Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (100)

Ocijeni...
(0 glasova)

novalicU sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu održan je sastanak šefova klubova zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem.
Novalić je na sastanku predstavio plan ekonomskih mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa na privredu.
– Upravo sam održao sasatanak sa predstavnicama svih političkih stranaka koje participiraju u federalnom parlamentu, gdje sam im predstavio okvirni program stabilizacijskih mjera, rekao je Novalić u obraćanju nakon sastanka.

Dodao je da su zastupnici dali određene peimjedbe i bili vrlo konstruktivni, te će ih razmotriti na sjednici Vlade u petak.

– Glavni prioritet Vlade je subvencioniranje doprinosa i poreza, za sve zaposlene u realnom sektoru na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Pravo na subvencije će imati poslodavci koji nisu otpustilli radnike, rekao je Novalić i dodao:

– Mjere će obuhvatiti sve – od obrtnika do velikih preduzeća. Najavljujem formiranje dva fonda od milijardu maraka za pomoć privredi. Detaljnije ćemo vas informirati na nakon sjednice koja je zakazana u petak.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ako danas i sutra ne budemo složni, hrabri, organizovani i ako ne budemo angažovani 24/7 blizu 262.000 uposlenih u oblasti malih biznisa može ostati bez posla."

Ovo su napisali na Facebook grupi Glas malih biznisa koja je za samo 3 dana okupila 23.000 vlasnika i uposlenika obrta i malih biznisa BiH.

Prema podacima koje su iznijeli privrednici sa ove stranice situacija je alarmantna jer će 75% radnih mjesta u oblasti malih biznisa će nestati ako vlasti HITNO ne reaguju.

Za sada je već 1.772 osoba dobilo otkaz prema bazi podataka koju su prikupili na stranici www.glasmalihbiznisa.info

"Vrijeme je da pokažemo koliko smo sposobni, koliko nam je stalo, koliko smo svi zajedno glasni jer samo tako možemo pobijediti neozbiljne i nesposobne političare. Da im pokažemo šta znači kad se mi dignemo na noge", napisao je jedan od privrednika.

Zbog toga je dio ovih privrednika uputilo prijedloge svim relavantnim institucijama od opština i gradova, preko entitetskog nivoa, do državnog. Tako su poslali set hitnih mjera za spas obrta, malih biznisa i 262.000 radnih mjesta.

Da bi ojačali finansijsku strukturu firmi, zadržali likvidnost, potakli plaćanje u privredi i omogućili privrednicima isplatu plata i zadržavanja radnika na radnim mjestima te samim tim smanjili veliki gubitak radnih mjesta od Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH se zahtijeva:

Da se izmjeni zakon o PDV ili donese ODLUKA SA ZAKONSKOM SNAGOM koji će definisati obavezu obračuna i plaćanja PDV po naplati računa, umjesto dosadašnje prakse obračuna na sve izdate fakture koje ne moraju biti plaćane, pa čak i one za koje se vode sudski procesi ili koje su otpisane nakon zastare potraživanja.

Da bi ojačali finansijsku strukturu firmi, zadržali likvidnost, potakli plaćanje u privredi i omogućili privrednicima isplatu plata i zadržavanja radnika na radnim mjestima te samim tim smanjili veliki gubitak radnih mjesta of vlasti u Federaciji BiH zahtijevaju se promjena zakoni ili donese odluka sa zakonskom snagom kojom će se svi privredni subjekti i obrti koji imaju uredno izmirene poreze i doprinose do marta 2020. godine:

1. Osloboditi plaćanja poreza i doprinosa na plate na način da Vlada FBIH zajedno sa Kantonima preuzme plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i ZZO za sve uposlene bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja. Ovim se izbjegava isplata novca firmama, sredstva se za sve uposlene u FBiH uplaćuje na za to predviđene račune, a štite se radna mjesta u potpunosti.

2. Osloboditi sve obrtnike uplate paušala na isplatu plata u periodu zabrane rada i posebnih uvjeta poslovanja (najmanje za period 01.03.2020. godine do 31.05.2020. godine uz mogućnost produženja za još tri mjeseca)

3. Osloboditi sve firme, bez izuzetaka plaćanja poreza na dobit za 2019 godinu obzirom da se očekuje pad privrednih aktivnosti i gubitak u poslovanju tokom 2020, pa će dobit iz 2019 trebati i za pokrivanje gubitka iznad visine uplaćenog kapitala.

4. Osloboditi sve firme bez izuzetaka plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020 obzirom da će privreda imati pad poslovanja i poslovanje s gubitkom zbog pada privrednih aktivnosti i potrošnje. Naplata akontacije poreza na dobit u ovim uvjetima poslovanja tokom 2020 je klasična iznuda i štetno djelovanje države na poslovanje privrednih društava.

5. Osloboditi sve firme bez izuzetaka plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta; takse na šume, vode, turizam, istaknute firme, bilo šta što ne doprinosi opstanku i očuvanju kompanija u BiH

6. Izglasati obavezan moratorij na rate kredita tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja za sva fizička i pravna lica, osim onih koji izričito zatraže da nastave sa plaćanjem rata kredita (trenutno rješenje podrazumijeva da banka može odlučiti kome će odobriti moratorij).

7. Izdavanje Naredbe pravnim subjektima iz Javnog sektora da izvrše plaćanja prema firmama sa kojima imaju potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da poslove koji nisu do kraja završeni po privremenoj situaciji plate u skladu sa stepenom realizacije ugovora.

8. Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima biznisima i svim drugim branšama kojima je zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće, a u skladu sa platnim listama iz februara 2020. godine,.

9. Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

10. Osigurati nesmetan rad FIA ili osloboditi sve špeditere i auto prevoznike avansnog plaćanja federalne takse (FIA se zatvara od 1.4. , a špediterima i prevoznicima apeluju da se federalna taxa koju špediteri nekoliko puta dnevno koriste uplati avansno u većem iznosu)

11. ODMAH odblokirati sredstva namijenjena za gradnju skloništa i prebaciti u poseban fond za pomoć privredi.

12. ODMAH preusmjeriti 100 miliona maraka koje na računima imaju federalni i kantonalni zavod za projekat novih zapošljavanje za pomoć privredi i očuvanju novih radnih mjesta.

Od vlasti kantona se zahtijeva da se u roku od 3 dana donesu odluke:

1. DOPRINOSI - SUBVENCIONIRATI odnosno PREUZETI plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i ZZO za sve uposlene u Kantonu bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja. Ovim se izbjegava isplata novca firmama, sredstva se za sve uposlene u Kantonu uplaćuju se na za to predviđene račune, a štite se radna mjesta koja su ostala u potpunosti.

2. PAUŠALI OBRTNIKA - SUBVENCIONIRATI plaćanja paušala svim obrtnicima bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja.

3. KREDITI - U slučaju da se ne usvoji puni moratorij na plaćanje kredita:

- preuzeti na sebe rate kredita privrednih subjekata u Kantonu bez izuzetaka u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja, kao dio javnog duga, kako radnika tako i preduzetnika.

- preuzeti puni trošak kamata za sve poslovne subjekte i preduzetnike, pogođene krizom ako podignu kredit za pokretanja biznisa nakon epidemiološke krize (primjer: ako neki frizer ili drugi preduzetnik, koji sada ne može da radi, po okončanju krize podigne kredit u banci da bi ponovo pokrenuo rad ili izmirio obaveze na ime plata i ostalog, Grad će mu platiti svu kamatu na taj kredit).

4. KOMUNALNE TAKSE - Osloboditi sve firme, bez izuzetaka, plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta za koje je nadležan Kanton. 5. NAKNADE - Osloboditi sve firme naknada za ljetnje bašte i najam javnih površina, uključujući takse za reklame na vanjskim sredstvima oglašavanja u tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja

6. NAJAM POSLOVNIH PROSTORA –

- Sva pravna lica osloboditi plaćanja najma prostora u vlasništvu Kantona tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja.

- Privatnim zakupodavcim preporučiti odricanje zakupnina poslovnim sektorima ili umanjenje od minimalno 50% u periodu mart-maj 2020. godine + 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja prirodne nesreće odnosno vanrednog stanja.

7. ROKOVI PLAĆANJA - Izvršiti plaćanja prema firmama sa kojim Kanton ima potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da se poslovi koji nisu do kraja završeni plate po privremenoj situaciji u skladu sa stepenom izvršenja ugovora.

8. PLATE - Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima, malim biznisima i ostalim pravnim licima kojima je u ptopunosti zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće.

9. MINIMALNI PRIHODI - Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

10. POLJOPRIVREDA - Analizirati i identificirati sve poljoprivredne površine na području Kantona koje se mogu ustupiti bez naknade zainteresovanim poljoprivrednicima i firmama, napraviti za njih plan sjetve kultura koje najbolje uspijevaju na tom prostoru, bezbjediti sjeme, đubrivo, dohranu i osigurati otkup svih viškova.

Od opština se zahtijeva da se hitno, a najkasnije u roku od 3 dana donesu odluke:

1. Osloboditi sve firme, bez izuzetaka, plaćanja svih komunalnih taksi i parafiskalnih nameta za koje je nadležna Oština

2. Osloboditi sve firme naknada za ljetnje bašte u tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja

3. Sva pravna lica osloboditi plaćanja najma prostora u vlasništvu Opštine tokom vanrednog stanja/prirodne nesreće + dodatnih 90 dana od dana prekida stanja prirodne nesreće/vanrednog stanja.

4. Izvršiti plaćanja prema firmama sa kojim Opština ima potpisane ugovore i to na način da u cjelosti odmah plate već realizovane isporuke bez birokratskih odugovlaćenja, da se poslovi koji nisu do kraja završeni plate po privremenoj situaciji u skladu sa stepenom izvršenja ugovora.

5. Subvencionirati minimalno 50% neto plata obrtima, malim biznisima i ostalim pravnim licima kojima je u ptopunosti zabranjen rad u periodu vanrednog stanja/prirodne nesreće.

6. Osigurati minimalne prihode svim fizičkim licima koji su prihode ostvarivali po osnovu ugovora o djelu u BiH ili inostranstvu, a koji su sve prihode prijavljivali i plaćali zakonom propisane poreze do 29.02.2020. godine.

7. Analizirati i identificirati sve poljoprivredne površine na području Opštine koje se mogu ustupiti bez naknade zainteresovanim poljoprivrednicima i firmama, napraviti za njih plan sjetve kultura koje najbolje uspijevaju na tom prostoru, bezbjediti sjeme, đubrivo, dohranu i osigurati otkup svih viškova.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

mmfŠefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavila je da je globalna ekonomija sada u recesiji zahvaljujući COVID-19, ali da čuje da svjetski čelnici konačno shvataju da će samo koordinisanim naporima uspjeti zaustaviti širenje novog koronavirusa.
– Svijet je sada u recesiji a dužina i dubina te recesije zavise od dvije stvari: ograničenja širenja virusa i učinkovitom, koordiniranom odgovoru na krizu – rekla je za CNBC.

Dodala je da je vrlo ohrabruje ovo što sada vidi – razumijevanje među globalnim liderima da ako virus ne savladamo svugdje, nećemo moći izaći iz krize.

– Ne bismo trebali ići s malim mjerama kad znamo da je to gigantska kriza. Nikada nismo vidjeli da se svjetska ekonomija zaustavlja. Sada to vidimo. Kako ćemo je revitalizirati to je još jedna važna tema – rekla je ona.

MMF je posljednjih sedmica poduzeo vanredne mjere kako bi pomogao u borbi s ekonomskim utjecajem COVID-19.

Napori da se spriječi širenje virusa imali su ogroman negativan utjecaj na ekonomiju, prenosi Al Jazeera Balkans.

MMF je 16. marta saopćio da je spreman upotrijebiti svoj kapacite finansiranja od hiljadu milijardi dolara za pomoć zemljama širom svijeta koje se bore s humanitarnim i ekonomskim utjecajem novog koronavirusa.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

recesijaAmerička i svjetska ekonomija se spremaju da zarone u nepoznate vode.
Ekonomisti tvrde da su male šanse da do recesije ne dođe zbog pandemije koronavirusa, a mnoge radnje i poslovne jedinice se zatvaraju jer su i Amerikanci zatvoreni u svoje kuće. Postaje sve teže da se uvidi kraj ovoga i koliko će trebati da dođe do oporavka, piše New York Times.

Greg Daco, viši američki ekonomist pri kompaniji za globalna finansijska predviđanja i kvantitativnu analizu Oxford Economics, rekao je da je gotovo pa sigurno da će doći do recesije, što po definiciji znači ekonomski pad u dva kvartala zaredom. On predviđa da će doći do pada porizvodnje za 0,4 posto u prvom kvartalu, a 12 posto u drugom.

To bi bio najveći kvartalni pad u historiji. Međutim, Goldman Sachs imao je još mračnija predviđanja u petak kada su saopćili da očekuju pad od 24 posto u drugom kvartalu.

Daco tvrdi da se ovako nešto nikada prije nije desilo.

Nagli pad i skoro potpuna izolacija svih većih gradova je bez presedana u svim naprednim ekonomijama i puno je sličniji dešavanjima u ratnim vremenima nego padu koji je popraćen finansijskom krizom.

– Čak i tokom prethodnih recesija niko vam nije govorio da ne možete izlaziti vani i da se ne možete okupljati – kaže glavna ekonomistica u Morgan Stanleyu Ellen Zentner.

Manje kompanije će biti teže pogođene nego velike zbog ograničenog pristupa kreditima i manje gotovine kojom raspolažu u bankama.

– Čitav niz malih preduzeća jednostavno neće moći preživjeti ovu recesiju – dodala je Zentner.

Rezultat će biti od ekonomije koja je u januaru bila u punoj brzini i koja je puno obećavala do ekonomije koja se potpuno zamrzla. Ekonomisti moraju svakodnevno ažurirati svoje modele ekonomskih predviđanja jer pandemija sve više usporava poslovne aktivnosti, trgovinu i putovanja.

– Ekonomski podaci u bliskoj budućnosti neće biti samo loši, već i neprepoznatljivi – navodi Credit Suisse saopćenju objavljenom u petak.

U četvrtak je američko ministarstvo rada izvijestilo da je broj nezaposlenih skočio za 30 posto od prethodne sedmice, na 281.000, što je najviša stopa nezaposlenosti od uragana 2017. Ali, čak i taj broj izgleda sitno pored broja koji Goldman Sachs predviđa u narednom sedmičnom izvještaju: 2,25 miliona.

Daco kaže da bi stopa nezaposlenosti mogla dostići 10 posto u aprilu, što se nije desilo od posljednje recesije, uz mogućnost dodatnog povećanja stope nezaposlenosti u narednim mjesecima. Američki ministar finansija Steven Mnuchin ukazao je na to da bi stopa nezaposlenosti mogla biti 20 posto ako ne bi bilo efikasne intervencije, iako je jedan njegov pomoćnik kasnije rekao da taj broj nije prognoza. Ovo se desilo nakon što je tržište rada dostiglo rekordno nisku nezaposlenost u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ako se ostvari brojka od deset posto koju predviđa Daco, 16,5 miliona ljudi će ostati bez posla samo u SAD-u dok je u februaru taj broj iznosio 5,8 miliona.

Jedan od razloga zašto bi stvari mogle tako brzo postati loše je to što se ekonomska slabost hrani samom sobom, a potražnja opada jer sve više kompanija zatvara svoja vrata i dolazi do masovnog otpuštanja radnika. Da stvar bude još gora, spor između Rusije i Saudijske Arabije doveo je do povećanje dostupnosti sirove nafte na tržištu, snižavajući cijene goriva i nanoseći štetu domaćoj energetskoj industriji.

Ekonomijom dominiraju usluge, pri čemu potrošači napajaju ukupnu potražnju, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodne generacija. Otprilike tri četvrtine ekonomske aktivnosti proizlazi iz potrošnje potrošača, a polovina od toga je u velikoj opasnosti, objašnjava Daco.

Predloženi federalni poticaj, koji bi prema ideji Senata, kojim dominiraju republikanci, podrazumijevao izdavanje čekova u iznosi od 1.200 dolara za poreske obveznike, bio bi od pomoći, kažu ekonomisti, ali bi ta mjera samo malo ublažila uticaj pandemije i ne bi u potpunosti zaustavila krizu.

– Ček od hiljadu dolara, ili čak od dvije hiljade dolara, ne može platiti mjesečnu stanarinu u New Yorku, a vjerujem da bi ljudi taj novac brzo potrošili i u drugim dijelovima zemlje. To jeste dobro i potrebno, ali je to samo flaster za ovo ekonomsko krvarenje – kazala je Beth Ann Bovino, glavna ekonomistica u S&P Global.

U jednom se trenutku činilo kao da bi proizvođači mogli biti zaštićeni, ali pandemija sada prisiljava i fabrike da obustave poslove. Najveći nacionalni proizvođači automobila – General Motors, Ford Motor i Fiat Chrysler – zaustavili su svoje pogone kao mjeru predostrožnosti, čak i prije neizbježnog pada potražnje.

Manji proizvođači suočavaju se s teškim izborima i tmurnim izgledima.

Dugoročno će ekonomska šteta biti procijenjena ne samo onim što se događa na medicinskom polju već i kako će to uticati na povjerenja potrošača.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

svjetskaekonomijaBez obzira na pandemiju korona virusa, život ne smije stati, kaže profesor na Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u intervjuu za Al Jazeeru.

Aziz Šunje: Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada.

Mislim da je prerano davati prognozu. Sve zavisi koliko će trajati pandemija korona virus i kako će se to okončati. Sigurno je da će vrijeme trajanja pandemije, zapravo, diktirati i to kakve će posljedice ona izazvati po ekonomiju, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru Aziz Šunje, profesor na Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ocjenjujući koliko su realne najave nekih stručnjaka koji previđaju crni scenario za svjetsku ekonomiju uslijed pandemije, koja je pogodila više od 170 zemlja svijeta i teritorija.

"Ako bi epidemija potrajala još nekoliko sedmica, onda to ne može biti 'recesija svih recesija', ukoliko bude trajala duži vremenski period, onda ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati", kaže on.
Borba na dva fronta

Borba protiv korona virusa, od kojeg je u svijetu do danas umrlo više od 8.000 a zaraženo više od 200.000 ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odvija se na dva fronta - borba protiv samog virusa, koju vode ljekari i naučnici, koji pokušavaju pronaći cjepivo, i borba koju vode ekonomisti, pokušavajući naći adekvatan odgovor za urušavanje ekonomskog sektora koji je potaknuo virus.

Kao bi spriječile širenje virusa, vlade su pozvale ljude da ostanu kod svojih kuća, granice su zatvorene, dok je u većini zemlja zaustavljen javni prevoz, zatvoreni su ugostiteljki objekti i hoteli.

Indeksi na njujorškoj berzi Wall Street su nedavno zabilježili najlošiji dan u više od tri desetljeća, a predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da američka ekonomija možda ide u pravcu recesije zbog korona virusa. Dow Jones je završio u minusu 12,9 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od takozvanog Crnog ponedjeljka 1987. godine.

Kina, iz čije provincije Wuhan je virus i potekao krajem prošle godine, navodi da je njena industrijska proizvodnja pala prvi put u gotovo 30 godina, dok se prodaja na malo sunovratila.

Evropski komesar zadužen za unutrašnje tržište Thierry Breton rekao je da Evropska unija predviđa recesiju za 2020. godinu. Sama EU posljednjih dana je "posvađana", jer neke zemlje ograničavaju prodaju medicinske opreme i prehrambenih proizvoda samo na svoje tržište, bez dogovara s ostalim članicama Unije.

Neki potezi vlada su pogrešni

Opisujući odluku svjetskih vlada o zatvaranju granica, među kojima je i odluka EU-a da od utorka u podne zatvori vanjske granice Unije na 30 dana, kako bi na taj način spriječila ulazak novih zaraženih na teritoriju od oko 500 miliona stanovnika Unije, što je dodatno usporilo ekonomiju u Evropi, profesor Šunje kaže da su to vrlo nazadne odluke, koje neće donijeti ništa dobro.

"Situacija nije nimalo jednostavna. Ali, moje mišljenje, bez obzira na sve, jeste da se ne bi smio zaustaviti život. Zatvorene granicu nisu prave mjere", kaže on.

"Evropska unija se ponaša kao 'uvrijeđena mlada'. Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada. Virusi ne poznaju granicu. Realan život se ne može zaustaviti. Protok roba se mora osigurati, naravno, uz sistem jače prevencije, praćenje konvoja ili na druge načine, ali lanci snabdijevanja su tako povezani da svako zatvaranje granica prekida taj lanac. Čak i veliki sistemi, poput Njemačke ili Italije, ne mogu ostati izolirani. Jednostavno, svi koji proizvede imaju interes da prodaju i zbog toga mislim da će se i ove barijere morati rušiti i na neki način osigurati protok robe."

Mač sa dvije oštrice

Kao i druge vlade u svijetu, i Bosna i Hercegovina najavljuje pomoć kompanijama koje su najviše na udaru uslijed pandemije korona virusa. Šunje kaže da vlade moraju pomoći posrnuloj privredi, ali upozorava da su to komplicirani i potezi koji su istovremeno mač sa dvije oštrice.

"Vlada [u Bosni i Hercegovini] mora biti proaktivna i pomoći malim biznisima, i biznisima generalno. Ali, to je sistem spojenih posuda", kaže Šunje.

"Vlada treba relaksirati preduzeća u smislu nekog odgođenog plaćanja poreza, poreza na dodanu vrijednost, relaksacije kredita, ali onda to ima efekat na punjenje budžeta i pitanje je koliko će vlada biti u prilici servisirati ostale obaveze, poput penzionog fonda, koji je na mjesečnom nivou oko 185 miliona konvertabilnih maraka [oko 93 miliona eura]... Bogate države imaju više načina da amortiziraju krizu."

Unatoč bojazni nekih radnika da bi mogli ostati bez posla, nakon što su ih poslodavci poslali na prinudne godišnje odmore, jer su vlade uslijed pandemije privremeno zabranile djelatnosti poput hotelijera i ugostitelja, profesor Šunje kaže da u ovakvim situacijama svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

"Poslodavci moraju povlačiti najracionalnije poteze, zaposleni moraju razumjeti neke odluke, koje mogu biti i otpuštanje, dok država u svakom slučaju treba vršiti neku vrstu nadzora kako bi cijeli proces prošao najbezbolnije i bez zloupotreba kriza", rekao je on odgovarajući na pitanje da li u proglašenom vanrednom stanju postoji jednaka obaveza poslodavca prema radniku.

Prilika za domaću privredu

Šunje je kazao da je korona virus, koji sigurno neće biti posljednja pandemija u godinama koje slijede, pokazao da je Bosna i Hercegovina društvo koje zavisi od uvoza i da zemlja mora početi razmišljati da jača vlastitu proizvodnju osnovnih životnih proizvoda.

"Ovo može biti prilika za domaće poljoprivredne proizvođače", kaže on, dodajući da Bosna i Hercegovina, primjerice, "nema potrebe uvoziti vode koliko sada uvozi".

"Ovo može biti jedna dobra lekcija, jer država mora voditi brigu da u kriznim situacijama može osigurati elementarne stvari za svoje građane, a to su hrana, električna energija, telekomunikacije..."

Šunje je snažan zagovornik da svijet mora početi drugačije razmišljati, prije svega da zdravstvo mora početi biti kolektivna briga. Korona virus je pokazao da je usljed pandemije nemoguće izolirati bilo koju teritoriju na planeti, niti bilo kojeg čovjeka.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

svjetskaekonomijaSrbija je jučer donijela "Odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih proizvoda bitnih za stanovništvo". Odluka je donijeta u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju, sa ciljem “ublažavanja posljedica nestašice nastale usljed potrebe stanovništva za povećanim snabdijevanjem prouzrokovanim širenjem virusa SAR-Cov-2”, tj. korona virusa. Odluka se najvećim dijelom odnosi na osnovne životne namirnice kao što su brašno, ulje, šećer, te neke higijenske proizvode kao što su sapun, deterdženti, pelene, zaštitna odijela, itd.

Zašto je bitno imati vlastitu proizvodnju, sada nam je valjda jasno. Samo ono što sami proizvedemo u krizama poput ove je nešto na šta možemo sigurno računati. Sve drugo može biti na dugom štapu. Zato, uzdajmo se u se(be), i u našu domaću proizvodnju.

U kriznim situacijama odgovorne nacije zbijaju redove i pronalaze rješenja za svoje probleme. Pojednostavljeno, vode se maksimom “hajmo mi uradit’ ono što je do nas”. Ako mi to ne uradimo, teško da će nas se neko sjetiti.

Jer, svako se o sebi zabavio.

Normalne vrijednosti dolaze do izražaja. A logika postaje ponovno nešto čemu se vraćamo. Bila kriza ili ne, važno je proizvoditi. Koliko proizvodiš, toliko vrijediš. Kada se granice zatvore, i susjedi proglase karantin, jedino što ostaje je zdrav razum.

A on nam kaže “kupujmo domaće” jer drugog možda ne bude više.

Svako zlo za neko dobro

Zato, neka nama naših domaćih proizvođača (a i našim susjedima njihovih brendova), i onih koji nas sigurno snabdijevaju, neka nama našeg Klasa, Vispaka, Solane, Sprinda, Hife, Hoše, AS-a, Binga, Bimala, Oaze, Dukata, Bosnalijeka, Violete, Akove, Madia, Sarajevske mljekare, ZIM-a, Meglea, itd., itd.

Ipak, svako zlo za neko dobro. Tako bi se otprilike mogla razumijeti krilatica “kriza je šansa”. Nije sve crno, i korona virus nam je ako ništa proširio vidike. Sa ekonomskog aspekta, neočekovano se otvorila jedna zanimljiva mogućnost za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region.

Pandemija je uzrokovala prekid lanca snabdijevanja industrijskim robama iz Kine i dalekog Istoka. Ova nimalo ugodna situacija ukazala je na činjenicu da bi Evropa trebala potražiti alternativna rješenja, a tu je Balkan u prednosti, jer bi mogao postati proizvodna baza za potrebe EU.

A da bi se to desilo, potreban nam je dogovor.

Balkan zapravo hitno treba dogovor. Jer, Balkan se nekontrolisano prazni. Prije nekoliko godina sam na ovom portalu napisao da nam je potrebno 100 godina mira, jer je prvih 100 godina uvijek najteže. Može li nas korona ujediniti? Ona nam je zajednička nevolja, a Balkan i mi na njemu tako funkcionišemo, reagujemo na zajedničkog neprijatelja.

E sad, s obzirom na to kakvi smo mi ovdje na Balkanu, jedino ostaje dilema, da li nam je korona dostojan protivnik ili smo mi jači virus od nje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

meso6Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba izjavio je Srni da je zbog određenih malverzacija u dvije klaonice na području Federacije BiH privremeno obustavljen izvoz junećeg mesa u Tursku, te da će naredne sedmice biti donesena odluka o daljim koracima.
"Otkup i klanje nisu zabranjeni, ali jeste izvoz zato što smo imali informacije o određenim malverzacijama koje se rade i to upravo ispitujemo, pa ćemo vas obavijestiti kada bude završena istraga", rekao je Kalaba.

On je objasnio da je klanje junadi za izvoz mesa u Tursku obavljano u dvije klaonice i da je Kancelarija naredila da se obustavi potpisivanje veterinarskih certifikata, jer su primijetili određene nepravilnosti.

Kalaba je naveo da je riječ o klaonicama "Šišović" iz Rakitnog nedaleko od Posušja i "Bajra" kod Travnika.

"Većinom je riječ o tome da nisu ispoštovali uputstvo koje je izdala Kancelarija o izvozu mesa goveda za Tursku, nisu najavljivali klanja u periodu kada je trebalo i imali smo informaciju od raznih udruženja da je došlo do uvoza mesa iz Srbije i drugih zemalja i da se to miješa, što mi upravo ispitujemo", pojasnio je Kalaba.

Kalaba je naveo da će sljedeće sedmice imati sastanke, te da će poslije toga biti odlučeno da li će ponovo biti dozvoljen izvoz ili će se nastaviti sa istražnim radnjama.

"Naredne sedmice će se znati više i donijeti odluka šta će se dalje preduzeti", dodao je Kalaba.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

recesijaNegativan trend bilježe ekonomije širom svijeta, uključujući i pojedine velike ekonomske sile, što otvara pitanje sposobnosti globalne ekonomije oduprijeti se šoku izazvanom koronavirusom.
Tržišta širom svijeta prethodne sedmice su završila u stanju rastuće panike. Nije teško pronaći razlog: koronavirus se nastavlja širiti i postoje naznake da bi neke od najvećih svjetskih ekonomija mogle upasti u recesiju, kada se efekti uzbune zbog virusa pomiješaju s nekim njihovim prije definiranim slabostima.

Kao treća ekonomija svijeta, Japan je zabilježio pad od 1.6 posto u posljednjem tromjesečju 2019. godine, pokušavajući apsorbirati efekte lutanja u poreznoj politici kao i posljedice razornog tajfuna. U pitanju je najveći pad u jednom tromjesečju mjeren u odnosu na prethodno tromjesečje, još od 2014. godine.

Za najveću evropsku ekonomiju, Njemačku, širenje virusa nadovezalo se na usporavanje gospodarstvenog rasta uzrokovano teškoćama kroz koje prolaze fabrike u zemlji. Respektabilni indikator ekonomskog stanja u Njemačkoj (ZEW) značajno je opao tokom februara, odražavajući strahovanja da virus može ugroziti svjetsku trgovinu.

Ekonomist Banke Amerike Ethan Harris ukazuje na brojne manje ekonomije koje su također pogođene ovim stanjem. Hong Kong se već nalazi u recesiji, a Singapur bi se uskoro mogao naći u sličnoj situaciji. Indonežanski bruto domaći proizvod dostigao je najnižu točku u posljednje tri godine, dok Malezija bilježi najgore brojke na ovom polju u posljednjih deset godina, istakao je Harris.

Usporavanje ekonomske aktivnosti zabilježili su i pokretači svjetskog gospodarskog rasta, Kina i Indija, kako pokazuju podaci za posljednje tromjesečje 2019. godine.

Negativan trend, koji bilježe ekonomije širom svijeta, otvara pitanje sposobnosti globalne ekonomije oduprijeti se šoku izazvanom koronavirusom. Harris napominje da je nešto slabija statistika u četvrtom tromjesečju rezultat trgovinskog rata između Amerike i Kine koji je predugo trajao, a koronavirus je samo dodatno pogoršao stvari.

"Globalni igrači na tržištu kapitala su se oporavili nakon smirivanja u trgovinskim odnosima Amerike i Kine, ali kompanije s lancima snabdijevanja koji imaju globalnu pokrivenost ostaju i dalje u vrlo neizvjesnoj situaciji", rekao je Harris.

Ni pozicija Amerike nije tako čvrsta kao što se mislilo. Prema podacima IHS Markita, sektor usluga u Americi doživio je pad tokom februara, s podacima koji predstavljaju najlošiji rezultat u proteklih 76 mjeseci, a to je ujedno i prvi pad tokom posljednje četiri godine.

Trump u posjetu Indiji dok tenzije na polju trgovine ključaju

Predsjednik Amerike Donald Trump otputovao je u državnu posjetu Indiji, gdje će se susresti s indijskim premijerom Narendrom Modijem.

U međuvremenu, u pozadini se odvija trgovinski rat između SAD-a i jedne od najvažnijih svjetskih ekonomija u nastajanju, navodi CNN.

Naime, prošle godine Trumpova administracija ukinula je Indiji povlašteni status u trgovini s SAD-om, koji je toj zemlji omogućavao izvoz u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara bez carine. Indija je kao odgovor uvela više carinske dažbine na određene američke izvozne proizvode.

SAD su od tada okupirane drugim trgovačkim sukobima – postizanjem "primirja" u trgovini s Kinom. Ali nakon "prve faze" sporazuma s Pekingom, konflikt s Indijom možda ponovo dobije pažnju. To bi moglo značiti korak unazad u dogovorima ili prekid komunikacije i veće eskalacije.

Trumpov glavni ekonomski savjetnik, Larry Kudlow, rekao je novinarima u petak da ne očekuje da će se prilikom posjeta mnogo pričati o trgovini: "Mislim da biste mogli vidjeti njegovu otvorenu spremnost pregovarati s Indijom. On i Modi su prijatelji."

Međutim, Trump je i kineskog predsjednika Xi Jinpinga redovno nazivao prijateljem.

(Klix.ba)

ponedjeljak, 24 Februar 2020 00:00

Na tržište BiH vraća se legendarni Kremipan

Ocijeni...
(0 glasova)

mazaUspješna domaća kompanija AC Food, nakon već sad hit proizvoda Maza, na tržište je lansirala čokoladicu Kremipan. Ovo je još jedan obnovljeni brend nekadašnjeg Agrokomerca, a u AC Foodu kažu da je Kremipan najbolja čokoladica ikad proizvedena u našoj državi.

Novostima iz kompanije pohvalili su se na društvenim mrežama, kazavši kako nakon Maze još jedan vrhunski proizvod iz kompanije AC Food kreće u prodaju.

"Na projektu smo radili oko 20 mjeseci. Kremipan - slatki hit iz vremena bivše Jugoslavije 80-tih godina. Kremipan je bio jedan od top 3 čokoladna proizvoda u bivšoj Jugoslaviji. Sada u fantastičnom poboljšanom izdanju sa punjenjem Maza i Noisette. Ovo je sada vrhunski domaći proizvod i najbolja čokoladica ikad proizvedena u BiH", kažu iz AC Fooda.

Za AC Food prošla godina bila je izuzetno uspješna jer su zabilježili rekordne rezultate izvoza sa porastom od 26% u odnosu na prošlu 2018. godinu. Nastavljen trend povećanja izvoza koji je dodatno pojačan s otvaranjem novih tržišta za brendove kao što su Tops, Maza i Petit.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4U sarajevskoj općini Novi Grad uskoro će biti završena izgradnja novog pogona za automobilsku industriju. Riječ je o investiciji bh. kompanije ASA ŠPED, članici ASA Grupacije, koja pogon gradi za kompaniju Veritas Automotiv, piše Biznisinfo.ba.

Veritas Automotiv je renormiranja kompanija bavi se proizvodnjom fluidnih sistema za gorivo, ulje, kočione sisteme i zrak za najveće svjetske brandove (BMW, VW, Audi, Ford, Merzedes, Seat, Škoda itd).

U novi objekat će biti uloženo više od 4 miliona KM.

„Trenutno smo u fazi završetka izgradnje proizvodnog objekta za potrebe Veritasa na površini od oko 5.000m2 sa svim tekućim zahtjevima i specifičnostima proizvodnog procesa. Vrijednost investicije samog objekta je cca 4.200.000 KM“, kazao je za BiznisInfo direktor ASA Špeda Abdulah Povlakić.

Ovo je samo dio ukupne investicije u proširenje pogona koje u skladu sa svojom “Strategijom 2021+” Veritas Group AG planira realizovati u okviru kompanije Veritas Automotive d.o.o. Sarajevo.

“Projekat predviđa proširenje postojećih proizvoda logističkih prostora za još cca 15.000 m2 i zapošljavanje novih 805 radnika“, kazao je za BiznisInfo direktor Veritasa Ervin Berbić.

Nastavak ulaganja

Kompanija je do sada u BiH investirala 30 miliona eura i trenutno ostvaruje godišnji izvoz u iznosu 38 miliona eura. Sa investicijom od 31 milion eura u dodatne kapacitete planiranom za naredni period, dodatno će se povećati vrijednost izvoza za 80 miliona eura godišnje.

Inače, novi objekat je nastavak saradnje između ove dvije kompanije pokrenute još 2012. godine ugovorom o poslovno – tehničkoj saradnji za 200 m2 proizvodnog prostora i sa 10 uposlenih radnika.

Danas je ta saradnja dostigla impozantan nivo, a u prilog tome ide činjenica da je do sada za kompaniju Veritas Automotive d.o.o. od strane ASA ŠPED-a izgrađeno i stavljeno na raspolaganje 18.500 m2 proizvodnog prostora te je trenutno uposleno 500 radnika.

Pouzdan partner

U Veritas Automotivu su prepoznali značaj i potencijal BiH kada je u pitanju tradicija u automoto industriji, kao i pouzdanog poslovnog partnera, kompaniju ASA Šped, sa kojom su odlučili realizirati svoje investicije.

Saradnjom su zadovoljni i u ASA Špedu.

„Saradnja naše dvije kompanije primjer je da se u BiH mogu privući strane investicije i da se mogu zadovoljiti svi strogi kriteriji i zahtjevi renomiranih evropskih i svjetskih kompanija“, kaže direktor ASA Špeda Abdulah Povlakić.

Pored saradnje sa Veritas Automotive, ASA Šped je značajno investirao u razvoj logističkog centra u Rajlovcu u koji je do sada uloženo 20 miliona eura.

(Biznisinfo.ba)

Stranica 1 od 8

S5 Box