Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (105)

Ocijeni...
(0 glasova)

bih3Ova politka Bosnu i Hercegovinu gura u ropstovo, treba napraviti preokret, angažovati domaće potencijale i budućnost će biti svjetla, kaže u razgovoru za Klix.ba uspješni poslovni čovjek i generalni direktor konsultantske kompanije Polimac Company Mehmed Polimac.

Polimac na početku našeg razgovora kaže kako postoji nekoliko velikih projekata koje on ističe u prvi plan, a prvi od njih je toplifikacija Sarajeva. Drugi je gasifikacija i povezivanje Krka preko Zagvozda i Posušja sa Sarajevom, da ne budemo ovisni o Rusima ili Turcima. Još insistiraju na uređivanju sektora saobraćaja u mirovanju te zakonske preregulacije javno-privatnog partnerstva.

"Onaj ko riješi građanima vodu, saobraćaj u mirovanju te sigurnost treba dobiti povjerenje građana, to je jednostavna logika. Mi želimo pomoći Bosni i Hercegovini da izađe iz krize, jer ovo kako se sada radi vodi u ekonomsko ropstvo. Bosne je bilo je i bit će, ali kako će biti zavisi od kreditno-ekonomske situacije", kaže on.

Odljev stanovništva je takav da je otišlo 250 hiljada stanovnika, a sad će otići još 250 hiljada, dodaje on. U taj resurs država je uložila oko 10 milijardi i pitanje je ko može nadoknaditi sve to. Polimac smatra da je u ovakvim okolnostima upitno ko će vraćati kredite koji se ulažu u projekte koji su upitni, samo Koridor 5C će koštati otprilike osam milijardi KM, a novi blok TE Tuzla dvije milijarde.

"Svjetskoj banci niko nikad nije ostao dužan, treba vidjeti kako ćemo to uraditi, a nećemo nikako bez stvaranja nove vrijednosti. Moj tim ne kritikuje, samo kažemo da nešto nije uredu i predlažemo kako će biti bolje. Predlažemo četiri stvari, otvaranje poslovnih zona i to da prepišemo od Turaka. Poslovne zone u Tuzli, Banjoj Luci i Sarajevu zaposlile bi 50 hiljada ljudi. Ogradite prostor, izgradite infrastrukturu i doći će investitori koji će zaposliti ljude", kazao je on.

Drugi dio je harmonizacija zakona o koncesijama, nastavlja on, jer koncesije daje na minimalno 45 godina.

"Treći dio je javno-privatno partnerstvo na čemu se bazira cijeli svijet. Treba harmnizovati zakon, a i usvojiti nešto potpuno novo. Na jednoj konferenciji u Ženevi sam shvatio da mi ništa ne znamo o ovoj oblasti, a sve je toliko prosto. Kod nas postoji samo jedan ekspert iz te oblasti, a to je gospođica Anela Karahasan, koja je radila u našoj kompaniji, a sada je vrhunski ekspert", navodi on.

Polimac kaže kako se deset miliona KM već potrošilo na projektima toplifikacije Sarajeva, a kako samo treba jednostavno sagledati kapacitete Elektroprivrede u TE Kakanj, potrebe sarajevskih toplana i raspisati koncesiju na 30 godina za izgradnju i korištenje topolovoda. Studija koju su njegovi eksperti radili kaže da će troškovi zagrijavanja biti dvostruko manji.

"Na ovom principu trenutno se u Poljskoj radi 500 projekata, to je oko 15 milijardi eura u javno-privatnim partnerstvima. Mnoge stvari možemo naučiti od drugih, kako je npr. Kipar izašao iz recesije. Oni su smanjili poreze te tako povećali broj zaposlenih. Kipar je od 2008. do 2018. godine povećao minimalnu platu sa 300 na 1.000 eura. Ništa ne treba izmišljati, samo primijeniti", kaže Polimac.

Nastavlja i kaže kako projekt poslovnih zona treba preuzeti od Turaka, jedan dio, a drugi od Egipćana. Oni su zabranili prodaju državne zemlje, ali strani investitori je mogu dobit besplatno na korištenje sto godina.

"Strani ivestitori kod njih mogu nivo novca koji su unijeli u zemlju uvijek i iznijeti. Oni ne plaćaju porez na dobiti, jer ne dolaze da prave dobiti BiH, već da zaposle ljude. Samo ovim sistemom može se zaposliti novih 100 hiljada ljudi", kaže on te potcrtava kako je pandemija pokazala da država može normalno funkcionirati uz polovinu sredstava, ali treba "stegnuti kaiš".

Polimac kaže kako je već pokrenuta aktivnost formiranja jedne asocijacije, svojevrsnog privrednog subjekta koji bi poslovao i u zemlji i u inostranstvu.

"Već smo okupili brojne subjekte, a cilj nam je proširiti se, članarina se ne bi naplaćivala, već bismo se finansirali od dijela prihoda koji bi se ostvario vani. Iskoristili bismo predstavništva članica u svijetu da vršimo promociju drugih članova. Cilj je izvesti što više, a uvesti što bolje, kvalitetnije i jeftinije. Ponudit ćemo saradnju Vijeću ministara i entitetima, nećemo ulaziti u politiku. Prvo se vezati u regiji pa onda letjeti Kini i Japanu", zaključio je Mehmed Polimac u svom razgovoru za Klix.ba.

(klix.ba)

ponedjeljak, 22 Juni 2020 00:00

Bankar Morgana: Uskoro moguć krah dolara

Ocijeni...
(0 glasova)

novac5Devalvacija dolara za trećinu moguća je zbog smanjenja štednje stanovništva i oporavka glavnih trgovinskih partnera SAD-a.

Stephen Roah tvrdi da se era 'prekomerne privilegije' američkog dolara bliži kraju.

Američka valuta bi u 2021. godini mogla devalvirati za trećinu, upozorio je Stephen Roach, bivši predsjednik banke Morgan Stanley Asia.

Dodao je da bi do toga moglo dovesti naglo smanjenje štednje stanovništva i povećanje državnog duga uslijed uspješnog oporavka nakon krize glavnih trgovinskih partnera SAD-a.

Roach tvrdi da se era "prekomjerne privilegije" američkog dolara kao glavne svjetske rezervne valute bliži kraju.

"Valute uspostavljaju ravnotežu između unutarnjeg ekonomskog temelja zemlje i vanjske percepcije njezine snage ili slabosti", ističe on i dodaje da se u SAD-u taj balans brzo mijenja, zbog čega je krah dolara moguće očekivati u bliskoj budućnosti, prenosi Tanjug, pozivajući se na Bloomberg.

Minimum uz gubitak 33 posto vrijednosti

Podsjeća da je od siječnja do travnja indeks dolara porastao za sedam posto, jer su investitori diljem svijeta u američkoj valuti vidjeli zaštićeno sredstvo tijekom krize korona virusa.

Kao rezultat toga, sada, prema procjenama Banke za međunarodna plaćanja, vrijednost dolara je za 33 posto iznad minimuma 2011. godine, ali već u 2021. godini on se lako može vratiti na ove minimume, gubeći na vrijednosti 35 posto.

"Svaki tečaj valute predstavlja cijenu koja odražava stanje zemlje, ekonomsko, financijsko, socijalno i političko, u odnosu na usporedive karakteristike drugih zemalja. Odnosno, promjene tečaja valute su rezultat usporedbe SAD-a s Europom, Kinom i tako dalje", kaže Roach.

Prema podacima Banke za međunarodna plaćanja, najveći partneri SAD-a su Kina, Europska unija, Meksiko, Kanada i Japan.

Vrijednost valuta ovih zemalja određuje tečaj dolara na međunarodnim tržištima za 72 posto - drugim riječima, da bi dolar izgubio na vrijednosti, ove valute moraju ojačati, što je vrlo vjerojatno.

Stabiliziranje valuta Kanade i Meksika

Valuta američkih partnera u zoni slobodne trgovine, Meksika i Kanade, mnogo je pretrpjela početkom godine zbog korona virusa i pada cijena nafte, a kako se vrijednosti stabiliziraju i ekonomska aktivnost nastavlja, meksički pezos i kanadski dolar će značajno ojačati.

Prema procjenama američkog Zavoda za ekonomska istraživanja, u prvih šest mjeseci u zemlji je zatvoreno više od 100.000 poduzeća, a 44 milijuna Amerikanaca je izgubilo posao.

No, stanovništvo još uvijek nema ozbiljnih problema zahvaljujući državnom programu novčane podrške - 159 milijuna ljudi je dobilo jednokratne uplate u iznosu od 1.200 dolara, a više od dvadeset milijuna nezaposlenih je dobilo pravo na dodatnih 600 dolara tjedno kao dodatnu pomoć uz državni program novčane pomoći.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

imfPrevelika razlika Amerikanske od Evropskih burzi, i vrijednosti na burzi, dovodi do jednog vakuum prostora u globalnom kapitalizmu, koji može da uvuče i cijele ekonomije u taj prostor, gdje vlada "vječiti" minus, i pad vrijednosti.

Ali i nešto što bi napravilo indirektni nus efekat gdje bi Evropsko i Američko tržište bili u suprotnosti i konfliktu. Amerikansko-evropski nesvjesni "trade war", odnosno tako se ekonomije ponašaju neovisno o odlukama i zaštitama njihovih vlada. Indirect trade war.

Odnosno "Indirect trade conflict".

 

 

(Podaci sa burzi - 12.05.2020)

Kako bi ekonomije i te države i vlade prevazišle takvo ekonomsko stanje, moraju okrenuti(transformirati, promjeniti) vrijednosti dionica, i same burze, ka samoj realnoj vrijednosti privrede i proizvodnje, kada kažem privrede mislim i na potražnju i potrošnju. Okrenuti trgovinu, i finansijsko poslovanje i vrijednost samog kapitala u realnom pravcu, i vrednovanje istog po realnim vrijednostima privrede i proizvodnje, je praktički nemoguće bez pravilne preraspodjele i raspodjele, rada, robe i kapitala, na koncu novca i bogatstva.

Ovi pokušaji prevrednovanja i postavljanja novih vrijednosti "pozitvnijih i većih" samim dionicama, i praktički imaginarnim vrijednostima korporacija, firmi i kapitala, idu samo u korist korporacijama i firmama koje se ustvari ne bave proizvodnjom i robom. Nego samo novcem i finansijskom trgovinom, što će reći da ovakvim ekonomskim postavkama i paramterima na čisto, i na vidno, oštećuju same države i njihove realne sektore, i privrede.

Gdje, i dok, države interveniraju ogromnim potencijalom u nerealni sektor i finansijski, one ili svjesno, ili nesvjesno obeštećuju same privrede i svoje države, dok u korist kapitalizma jačaju sektore i korporacije o kojima uopšte ne ovise, niti države, niti njihove privrede. Isto tako u ovom vremenu nije moguće naknadno izbalansirati nerealni, sa realnim sektorom. Jer se taj nerealni sektor neće ponašati tako brato-ljubno kao što su se ponjele države prema njima. Više će ići u pravcu da još dodatno do kosti oslabe države, intervencioniste, kako bi kroz dužu budućnost imale kapitalnu prevlast nad njima.

Taj debalans vodi do pucanja Državnog korporativizma, ali i same strukture kapitalizma, gdje vodeći krupni kapitalisti polažu veće nade u nerealni od realnog sektora, u nerealnom neće biti moguće ostvariti profit bez profita u realnom sektoru. Ali sukladno sa ovakvim debalansom i negativnom preraspodjelom.

Onog momenta kada realni sektor počne praviti profit, reflektiranje tog profita se neće dogoditi i na nerealni. Vjerovatno što ulaganja ovog sektora, finansijskog, nerealnog već ne prate i neće pratiti ulaganja u realni sektor, sektor koji svakako mora ostvarivati profit, a plus i bez profita, čak i sa velikim deficitom, države će zbog mehanizama zaštite samih država i svojih privreda, svakako ulagati u taj osnovni sektor privrede, u masovnu proizvodnju najpotrebnijih roba.

Gdje će finansijski sektor iz tog ugovora i dogovora biti isključen, jer on već sada uopšte ne učestvuje ni u finansiranju, a ni u kooperaciji. Ovdje u realnom sektoru, će se morati i ostvaruje se samo kooperacija na realciji država-realni sektor(proizvođači roba za masovnu potrošnju, industrija).

Zbog neophodnosti takvog vida državnog poslovanja, iz mnogih poslova i priča, već ispadaju "veliki igrači iz finansijskog sektora" koji će na koncu ostati samo vlasnici bezvrednih papira, pa i bezvrednog novca.

Alen Delić (6yka.com)

Ocijeni...
(1 glasova)

supermarket1Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec mart 2020. godine iznosila je 2.235,72 KM i za 182,36 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec januar 2020. iznosila je 958 KM.

Sasvim je jasno da kupovna moć i cijena osnovnih životnih potrepština nisu ni blizu usklađeni, a s obzirom na to da broj nezaposlenih raste iz dana u dan, aktuelne cijene mogle bi biti put u masovno siromaštvo u FBiH.

Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu, a taj je pad prema izvještaju organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) najveći od 2015.

Svaki iole veći skok cijene nafte na svjetskom i domaćem tržištu bio je iskorišten kao opravdanje za rast cijena osnovnih životnih potrepština. Činjenica da su cijene nafte drastično pale na svjetskom a i prilično u padu na domaćem tržištu nije bila osnova za smanjenje cijena hrane i osnovnih potrepština.

Umjesto da cijene prilagode urušenoj ekonomiji i kupovnoj moći potrošača gramzivi trgovci s početka epidemije koronavirusa su krenuli da ih dižu. Na sreću građana prilično brzo i efikasno je reagovala Vlada FBiH i “zaledila” cijene na nivou 5. marta. Ni to nisu cijene koje prate kupovnu moć, ali bar je zaustavljen trend rasta.

Ni odluka Vlade FBiH nekima nije bila dovoljna, pa, sudeći po podacima nadležne inspekcije dnevno bude i po 200 hiljada KM kazne zbog nepoštivanja mjere “zaleđivanja” cijena.

Nafta je na pumpama u Federaciji BiH skliznula za 70 feninga. I ama baš niko nije postavio pitanje šta je s cijenama osnovnih životnih potrepština. Ni nadležne vlasti, ni silna udruženja koja brinu o potrošačima, a ni trgovački lanci.

Da su kojim slučajem cijene nafte skočile za 70 feninga imali bismo trgovačke lobije kako kukaju i plaču da su u enormnim gubicima, da su svi segmenti skuplji i slično.

U ovoj situaciji šute i bogate se na muci sirotinje i siromaštvo.

S prvim dolaskom koronavirusa, građani FBiH i cijele države slijedili su trend građana svijete i trčali u markete i trgovačke centre i do vrha punili kolica.

Potpisnik ovih redova tih je dana pitao prodavačicu u jednom od trgovačkih centara i dobio odgovor “Danas smo zaradili ko nikada prije. Možda ko nekada za cijeli ljetni mjesec”.

Bilo je to prvog četvrtka marta. U aprilu su nam ti centri umjesto solidarnosti s kupcima i realnom i opravdanom pojeftinjenju, ponudili video spotove u kojem svoje “robove” predstavljaju kao našim herojima.

Radnici u trgovinama jesu heroji, ali ne u vremenu korone, nego uvijek, jer rade sedam dana i spadaju u grupu s najmanjim primanjima.

Heroji su i svi oni koji s platom od 988 KM preživljavaju uz sindikalnu korpu koja košta više od 2.200 KM.

Oni nezaposleni i na minimalcima nisu heroji, oni su fenomeni.

Zato bi umjesto spotova i populističke ublehe centara i političara koji probleme rješavaju saopćenjima, neko trebao poraditi na prilagođavanju cijena da svima bude bolje.

(NAP)

Ocijeni...
(0 glasova)

novacBosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi rast prikupljenih sredstava od indirektnih poreza. Taj iznos je 2015. godine bio 6,35 milijardi, naredne godine 6,63 milijarde, zatim 2017. nešto više od sedam milijardi, 2018. 7,59 milijardi, a prošle godine je oboren rekord sa prikupljenih 7,98 milijardi KM od indirektnih poreza. Međutim, ne doprinose svi jednako tom rastu.

U Federaciji BiH se prikupi mnogo više indirektnih poreza nego u entitetu RS, a rast tih prihoda u FBiH bilježi kontinuiran rast, za razliku od RS-a u kojem taj iznos varira, odnosno čak bilježi pad u prošloj godini.

Tako je, prema zvaničnim podacima koji su u posjedu Faktora, u FBiH 2015. godine prikupljeno 4,49 milijardi KM, naredne godine 4,7 milijardi, 2017. nešto više od pet milijardi, 2018. 5,5 milijardi, a prošle godine je premašen iznos od šest milijardi KM. S druge strane, u entitetu RS je 2015. godine prikupljeno 1,75 milijardi, 2016. 1,87 milijardi, a taj iznos je pao već naredne godine na 1,83 milijarde KM. U 2018. godini je ponovo narastao na 1,95 milijardi KM, da bi 2019. godine pao na 1,77 milijardi KM.

Stopa učešća FBiH u ukupnim prihodima od indirektnih poreza je porasla sa 70,67 posto iz 2015. godine na 76,02 posto u 2019. godini, a povećanje uplata FBiH je u protekle četiri godine bilo 44 puta veće nego povećanje uplata RS-a.

Ovi podaci ukazuju na drastičnu razliku u privrednim aktivnostima između dva bh. entiteta. Poređenja radi, u FBiH živi 80 posto više stanovništva u odnosu na entitet RS, ali se u FBiH prikupi 3,5 puta više indirektnih poreza u odnosu na RS. To u praksi znači da građani FBiH imaju više novca, više prodaju, više kupuju, odnosno da, uzimajući u obzir omjer broja stanovnika i omjer uplaćenih indirektnih poreza, građani FBiH imaju duplo veću kupovnu moć od građana RS-a.

Međutim, raspodjela tih prihoda ne odgovara uplatama na jedinstveni račun. Prema privremenim koeficijentima za raspodjelu sredstava, koji su posljednji put usvojeni 2017. godine, FBiH pripada 64,26 posto ukupnog iznosa, entitetu RS 32,19 posto, a Distriktu Brčko 3,55 posto.

Dakle, entitet RS je u 2019. godini uplatio samo 22,18 posto od ukupnih prihoda, a dobio je nazad 32,19 posto tog iznosa.

FBiH je u 2019. godini dobila 3,46 milijardi KM, entitet RS 1,73 milijarde KM, a Distrikt Brčko 191 milion KM. Da se ta raspodjela vršila prema uplati, entitet RS bi u 2019. godini dobio “tek” 1,19 milijardi KM. Drugačije rečeno, RS je dobio 539,4 miliona KM više nego što je trebao. Bez tog novca, taj bh. entitet bi davno bankrotirao.

U posljednjih pet godina bi entitet RS, da se raspodjela vršila prema procentualnom učešću u ukupnim uplatama, dobio ukupno 1.592.659.000 KM manje, što znači da je nepravednom raspodjelom Federacija BiH oštećena za taj iznos.

Pod krilaticom “napad je najbolja odbrana”, šef Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u posljednje vrijeme nerijetko prijeti “istupanjem RS-a iz sistema indirektnog oporezivanja”. Zvanični podaci ukazuju da bez novca kojeg dobijaju zahvaljujući tom sistemu i nepravednoj raspodjeli sredstava, taj bh. entitet ne bi mogao servisirati ni najosnovnije obaveze.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novalicU sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu održan je sastanak šefova klubova zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem.
Novalić je na sastanku predstavio plan ekonomskih mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa na privredu.
– Upravo sam održao sasatanak sa predstavnicama svih političkih stranaka koje participiraju u federalnom parlamentu, gdje sam im predstavio okvirni program stabilizacijskih mjera, rekao je Novalić u obraćanju nakon sastanka.

Dodao je da su zastupnici dali određene peimjedbe i bili vrlo konstruktivni, te će ih razmotriti na sjednici Vlade u petak.

– Glavni prioritet Vlade je subvencioniranje doprinosa i poreza, za sve zaposlene u realnom sektoru na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Pravo na subvencije će imati poslodavci koji nisu otpustilli radnike, rekao je Novalić i dodao:

– Mjere će obuhvatiti sve – od obrtnika do velikih preduzeća. Najavljujem formiranje dva fonda od milijardu maraka za pomoć privredi. Detaljnije ćemo vas informirati na nakon sjednice koja je zakazana u petak.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ako danas i sutra ne budemo složni, hrabri, organizovani i ako ne budemo angažovani 24/7 blizu 262.000 uposlenih u oblasti malih biznisa može ostati bez posla."

Ovo su napisali na Facebook grupi Glas malih biznisa koja je za samo 3 dana okupila 23.000 vlasnika i uposlenika obrta i malih biznisa BiH.

Prema podacima koje su iznijeli privrednici sa ove stranice situacija je alarmantna jer će 75% radnih mjesta u oblasti malih biznisa će nestati ako vlasti HITNO ne reaguju.

Za sada je već 1.772 osoba dobilo otkaz prema bazi podataka koju su prikupili na stranici www.glasmalihbiznisa.info

"Vrijeme je da pokažemo koliko smo sposobni, koliko nam je stalo, koliko smo svi zajedno glasni jer samo tako možemo pobijediti neozbiljne i nesposobne političare. Da im pokažemo šta znači kad se mi dignemo na noge", napisao je jedan od privrednika.

Zbog toga je dio ovih privrednika uputilo prijedloge svim relavantnim institucijama od opština i gradova, preko entitetskog nivoa, do državnog. Tako su poslali set hitnih mjera za spas obrta, malih biznisa i 262.000 radnih mjesta.

Da bi ojačali finansijsku strukturu firmi, zadržali likvidnost, potakli plaćanje u privredi i omogućili privrednicima isplatu plata i zadržavanja radnika na radnim mjestima te samim tim smanjili veliki gubitak radnih mjesta od Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH se zahtijeva:

Da se izmjeni zakon o PDV ili donese ODLUKA SA ZAKONSKOM SNAGOM koji će definisati obavezu obračuna i plaćanja PDV po naplati računa, umjesto dosadašnje prakse obračuna na sve izdate fakture koje ne moraju biti plaćane, pa čak i one za koje se vode sudski procesi ili koje su otpisane nakon zastare potraživanja.

Da bi ojačali finansijsku strukturu firmi, zadržali likvidnost, potakli plaćanje u privredi i omogućili privrednicima isplatu plata i zadržavanja radnika na radnim mjestima te samim tim smanjili veliki gubitak radnih mjesta of vlasti u Federaciji BiH zahtijevaju se promjena zakoni ili donese odluka sa zakonskom snagom kojom će se svi privredni subjekti i obrti koji imaju uredno izmirene poreze i doprinose do marta 2020. godine:

1. Osloboditi plaćanja poreza i doprinosa na plate na način da Vlada FBIH zajedno sa Kantonima preuzme plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i ZZO za sve uposlene bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja. Ovim se izbjegava isplata novca firmama, sredstva se za sve uposlene u FBiH uplaćuje na za to predviđene račune, a štite se radna mjesta u potpunosti.

2. Osloboditi sve obrtnike uplate paušala na isplatu plata u periodu zabrane rada i posebnih uvjeta poslovanja (najmanje za period 01.03.2020. godine do 31.05.2020. godine uz mogućnost produženja za još tri mjeseca)

3. Osloboditi sve firme, bez izuzetaka plaćanja poreza na dobit za 2019 godinu obzirom da se očekuje pad privrednih aktivnosti i gubitak u poslovanju tokom 2020, pa će dobit iz 2019 trebati i za pokrivanje gubitka iznad visine uplaćenog kapitala.

4. Osloboditi sve firme bez izuzetaka plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020 obzirom da će privreda imati pad poslovanja i poslovanje s gubitkom zbog pada privrednih aktivnosti i potrošnje. Naplata akontacije poreza na dobit u ovim uvjetima poslovanja tokom 2020 je klasična iznuda i štetno djelovanje države na poslovanje privrednih društava.

5. Osloboditi sve firme bez izuzetaka plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta; takse na šume, vode, turizam, istaknute firme, bilo šta što ne doprinosi opstanku i očuvanju kompanija u BiH

6. Izglasati obavezan moratorij na rate kredita tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja za sva fizička i pravna lica, osim onih koji izričito zatraže da nastave sa plaćanjem rata kredita (trenutno rješenje podrazumijeva da banka može odlučiti kome će odobriti moratorij).

7. Izdavanje Naredbe pravnim subjektima iz Javnog sektora da izvrše plaćanja prema firmama sa kojima imaju potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da poslove koji nisu do kraja završeni po privremenoj situaciji plate u skladu sa stepenom realizacije ugovora.

8. Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima biznisima i svim drugim branšama kojima je zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće, a u skladu sa platnim listama iz februara 2020. godine,.

9. Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

10. Osigurati nesmetan rad FIA ili osloboditi sve špeditere i auto prevoznike avansnog plaćanja federalne takse (FIA se zatvara od 1.4. , a špediterima i prevoznicima apeluju da se federalna taxa koju špediteri nekoliko puta dnevno koriste uplati avansno u većem iznosu)

11. ODMAH odblokirati sredstva namijenjena za gradnju skloništa i prebaciti u poseban fond za pomoć privredi.

12. ODMAH preusmjeriti 100 miliona maraka koje na računima imaju federalni i kantonalni zavod za projekat novih zapošljavanje za pomoć privredi i očuvanju novih radnih mjesta.

Od vlasti kantona se zahtijeva da se u roku od 3 dana donesu odluke:

1. DOPRINOSI - SUBVENCIONIRATI odnosno PREUZETI plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i ZZO za sve uposlene u Kantonu bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja. Ovim se izbjegava isplata novca firmama, sredstva se za sve uposlene u Kantonu uplaćuju se na za to predviđene račune, a štite se radna mjesta koja su ostala u potpunosti.

2. PAUŠALI OBRTNIKA - SUBVENCIONIRATI plaćanja paušala svim obrtnicima bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja.

3. KREDITI - U slučaju da se ne usvoji puni moratorij na plaćanje kredita:

- preuzeti na sebe rate kredita privrednih subjekata u Kantonu bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja, kao dio javnog duga, kako radnika tako i preduzetnika.

- preuzeti puni trošak kamata za sve poslovne subjekte i preduzetnike, pogođene krizom ako podignu kredit za pokretanja biznisa nakon epidemiološke krize (primjer: ako neki frizer ili drugi preduzetnik, koji sada ne može da radi, po okončanju krize podigne kredit u banci da bi ponovo pokrenuo rad ili izmirio obaveze na ime plata i ostalog, Grad će mu platiti svu kamatu na taj kredit).

4. KOMUNALNE TAKSE - Osloboditi sve firme, bez izuzetaka, plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta za koje je nadležan Kanton. 5. NAKNADE - Osloboditi sve firme naknada za ljetnje bašte i najam javnih površina, uključujući takse za reklame na vanjskim sredstvima oglašavanja u tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja

6. NAJAM POSLOVNIH PROSTORA –

- Sva pravna lica osloboditi plaćanja najma prostora u vlasništvu Kantona tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja.

- Privatnim zakupodavcim preporučiti odricanje zakupnina poslovnim sektorima ili umanjenje od minimalno 50% u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja.

7. ROKOVI PLAĆANJA - Izvršiti plaćanja prema firmama sa kojim Kanton ima potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da se poslovi koji nisu do kraja završeni plate po privremenoj situaciji u skladu sa stepenom izvršenja ugovora.

8. PLATE - Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima, malim biznisima i ostalim pravnim licima kojima je u ptopunosti zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće.

9. MINIMALNI PRIHODI - Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

10. POLJOPRIVREDA - Analizirati i identificirati sve poljoprivredne površine na području Kantona koje se mogu ustupiti bez naknade zainteresovanim poljoprivrednicima i firmama, napraviti za njih plan sjetve kultura koje najbolje uspijevaju na tom prostoru, bezbjediti sjeme, đubrivo, dohranu i osigurati otkup svih viškova.

Od opština se zahtijeva da se hitno, a najkasnije u roku od 3 dana donesu odluke:

1. Osloboditi sve firme, bez izuzetaka, plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta za koje je nadležna Oština

2. Osloboditi sve firme naknada za ljetnje bašte u tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja

3. Sva pravna lica osloboditi plaćanja najma prostora u vlasništvu Opštine tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja.

4. Izvršiti plaćanja prema firmama sa kojim Opština ima potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da se poslovi koji nisu do kraja završeni plate po privremenoj situaciji u skladu sa stepenom izvršenja ugovora.

5. Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima, malim biznisima i ostalim pravnim licima kojima je u ptopunosti zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće.

6. Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

7. Analizirati i identificirati sve poljoprivredne površine na području Opštine koje se mogu ustupiti bez naknade zainteresovanim poljoprivrednicima i firmama, napraviti za njih plan sjetve kultura koje najbolje uspijevaju na tom prostoru, bezbjediti sjeme, đubrivo, dohranu i osigurati otkup svih viškova.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

mmfŠefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavila je da je globalna ekonomija sada u recesiji zahvaljujući COVID-19, ali da čuje da svjetski čelnici konačno shvataju da će samo koordinisanim naporima uspjeti zaustaviti širenje novog koronavirusa.
– Svijet je sada u recesiji a dužina i dubina te recesije zavise od dvije stvari: ograničenja širenja virusa i učinkovitom, koordiniranom odgovoru na krizu – rekla je za CNBC.

Dodala je da je vrlo ohrabruje ovo što sada vidi – razumijevanje među globalnim liderima da ako virus ne savladamo svugdje, nećemo moći izaći iz krize.

– Ne bismo trebali ići s malim mjerama kad znamo da je to gigantska kriza. Nikada nismo vidjeli da se svjetska ekonomija zaustavlja. Sada to vidimo. Kako ćemo je revitalizirati to je još jedna važna tema – rekla je ona.

MMF je posljednjih sedmica poduzeo vanredne mjere kako bi pomogao u borbi s ekonomskim utjecajem COVID-19.

Napori da se spriječi širenje virusa imali su ogroman negativan utjecaj na ekonomiju, prenosi Al Jazeera Balkans.

MMF je 16. marta saopćio da je spreman upotrijebiti svoj kapacite finansiranja od hiljadu milijardi dolara za pomoć zemljama širom svijeta koje se bore s humanitarnim i ekonomskim utjecajem novog koronavirusa.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

recesijaAmerička i svjetska ekonomija se spremaju da zarone u nepoznate vode.
Ekonomisti tvrde da su male šanse da do recesije ne dođe zbog pandemije koronavirusa, a mnoge radnje i poslovne jedinice se zatvaraju jer su i Amerikanci zatvoreni u svoje kuće. Postaje sve teže da se uvidi kraj ovoga i koliko će trebati da dođe do oporavka, piše New York Times.

Greg Daco, viši američki ekonomist pri kompaniji za globalna finansijska predviđanja i kvantitativnu analizu Oxford Economics, rekao je da je gotovo pa sigurno da će doći do recesije, što po definiciji znači ekonomski pad u dva kvartala zaredom. On predviđa da će doći do pada porizvodnje za 0,4 posto u prvom kvartalu, a 12 posto u drugom.

To bi bio najveći kvartalni pad u historiji. Međutim, Goldman Sachs imao je još mračnija predviđanja u petak kada su saopćili da očekuju pad od 24 posto u drugom kvartalu.

Daco tvrdi da se ovako nešto nikada prije nije desilo.

Nagli pad i skoro potpuna izolacija svih većih gradova je bez presedana u svim naprednim ekonomijama i puno je sličniji dešavanjima u ratnim vremenima nego padu koji je popraćen finansijskom krizom.

– Čak i tokom prethodnih recesija niko vam nije govorio da ne možete izlaziti vani i da se ne možete okupljati – kaže glavna ekonomistica u Morgan Stanleyu Ellen Zentner.

Manje kompanije će biti teže pogođene nego velike zbog ograničenog pristupa kreditima i manje gotovine kojom raspolažu u bankama.

– Čitav niz malih preduzeća jednostavno neće moći preživjeti ovu recesiju – dodala je Zentner.

Rezultat će biti od ekonomije koja je u januaru bila u punoj brzini i koja je puno obećavala do ekonomije koja se potpuno zamrzla. Ekonomisti moraju svakodnevno ažurirati svoje modele ekonomskih predviđanja jer pandemija sve više usporava poslovne aktivnosti, trgovinu i putovanja.

– Ekonomski podaci u bliskoj budućnosti neće biti samo loši, već i neprepoznatljivi – navodi Credit Suisse saopćenju objavljenom u petak.

U četvrtak je američko ministarstvo rada izvijestilo da je broj nezaposlenih skočio za 30 posto od prethodne sedmice, na 281.000, što je najviša stopa nezaposlenosti od uragana 2017. Ali, čak i taj broj izgleda sitno pored broja koji Goldman Sachs predviđa u narednom sedmičnom izvještaju: 2,25 miliona.

Daco kaže da bi stopa nezaposlenosti mogla dostići 10 posto u aprilu, što se nije desilo od posljednje recesije, uz mogućnost dodatnog povećanja stope nezaposlenosti u narednim mjesecima. Američki ministar finansija Steven Mnuchin ukazao je na to da bi stopa nezaposlenosti mogla biti 20 posto ako ne bi bilo efikasne intervencije, iako je jedan njegov pomoćnik kasnije rekao da taj broj nije prognoza. Ovo se desilo nakon što je tržište rada dostiglo rekordno nisku nezaposlenost u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ako se ostvari brojka od deset posto koju predviđa Daco, 16,5 miliona ljudi će ostati bez posla samo u SAD-u dok je u februaru taj broj iznosio 5,8 miliona.

Jedan od razloga zašto bi stvari mogle tako brzo postati loše je to što se ekonomska slabost hrani samom sobom, a potražnja opada jer sve više kompanija zatvara svoja vrata i dolazi do masovnog otpuštanja radnika. Da stvar bude još gora, spor između Rusije i Saudijske Arabije doveo je do povećanje dostupnosti sirove nafte na tržištu, snižavajući cijene goriva i nanoseći štetu domaćoj energetskoj industriji.

Ekonomijom dominiraju usluge, pri čemu potrošači napajaju ukupnu potražnju, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodne generacija. Otprilike tri četvrtine ekonomske aktivnosti proizlazi iz potrošnje potrošača, a polovina od toga je u velikoj opasnosti, objašnjava Daco.

Predloženi federalni poticaj, koji bi prema ideji Senata, kojim dominiraju republikanci, podrazumijevao izdavanje čekova u iznosi od 1.200 dolara za poreske obveznike, bio bi od pomoći, kažu ekonomisti, ali bi ta mjera samo malo ublažila uticaj pandemije i ne bi u potpunosti zaustavila krizu.

– Ček od hiljadu dolara, ili čak od dvije hiljade dolara, ne može platiti mjesečnu stanarinu u New Yorku, a vjerujem da bi ljudi taj novac brzo potrošili i u drugim dijelovima zemlje. To jeste dobro i potrebno, ali je to samo flaster za ovo ekonomsko krvarenje – kazala je Beth Ann Bovino, glavna ekonomistica u S&P Global.

U jednom se trenutku činilo kao da bi proizvođači mogli biti zaštićeni, ali pandemija sada prisiljava i fabrike da obustave poslove. Najveći nacionalni proizvođači automobila – General Motors, Ford Motor i Fiat Chrysler – zaustavili su svoje pogone kao mjeru predostrožnosti, čak i prije neizbježnog pada potražnje.

Manji proizvođači suočavaju se s teškim izborima i tmurnim izgledima.

Dugoročno će ekonomska šteta biti procijenjena ne samo onim što se događa na medicinskom polju već i kako će to uticati na povjerenja potrošača.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

svjetskaekonomijaBez obzira na pandemiju korona virusa, život ne smije stati, kaže profesor na Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u intervjuu za Al Jazeeru.

Aziz Šunje: Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada.

Mislim da je prerano davati prognozu. Sve zavisi koliko će trajati pandemija korona virus i kako će se to okončati. Sigurno je da će vrijeme trajanja pandemije, zapravo, diktirati i to kakve će posljedice ona izazvati po ekonomiju, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru Aziz Šunje, profesor na Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ocjenjujući koliko su realne najave nekih stručnjaka koji previđaju crni scenario za svjetsku ekonomiju uslijed pandemije, koja je pogodila više od 170 zemlja svijeta i teritorija.

"Ako bi epidemija potrajala još nekoliko sedmica, onda to ne može biti 'recesija svih recesija', ukoliko bude trajala duži vremenski period, onda ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati", kaže on.
Borba na dva fronta

Borba protiv korona virusa, od kojeg je u svijetu do danas umrlo više od 8.000 a zaraženo više od 200.000 ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odvija se na dva fronta - borba protiv samog virusa, koju vode ljekari i naučnici, koji pokušavaju pronaći cjepivo, i borba koju vode ekonomisti, pokušavajući naći adekvatan odgovor za urušavanje ekonomskog sektora koji je potaknuo virus.

Kao bi spriječile širenje virusa, vlade su pozvale ljude da ostanu kod svojih kuća, granice su zatvorene, dok je u većini zemlja zaustavljen javni prevoz, zatvoreni su ugostiteljki objekti i hoteli.

Indeksi na njujorškoj berzi Wall Street su nedavno zabilježili najlošiji dan u više od tri desetljeća, a predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da američka ekonomija možda ide u pravcu recesije zbog korona virusa. Dow Jones je završio u minusu 12,9 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od takozvanog Crnog ponedjeljka 1987. godine.

Kina, iz čije provincije Wuhan je virus i potekao krajem prošle godine, navodi da je njena industrijska proizvodnja pala prvi put u gotovo 30 godina, dok se prodaja na malo sunovratila.

Evropski komesar zadužen za unutrašnje tržište Thierry Breton rekao je da Evropska unija predviđa recesiju za 2020. godinu. Sama EU posljednjih dana je "posvađana", jer neke zemlje ograničavaju prodaju medicinske opreme i prehrambenih proizvoda samo na svoje tržište, bez dogovara s ostalim članicama Unije.

Neki potezi vlada su pogrešni

Opisujući odluku svjetskih vlada o zatvaranju granica, među kojima je i odluka EU-a da od utorka u podne zatvori vanjske granice Unije na 30 dana, kako bi na taj način spriječila ulazak novih zaraženih na teritoriju od oko 500 miliona stanovnika Unije, što je dodatno usporilo ekonomiju u Evropi, profesor Šunje kaže da su to vrlo nazadne odluke, koje neće donijeti ništa dobro.

"Situacija nije nimalo jednostavna. Ali, moje mišljenje, bez obzira na sve, jeste da se ne bi smio zaustaviti život. Zatvorene granicu nisu prave mjere", kaže on.

"Evropska unija se ponaša kao 'uvrijeđena mlada'. Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada. Virusi ne poznaju granicu. Realan život se ne može zaustaviti. Protok roba se mora osigurati, naravno, uz sistem jače prevencije, praćenje konvoja ili na druge načine, ali lanci snabdijevanja su tako povezani da svako zatvaranje granica prekida taj lanac. Čak i veliki sistemi, poput Njemačke ili Italije, ne mogu ostati izolirani. Jednostavno, svi koji proizvede imaju interes da prodaju i zbog toga mislim da će se i ove barijere morati rušiti i na neki način osigurati protok robe."

Mač sa dvije oštrice

Kao i druge vlade u svijetu, i Bosna i Hercegovina najavljuje pomoć kompanijama koje su najviše na udaru uslijed pandemije korona virusa. Šunje kaže da vlade moraju pomoći posrnuloj privredi, ali upozorava da su to komplicirani i potezi koji su istovremeno mač sa dvije oštrice.

"Vlada [u Bosni i Hercegovini] mora biti proaktivna i pomoći malim biznisima, i biznisima generalno. Ali, to je sistem spojenih posuda", kaže Šunje.

"Vlada treba relaksirati preduzeća u smislu nekog odgođenog plaćanja poreza, poreza na dodanu vrijednost, relaksacije kredita, ali onda to ima efekat na punjenje budžeta i pitanje je koliko će vlada biti u prilici servisirati ostale obaveze, poput penzionog fonda, koji je na mjesečnom nivou oko 185 miliona konvertabilnih maraka [oko 93 miliona eura]... Bogate države imaju više načina da amortiziraju krizu."

Unatoč bojazni nekih radnika da bi mogli ostati bez posla, nakon što su ih poslodavci poslali na prinudne godišnje odmore, jer su vlade uslijed pandemije privremeno zabranile djelatnosti poput hotelijera i ugostitelja, profesor Šunje kaže da u ovakvim situacijama svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

"Poslodavci moraju povlačiti najracionalnije poteze, zaposleni moraju razumjeti neke odluke, koje mogu biti i otpuštanje, dok država u svakom slučaju treba vršiti neku vrstu nadzora kako bi cijeli proces prošao najbezbolnije i bez zloupotreba kriza", rekao je on odgovarajući na pitanje da li u proglašenom vanrednom stanju postoji jednaka obaveza poslodavca prema radniku.

Prilika za domaću privredu

Šunje je kazao da je korona virus, koji sigurno neće biti posljednja pandemija u godinama koje slijede, pokazao da je Bosna i Hercegovina društvo koje zavisi od uvoza i da zemlja mora početi razmišljati da jača vlastitu proizvodnju osnovnih životnih proizvoda.

"Ovo može biti prilika za domaće poljoprivredne proizvođače", kaže on, dodajući da Bosna i Hercegovina, primjerice, "nema potrebe uvoziti vode koliko sada uvozi".

"Ovo može biti jedna dobra lekcija, jer država mora voditi brigu da u kriznim situacijama može osigurati elementarne stvari za svoje građane, a to su hrana, električna energija, telekomunikacije..."

Šunje je snažan zagovornik da svijet mora početi drugačije razmišljati, prije svega da zdravstvo mora početi biti kolektivna briga. Korona virus je pokazao da je usljed pandemije nemoguće izolirati bilo koju teritoriju na planeti, niti bilo kojeg čovjeka.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Stranica 1 od 8

S5 Box