Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

asgroupNakon što je BiznisInfo objavio u četvrtak da je AS grupacija iz Tešnja stekla većinski udio u Solani Tuzla, stigla je i zvanična potvrda, te najava punog preuzimanja tuzlanske firme.

Kako smo objavili, kompanija AS Holding iz Tešnja kupila je u prethodnih nekoliko dana paket od više od 30 posto dionica preduzeća Solana Tuzla za skoro 4 miliona maraka.

Uz udio koji odranije posjeduju, sada imaju ukupno 47,2 posto dionica Solane.

Osim toga, Tešnjaci preko firme AS doo Jelah-Tešanj odranije posjeduju još 2,9 posto dionica Solane.

Iz AS grupacija su u petak obavijestili dioničare da su stekli većinski udio u Solani, te da imaju najmjeru, ali i zakonsku obavezu, objaviti ponudu za preuzimanje ostalih dioinca.

– Shodno članu 9 stav 5. Zakona o preuzimanju dioničkih društava, AS Holding d.o.o. Tešanj i AS Jelah-Tešanj d.o.o. u zajedničkom djelovanju posjeduju 50,1192 dionica emitenta Solana d.d. Tuzla, obavještavaju o nastanku obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje društva Solana d.d. Tuzla i da će se sukladno zakonu objaviti ponuda za preuzimanje – navodi se u kratkoj obavjesti dioničarima.

Inače, ako se dionice budu preuzimale po trenutnoj tržižnoj cijeni, dakle ono po kojoj je AS kupio i prethodne pakete dionica, za puno preuzimanje trebat će oko 6,3 miliona maraka.

Riječ je, naime, o oko 253 hiljade dionica od ukupno oko 506 hiljada, dok je tržišna cijena dionice 25 KM.

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

filterNjemački vlasnici kompanije Mann+Hummel iz Tešnja uskoro će objaviti ponudu za puno preuzimanje tešanjske firme. Oni trenuno posjeduju 97,5 posto dionica, nakon što su posljednjih mjeseci kupili više od 3 posto dionica.
Primjera radi, na Sarajevskoj berzi su 10. septembra kupili 1,7 posto dionica za 1,2 miliona maraka. Trgovina je obavljena po prosječnoj vrijednosti dionice od 125 KM po dionici, piše BiznisInfo.

Time se njihov udio popeo sa nešto više od 94 posto na oko 96 posto. Nakon toga su nastavili kupovati dionice pa su došli do procenta vlasništva od 97,5 posto.

Za preostalih 2,5 posto uskoro će objaviti ponudu za preuzimanje čime će, ako proces uspješno okončaju, postati 100-postotni vlasnici preduzeća.

Tržišna kapitalizacija kompanije iznosi 68 miliona KM. Ako se preostale dionice budu preuzimale po tržišnoj cijeni, dakle onoj po kojoj su obavljene i transakcije iz prethodnih mjeseci, za puno preuzimanje kompanije trebat će oko 1,67 miliona maraka.

Podsjetimo da je Mann+Hummel BH kćerka firma njemačkog giganta i da se smatra jednom od najuspješnijih privatizacija u BiH. Kompanija se bavi proizvodnjom filtera, između ostalog za autoindustriju.

U prvoj polovini ove godine firma je imala poslovne prihode od 41,5 miliona KM i neto dobit od 5,8 miliona maraka.

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Zbog predstojećih izbora u BiH pozitivni efekti regionalnih trendova i sprovedenih reformi biće preokrenuti iz suficita u deficit, navedeno je u najnovijem regionalnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.

Oni upozoravaju da je BiH iz suficita prešla u deficit te da dijelom zbog predstojećih izbora očekuju povećanje potrošnje za 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što će, kako predviđaju, izazvati fiskalni deficit u visini od pola odsto BDP-a.

Osim ovoga, kako ističu, zbog više cijene energije na svjetskim tržištima te zbog uvedenih većih akciza očekuju rast cijena goriva i uvozne hrane.

"To je do juna 2018. godine dovelo do povećanja potrošačkih cijena od 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. S obzirom na ograničeni rast nominalnih plata, više potrošačke cijene će 2018. godine najvjerovatnije smanjiti realni prihod", istaknuto je u dokumentu.

Ističu da u izvozu BiH u EU dominiraju razni artikli prerađivačke industrije, kao što su odjeća i obuća te prerađena roba poput aluminijumskih profila.

"Među tri glavna proizvoda koji su prisutni kod više od jedne zemlje su obuća, strujna kola, kablovi. Dok firme iz Albanije i BiH koje proizvode obuću mogu jasno konkurisati na tržištu EU, proizvodi drugih glavnih izvoznika sa zapadnog Balkana ukazuju na ograničen prostor za to", navodi se u izvještaju.

Kada se radi generalno o zemljama regiona, u izvještaju je navedeno da one i dalje kaskaju za uporedivim zemljama iz istočne Evrope i centralne Azije.

"Na primjer, iako se prosječan omjer izvoza robe i usluga i BDP-a na zapadnom Balkanu povećao s oko 30 procenta u 2010. na oko 40 procenata u 2017, to je još ispod nivoa koje ostvaruju uporedive zemlje iz regije, kao Letonija s oko 60 procenata, Kipar sa 65 procenata i Estonija s oko 80 procenata, od kojih sve imaju značajno viši prihod po stanovniku, a broj stanovnika im je sličan ili manji od ekonomija zapadnog Balkana. To je dijelom odraz faktora nasljeđa zapadnog Balkana - kao što su relativno ograničena proizvodna baza, koja sada treba postepeno da se razvija, te etničke tenzije iz nedavne prošlosti, koje ograničavaju trgovinu i unutar i izvan regije", istaknuto je u dokumentu.

Iako su sve zemlje našeg regiona profitirale i u pogledu rasta i u pogledu bolje zaposlenosti, ističe se da zbog sporih i tromih struktura administracije i političkih procesa nije iskorišten puni potencijal, odnosno region se mogao razvijati mnogo brže.

"Povećanje neciljane socijalne potrošnje i plata u javnom sektoru su imali direktan efekat na rast u nekoliko zemalja, kroz brži rast potrošnje i kredita domaćinstvima. Ali ti efekti su privremeni i skupi za održavanje, dugoročno oni povećavaju fiskalnu osjetljivost", istakli su oni.

Kao najvažniju preporuku u izvještaju stručnjaci Svjetske banke preporučuju dalju ekonomsku integraciju regiona. Oni ističu da komplementarnost izvozne robe može biti odskočna daska za sve zemlje regiona jer, kako navode, zemlje imaju ista strana tržišta, a nisu međusobno konkurentni.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da BiH u posljednje tri godine ne da nije napredovala za zemljama okruženja, već je značajno nazadovala i izgubila priključak s ostalim zemaljama regiona.

"Naš dohodak po glavi stanovnika je najsporije rastao u regionu. Sve ostale zemlje su napredovale brže od nas i povećale su razliku u odnosu na nas. U BiH treba nova politika, poštena država, koja će kroz novu ekonomsku politiku rasteretiti privredu doprinosa i nameta, povećati minimalne plate te omogućiti bržu i lakšu registraciju firmi", kaže on.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

odlazakVlada Danske predstavila je u srijedu program čiji je cilj da se olakša kompanijama upošljavanje stručnih radnika iz zemalja izvan Evropske unije, kako bi se izborili s nedostatkom radne snage.
Program koji se sastoji od 21 jedne tačke pojednostavit će procedure i olakšati danskim kompanijama dovođenje i upošljavanje radnika iz zemalja izvan EU, piše BiznisInfo.

Ovaj program predstavljen je samo dan nakon što su se njemački koalicioni partneri dogovorili da olakšaju dovođenje radne snage izvan EU u Njemačku, kojoj nedostaje čak miliona radnika.

Očito je Berlin otvorio Pandorinu kutiju, pa će njegov primjer slijediti i druge evropske zemlje. Cilj ovih mjera su radnici izvan EU (s obzirom da unutar EU već postoji sloboda kretanja i rada), što će žestoko pogoditi države poput BiH, koje se već suočavaju s masovnim odlaskom stanovništva.

Spašavaju svoje ekonomije
Dansko ministarstvo rada saopštilo je da nedostatak radne snage prijeti da ugrozi ekonomski rast te države. Ključ plana danske vlade je prilagođavanje takozvane „šeme plaćanja“, što je odredba koja omogućava kompanijama zapošljavanje osoba izvan EU i EFTA-e (koju čine Švicarska, Norveška, Lithenšajn i Island) ako isplaćuju plate u određenoj visini. Ta granica se sada spušta sa 418.000 na 330.000 kruna.

Paket mjera također predviđa proširenje takozvane pozitivne liste, odnosno liste zanimanja u kojima nedostaje stručnih radnika u Danskoj. Kvalificirani radnici u oblastima koje budu na listi moći će dobiti radnu dozvolu u Danskoj.

Prijedlog Vlade također predviđa pojednostavljenje i ubrzanje procesa aplikacije za posao u Danskoj za državljane izvan EU.

– Moramo dati najbolje mogućnosti našim kompanijama da privuku kvalifikovane radnike izvana. Talentovani ljudi iz inostanstva su od velike koristi za Dansku i važan element našeg rasta i razvoja – rekala je danska ministrica za migracije i integracije Inger Støjberg u srijedu.

Danski poslodavci zadovoljni
Ministar rada Troels Lund Poulsen rekao je da program neće rezultirati gubitkom posla među Dancima.

– U trenutku kada je naše tržište rada pod pritiskom, moramo osigurati kvalifikovanu radnu snagu za kompanije širom države. U suprotnom, mogli bismo doći u situaciju da kompanije moraju reći „NE“ narudžbama, i u tom slučaju došlo bi do gubitka radnih mjesta – rekao je Poulsen.

Konfederacija danskih industrijalaca, privatna organizacija koja okuplja predstavnike više od 10.000 kompanija, pozdravila je najavu vlade.

– Ovo su stvari koje smo dugo tražili i sretni smo što je vlada uključila naše zahtjeve u svoj prijedog – rekla je Linda Wendelboe iz ove organizacije.

Dodala je da u Danskoj postoji ozbiljan problem nedostatka kvalifikovane radne snage i da se dovođenje stranih radnika mora pojednostaviti.

Njemačka pokrenula lavinu
Podsjetimo, koalicione stranke u Njemačkoj saglasile su se u utorak u vezi s novim zakonom o imigraciji, kako bi privukle veći broj obučenih radnika iz država koje nisu u EU. Postignut je sporazum kojim se uklanjaju poteškoće na tržištu rada za sve građane zemalja izvan EU, koji posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i znanje njemačkog jezika.

Pročitajte još – Njemačkoj će do 2030. nedostajati oko pet miliona radnika
Njemačke stranke su se saglasle da će kompanijama biti dozvoljeno da zapošljavaju strane radnike svih profesija, bez obzira na zvaničnu listu sektora u kojima postoji nedostatak radne snage.

Sporazumom se predviđa da Vlada više ne daje prednost zapošljavanju njemačkih državljana u odnosu na strance koji nisu državljani članica EU, kada se radi o popunjavanju upražnjenih radnih mjesta.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihZvanični podaci kojim raspolažu entitetski zavodi za statistiku govore kako je u mandatu aktuelne vlasti u Federaciji BiH zaposleno 52.486 osoba više nego u mandatu vlasti u Republici Srpskoj.
Iz Zavoda za statistiku RS kazali su nam da je 2015. godine u manjem bh. entitetu bilo zaposleno 243.166 osoba. Podsjećanja radi, 18. decembra 2014. godine oformljena je Vlada Republike Srpske na čelu s premijerkom Željkom Cvijanović.

Nakon skoro četiri godine mandata vlasti u RS-u, Zavod za statistiku RS bilježi 263.739 zaposlenih osoba. To znači da je od 2015. godine do 31. marta 2018. godine broj zaposlenih osoba u RS porastao za 20.573 osobe.

Od ukupnog broja zaposlenih 192.678 osoba prijavljeno je na ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, a 30.329 na ugovoru o radu na određeno vrijeme. Iz Zavoda za statistiku pojašnjavaju da je ukupna brojka od 223.007 bez poduzetnika i zaposlenih kod poduzetnika.

U isto vrijeme, kako smo ranije pisali, iz Federalnog zavoda za statistiku potvrđeno nam je da je ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH u aprilu 2015. godine bio 448.232 osobe, dok je u julu 2018. godine broj zaposlenih iznosio 521.291.

Vlada Federacije BiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem imenovana je 31. marta 2015. godine, što znači da je u mandatu aktuelne vlasti u Federaciji BiH zabilježen rast broja zaposlenih za 73.059 osoba,. Odnosno 46.298 osoba, ako kao relevantne uzmemo podatke Porezne uprave Federacije BiH.

Kada kompariramo podatke entitetskih zavoda za statistiku doći ćemo do zaključka da je u periodu od 2015. do 2018. godine u Federaciji BiH zaposleno 52.486 osoba više nego u Republici Srpskoj ili 25.725 osoba ako se koriste podaci Porezne uprave FBiH.

Iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS kazali su nam da je broj penzionera u RS-u u august 2018. godine bio 262.129. Od tog broja, ukupno 45.896 penzionera otišlo je u penziju u periodu od 31. marta 2015. godine do 31. augusta 2018. godine.

Od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS tražili smo i podatke o ukupnom broju penzionera koji primaju minimalnu penziju. Kako su nam pojasnili, najniža penzija prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju RS zavisi od dužine penzijskog staža i određena je u pet niova i to:

* prvi nivo (187,84 KM) - prima je 17.752 korisnika (penzijski staž do 15 godina),
* drugi nivo (225,42 KM) - prima je 7.191 korisnik (penzijski staž 15-20 godina),
* treći nivo (262,98 KM) - prima je 18.926 korisnika (penzijski staž 20-30 godina),
* četvrti nivo (300,57 KM) - prima je 13.024 korisnika (penzijski staž 30-40 godina)
* peti nivo (375,72 KM) - prima je 9.075 korisnika (penzijski staž 40 godina i više)

To znači da minimalnu penziju od iznosu od 187,84 KM do 375,72 KM u RS prima ukupno 65.968 penzionera. Od ukupnog broja penzionera 4.012 korisnika prima penziju veću od 800 KM. Statistički gledano, 25 posto penzionera u RS prima minimalnu penziju, a samo 1,5 posto penzionera ima penziju veću od 800 KM.

Što se tiče Federacije BiH, iz Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje kazali su nam da je u augustu 2018. godine isplaćeno 412.815 penzija. Zvanični podaci govore da Federacija BiH ima 150.686 penzionera više od Republike Srpske.

Od 31. marta 2015. godine do 13. septembra 2018. godine iz Federalnog zavoda za MIO/PIO potvrdili su nam da je u tom periodu broj penzionera porastao za 22.802 korisnika.

Iako FBiH ima veći ukupan broj penzionera od RS, zvanični podaci govore da su od 2015. godine do augusta 2018. godine u RS-u u penziju otišle 23.094 osobe više nego u FBiH.

Od ukupnog broja penzionera u FBiH njih 166.561 prima minimalnu penziju od 348,06 KM, dok 18.811 penzionera prima penziju višu od 800 KM. Statistički, 40 posto penzionera u FBiH prima minimalnu penziju, a samo 4 posto penziju višu od 800 KM.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarket1Maloprodajni lanac Tropic, odnosno njegovi vlasnici, spremaju prodor na tržište Federacije BiH. Tropic je ubjedljivo najveći maloprodajni lanac u Republici Srpskoj, a već ima i nekoliko prodajnih objekata u FBiH, piše BiznisInfo.

Osim toga, vlasnici Tropica su osnovali kompaniju u Federaciji koja uskoro otvara veliki trgovački centar. Paralelno, traju pregovori o preuzimanju trgovačkog lanca Mercator, koji najveći broj objekata ima upravo u Federaciji.

Crvena jabuka market
U Jajcu je osnovana kompaniji Crvena jabuka market i ona uskoro otvara veliki prodajni objekat u Kaknju.

Osnivač firme Crvena jabuka market je Bojan Risović iz Banjaluke, a sjedište je u lici Kulina bana 1. Inače, porodica Risović je vlasnik Tropica a na toj adresi se nalazi Tropicov objekat u Jajcu.

Kompanija je raspisala oglas za prijem 74 radnika u Kaknju, što govori da će biti riječ o velikom objektu.

Teško je vjerovati da će se zaustaviti na ovom objektu, i za očekivati je dalje širenje na tržištu Federacije.

Zanimljivo je da se prva prodavnica koju su ovi vlasnici pokrenuli daleke 1986. zvala upravo Crvena jabuka.

Preuzimanje Mercatora
Kompanija je još prošle godine potvrdila da je zainteresovana za preuzimanje Mercatora u BiH. Nedavno je iz Tropica za medije potvrđeno da pregovori i dalje traju.

Tržište FBiH u ovom trenutku je dosta unosnije zbog veličine i nešto boljih ekonomskih kretanja.

Ovo je kratka istorija Tropica:

2002. godine kompanija Tropic otvara prvi hipermarket u Republici Srpskoj, Tropic Centar Banjaluka
2006. godine Tropic postaje najveći maloprodajni lanac u Republici Srpskoj
2007. godine Tropic prelazi u vlasnišvo Delta holdinga i posluje pod nazivom Delta Maxi
2011. godine belgijski maloprodajni lanac Delez kupuje Delta Maxi
2013. godine, Tropic preuzima lokalni trgovački lanac mojMarket sa 13 maloprodajnih objekata
2014. godine, u aprilu, prvobitni vlasnici Tropic kompanije preuzimaju 100 odsto vlasništva nad 39 prodajnih objekata Deleza BiH, koji su nosili naziv Tempo i Maxi
Do novembra 2015. godine, Tropic posluje kao Tropic maloprodaja i mojMarket d.o.o. U novembru 2015. godine izvršeno je spajanje ova dva društva u jedno, pod nazivom Tropic maloprodaja d.o.o.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Za samo dvije godine rada, Tvornica transportnih uređaja "Energetik" Tuzla već je uspjela vratiti dio starog sjaja nekadašnje tvornice, na čijim temeljima je otvorena.

Na pet hiljada metara kvadratnih, svih pet proizvodnih hala radi u punom kapacitetu, baš kao u vrijeme kada je nekadašnji TTU slovio kao jedna od najjačih fabrika u bivšoj Jugoslaviji. Od januara 2017, kada je novi vlasnik ušao u posjed starog giganta, za nešto više od godinu dana aktivne proizvodnje, realizovan je veliki broj projekata.

"Od marta 2017. do danas napravili smo značajan iskorak. Broj uposlenih je rastao i evo sada imamo 168 radnika. Kroz ovaj period proizvodnje, već imamo više od 10 miliona realizacije", kazao je Almir Zulić, direktor TTU "Energetik" d.o.o. Tuzla.

Zaposleni, od kojih je stotinu starih radnika iz bivšeg TTUa, najčešće proizvode mašine i uređaje potrebne za rad rudnika širom BiH. Ova tvornica proizvodi i za termoelektrane u Tuzli, Kaknju i Stanarima.

"Mi smo praktički uveli seriju za proizvodnju njihovih rezervnih dijelova, za održavanje elektrodistributivnih mreža, imamo kvartalne isporuke, to je redovni posao koji dobijamo od 'Elektroprivrede'. Takav posao osigurava konstantnu uposlenost određene grupe radnika s određenim tehnološkim operacijama. Raduje nas i što u svakom momentu imamo maksimalnu pokrivenost uposlenih", dodaje Zulić.

Uspješna saradnja na području Tuzlanskog kantona nastavlja se i dalje s Rudnikom mrkog uglja Banovići. U rudniku su postavljene tri proizvodne jedinice od kojih su dvije u funkciji, dok će treća početi s radom do kraja ove godine.

TTU "Energetik" započeo je saradnju i s inostranim firmama.

"Imamo redovne poslove od nekoliko firmi iz Evropske unije, ali pomenut ću samo jednu iz Norveške, koja nam već dvije godine naručuje proizvode. Njihovi proizvodi su sad redovno u našoj seriji, praktički to su malo veći proizvodi koji su podsklopovi, dijelovi mašina koji se ugrađuju i koriste u štamparskoj industriji", ističe Zulić.

Proizvodnja različitih uređaja potrebnih kako za male, tako i za najveće firme BiH i Evrope, planirana je za naredne tri godine.

 

(RTV Slon)

srijeda, 12 Septembar 2018 00:00

Počinje gigantski proces protiv Volkswagena

Ocijeni...
(0 glasova)

vwPred Višim zemaljskim sudom u Braunschweigu u ponedjeljak započinje proces protiv automobilskog koncerna Volkswagen u kojem dioničari traže odštetu zbog pada vrijednosti dionica.

Dioničari Volkswagenu predbacuju da je predugo čekao s iznošenjem istine o skandalu s manipuliranjem ispušnim plinovima kod dizelskih motora čime su dioničari izgubili milijarde. U procesu dioničari od VW-a traže ukupno isplatu odštete u visini od devet milijardi eura. U tzv. presedanskom sudskom postupku u ime oštećenih dioničara pojavljuje se investicijski fond Deka.

Nakon izbijanja skandala s dizelskim motorima Volkswagena u rujnu 2015., dionice ovog koncerna su izgubile polovinu vrijednosti.U procesu bi se trebalo pokazati je li vrh Volkswagena znao za manipulacije i prije nego je krajem rujna 2015. izbio skandal.

Koncern se brani tvrdnjom da su o manipulacijama dizelskih motora znali samo menadžeri na nižim vodećim položajima dok upravni odbor nije znao ništa do objave Američkog državnog ureda za zaštitu okoliša koji je i otkrio manipulacije motora.

Uprava isto tako tvrdi da je dioničarima odmah nakon izbijanja skandala poslala upozorenje.

Proces bi trebao trajati do sljedeće godine a zbog velikog zanimanja glavna rasprava će se voditi u dvorani gradske vijećnice.Dosad je Volkswagen skandal s manipulacijom motora na dizelski pogon stajao preko 27 milijardi eura u što su uključene kazne, odštete i pravni troškovi.

U SAD-u je Volkswagen već osuđen za prijevaru i ometanje sudstva a osmorica bivših i sadašnjih čelnih ljudi koncerna je optuženo, između ostalog, i za prijevaru i „zavjeru“. Dva inženjera VW-a su već osuđena.

 

(index.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

sanskimostU naselju Zdena, nadomak Sanskog Mosta, na lokalitetu koji je nekada pripadao Drvnoj industriji “Sana”, ovih dana započela je izgradnja tvornice koja će se baviti proizvodnjom i konfekcioniranjem električnih kablova i elektroormara.
Investitor ovog projekta je njemačka kompanija “HIK GmbH”, koja je kupila zemljište na pomenutoj lokaciji, a predviđeno je da u konačnici zaposlenje u ovom proizvodnom pogonu pronađe 100 radnika, javile su Nezavisne novine.

Planirano je da svi potrebni građevinski radovi budu okončani do januara iduće godine, kada bi trebalo da započne probna proizvodnja. Prema riječima Ejuba Topića, koji je u ime njemačkog investitora zadužen za sve aktivnosti u vezi s osnivanjem novog preduzeća koje će nositi naziv HIK-SM, na obuci u Njemačkoj se već nalazi pet radnika, a uskoro će na edukaciju biti poslato još njih 15.“Ovih 20 radnika činiće jezgro firme, u decembru ćemo im pridodati još 10 ljudi i započeti proizvodnju u januaru iduće godine. Do kraja naredne godine planiramo zaposliti 50, a u konačnici ukupno 100 radnika. Ono što je zanimljivo jeste da će dvije trećine od ukupnog broja zaposlenika biti žene”, istakao je Topić.

On je dodao kako je u daljoj perspektivi, zavisno od stanja na tržištu, realna opcija proširenja proizvodnje i zapošljavanja dodatnih radnika. Načelnik općine Sanski Most Faris Hasanbegović je istakao kako se radi o izuzetno značajnoj investiciji za Sanski Most, te dodao kako su investitorima, u vrlo kratkom roku, izdate sve potrebne dozvole.

“Zadovoljni smo time što našu lokalnu zajednicu sve veći broj investitora prepoznaje kao sredinu pogodnu za ulaganje, te pokretanje ili proširenje biznisa. O razvoju proizvodnje možda najbolje svjedoči podatak o tome da je potrošnja industrijske električne energije, u odnosu na protekli period, povećana za oko 30 posto”, istakao je Hasanbegović.

Inače, zanimljivo je kako je do pomenute investicije došlo zahvaljujući radnicima iz Sanskog Mosta koji su zaposleni u njemačkoj kompaniji “HIK GmbH”. Oni su nagovorili vlasnika kompanije Bertolda Brentrapa, koji je planirao izmještanje dijela proizvodnje iz Njemačke, da to uradi u Bosnu i Hercegovinu. Pomenuta njemačka kompanija poznati je proizvođač elektroopreme, a skoro 80 posto proizvodnje plasira na tržišta van granica Njemačke.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

cocacola1Coca-Cola je dogovorila preuzimanje drugog najvećeg svjetskog lanca kafe “Costa Coffee” za 5,1 milijardu dolara.
Coca-Cola će kupiti Costu od britanskog Whitbreada, otvarajući novi front djelovanja koji se sve više udaljava od tradicionalne sode i gaziranih pića.

Whitbread je u saopštenju izjavio da je riječ o dogovoru koji Coca-Coli donosi oko 4.000 kafeterija u 32 države svijeta.

Ovaj ugovor mora dobiti odobrenje regulatora, a očekuje se da stupi na snagu u prvoj polovini naredne godine.

– Kupovina Coste stavlja Coca-Colu u direktnu konkurenciju sa Starbucksom i drugim globalnim brendovima kafe – navodi CNN Money.

Whitbread je Costu kupio 1995. godine za 19 miliona funti kada su imali samo 39 prodavnica.

– Ovaj topli napitak je jedan od segmenata gdje Coca-Cola još nema svoj globalni brend – rekao je izvršni direktor Coca-Cole, dodajući da im Costa daje pristup tržištu kafe sa veoma jakom platformom.

Coca-Cola je veliku pažnju usmjerila i na mineralnu vodu. Ova kompanija će uložti 1,8 milijardi forinti (5,5 miliona eura) u proširenje pogona za mineralnu vodu u Zalasentgrotu, u zapadnoj Mađarskoj.

(BiznisInfo)

Stranica 1 od 15

S5 Box