Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (75)

subota, 21 Septembar 2019 00:00

Izvoz iz BiH strmoglavo pad: Stanje sve gore!

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz1U prvih osam mjeseci ove godine izvoz iz BiH je iznosio 7 milijardi i 639 miliona KM, što je za 2,3 % manje nego u istom periodu 2018. godine.
Istovremeno, uvoz je iznosio 12 milijardi i 993 miliona KM, što je za 2,4 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,8 %, dok je vanjskotrgovinski robin deficit iznosio 5 milijardi i 354 miliona KM.

Ono što je naročito zabrinjavajuće jeste da izvoz pada iz mjeseca u mjesec po sve većoj stopi. U avgustu je iznosio samo 803 miliona KM, što pad od čak 11,6 posto u odnosu na avgust 2018, kada je bio oko 908 miliona, piše BiznisInfo.

Izvoz u zemlje CEFTA za osam mjeseci je iznosio 1 milijardu i 239 miliona KM, što je za 0,9 % manje nego u istom razdoblju 2018. godine.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 5 milijardi i 652 miliona KM, što je za 1,4 % manje nego u istom periodu 2018. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoputAutoput kroz Bosnu i Hercegovinu gradi se dugo i sporo, dojam je da košta više što je to uobičajeno, a česte političke krize dodatno usporavaju njegovu dinamiku.
Prije nekolika dana smo pisali kako je direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Adnan Terzić poslao dopis Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem navodi da je blokirano ukupno 928 miliona KM za gradnju 41 kilometar Autoputa na Koridoru 5C. Kako on navodi, bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, koja već duže ne zasjeda, ugovori o zajmu ne mogu biti ratificirani, a sredstva kredita ne mogu biti operativna.
Iz ove informacije osim dokaza o kontinuiranim političkim usporavanjima različitih razvojnih i infrastrukturnih projekata možemo i izračunati prosječnu cijenu jednog kilometra puta koji se finansira kreditnim sredstvima, a koje će vraćati ove i naredne generacije Bosanaca i Hercegovaca. Tako prosječna cijena kilometra autoputa kroz BiH u narednom periodu će koštati skoro 23 miliona KM.

Opet, više od cijene građane naše zemlje iritira sporost u gradnji te raspisivanje malih dionica sa svega nekoliko kilometara dužine.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra kako je osnovni uzrok većine problema u vezi gradnje autoputeva u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom Federaciji BiH, se odnosi na kratkoročnu nelikvidnost koja je rezultat neadekvatnog finansijskog planiranja, ali i nepredviđenih okolnosti poput npr. aktuelne blokade oko formiranja vlasti na državnom nivou.

"Cjelokupnom projektu se nije pristupilo strateški, u smislu da se unaprijed planira osiguranje potrebnih finansijskih sredstava, ali i adekvatan utrošak navedenih. Rezultat navedenog su brojni tenderi za određene dionice, koji se obično provode po par godina, čime se apsolutno zanemaruje vremenska dimenzija u odnosu na važnost izgradnje autoputa za domaću privredu. Uz to, shodno parcijalnim, manjim tenderima, nemoguće je koristiti prednosti ekonomije obima pri zaključivanju ugovora s izvođačima radova", kaže Čavalić za Klix.ba.

Dodaje kako pored ovoga, brojni drugi faktori utječu na nevjerovatno visoku cijenu gradnje autoputeva u Bosni i Hercegovini.

"Kao što revizorski izvještaji pokazuju, ovo je djelimično uvjetovano činjenicom da se redovno pojavljuju troškovi nastali zbog kašnjenja u realizaciji odobrenih kredita. Dalje, spora gradnja naglašava rizik od značajnijih fluktuacija cijena baznih inputa. Ne treba zanemariti ni 'tradicionalne' probleme naše tenderske ekonomije, a koji se odnose na izostanak transparentnosti, korupciju, intervencije političkih subjekata i slično, što svakako doprinosi povećanju ukupnih troškova gradnje. Tako dobivamo fenomen prenapuhanih cijena, kao što je nedavno bio slučaj sa nabavkom određenog softvera, ali također i česta obaranja tendera zbog žalbi ponuđača, što opet stvara dodatne troškove. Pritom se nerijetko nenamjenski troši, bez opravdanja shodno interesima poreznih obveznika. Na kraju, najodgovornije osobe su kadrovi određenih političkih stranaka, što podrazumijeva da odgovaraju datom političkom subjektu, a ne ekonomskim principima poslovanja", kaže on.

Kad je riječ o iznalaženju sredstava za gradnju autoputa zanimljivo je zvučala nedavna Terzićeva izjava da će se gradnja dijela koridora oko Mostara finansirati kreditima od domaćih komercijalnih banaka, iznosom oko 250 miliona eura. Čavalić to ne smatra problematičnim, ali pod pretpostavkom da su kamate i ukupni troškovi kredita jednaki ili niži od onih koje nude međunarodne finansijske institucije.

"Uzimajući u obzir da je domaći bankarski sektor relativno stabilan i da ima viška finansijskih sredstava, te da je riječ o aktivnosti par banaka, onda se može zaključiti da ovo neće imati negativne posljedice po privredu i stanovništvo u smislu pogoršanja uslova redovnog kreditiranja", zaključio je analitičar Admir Čavalić.

(Klix.ba)

subota, 31 Avgust 2019 00:00

Šta Volkswagen traži od Turske

Ocijeni...
(0 glasova)

vwNjemački proizvođač automobila Volkswagen pregovara s dužnosnicima u Ankari u vezi s turskim poreznim režimom za vozila, jer nastoji dogovoriti investiciju od preko milijardu eura za izgradnju fabrike u ovoj zemlji, prenose turski mediji pozivajući se na neimenovane izvore.
Nije navedeno o kakvim je tačno porezima na vozila riječ u ovom slučaju, no zna se da kupovina automobila u Turskoj podrazumijeva poseban porez na potrošnju koja ide od 45 do 60 posto za motore do 1,6 litara a penje se i do 100 odnosno 110 posto za motore do dva litra.

“Volkswagen je spreman da uloži milijardu eura u Tursku”, rekao je jedan od izvora.

„Jedini zahtjev koji imaju odnosi se na oporezivanje na tržištu automobila. Njega planiraju uputiti i turskom predsjedniku a očekuje se da odluka bude donesena uskoro“, naveo je izvor dodajući kako Turska traži način da izađe ususret njemačkom gigantu a da ne dovede postojeće proizvođače automobila u nepovoljan položaj.

Fokus na manjim motorima
Veliki proizvođači poput Fiata, Renaulta, Forda, Hyundaija i Toyote proizveli su više od 1,3 miliona motornih vozila u Turskoj prošle godine.

Visoki turski porezi na veće automobile doveli su do toga da se većina kupaca i lokalnih proizvođača drži manjih motora. Tako su automobili sa 1,6-litarskim motorom činili 96 osto proizvodnje na turskom tržištu u toku prošle godine.

VW blizu odluke
U novembru 2018. Volkswagen je objavio namjeru da izgradi novu fabriku u Istočnoj Evropi u kojoj će se, između ostalih, proizvoditi vozila marke Skoda Karoq i Seat Ateca.

Investicija u novu fabriku koja će otvoriti oko 5.000 radnih mjesta procjenjuje se na iznos između 1,3 i 2 milijarde eura.

Očekuje se da proizvodnja počne 2022. godine a kada bude otvoren biće to jedan od najvažnijih proizvodnih pogona u regiji.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

austrijaPlaćanje gotovinom u austrijskim je restoranima gotovo jednako nezaobilazno kao i bečki šnicla ili štrudla od jabuke. Austrijanci razmišljaju o tome da ga proglase svojim ustavnim pravom.

U vrijeme virtualnih valuta i mobilnog plaćanja, unošenje takve odredbe u ustav možda se čini anahronim. No, upravo to je nedavno predložila konzervativna Narodna partija Austrije - OeVP bivšeg kancelara Sebastiana Kurza, koji vodi kampanju za reizbor na izborima krajem septembra. "Korištenje gotovine osnovni je uvjet samostalnog života", smatra bivši 32-godišnji kancelar.

Daleko od toga da je dočekan sa skepticizmom, prijedlog je omogućio krajnje desnoj Slobodarskoj partiji Austrije - FPOe, koja je s Kurzom vladala do maja, da podsjeti da je upravo ona prva predložila ustavni amandman za zaštitu plaćanja gotovinom. Socijaldemokrati su podigli ljestvicu, zatraživši postavljanje više bankomata na selu i ukidanje naknada za isplatu gotovine koje traže neki operateri.

'Moja sfera privatnosti'

No, zagovornici gotovine nisu ograničeni samo na ruralna područja. U Beču, glavnom gradu i popularnoj turističkoj destinaciji, mnoge trgovine, kafići i restorani odbijaju plaćanje karticama. "U Austriji se mentalitet sporo mijenja", rekla je Victoria, tridesetogodišnjakinja koja radi u restoranu u centru grada "Weinschenke", koji poslužuje hamburgere klijentima koje se odmah na ulazu upozorava da primaju samo gotovinu.

Kada je riječ o napojnicama, gotovina je, također, bolja od kartica, dodaje. Mlada žena kazala je da i ona radije plaća gotovinom, "koja ne ostavlja traga".

Profesor finansijskog prava Werner Doralt kazao je da je Austrijancima jako stalo do zaštite njihove privatnosti. "Ako kupujem i oni zabilježe [preko kartičnog plaćanja] količinu alkohola koju kupujem, to je miješanje u moju privatnost", rekao je profesor emeritus sa Univerziteta u Beču.

Po istraživanju Evropske centralne banke - ECB, 67 posto ukupne vrijednosti kupovine u Austriji 2016. godine bilo je plaćeno gotovinom, a u Holandiji 27 posto. Slično je i u Njemačkoj, još jednoj zemlji gdje je gotovina "kraljica" - 55 posto.

Stručnjak za ekonomsku psihologiju Erich Kirchler smatra da Austrijanci i Nijemci zbog svojeg iskustva s autoritarnim režimima imaju izraženiju svijest o prijetnji države kada postane svemoćna. "U takvim okolnostima, efikasnost javnih institucija postaje opasnost", kazao je ova profesor.

S tom teorijom slaže se Philipp Klos, vlasnik kafića-restorana u središnjem dijelu Beča. On gotovinu smatra osnovnim uvjetom svoje "slobode". U jelovnicima njegovog lokala piše: "Bez gotovine postajemo potpuno ranjivi. Totalitarna država imala bi nad nama neograničenu moć."

Šilinzi pod madracima

Po nedavnom ispitivanju banke ING, provedenom u 13 evropskih zemalja, Australiji i SAD-u, Austrijanci su najsuzdržaniji prema ideji napuštanja plaćanja gotovinom. Samo ih 10 posto to smatra prihvatljivim, u odnosu na prosječno 22 posto u drugim evropskim zemljama.

Drugi dokaz te privrženosti koja vuče korijene iz davne prošlosti je to što gotovo 18 godina nakon uvođenja eura mnogobrojni Austrijanci i dalje kojekuda pronalaze šilinge, staru nacionalnu valutu. Austrija spada među mali broj zemalja eurozone koja i dalje staru nacionalnu valutu mijenja u euro.

I ovoga je ljeta autobus Nacionalne banke Austrije obilazio zemlju nudeći tu uslugu. Ove godine tako je prikupljeno gotovo 19 miliona šilinga, što odgovara 1,38 miliona eura.

Međutim, unošenje prava na plaćanje gotovinom u Ustav, kako priželjkuju konzervativci, imalo bi samo simboličku vrijednost, tumače stručnjaci. Austrija je članica eurozone i ECB ima posljednju riječ kada je riječ o monetarnoj politici.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Njemačkoj sve više prijeti recesija, jer proizvodnja trenutno pada u više od 80 odsto njenih industrijskih kompanija.

Budući da nemaju dovoljno posla, oko četiri odsto svih firmi u najvećoj evropskoj privredi počelo je da radi sa skraćenim radnim vremenom.

Analitičari očekuju da će se u septembru broj takvih preduzeća udvostručiti, prema istraživanju instituta IFO iz Minhena.

To još ne znači da je recesija zahvatila cijelu privredu, jer najveći doprinos njemačkom BDP-u ne dolazi iz industrije, nego iz uslužnog sektora, kao u ostalim zemljama.

Službeni podaci o BDP-u u drugom tromjesečju nisu još objavljeni. Međutim, ubrzano "malaksavanje" industrije počelo se prenositi u ostale sektore.

Tako je indeks poslovne klime IFO-a, u Njemačkoj pao sa 97,5 na 95,7 poena, daleko ispod nivoa od 97,1 boda, koliko su očekivali ekonomisti u anketi "Reutersa". To je najniži nivo poslovne klime od 2013. godine, a nevolja je što se indeks već dugo pogoršava.

Glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Vašington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.

Izvoz čini čak 48 odsto njemačkog BDP-a. Padom prodaje najviše je pogođena automobilska industrija, koja s kooperantima čini 14 odsto nacionalne ekonomije.

Nema sumnje, problemi u Njemačkoj, koja čini četvrtinu evropske privrede, osjetiće se u ostalim zemljama. Ekonomija u većini zapadnoevropskih država takođe gubi dah, iako sporijim tempom nego u Njemačkoj.

(Seebiz)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1U Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, kako saznajemo, užurbano se sprovode pripreme za osiguranje sredstava kako bi se pokrile sume za osigurane iznose depozita za Pavlović International Bank a.d. u iznosu od 104 miliona KM, koliko iznosi ukupna obaveza za isplatu štediša.
Kako Klix.ba saznaje u toku je završna faza koja vodi ka stečaju Pavlović banke, za šta su kod Centralne banke BiH na posebnom računu izdvojena sredstva iz državnog fonda za osiguranje depozita.

Najbolji dokaz koji predstavlja jasnu naznaku da se Pavlović banka približava fazi stečaja jeste aktuelni proces "usitnjavanja" depozita. Naime, trenutni iznos osiguranog depozita po klijentu po banci je do 50.000 KM, dok je posljednjih nekoliko mjeseci vidljivo da se svi depoziti građana koji su iznad tog iznosa dijele na više različitih osoba, a sve do pojedinačnog iznosa depozita od 50.000 KM, kako bi mogli biti predmetom kompletne isplate.

Sve se radi po već isprobanom receptu, primijenjenom u slučaju Banke Srpske i Bobar banke, koje su likvidirane 2016. godine, kada je bh. entitet RS na taj način iz državnog fonda povukao 130 miliona KM, kako bi se isplatile štediše banke.

Ni tada, kao ni sada, Agencija za bankarstvo RS nije reagovala pravovremeno u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima i pokušala spasiti banku, niti je pravovremeno obavjestila Agenciju za osiguranje depozita BiH i Centralnu banku BiH, što nije slučaj ni ovaj put.

U slučaju propadanja Pavlović banke, Fond za osiguranje depozita će morati isplatiti novih 104 miliona KM. S obzirom na to da se oko 80 posto ukupnih sredstava i depozita banaka u BiH nalazi u FBiH, banke sa sjedištem u FBiH uplaćuju u Fond osiguranih depozita 80 posto sredstava.

Do sada nijedna banka u Federaciji BiH nije otišla u stečaj, niti je izvjesno propadanje neke od njih. Naš izvor ocjenjuje da bi navedeno bio strašan finansijski udar na ekonomiju BiH, posebno na bankarski sektor u Federaciji BiH.

Ovim povodom su sve glasniji zahtjevi banaka iz Federacije BiH da se zaštite osigurana sredstva u Fondu za banke koje svojim uspješnim poslovanjem osiguravaju sredstva i vode brigu o klijentima

Evidentno je da bh. entitet RS sa raspoloživim sredstvima i kapitalom, slabom razvijenošću bankarskog sektora, kao i niskim nivoom ekonomske aktivnosti, nije u stanju zaštititi stabilnost finansijskog sistema.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

zenicaGradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, zajedno sa saradnicima, posjetio je preduzeće „Eko komfort“ u omladinskom naselju u Nemili, koje trenutno upošljava blizu 100 radnika.
Vlasnik Fikret Ramović naglasio je da se preduzeće bavi proizvodnjom tekstila i obuće za italijansko tržište, a da su dva proizvodna pogona u Nemili otvorena 1. aprila 2019. godine.

Plan je, kaže Ramović, u narednom periodu otvoriti i treći pogon, te uposliti još minimalno 70 radnika sa prostora nemilskog sliva.

Vlasnik preduzeća iskoristio je posjetu da se zahvali gradonačelniku i gradskoj upravi što su prepoznali značaj ovog projekta, i što su izašli u susret i iznajmili prostor po minimalnoj cijeni, uvažavajući činjenicu da je riječ o proizvodnoj djelatnosti koja će upošljavati lokalno stanovništvo.

Među njima su Alma Ćatić i Sadina Botić, koje imaju samo riječi pohvale za svoga poslodavca, ističući da su zadovoljne uslovima na radu, visinom plate i radnim okruženjem.

Gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović, naglasio je kako sada umjesto praznog prostora, za koji je grad plaćao velike troškove održavanja, imamo sasvim suprotnu situaciju.

Lokalno stanovništvo je, zahvaljujući investitoru i gradskoj upravi dobilo priliku za zapošljavanje.

Ono što slijedi, kaže, jeste otvaranje novog pogona i novo zapošljavanje i na tome se neće stati. Gradska uprava ima namjeru raditi na stvaranju još boljih uslova za dolazak investitora, a djelić te priče svakako je i nedavna prodaja 17 parcela u poslovnoj zoni Zenica.

(Zenicainfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

vesmasinaNije rijedak slučaj da se neki od uređaja koji ste kupili pokvario samo nekoliko dana nakon što mu je isteklo jamstvo. Je li to tek nezgodna slučajnost ili je riječ o smišljenom potezu proizvođača. Postoje li konkretni dokazi da su novi, moderni uređaji već u startu proizvedeni kao roba s „tempiranom greškom“ te su, kao takvi, programirani da „obole“ ili čak „umru“, odmah po isteku jamstva, što bi značilo da su kupci takvih uređaja prevareni i osuđeni na stalne troškove skupih popravaka ili pak na konstantnu kupovinu novih uređaja. Je li zastupljenost takvih „brzopokvarljivih“ uređaja podjednaka, primjerice na hrvatskom i na tržištima zapadnih zemalja Europske unije ili smo, i u ovoj priči, baš kao i u onoj s hranom dvostruke kvalitete, opet izvukli deblji kraj? Može li se toj lošoj praksi proizvođača stati na kraj?

Na ta nam je pitanja detaljno odgovorila europarlamentarka Biljana Borzan. Nakon što je uspjela u borbi protiv dvostruke kvalitete hrane, bivša, a zahvaljujući povjerenju glasača, i buduća hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu u novom će se petogodišnjem mandatu posvetiti upravo borbi za zabranu programiranog kvarenja uređaja, za što je, kako kaže, temelje već postavila u svom prošlom mandatu.

Nije slučajnost, programirani su da traju kraće

„Mnogi ljudi se žale da im veliki uređaji, poput perilica ili hladnjaka, kratko traju, dok uređaji koje su davno kupile njihove majke još uvijek rade. Jako puno građana mi javlja da im je uređaj prestao raditi odmah nakon isteka jamstva ili pak da nema rezervnih dijelova na tržištu, pa zbog kvara nekog slabijeg, plastičnog dijela, moraju kupiti cijeli novi uređaj, koji jako puno košta. To, na žalost, nije slučajnost. Čak 92 posto građana Francuske smatra da su proizvodi koje kupuju programirani da traju kraće, odnosno da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. I istraživanja su pokazala da se uređaji proizvode s ugrađenom greškom, kako bi se pokvarili odmah po isteku jamstva. Primjerice, studija koju je objavio Le Monde, a koja je napravljena u suradnji s Europskim potrošačkim centrima, pokazala je kako su perilice za rublje programirane da se pokvare nakon određenog broja okretaja, televizori nakon nekoliko tisuća radnih sati, a printeri poslije ispisa određenog broja stranica. Nizozemska agencija za zaštitu potrošača dokazala je da čak 84 posto android mobitela ne radi sa zadnjim softverom. Dokazano je i kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih lijepe, te ih je, u slučaju popravka, iznimno teško rastaviti, bez da se oštete. Uz to, dizajn je postao potpuno iracionalan. Ranije se baterija na mobitelu mogla zamijeniti za trideset sekundi, danas se ona ukopa duboko iza matične ploče, kako bi, u slučaju jednostavnog kvara baterije, korisnik bio prisiljen kupiti novi uređaj, ili pak oštetiti stari“, upozorava Borzan u razgovoru za naš portal.

Nakon angažmana oko europskog zakona kojim se dokida dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu Europe ova zastupnica u Europskom parlamentu sada planira intenzivno raditi na donošenju zakona kojim bi se dokinula takva praksa proizvođača uređaja koja je, tvrdi Borzan, započela s porastom masovne proizvodnje dobara, kada su se i počeli primjećivati slučajevi nelogičnog kvarenja uređaja. Podsjetimo, na popisu zasluga hrvatske zastupnica u Europskom parlamentu u prošlom su mandatu europski zakon kojim se dokida spomenuta dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu, izvještaj o povećanju doniranja i smanjenju bacanja hrane, EU Oscar koji je dobila kao najbolja zastupnica u području ženskih prava, direktiva kojom se državama članicama omogućava zabrana uzgoja GMO, jeftinija dostava paketa i dokidanje geoblockinga, smanjenje cijena međunarodnih poziva, te sigurniji i dostupniji medicinski uređaji. Angažman oko ovih pitanja je vjerojatno razlog da su Borzan glasači na proteklim izborima prepoznali te joj dali gotovo 65.000 preferencijalnih glasova.

Da se potrošači intenzivno žale na kvarenje uređaja ubrzo po isteku jamstva potvrdili su nam i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

„Neki potrošači koji su nam se javili smatraju da su im uređaji programirani za kvarenje, jer su se pokvarili nedugo po isteku jamstvenog roka. Nažalost, za to nemaju nikakvih dokaza jer velika većina potrošača za takve detekcije kvarova nije osposobljena“, kaže za Lupigu Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača koja je svojevremeno tiskala i Potrošački list.

 

Žarulje - prvo dokazano programirano kvarenje

U udruzi koja je osnovana 1997. godine radi zaštite fizičkih osoba korisnika proizvoda i usluga te pružanju pomoći u ostvarivanju njihovih prava koja im pripadaju po zakonu, uzancama i inim propisima smatraju da je „sve moguće“.

„Kada govorimo o računalnoj tehnologiji u različitim strojevima i uređajima sve je moguće, možda ćemo za nekoliko godina moći i detektirati takve kvarove i podešavanja nekakvim računalnim alatima. Svakako nam je, stoga, drago da će gospođa Borzan pokrenuti inicijativu na tom planu koju ćemo svesrdno podržati“, poručuje Lončar.

Međutim, studije koje potvrđuju da su novi uređaji programirani da se kvare po isteku jamstva, već postoje. Napravljene su, kaže Borzan, uglavnom za kućanske aparate i manje električne uređaje poput mobitela, tableta i slično, no proizvođači su se spomenutim programiranim kvarenjem počeli služiti mnogo ranije.

„Ovakva je praksa započela čim je krenula masovna proizvodnja žarulja. Kartel, okupljen oko tvrtke General Electric, odlučio je da će skratiti vrijeme trajanja žarulje, s 3.000, na oko 1.000 sati. Kartel je čak imao i propisane kazne za svakoga tko bi napravio kvalitetniju žarulju od dogovorene. Taj se slučaj smatra prvim dokazanim programiranim kvarenjem“, podsjeća Borzan.

Europarlamentarku smo pitali da li, i u slučaju kvalitete uređaja, baš kao što je to bio slučaj s kvalitetom hrane, također postoji razlika između zapadnih i istočnih tržišta, konkretno jesu li zemlje, poput Hrvatske, više na udaru, takvih programirano pokvarljivih uređaja, od primjerice, Njemačke, Francuske i ostalih, izbirljivijih, zapadnih tržišta?

„Ne postoji dokazana praksa, ali vjerojatno izostanak EU zabrane više šteti našem području. Zašto? Zato što su se zapadne države već zaštitile svojim nacionalnim zakonodavstvom. Primjerice, u Francuskoj je zakonom zabranjeno programirano kvarenje, u Austriji postoji oznaka koja se dodjeljuje za električne uređaje koji dulje traju i lakše se popravljaju, a u Švedskoj se daju porezne olakšice potrošačima koji uređaje nose na popravak“, pojašnjava Borzan.

Zanimalo nas je i je li itko od „mudrih“ proizvođača programirano „brzopokvarljivih“ uređaja kažnjen zbog takve ciljane proizvodnje robe s namjernom greškom?

Apple i Samsung su već dobili po prstima

„Nedavno je u Italiji zabilježen takav slučaj - Apple i Samsung su papreno kažnjeni. Prvima je sud odrezao kaznu od deset milijuna eura, a drugima pet milijuna eura, jer su namjerno usporavali svoje uređaje, nakon što bi korisnik preuzeo novi operativni sustav. Do sada se problem pokušavalo riješiti direktivama o ekodizajnu, koje se odnose na određene vrste proizvoda. No, bolje rješenje je izmijeniti Direktivu o jamstvima sa stavkama da se programirano kvarenje zabranjuje, da rezervni dijelovi moraju biti dostupni, te da uređaji moraju imati oznaku minimalnog trajanja. Riječ je o dopuni jednog zakona koja bi automatski regulirala sve kategorije proizvoda“, pojašnjava Borzan.

Međutim, osim što se radi o direktnom udaru na kućne budžete potrošača, postavlja se pitanje postoje li i druge neželjene posljedice programiranog kvarenja uređaja, posebno kada je riječ o gomilanju otpada, uzmemo li u obzir da se, zbog skupih elektroničkih dijelova, mnogi odlučuju na kupnju novog uređaja, a ne na popravak.

„Šteta za okoliš, zbog stalnog gomilanja otpada, je nemjerljiva. Istraživanja su pokazala da su ponovna upotreba, ili popravak, puno bolji čak i od recikliranja proizvoda, jer stvaraju preko 10.000 novih radnih mjesta i imaju bolji utjecaj na okoliš. Čak 77 posto građana Europske unije preferira popravak, a ne kupnju novog uređaja. Dokazano je također da su potrošači voljni platiti više za trajnost proizvoda. Primjerice, kako bi im perilica za rublje trajala dvije godine dulje, spremni su izdvojiti 100 eura više. Uvođenje minimalne oznake trajanja proizvoda dovelo bi, stoga, do povećanja prodaje označenih proizvoda za 55 posto“, kaže Biljana Borzan koja dodaje kako će se, osim protiv programiranog kvarenja uređaja, u novom mandatu zalagati i za to da se spriječe skandali poput onog s poljskim mesom, a prioritet će joj i dalje ostati učinkovitiji i stroži propisi o sigurnosti hrane.

Sanja Rapaić, (Lupiga.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dubrovnikHrvatska je spremna uvesti radnike iz Bangladeša, objavila je ambasada te države u Hagu, nakon sastanka bangladeškog ambasadora Sheikha Mohammeda Belala sa zamjenikom ministra rada Hrvatske Draženom Opalićem.

Kako su objavili iz ambasade Bangladeša, na sastanku u Zagrebu je zamjenik ministra najavio da će Hrvatska uskoro u Bangladeš poslati nacrt memoranduma o razumijevanju, dokumenta koji opisuje dogovor između dvije države o toj temi.

Nakon potpisivanja memoranduma bit će pokrenute nužne pripreme kako bi se regrutirala potrebna radna snaga iz te države, piše zagrebački Večernji list u petak.

Opalić je ambasadoru Belalu prenio namjeru kako Hrvatska, između ostalih, želi zapošljavati ljekare, medicinske sestre, stručnjake za informatiku, turističke i građevinske djelatnike.
Prioritet domaća radna snaga

Ambasador je prenio uvjeravanja kako je Bangladeš sposoban osigurati kvalificiranu i nekvalificiranu radnu snagu za sve sektore.

Na upit o detaljima dogovora iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrdili su da je pomoćnik ministra primio ambasadora Bangladeša, kojeg je interesirala mogućnost saradnje na području tržišta rada.

"Ministarstvo kontinuirano prati situaciju na tržištu rada kako bi odgovorilo na sve izazove u pogledu potražnje za radnom snagom. Ali, kao što ministar [Marko] Pavić stalno naglašava, prioritet Vlade je zapošljavanje domaće radne snage", odgovorili su iz ovog ministarstva za Večernji list.

"Istražili smo tržište i otkrili da Hrvatska ima velike potrebe za uvozom radne snage. Mi možemo zadovoljiti tu potražnju", rekla je Elsa U. Villa, čelna osoba Filipinskog udruženja izvoznika usluga, koja okuplja oko 300 licenciranih agencija za izvoz radne snage.

"Početkom ove godine kazali su nam da vam je potrebno oko 2.000 radnika, a te potrebe su od tada samo narasle. Mi možemo zadovoljiti tu potražnju za radnicima", rekla je ona u razgovoru za zagrebački Jutarnji list od petka.

"Radnici koje nudimo različitih su struka. Kako čujemo, Hrvatska u ovom trenutku najviše traži radnike u turizmu i ugostiteljstvu... No, nudimo i radnike u građevinarstvu, kao i u poljoprivredi", dodala je Villa, kojoj je ovo druga posjeta Hrvatskoj, u kojoj je boravila u oktobru prošle godine.
Plate od 450 do 700 eura

"Minimalna plata za koju bi slabije obrazovani došli raditi je 450 eura mjesečno, plus smještaj i hrana. Kod onih obrazovanijih plata ne bi smjela biti ispod 700 eura", izjavila je Villa.

U početku bi filipinski radnici uglavnom bili zaposlenici agencija, no s vremenom mogli bi i samostalno zasnivati radni odnos, pojasnila je.

Izdavanje papira potrebnih za rad u dosadašnjim je slučajevima išlo razmjerno brzo, ali teškoća je s izdavanjem viza, jer Hrvatska nema ambasadu na Filipinima, rekla je Villa za Jutarnji list.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

appleKompanija Apple je saopćila da će predložene američke tarife na robu iz Kine, uključujući iPhone ipad i Mac, smanjiti doprinos ovog tehnološkog diva američkoj ekonomiji i ugroziti njegovu globalnu konkurentnost.

Američka vlada ne bi trebalo realizirati prijedlog o uvođenju carina do 25 posto na još 300 milijardi dolara vrijednu robu iz Kine, navodi se u komentarima kompanije postavljenim na internet stranici američke vlade.

Apple je najveći američki korporativni poreski obveznik, koji je u 2018. godini obećao da će direktno uložiti preko 350 milijardi dolara u američku ekonomiju u periodu od pet godina, navodi se u podnesku te kompanije.

Pritisak na Trumpovu administraciju

Kompanija Apple, koja tvrdi da će takse pogoditi i airpods, AppleTV i baterije, među posljednjim je američkim firmama koje pritiskaju administraciju Donalda Trumpa da odustane od planiranih dodatnih tarifa, navodi agencija Reuters.

Sredinom aprila analitičari iz OTR Globala i Wall Streeta predvidjeli su da će Apple imati loš i drugi fiskalni kvartal, poslije velikog iznenađenja kada je početkom godine stigla vijest da je u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika opala prodaja mobilnih telefona te kompanije, a time i prihodi.

Apple je tada, umjesto očekivanih 89 do 93 milijarde dolara, zaradio "samo" 84 milijarde dolara, što je rezultiralo i padom vrijednosti akcija te kompanije za devet posto, pisao je portal SeeBiz.

Analitičari predviđaju da će Apple na tržište ponovo isporučiti manji broj iPhonea, ali nisu saglasni u vezi njihovog broja.

(Agencije)

Stranica 1 od 6

S5 Box