Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (171)

utorak, 24 April 2018 00:00

Veliki pad prihoda i dobiti BH Telecoma

Ocijeni...
(0 glasova)

bhtelecomKompanija BH Telecom lani je doživjela veliki pad prihoda i dobiti u odnosu na 2016, vidi se iz finansijskog izvještaja koji je danas objavljen na stranici Sarajevske berze.
Poslovni prihodi kompanije prošle godine su iznosili 499 miliona maraka, dok su godinu ranije bili oko 524 miliona, što znači da su umanjeni za oko 25 miliona KM.

Poslovni rashodi su bili oko 440 miliona, u odnosu na skoro 450 miliona godinu ranije.

Čista zarada, odnosno neto dobit perioda prošle godine je spala na 63,1 milion KM, sa 92,2 miliona godinu ranije, navodi se u izvještaju.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

vwKoncern Prevent i njegove kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova, pripremaju tužbu u vrijednosti od dvije milijarde eura protiv Volkswagena zbog jednostranog raskidanja ugovora, javljaju njemački mediji u ponedjeljak.
"Tužba će biti dostavljena uskoro", rekao je za Sueddeutsche Zeitung glasnogovornik Prevent grupe u čijem vlasništvu se, između ostalog, nalazi nekoliko kompanija za proizvodnju automobilskih dijelova, prenosi Hina.

On je odbio reći o kojem iznosu se radi, ali je dodao kako se "radi o milijardama". Sueddeutsche Zeitnug piše, pozivajući se na krugove u automobilskoj industriji, o dvije milijarde eura.

Prevent Volkswagenu prebacuje jednostrano raskidanje ugovora i "svjesnu i planiranu prevaru". U ljeto 2016. kompanije ES Guss i Car Trim, koje proizvode dijelove za mjenjač i presvlake za automobilska sjedala, obustavile su isporuku dijelova najvećem njemačkom proizvođaču automobila zbog toga jer je Volkswagen navodno prekršio jedan prijašnji ugovor.

Volkswagen je, nakon obustave rada u nekoliko pogona i gubitka, kako je tada navedeno, "nekoliko stotina miliona eura", postigao sporazum s Preventom koji je međutim prije mjesec dana poništen od strane automobilskog koncerna iz Wolfsburga. Prevent VW sada tuži zbog jednostranog poništenja ugovora te „planirane prevare". Prevent smatra da je VW već 2016. prilikom sklapanja ugovora imao namjeru isti ugovor prijevremeno poništiti.

U Volkswagenu se pravdaju da su 2016. bili "ucjenom prisiljeni" na potpisivanje ugovora te da su od samog početka Preventu dali do znanja da ugovor smatraju "neodrživim".

Nakon ukidanja ugovora Prevent je bio prisiljen na otpuštanje radnika iz svojih fabrika.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Kod nas su samo kriza i reforme stalne, sve ostalo je promjenjivo. Od Markovićevih reformi s kraja osamdesetih, do aktuelne famozne Reformske agende naše je društvo u stalnom procesu ekonomskih, a time i društvenih promjena.
Iako u analizi stalnih reformi kod nas možemo otići i mnogo dalje, današnje generacije sjećaju se ekonomskih reformi jugoslavenskog premijera Ante Markovića. On je u saveznoj Skupštini SFRJ 1989. godine iznio ambiciozan program ekonomskih reformi čiji je primarni cilj bio obaranje hiperinflacije. Naime, tada je inflacija dosegnula nevjerovatnih 2.679 posto godišnje.

Od Ante Markovića do Fadila Novalića


Prilikom posjete Americi, na poziv tadašnjeg predsjednika Georgea H.W. Busha, Marković je pregovorao s MMF-om o ekonomskim reformama u Jugoslaviji, tražeći podršku za svoju ekonomsku politiku. Nakon sastanka s Markovićem, tadašnji direktor MMF-a Michel Camdessuso je zaključio da u svojoj praksi još nije čuo tako konzistentan i hrabar projekt. Brojni analitičari su kasnije ustvrdili da se Jugoslavija počela raspadati u vrijeme kada je bila na izlasku iz ekonomske krize.

Koncem 2002. godine na inicijativu visokog predstavnika Paddyja Ashdowna grupa poslovnih ljudi u našoj zemlji, zajedno s predstavnicima najvažnijih međunarodnih finansijskih organizacija, pokrenula je Buldožer komisiju. Cilj je bio da se izgradi radno partnerstvo između domaćih političara i poslovnih ljudi i da se identifikuju specifične klauzule u legislativi koje sprečavaju firme da šire svoje poslovanje i otvaraju nova radna mjesta. Komisija je sebi postavila zadatak da 50 reformi bude usvojeno za 150 dana.

Nakon ovih događaja na visokom nivou došlo je do intenzivnog dijaloga između Buldožer komisije, Vijeća ministara BiH i vlada RS i FBiH. Pokrenuti su procesi koji su rezultirali brojnim parcijalnim reformama, donesenim zakonima te procesima koji su slijedili u narednom periodu.

Aktuelna Reformska agenda u naše živote je ušla sredinom 2015. godine i trebala je donijeti promjene u svakom pogledu. BiH je trebala doživjeti ekonomsku, socijalnu i političku transformaciju.

"Konačno imamo dokument čija će provedba značiti promjene standarda građana, poboljšanja ekonomije, korake za bolji život. Obvezale su se bh. vlasti na provođenje Reformske agende do 2018. godine. Smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, povećanje poreza, akciza, promjene u radnom zakonodavstvu, reformu javne uprave, politiku zapošljavanja, unapređenje poslovne klime i konkurentnosti, reforme socijalnih davanja, restrukturiranje javnih preduzeća, reforme zdravstva... Uspješna provedba značit će i ubrzanje procesa evropskih integracija BiH", glasile su tadašnje najave.

Vječne promjene donose neizvjesnost i loše djeluju na ekonomske prilike


Koliko je koja od ovih reformi li onih manjih, koje nismo naveli, imala realnog učinka i koliko je ispunila očekivanja, nije primarni fokus ovog teksta. Više nas je zanimalo koliko kontinuirana promjena zakonskog okruženja, ali i ekonomskih uslova, pozitivno ili negativno utječe na pojedinca, ali i državu u cjelini.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić rezerviran je u vezi s efektima naših stalnih reformi, a posebno zabrinut zbog toga što kontinuirane promjene govore da nikako ne dolazimo do željenog cilja.

"Bosna i Hercegovina još uvijek spada u red tranzicijskih zemalja i upravo zbog toga ima ovoliki broj reformskih paketa. Naravno, ovo je određeno i izostankom većih stopa ekonomskog rasta koje su trebale biti garant prosperiteta naše zemlje. Reforme kao reforme nisu loše, naročito u današnjem svijetu koji je dinamičan i zahtijeva brzu adaptaciju sistema (političkih, pravnih i ekonomskih). Navedeno naročito vrijedi u kontekstu primjene novih tehnologija. Ono što je problematično u slučaju Bosne i Hercegovine jeste što se reforme nikada ne provode do kraja tj. ne postoje politička volja i interes za njihovu realizaciju, što pokazuje aktuelna Reformska agenda", kaže Čavalić.

Stalno reformisanje ostavlja posljedice na makro i mikro planu, od pojedinca do ekonomije u cjelini. Reforme su promjene, a promjene donose neizvjesnost koja nije poželjan dio ekonomskog okruženja.

"Kada je riječ o posljedicama po ekonomiju, treba prije svega posmatrati institucije koje su uvijek stvarni predmet reformi. Jaka ekonomija i društvo kao cjelina opstaju na nizu institucija koje treba da služe kao orijentiri i stubovi budućeg razvoja. Ukoliko često mijenjate date institucije, onda to može biti problem za građane, ali naročito za tržišne učesnike koji ne vole neizvjesnost i prevelik sistemski rizik. Upravo je to jedan od najvećih ekonomskih problema BiH. Naime, neizvjesnost ne dozvoljava korištenje potencijala domaćih i stranih investicija. Tržišni učesnici vole predvidljivost sistema. Konkretno, ovo znači da se njihovo bogatstvo neće preko noći uzurpirati samo zato što je određena politika pokrenula određene ad hoc reforme", smatra ekonomski analitičar.

Kao rješenje, nastavlja Čavalić, nameće se potreba za uspostavom stabilnih institucija koje će biti dovoljno inkluzivne za budući progres.

"Dakle, shodno načelima institucionalne ekonomije potrebno je pomiriti stabilnost s jedne strane i spremnost za promjene, tzv. kreativnu destrukciju, s druge strane. Ovo je formula uspjeha većine zapadnih zemalja. Šta to konkretno znači za Bosnu i Hercegovinu? Potrebno je uspostaviti snažne institucije sistema koje će imati dovoljno prostora da se po potrebi parcijalno reformišu shodno realnim zahtjevima privrede i građanstva. U praksi ovo znači da ne morate praviti čitave pakete reformi i 'restartovati' ekonomiju, već da jednostavno imate sistem koji može vrlo jednostavno prilagoditi svoje sastavne dijelove", kaže on.

Nemeće se i pitanje da li će stalni proces reformi imati svoj epilog.

"Kraj reformisanja će se desiti onog trenutka kada dostignemo određene stope ekonomskog rasta, od npr. šest posto u kontinuitetu od nekoliko godina. Tada ćemo znati da smo uspjeli u reformama i da one daju konkretne rezultate. Kao što je jasno i iz vašeg pitanja, ovo se nije desilo i upravo smo zbog toga svjedoci brojnih, nekad samo pokušaja, reformi", zaključuje na kraju Čavalić.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

madi1Kompanija “Madi” iz Tešnja gradi novu fabriku. Riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane piletine, a vrijednost ove investicije procjenjena je na 6 miliona KM.
Maid Jabandžić, direktor kompanije “Madi” je za Radiosarajevo.ba rekao kako je riječ o proizvodima vrhunskog ukusa i kvalitete koji će se proizvoditi od visokokvalitetnog pilećeg mesa, čija će priprema biti izuzetno kratka.

“Ovakva vrsta proizvodnje ne postoji u Bosni i Hercegovini. Riječ je o pogonu od 3500 m2. Očekujemo zaposlenje za novih 20-ak kolegica i kolega. Vrijednost investicije je procjenjena na 6 miliona KM. Cijeli projekat, od idejnog do tehnološkog rješenja vode vrhunski stručnjaci i inženjeri iz regije. Oprema i tehnologija koju ćemo koristit predstavljaju posljednju riječ tehnologije kada je u pitanju ova branša”, istakao je za Radiosarajevo.ba Maid Jabandžić.

Prema njegovim riječima, za nova ulaganja su se odlučili jer od ove godine očekuju da Bosna i Hercegovina počne izvoziti piletinu i prerađevine od piletine u zemlje EU, te su nakon višestrukih istraživanja o mogućnostima koje se otvaraju na tržištu većem od 500 miliona stanovnika, odlučili da kroz ulaganja budu prisutni na najkvalitetniji mogući način na ovom ogromnom tržištu.

“Osim kontinuiranog ulaganja u obrazovanje naših kadrova, promociju proizvoda i tehnološka unapređenja naših proizvodnih procesa, namjeravamo ove godine obnoviti flotu vozila koja koristi naša komercijala te proširiti kompleks farmi za roditeljska jata”, dodao je Jabandžić.

Tešanjski “Madi” danas slovi za poslovno čudo na Balkanu, gdje obara rekorde i važi za najperspektivnijeg proizvođača piletine i proizvoda od piletine u regiji.

(Radiosarajevo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao6Sve više investitora dolazi u opštinu Brod smještenu svega nekoliko metara od Evropske unije. Među njima je i austrijski Anton Paar – vodeći svjetski proizvođač visokokvalitetnih mjernih uređaja i precizne mehanike.

Svoj novi proizvodni pogon svečano je otvorio u Gornjim Močilima nedaleko od Broda.

„Preduzeće ima austrijske korijene, dolazi iz Graca. Trenutno ovdje vršimo obradu metalnih dijelova. Riječ je o CNC obradi struganjem i glodanjem, kao i ručnoj izradi kablova. Zasad imamo 34 zaposlena a u očekivanju smo novog projekta koji bi trebao stići sredinom godine. Tako da očekujemo da ćemo do ljeta preći broj od 40 zaposlenih“, kazao je za TV K3 direktor Bernard Urh.

Anton Paar je prvobitno bio smješten u Derventi a od sada je proizvodnja smještena u novu proizvodnu halu u Brodu koja se prostire na 2.000 kvadratnih metara.

Hala je izgrađena u rekordnom roku, za svega 3 mjeseca.

„Imamo odličnu saradnju sa investitorima koji su odlučili da ulažu u Brod što mi je posebno zadovoljstvo. Poručujem svima koji počinju svoje investicije ovdje da se neće razočarati ni u lokalnu upravu ni u radnju snagu. Imamo ljude koji žele da rade i imamo stručan kadar“, kazao je načelnik Opštine Brod Ilija Jovičić.

Izgradnja pogona je koštala oko 1,2 miliona eura. Posao u tvornici pronašlo je zasad 34 radnika metalske struke.

Anton Paar posluje u cijelom svijetu u preko 50 filijala i 6 velikih proizvodnih pogona, u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i SAD-u.

Zapošljavaju preko 2.600 radnika.

(TVK3/BiznisInfo)

petak, 13 April 2018 00:00

Konzum BiH u februaru povećao gubitak

Ocijeni...
(0 glasova)

konzumcijenaKompanija Konzum BiH ostvarila je u prva dva mjeseca ove godine gubitak prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 7,7 miliona kuna (oko dva miliona maraka).

Ovo se navodi u novom izvještaju o finansijskom stanju u Agrokoru koji je izradila vanredna uprava kompanije.

Kada se uzme u obzir da je, prema ranijem izvještaju, gubitak u januaru bio 2,9 miliona kuna (oko 800.000 KM), ispostavlja se da je u februaru dodatno uvećan i da je samo taj mjesec bio oko 4,8 miliona kuna (oko 1,2 miliona KM).

Inače, Konzum BiH je u prva dva mjeseca imao prihode od 197 miliona kuna, odnosno oko 50 miliona maraka. To je znatno manje od prosječnih mjesečnih prihoda iz prethodnih nekoliko godina ali je, kako tvrde u ovoj kompaniji, „bolje od plana“ za ovu godinu.

Gubitak, odnosno negativnu EBITDA-u zabilježio je i Konzum Hrvatska, i to u visini od 17,6 miliona kuna (oko 4,5 miliona maraka).

(BiznisInfo)

nedjelja, 08 April 2018 00:00

Kompanija iz Doboja uvozi otpad

Ocijeni...
(0 glasova)

smecePreduzeće za reciklažu pastičnih boca Omorika u Johovcu kod Doboja jedino je takve vrste u Bosni i Hercegovini. Kapaciteti postrojenja nisu do kraja iskorišteni. Ovdje se mjesečno prerađuje oko 300 tona plastičnog otpada.

Zbog nedostatka potrebnih količina PET ambalaže za preradu u ovom preduzeću su prinuđeni da uvoze smeće. Procentualno 70 posto dobijaju s bh. tržišta a ostalo uvoze.

– Otpad, odnosno naša osnovna sirovina, nabavljamo s područja BiH. Naši dobavljači su komunalna preduzeća, sakupljači sekundarnih sirovina, zatim punionice voda i drugih pića, deponije, proizvođači PET ambalaže. No, jedan dio ipak moramo da uvozimo iz inostranstva, najčešće iz zemalja EU kao što su Slovenija i Hrvatska – kazala je Mira Stanojević, rukovoditelj programa za reciklažu za TV Liberty.

Nakon prerade PET ambalaže u daljem procesu proizvodnje ovdje se pravi folija. Ovo preduzeće izvozi 95 posto svoje proizvodnje. Njihovi glavni kupci su fabrike koje se bave izradom ambalaže za robu široke potrošnje, konditorske kuće, autoindustrija…

– Sav otpad završi ili u deponijama ili u prirodi. Samo pravilnim razvrstavanjem i odlaganjem otpada on može biti pristupačan reciklirima koji ga mogu ponovo upotrijebiti – kaže Stanojević.

Prema nekim podacima, oko 1.000 tona PET ambalaže se plasira na području BiH u toku jednog mjeseca. No, najviše otpada završi u riječnim tokovima ili pored puteva, što je žalosno jer se tako baca i novac, kažu u ovom preduzeću.

Tona plastičnih boca sadrži više od 20 hiljada komada. Za jednu tonu u ovom preduzeću se može dobiti od 300 do 650 KM.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciNajslikovitiji pokazatelj siromaštva u Bosni i Hercegovini je činjenica da radnik na minimalcu u Luksemburgu, državi s najvećom satnicom, zaradi za sat vremena onoliko koliko naš građanin na minimalcu ne može za cijeli radni dan.
Ako su pak troškovi života slični, postavlja se pitanje koliko je jeftina radna snaga zaista prednost neke ekonomije, a koliko ozbiljan društveni problem.

Minimalne plate u mnogim zemljama iznose polovinu od prosječnih i ne osiguravaju uslove za normalan život. S minimalcem od 208 eura, što je oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na evropskom dnu po pitanju minimalnih zarada. Institutu za ekonomsko i socijalno istraživanje EU u svom izvještaju za mart ove godine donosi da je početkom godine u državama članicama zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4 posto.

U zapadnoj Evropi radnici na minimalcu u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Najbolji uslovi su u Luksemburgu s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu, piše u analizi koju je objavio Večernji list. Druga grupa zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španija (4,46), Malta (4,31), Portugal (3,49) i Grčka (2,30 eura).

Radnik s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane


U trećoj grupi su zemlje istočne Evrope gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu. U Bugarskoj se radi za 1,57 eura po satu, Turskoj 2,53, Ukrajini 0,74, Srbiji 1,58 i Moldaviji 0,68. Evropska trgovačka unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje šezdeset posto od nacionalne prosječne plaće. Da bi se ostvario taj ambiciozni cilj potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Evrope.

Ako analiziramo, odnos prosječne i minimalne plate je u našoj zemlji u istom omjeru kao u Njemačkoj, pravi je problem što s prosječnom plaćom u BiH radnik ne može pokriti niti polovinu potrošačke korpe, dok s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane.

Aner Žuljević, doktor ekonomskih nauka i zastupnik u Domu naroda Federalnog parlamenta, kaže kako je osnovni izazov bh. ekonomije je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje, visoko oporezivanje plata i visoka cijena rada destimulativno djeluju na strane investitore, što posebno dolazi do izražaja u uslovima sveukupnog nepovoljnog političkog i ekonomskog ambijenta.

Prosječna plata neupotrebljiv pokazatelj

"Kod nas je neto plata mala između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima minimalnu platu koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe. Visina prosječne plate kod nas je kontaminirana javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru", kaže Žuljević.

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima. To itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju naše države, nastavlja Žuljević, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju. Izuzetno je važno da država utiče na smanjenje doprinosa na plaće, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.

Potrebne poreske reforme

"Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za par dana zaradi naša minimalna plata. Ono sto dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama EU. Zbog toga je prevažno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta", kaže on.

Kako bi se osiguralo da poresko rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, Žuljević kaže kako Vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati. Poreska reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Njemačka je spremna ponuditi ustupke Sjedinjenim Američkim Državama kako bi spriječila predsjednika Donalda Trumpa da uvede tarife na europski čelik i aluminij, otkrivajući da ne dijeli isti stav s Francuskom o tome kako da se izbjegne trgovinski rat, piše agencija Bloomberg.

Njemačka vrši pritisak u okviru Europske unije da se smanje tarife na uvoznu robu iz SAD-a, uključujući i carine na automobile, te da pokušaju postići sporazum s Washingtonom, navodi njujorška agencija, pozivajući se na jednog državnog dužnosnika, ne otkrivajući njegov identitet, prenosi Tanjug.

Takav pristup, koji štiti izvozno vođenu njemačku industriju, rizik je da se izazove udaljavanje drugih zemalja EU-a od Njemačke, među kojima je i Francuska, koja, prema riječima predstavnika Vlade, ne želi da Unija učini bilo kakav ustupak.

Pozitivna reakcija njemačke autoindustrije
"Nešto malo više od četiri tjedna preostalo je do isteka privremenog američkog moratorija na primjenu tarifa za čelik i aluminij na Bruxelles, a EU još uvijek pokušava premostiti međusobna razmimoilaženja i utvrditi zajednički pristup prema Trumpu. Na kocki je potencijalni poremećaj odnosa, uključujući i trgovinsku razmjenu između EU-a i SAD-a, koja je u 2016. godini iznosila blizu 640 milijardi dolara", dodaje Bloomberg.

Njemačka se zalaže za bilo kakav sporazum EU-a koji bi obuhvatio nove tarife na niz američkih proizvoda - od automobila, preko strojeva, do prehrambene i farmaceutske robe, citira njujorška agencija jednog od dva neimenovana sugovornika.

Taj stav ne dijeli Francuska, koja želi da u fokusu bude pritisak na Kinu povodom pitanja kao što su subvencije i prekomjerni kapaciteti u industriji čelika, rekao je drugi dužnosnik, koji je tražio da ostane anoniman, budući da iznosi detalje o unutarnjoj strategiji.

Vlada kancelarke Angele Merkel već provodi anketu u njemačkoj automobilskoj industriji o tome bi li podržali 10-postotno smanjenje carine EU-a na američke automobile, kako bi se izbjegao trgovinski spor, objavio je u utorak list Suddeutsche Zeitung.

Proizvođači automobila su, prema navodima lista, pozitivno reagirali na tu ideju.

"Dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama mora se nastaviti na najvišoj političkoj razini", naveli su iz njemačke udruge autoindustrije VDA na pitanje o izveštaju Suddeutsche Zeitunga.

Ministar: Ništa nisam ponudio SAD-u
"Mi se zalažemo za održive i pouzdane sporazume, koji su u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U interesu fer i slobodne trgovine, neophodno je otkloniti međusobne trgovinske barijere i dogovoriti jedan novi trgovinski okvir", poručili su iz VDA.

Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier, koji se prošlog tjedna sastao s američkim tajnikom za trgovinu Wilburom Rossom, rekao je novinarima da nije ništa ponudio Sjedinjenim Američkim Državama kako bi osigurao izuzeće EU-a od tarifa, demantirajući pisanje Handelsblatta u ponedjeljak da je predložio snižavanje carina na automobile.

"Samo EU je ta koja pregovara, ujedinjeno i zajedno. Nisam ništa nudio ni obećao", napisao je Altmaier na Twitteru.

Glasnogovornica Ministarstva trgovine je dodala da je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malstrom u cijelosti obaviještena o njegovim razgovorima u SAD-u, ali je odbila komentirati tekst Suddeutsche Zeitunga, navodi njujorška agencija.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

wallstreet1Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, nakon što je Vašington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protivmjere i borbu do kraja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 5,7 odsto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 odsto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 odsto, na 6.992 boda.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.

Prema uslovima iz te uredbe, Tramp će uvesti carine tek nakon konsultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protivmjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog veleposlanika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno uticati na globalnu ekonomiju.

Zbog toga je u samo dva dana Dow Jones indeks potonuo više od 1.000 bodova.

“Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište”, kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima prošle sedmice bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka.

Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se saznalo da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

(Hina)

Stranica 1 od 13

S5 Box