Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (59)

Ocijeni...
(0 glasova)

applePrvi put u trinaest godina, od kada konsultantska kuća Boston Consulting Group sprovodi istraživanje najinovativnijih kompanija, došlo je do promjene na vrhu ljestvice.
Apple, koji je na vrhu liste već 13 godina, predao je titulu Googleu i pao na treće mjesto. Druga najinovativnija kompanija sada je Amazon.

Ljestvicu od pet najinovativnijih kompanija zaokružuju Microsoft i Samsung.

Iako devet od deset najinovativnijih kompanija u istraživanju čine tehnološke kompanije, tradicionalne kompanije i dalje zauzimaju više od polovine rang liste 50 najinovativnijih kompanija.

Među tradicionalnim industrijama Adidas je proglašen najinovativnijim, a u ovogodišnjem istraživanju napredovao je čak dvadeset i pet mjesta, dostigavši ​​deseto mjesto i istovremeno postao najinovativnija kompanija u Evropi. Adidas je dokazao da se brzo prilagođava novim poslovnim orijentacijama vlastitim inovacijama koje zadovoljavaju i potrošače i okolinu.

Istraživanje Boston Consulting grupe pokazuje rastuću važnost digitalne tehnologije, koja je i dalje glavni i najveći trend za inovatore.

“Očigledno je da kompanije koje nisu posvećene digitalnim inovacijama zaostaju”, rekla je Melanie Seier Larsen, partner i izvršni direktor u Boston Consulting Group.

Boston Consulting Group sprovodi istraživanja među inovacijskim liderima u trinaest zemalja i industrija od 2004. godine i u njima osvjetljava stanje inovacija i inovativnosti u kompanijama. U 2018. godini provedeno je istraživanje među 2.500 vodećih kompanija sa prihodima većim od 10 miliona dolara.

(Bankar.me)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Bankarski sektor u BiH je, prema ranije objavljenim preliminarnim rezultatima, lani ostvario dobit od 367 miliona maraka.
Najviše novca od svih banaka u BiH, prema podacima portala BiznisInfo, lani je zaradila UniCredit banka.

UniCredit banka Mostar je lani imala neto dobit od 97,2 miliona KM, za razliku od 89,5 miliona iz prethodne godine. Ovim je nastavljen rast zarade ove banke.

Druga po zaradi je Raiffeisen banka Sarajevo, koja je prošle godine imala dobit nakon poreza od 43 miliona eura (oko 84 miliona KM).

Riječ je o dvije najveće banke u BiH između kojih vlada rivalstvo i koje se bore za lidersku poziciju.

No, treba podsjetiti da Raiffeisen banka Sarajevo djeluje na prostoru cijele BiH, dok UniCredit ima posebnu banku za RS sa sjedištem u Banjaluci.

UniCredit banka Banjaluka lani je imala dobit od 27,8 miliona KM, što znači da je UniCredit grupa u BiH ukupno zaradila oko 125 miliona KM, odnosno oko trećine profita cijelog bankarskog sektora.

(BiznisInfo)

četvrtak, 07 Mart 2019 00:00

Vodeći trgovac u RS širi se u Federaciji

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarketKompanija “Crvena jabuka” otvorit će u subotu, 9. marta svoj drugi market i to u Jajcu, piše BiznisInfo. Kompanija je krajem prošle godine otvorila svoje prvo prodajno mjesto u Kaknju.
Kako smo ranije pisali, osnivači Crvene jabuke su vlasnici trgovinskih lanaca Tropic i MojMarket, koji su lideri na maloprodajnom tržištu u Republici Srpskoj, a u vlasništvu su banjalučke porodice Risović.

Osnivanjem kompanije Crvena jabuka, kako smo ranije pisali, očito su krenuli u prodor na tržište Federacije, što se i potvrđuje otvaranjem novog marketa na adresi Kulina Bana 1, Jajce.

Kako su najavili, za privih 1.000 kupaca pripremljeni su poklon cekeri. Svaka 100. kupovina je gratis a za svaku kupovinu preko 50 KM dobija se kišobran marketa Crvena jabuka.

Inače, prva prodavnica Crvene jabuke smještena je u tržnom centru Real, najvećem u Kaknju.

Podsjetimo da je Tropic ranije iskazao namjeru preuzimanje Mercatora u BiH, ali do toga nikada nije došlo.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Već deset godina pričamo o dualnom obrazovanju, a vjerujte da nema drugog načina da dođemo do kvalitetnog kadra

Mirsad Ramić je napustio Švicarsku i vratio se u rodni Prijedor 2000. godine gdje je osnovao kompaniju “Cromex”, koja danas zapošljava 60 radnika.
Pedesetjednogodišnji Ramić je u gradu na Sani završio mašinsku školu, nakon školovanja je radio u Sloveniji, a potom otišao u Švicarsku, gdje je radio 13 godina. U rodni grad se vratio 2.000. godine, a razlog su, govori u razgovoru za Anadolu Agency (AA), bila djeca.

“Imam troje djece. Želio sam da se ovdje obrazuju i školuju, a ukoliko izraze želju da nastave školovanje u inostranstvu, mogu da se vrate. Moja kćerka studira tamo, ali želi da se nakon završenog školovanja vrati u Prijedor”, ističe Ramić i navodi da je nakon Švicarske prvo živio u Sanskom Mostu te da je tamo pomalo radio, a povratkom u Prijedor je 2004. godine osnovao zanatsku radionicu pa nakon četiri godine i društvo ograničene odgovornosti “Cromex”.

Kompanija se bavi laserskim rezanjem, savijanjem limova i cijevi, 3D savijanjem cijevi, praškastim farbanjem, CO2 i argonskim varenjem, planiranjem, razvojem, montažom i provjerom metalnih konstrukcija, inox ograda i ostalih proizvoda od inoxa.
“Sada imamo zaposlenih 60 radnika, a nastojali smo da se opskrbimo tehnološki, što je zahtijevalo i određenu obuku radnika, jer uglavnom su sve mašine programske, od lasera, savijačica pa nadalje”, navodi Rasmić.

Kompanija je bila inicijator uvođenja novog obrazovnog profila pa je prije dvije godine u Mašinskoj školi uveden smjer “CNC operater”.

“U želji da imamo što više kvalificiranih radnika obezbjedili smo prostorije i postigli saradnju s Mašinskom školom u Prijedoru, a učenici koji žele dobiti posao kod nas, idu još šest mjeseci na dodatnu obuku. Mašine su jako skupe i ne možemo ništa prepustiti slučaju”, navodi Ramić i dodaje da su rastom firme morali kupiti i veći poslovni prostor.

Programske mašine koje koriste u radu su uglavnom nove, a kako navodi Ramić, za rukovanje je potreban stručan i osposobljen kadar.

“Zbog toga smo postigli saradnju sa školom i uložili sredstva u tehničke prostorije, gdje se svršeni mašinski tehničari, ukoliko žele, uz stručnu pomoć profesora edukuju još šest mjeseci. Potom, ako izraze želju, dolaze na dodatnu obuku u ‘Cromex’ i mogu dobiti posao. Možda to sve i nije bio naš zadatak, ali je činjenica da imamo obrazovni sistem iz kojeg učenici izlaze s nedovoljnim znanjem, pogotovo u praktičnom dijelu nastave. Kod nas se još uvijek misli da tehničar ne treba poznavati rad na programskim mašinama, da ne treba biti umrežen u direktnu proizvodnju, a upravo današnje tržište treba takav kadar”, govori Ramić o realnim problemima.

On kazuje kako u zakonu još uvijek stoji da mašinski tehničari ne idu na praksu u preduzeća, nego praktičnu nastavu obavljaju u školi.

“Teorija je jedno, ali praksa je nešto sasvim drugo. Već deset godina pričamo o dualnom obrazovanju, a vjerujte da nema drugog načina da dođemo do kvalitetnog kadra”, navodi Ramić.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz1Bosna i Hercegovina je u januaru ostvarila izvoz od 810 miliona KM, što je za 10,8 posto manje nego u januaru prošle godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 221 milion KM, što je više za za 2,9 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,4 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 411 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio je 115 miliona KM, što je za 11,6 posto manje nego u januaru 2018. godine, dok je uvoz iznosio 133 miliona KM i manji je za 5,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 86,1 posto.

U zemlje EU izvezeno je robe u vrijednosti 636 miliona KM, što je za 7,5 posto manje nego u januaru prošle godine, a uvoz je iznosio 735 miliona KM, što je manje za 5,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 86,5 posto.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

nafta1Profesor Kemal Gutić potvrdio je da se u BiH nalaze značajna nalazišta litijuma.
Riječ je o mineralu od kojeg se, između ostalog, poizvode baterije za električna vozila, zbog čega je on ključan za razvoj cijele automobilske industrije.

Svjetski mediji litijum su odavno prozvali „naftom 21. vijeka“, podsjeća BiznisInfo.

Informaciju o nalazištima ovog metala na prostoru BiH i Srbije prije nekoliko dana dao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je prošle sedmice rekao da će realizacija projekta „Jadar“ biti bum za razvoj Srbije i Podrinja, s obzirom da tu ima 10% svjetskih nalazišta litijuma.

Kako smo pisali, on je rekao da bi ovo moglo biti strašan bum koji bi mnogo značio za Podrinje sa obje strane Drine.

Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, kazao je da izjave predsjednika Srbije nisu date napamet i da su u potpunosti tačne.

– Radi se o nalazištima ne samo u Podrinju nego u cijeloj BiH. Fridrih Kacer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je da je BiH izuzetno bogata rudama i mineralima – kazao je Gutić za današnji Dnevni avaz.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju litij, ima ga i na teroritoriji Domaljevca, Šamca, dijelu srednje Bosne.

Dodaje da tuzlanski fakultet još od šezdesetih godina prošlog stoljeća radi geološka kartiranja cijele BiH.

– Posjedujemo sve podatke. Znamo da su za litij u Podrinju zainteresirane neke njemačke kompanije. U BiH je već formirana firma uz preporuku kompanije „Thyssen“ iz Njemačke, upravo za ova nalazišta – kaže Gutić.

(Dnevni avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

bhtelecomTelekom Srbija je u velikoj ekspanziji u regionu, i to ne samo na polju telekomunikacija već i kablovske televizije i interneta.
Kompanija je u prethodnom periodu preuzela niz operatera u Srbiji i BiH za šta je izdvojila više stotina miliona eura, i nametnula se kao lider i jedini regionalni konkurent United grupi (Telemach, SBB), piše BiznisInfo.

Akvizicije u Bosni i Hercegovini
Banjalučki Mtel, čiji je većinski vlasnik Telekom Srbija, posljednjih dana saopštio je da je kupio dvije firme u BiH.

Mtel je prvo koncem januara objavio da je postao vlasnik banjalučkog Blicneta (kojeg je kupio od Telekoma Slovenije), a prije nekoliko dana je saopštio da je preuzeo bijeljinsku firmu Telrad Net. Mtel je odranije vlasnik sarajevskog Logosofta.

Blicnet pruža usluge operatera mobilne i fiksne telefonije, internet servis provajdera, mrežnog operatera, pružaoca kablovskog TV servisa i sistemskog integratora na području BiH.

Telrad Net također pruža usluge fiksne i mobilne telefonije te kablovske televizije i interneta. Ovim akvizicijama Mtel će ojačati poziciju na tržištu BiH.

Akvizicije u Srbiji
S druge strane, Telekom Srbija je, kako je saopšteno ove sedmice, kupio kablovskog operatera Masko iz Beograda. Masko pruža usluge kablovske televizije, kablovskog pristupa internetu i fiksne telefonije.

Telekom Srbija je početkom novembra 2018. kupio kablovskog operatora Kopernikus, a u januaru ove godine još dva kablovska operatera, Radijus vektor i Avkom.

Kopernikus je drugi najveći kablovski operater u Srbiji a ova akvizicija, prema ranijem pisanju srbijanskih medija, bila je teška čak 200 miliona eura.

Za Radijus Vektor izdvojeno je oko 108 miliona eura, a za Avkom 12,5 miliona eura.

Predstavnici kompanije su tada najavili da pregovaraju o kupovini još pet manjih kablovskih operatera, što je dio razvojne strategije “Milion plus”, čiji je cilj da nacionalni telekomunikacioni operater dođe do milion korisnika televizije i interneta.

Mediji su nedavno objavili da je među kablovskim distributerima koje Telekom želi kupiti i čačanski Telemark.

Inače, većinski vlasnik Telekoma Srbija je država koja posjeduje 58,1 posto kapitala, 20 posto ima sam Telekom, a ostatak je u vlasništvu malih dioničara i građana.

Telekom Srbija je prošle godine dao i ponudu od 60 miliona eura za kupovinu Telekoma Albanija, ali je ona odbijena iz političkih razloga a firma je prodata bugarskom operateru za 50 miliona eura.

Šta je s BH Telecomom
S druge strane, BH Telecom, kako se čini, nema mogućnosti da prati ovaj tempo. Kompanija je u 2017. imala solidnu dobit od oko 60 miliona KM.

No, Vlada Federacije, koja ima 90 posto dionica u kompaniji, ljetos je odlučila da dobit BH Telecoma preusmjeri za izgradnju tunela Hranjen između Sarajeva i Goražda.

Iako je riječ o veoma važnom projektu, jasno je da je tim potezom onemogućena ozbiljnija ekspanzija BH Telecoma.

Osim nedostatka novca za ozbiljnije akvizicije i investicije, problem je i što nije sasvim jasno šta Federacija želi od BH Telecoma niti kakva je budućnost ove kompanije.

Na zahtjev Vlade, krajem prošle godine međunarodni tim stručnjaka firme PricewaterhouseCoopers sproveo je dubinsku analizu (Due Diligence) dva federalna telekom operatera.

Izvještaji obuhvataju „komercijalnu, finansijsku i tehničku dubinsku analizu BH Telekoma i HT Eroneta“. Ovi izvještaji daju Vladi FBiH „preporuke za moguće scenarije za budući razvoj telekomunikacijskih operatera“.

Vlada Federacije BiH krajem prošlog mjeseca je saopštila da će „s obzirom na tajnost podataka, održati posebnu tematsku sjednicu posvećenu rezultatima dubinske analize izvršene u dva federalna telekom operatera“.

U ovom trenutku javnosti nije poznato koje opcije su na stolu.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac7Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru 2018. godine iznosila je 906 KM i nominalno je viša za 5,1 odsto u odnosu na decembar 2017. godine, te viša za 0,8 odsto u odnosu na novembar 2018. godine.

Najniža prosječna neto plata od 573 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 600 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 634 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u decembru iznosila je 1.547 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 1.436 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.293 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata u BiH u decembru prošle godine iznosila je 1.398 KM i nominalno je viša za 4,3 odsto u odnosu na decembar 2017, te viša za 0,8 odsto u odnosu na novembar prošle godine.

(Fena)

nedjelja, 10 Februar 2019 00:00

Širom BiH niču pogoni vojne industrije

Ocijeni...
(0 glasova)

oruzje1Ovog mjeseca, kako je ranije najavljeno, trebala bi početi proizvodnja u novom pogonu kompanije Igman Konjic, najveće firme u BiH iz oblasti vojne industrije

Širom Bosne i Hercegovine niču novi pogoni namjenske industrije, a ove kompanije imaju podršku entitetskih vlada, dok im na ruku ide povoljan ambijent na svjetskom tržištu, piše BiznisInfo.žOvog mjeseca, kako je ranije najavljeno, trebala bi početi proizvodnja u novom pogonu kompanije Igman Konjic, najveće firme u BiH iz oblasti vojne industrije.

Pogon će se pustiti u probni rad u februaru, a 6. marta, na godišnjicu Igmana, trebao bi biti i zvanično otvoren. Riječ je o pogonu za proizvodnju pištoljske municije.

– To će svakako značiti i nova upošljavanja. Očekujemo da ćemo do polovine godine zaposliti još 100 radnika – rekao je nedavno direktor Igmana Đahid Muratbegović.

Inače, proizvodnja ove kompanije je unaprijed ugovorena tako da će se raditi punim kapacitetom.

Kompanija Pretis iz Vogošće, također specijalizirana za vojnu industriju, povećava proizvodnju i zbog toga je u januaru raspisala oglas za prijem 126 novih radnika.

Nije poznato šta će tačno proizvoditi ovi radnici. No, s obzirom na broj i strukturu radnika koji se traže, očito je da je riječ o novoj velikoj investiciji u oblasti namjenske industrije. Podsjetimo da je Vlada FBiH svojevremeno najavila otvaranja nove fabrike vojne industrije koja se trebala nalaziti upravo u Pretisu.

Osim toga, i druge kompanije namjenske industrije u FBiH povećavaju proizvodnju svake godine, poput Unis Ginexa.

Kada je riječ o RS, Tehički remont Bratunac u prvoj polovini ove godine će otvoriti novi pogon i zaposliti 50 novih radnika. Ovu informaciju je saopštio izvršni direktor TRB-a Marko Mrkajić.

Tehnički remont zapošljava 200 radnika a posljednje četiri godine investirano je deset miliona KM u proizvodnju u ovoj firmi. Kompanija je nedavno predstavila prvo oklopno vozilo domaće proizvodnje u BiH – „Despot“. Osim toga, prizvela je i pištolj „Vampir“.

PODRŠKA ENTITETSKIH VLADA
Inače, očito je da ove kompanije imaju podršku entitetskih vlasti. Kada je riječ o Federaciji, većina kompanija je u većinskom vlasništvu države (odnosno entiteta). Vlada FBiH proteklih godina je izdašno iz budžeta finansirala razvoj ovih kompanija.

S druge strane, Vlada RS pokušava kroz TRB, koji je privatna kompanija, koliko toliko parirati razvoju namjenske industrije u FBiH. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS učestvovalo je u razvoju Despota, rečeno je na predstavljanju oklopnog vozila početkom januara.

Osim toga, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević prije nekoliko dana je posjetio ovu kompaniju, i najavio još snažniju podršku.

– Resorno ministarstvo će izlaziti u susret i pružati podršku ovakvim firmama da bi mogle ulagati u nove mašine i opremu, ali i izmjenom zakona omogućiti da se oslobode poreskih izdvajanja u visini investicije koju realizuju – kazao je Petričević.

STALNI RAST IZVOZA
Razvoju namjenske industrije u BiH u prilog ide povećana potražnja za oružjem i municijom na svjetskom tržištu.

Najveći dio proizvodnje ide upravo u izvoz. BiH je lani izvezla oružja i municije (uglavnom municije) ukupne vrijednosti oko 205 miliona maraka, što je za 5,7 posto više nego u godini ranije, kada je izvoz iznosio oko 193,9 miliona KM.

Najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju, i to u vrijednosti od oko 75 miliona KM.

(BiznisInfo)

nedjelja, 27 Januar 2019 00:00

Ovo su lideri bh. peradarske industrije

Ocijeni...
(0 glasova)

ovakoEvropska komisija ove sedmice je stavila Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju.
BiH ima desetak ozbiljnih kompanija koje mogu izvoziti ove proizvode i biti ozbiljan igrač na stranim tržištima.

Neke od njih već su lideru regionu, u zemljama izvan EU. Zanimljivo je da su one već počele raspisivati oglase za prijem novih radnika nakon novih vijesti iz Brisela.

BiznisInfo donosi pregled najvećih kompanije u BiH iz ove oblasti, a prema posljednjim dostupnim podacima za 2017. godinu iz baze Bisnode BH.

Najveća grupacija u BiH koja se bavi proizvodnjom pilećeg mesa je Akova grupa.

Akova Impex imao je u 2017. godini ukupne prihode od 139.542.044 KM. Brovis Visoko zabilježio je ukupne prihode od 107.488.696 KM a Ovako Sarajevo 35.004.959 KM.

Ove tri kompanije dio su Akova grupe.

Madi Tešanj je 2017. je zabilježio prihode od 125.430.476 KM i jedna je od vodećih kompanija iz ove oblasti u BiH.

Madi je odmah po primitku vijesti o odobrenju izvoza piletine iz BiH u EU raspisao oglas za prijem novih radnika.

Slovenačka Perutnina Ptuj spada u najveće proizvođače iz ove oblasti u BiH.

Perutnina Ptuj u Brezi imala je prihode od 62.183.019 KM, a Perutnina Ptuj Srbac 41.581.032 KM.

Kompanija je u procesu prodaje ukrajinskom MHP-u a EBRD namjerava preuzimanje i razvoj ove kompanije podržati sa 100 miliona eura.

Argeta Sarajevo, u vlasništvu Droge Kolinske, imala je u 2017. prihode od 57.372.130 KM.

Firma Agreks Donji Žabar, koja se spominjala kao kompanija koja će izvoziti u EU, imala je 2017. prihode od 12.662.239 KM.

(BiznisInfo)

Stranica 1 od 5

S5 Box