ostanak zaglavljenih migranata u BiH.

Čemu sve ovo vodi? Umjesto analiza i zaključaka vrijeme je da autori globalnog, ili najmanje regionalnog, projekta te nacionalne elite objelodane krajnje namjere i svoje vizije ovog prostora u budućnosti. Naravno, iluzorno je očekivati da će to i učiniti i priznati destruktivne namjere.

Ali, također je jasno i da postojanje takvog projekta više nije nikakva tajna te da je kao takav podložan i kritici javnosti i eventualnim negativnim reakcijama kritične mase građana.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Edin Subašić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Vlast u Kantonu Sarajevo je prilikom raspodjele budžeta za 2019. godinu, teškog više od milijardu KM, bila "široke ruke". Tako su u budžetu, što su potvrdili i rebalansom, planirali izdvojiti čak 200.000 KM za nevladinu organizaciju "Institut za kulturu i umjetnost" koja je formirana prije šest mjeseci.

Dokumenti na zvaničnoj stranici Vlade Kantona Sarajevo potvrđuju da je budžetom za ovu godinu za novoformiranu nevladinu organizaciju, koja nema ni web stranicu, niti projekte iza sebe planirano izdvajanje od 200.000 KM.

Nekoliko detalja iz ove odluke je simptomatično. U registar je ovaj NGO upisan 21. decembra 2018. godine, nekoliko dana prije nego je vlast u Sarajevu usvojila budžet za 2019. Odmah su planirani u budžetu navedenim iznosom. To je potvrđeno prošle sedmice rebalanosm budžeta u Skupštini KS.

Postavlja se pitanje na osnovu čega je odlučeno da se toliki iznos novca dodijeli nevladinoj organizaciji koja je tek osnovana, na osnovu kojih referenci.

S druge strane, zanimljivo je da je vlast u Kantonu Sarajevo dosta manje novca planirala izdvojiti za neke javne institucije kulture koje postoje i rade godinama. Primjer je Historijski muzej koji je dobio 86.800 KM, Umjetnička galerija 81.000 KM, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica 104.500 KM, Roditeljska kuća je naprimjer dobila 75.000 KM i slično.

Na internetu gotovo i ne postoje podaci o ovoj nevladinoj organizaciji, o aktivnostima, programskim ciljevima... Ono što se može pronaći je da je predsjednica udruženja Alma Jusufbegović-Bečić koja je donedavno radila kao stručna savjetnica za kulturu u Ministarstvu kulture i sporta KS.

Kao potpredsjednica udruženja registrovana je Nerma Vukasović (supruga Marija Vukasovića, člana GO Naše stranke), koja je također donedavno bila angažirana u Ministarstvu kulture i sporta KS.

Iz Udruženja Institut za kulturu i umjetnost potvrdili su nam da je ta nevladina organizacija osnovana 21. decembra 2018. godine, odnosno tada je upisana u sudski registar.

"Institut za kulturu je jedno specifično udruženje koje bi trebalo da bude centralna institucija uvezivanja svih aktivnosti u oblasti kulture i umjetnosti. Počevši od stvaranja nekih optimalnih uvjeta za standardizaciju rada kulture, zaštite kulturnog nasljeđa, do uvezivanja regionalne i međunarodne saradnje, edukacije u oblasti kulture i tako dalje", kazali su nam.

Na pitanje da li je to nevladina organizacija odgovaraju:

"To je nevladina organizacija koja će pokušati na neki strateški način utjecati na kulturnu politiku u Kantonu Sarajevo, a i šire ako je kome potrebno".

Poručuju da do sada nisu imali aktivnosti i da je cijeli projekt u začetku.

"Sad se to na neki način profilira. Teško je doći do kulturologa. Ima mnogo intelektualaca, ali da se baš kulturom bave... teško. Sad pokušavamo unutar sebe nešto napraviti. Za sada imamo pet-šest članova i imamo još toliko zainteresiranih koji bi željeli raditi, ali znate, svi su na neki način angažirani na nekim projektima. Mislim da će u neke naredne dvije godine, zato nismo objavljivali ni postojanje tog instituta i aktivnosti, jer za sada smo još uvijek introvertni", poručuju iz tog udruženja.

Još uvijek ne postoji ni web stranica udruženja.

"To su začeci, to je interes kulturne politike i strategije, da postoji jedna ovakva institucija. Mi smo posljednje standarde u oblasti kulture, bibliotečke djelatnosti, muzejske i sl. radili 1980-ih godina. To je davno prevaziđeno i veliko je pitanje da li se išta od toga primjenjuje. Takva institucija je potrebna ovom društvu", navode.

Uglavnom, potvrdili su nam da još nisu dobili novac predviđen budžetom KS i da se za sada finansiraju iz vlastitih sredstava.

Međutim, postavlja se pitanje kako je još uvijek anonimno udruženje dobilo toliki iznos javnog novca.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

protestiNa skupu koji su organizirali predstavnici opozicije zatraženo je da vlasti dozvole slobodno okupljanje građana na centralnom trgu.

Protesti u Banjoj Luci: Poštovanje građanskih prava i manje policijske represije

Demonstranti koji su u četvrtak navečer izašli na banjalučke ulice u sklopu skupa "Sa tobom nas je više" zatražili su od vlasti da dozvole slobodno okupljanje građana na centralnom Trgu Krajine, poručivši da je rok za ispunjenje ovog zahtjeva ponedjeljak, 1. juli.

Njihov drugi zahtjev je bio "stop represiji policije", poručeno je sa skupa, prenosi Anadolija.

Mirno okupljanje, koje su organizirali zastupnici opozicije u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republike Srpske Jelena Trivić (Partija demokratskog progresa), Draško Stanivuković (PDP) i Nebojša Vukanović (Srpska demokratska stranka) održano je u Parku "Mladen Stojanović", a prema najavama, ovakva okupljanja bit će održavana i u narednim sedmicama.

Jelena Trivić je istakla da je drugi zahtjev da se zaustavi tortura i represija nad građanima Banje Luke.

Zašto šuti gradonačelnik?

"Nema sklanjanja sa klupe, nema legitimisanja, a rok je odmah", istakla je ona.

Prema njenim riječima, treći zahtjev odnosi se na Igora Radojičića, gradonačelnika Banje Luke.

"Ima li Vas? Zašto ćutite? Izjasnite se o onom što se dešava na deset metara od Gradske uprave. Sačuvajte građane svog grada. Gradonačelniče, nije muški ćutati", poručila je Jelrena Trivić.

Ona je rekla da su se odvažili na ovaj korak jer su zastupnici i imaju obavezu poštivati Ustav RS-a, dok drugi gaze Ustav i ruše ljudska prava.

"Sila nikome ništa dobro donijela, zašto to radite? Zar nije sramota da u 21. vijeku u srcu Evrope samo tražimo ono što nam pripada po Ustavu, da se okupimo da se slobodno krećemo", kazala je.

Navela je da se za orgaznizaciju ovog okupljanja odlučila jer ima tri obaveze - jer je majka i želi ostaviti bolje svojoj djeci, jer je zastupnica i zaklela se na poštovanje Ustava, jer je profesorica na fakultetu i moralna, akademska ljudska obaveza joj je da ne ćuti.

'Koliko još ubistava?'

"Ovo je borba za osnovna ljudska prava, za bolje zdravstvo, bolje plate, veće penzije, a sve to je najgore u regionu", rekla je Jelena Trivić.

Okupljeni građani su apaluzom dočekali obraćanje Draška Stanivukovića, koji je rekao da ostvaruje san svog strica da se živi bolje.

"I nije ovo neka hrabrost, oni su kukavice. Hrabri smo, odvažni i mi to možemo", rekao je on.

Nabrajajući imena osoba čija ubistva nisu razrješena, pitao je "koliko još?" i naveo da će tražiti pravdu za sve njih.

"Sutra u 12:00 sati ću sjesti u Park 'Petar Kočić'; dođe li ijedan policajajac, znači da nisu ispoštovali zahtjev stop represiji. Ne smiju da nas batinaju, hapse, da nas snimaju, legitimišu, pišu kazne...", rekao je on.

Dodao je da im do ponedeljka moraju kazati da li se u četvrtak mogu okupiti na Trgu Krajine, a ukoliko ne dobiju odogovor, u četvrtak će se ponovo okupiti u Parku "Mladen Stojanović".

Poručio je da će biti istrajni u svojim zahtjevima, navodeći da čovjek koji vodi grad mora braniti svoje građane, ne smije ćutati.

Lazić: Prijeti nam egzodus

Nebojša Vukanović je okupljenima rekao da imaju veliko srce, jer su uspjeli pobijediti strah i doći na ovo okupljanje.

"Nek služi na čast što je lakše kroz Split ili Zagreb proći u dresu Crvene zvezde nego da u majici sa likom Davida Dragičevića prođete kroz Banjaluku", kazao je on.

Poručio je i da Crkva treba biti uz narod, a ne uz moćnike.

Saša Lazić, nezavisni odbornik u banjalučkoj Gradskoj skupštini, upozorio je da se građani trebaju boriti za svoja prava, jer u suprotnom ovom području prijeti egzodus.

Među više od 1.000 građana skupu je prisustvovalo nekoliko članova grupe "Pravda za Davida".

Nakon obraćanja, organizatori su poveli okupljene građane u kružnu šetnju parkom, s obzirom da im nije dozvoljena šetnja do Administrativnog centra Vlade RS-a.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

bjelasnicaNovi vršilac dužnosti direktora kompanije ZOI'84 Kenan Magoda odlučio je ukinuti praksu podjele besplatnih godišnjih Ski karata u okviru reprezentacije ili na bilo koji drugi način, te ukinuti tzv. VIP parking na Bjelašnici.

Uvidom u dosadašnje poslovanje, Magoda je uočio da je ova pojava ranijih godina bila veoma prisutna po kriteriju prijateljstva, porodičnih i poslovnih veza, stranačke pripadnosti i očigledne zloupotrebe, te je u okviru seta odluka koje za cilj imaju uvođenje reda u preduzeću odlučio povući ove poteze, saopćeno je iz ZOI'84.

- Prema informacijama sa kojim raspolažem, besplatne Ski karte su najčešće dobijali oni koji imaju najviše, a to su političari, privrednici i druge osobe bliske upravnim strukturama. Toga više neće biti. Ako žele da skijaju neka kupe kartu, bar oni to mogu priuštiti. Pozivam sve one koji su ranijih godina imali besplatne godišnje Ski karte da ih za narednu sezonu kupe i tako pomognu našem preduzeću. Kao direktor, svojim primjerom kupovine godišnje ski karte ću pokazati da je vrijeme dodvoravanja moćnicima preko leđa ZOI'84 završeno - izjavio je Magoda.

Odlučio je i da dio parkinga namijenjen "probranim i zaslužnim", u javnosti poznatom kao VIP parking, od sada bude dostupan za sve posjetioce Bjelašnice.

- Garantirano parking mjesto će imati Hitna pomoć, GSS, Policija, kao i dostavna vozila u skladu s pravilima, a svi ostali će biti jednaki. Niko, uključujući i direktora ZOI’84, nema pravo na privilegiju da ima obezbjeđen parking na samoj stazi. Ja ću plaćati parking i zahtjevaću da to rade i ostali - podvukao je Magoda.

Dodao je da preduzeće preuzima u veoma teškoj situaciji, kako finansijskoj, tako i kadrovskoj, te naglasio da pored svega toga nema sumnje da će uz pomoć Vlade Kantona Sarajevo, ali i brojnih poštovalaca bh. olimpijskih planina i borilišta, uspjeti u relativno kratkom periodu napraviti krupne iskorake.

Navodi da će jedan od ciljeva ZOI'84 biti da po uzoru na moderna skijališta u bližoj okolini i regiji, u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo, kreira programe koji će omogućiti skijanje onima koji nisu u finansijskoj mogućnosti za to, a pod tim se prije svega misli na učenike.

- Iako moramo biti tržišno orjentisani, ne smije se zaboraviti realnost da u olimpijskom gradu Sarajevu živi veliki broj onih kojima olimpijske planine i sve ono što one mogu ponuditi bilo u ljetnom ili zimskom periodu nisu dostupne. Želja nam je i namjera to promjeniti - rekao je Magoda i dodao da se u tu svrhu može iskoristiti dio novca od kupovine godišnjih Ski karata za koji očekuje da će poslije ove odluke biti značajno veći.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenjePripadnici sarajevske policije jutros su u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" uhapsili tri ljekara i medicinsku sestru zbog krivičnog djela primanja mita, saznaje Klix.ba. Jedan od uhapšenih je specijalista Dragiša Đogović.

"Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo pripadnici MUP-a KS su uz asistenciju Obavještajno-sigurnosne agencije BiH rano jutros započeli akciju kodnog naziva 'Hirurg' zbog krivičnih djela zloupotreba položaja ili ovlasti i primanja dara ili drugog oblika koristi", potvrdila nam je glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić.

Više informacija nije mogla otkriti ističući da će detalji akcije biti poznati u toku dana.

Akcija kodnog naziva "Hirurg" provodi se u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš", a uhapšeni su tri ljekara i medicinska sestra.

Kako Klix.ba saznaje, jedan od uhapšenih zbog krivičnog djela primanja mita je i specijalista Dragiša Đogović.

On je privođen i 2018. godine zajedno s kćerkom i sinom Eseda Radeljaša, a koji su se sumnjičili da su preko ljekara pokušavali dobiti nalaze na osnovu kojih bi mogli izbaviti oca iz pritvora.

(klix.ba)

Stranica 8 od 30

S5 Box