Vijesti iz ekonomije
srijeda, 10 Januar 2018 00:00

Pobuna bh. radnika: Prošlo je vrijeme plaće od 400 KM

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik2Stopa nezaposlenosti u BiH mjerena standardima Međunarodne organizacije rada je u 2017. bila 20,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Nova radna mjesta i ekonomski razvoj bio je ono čemu su vlasti, barem deklarativno, težile. Paralelno sa tim, iz mjeseca u mjesec javnost je sa čuđenjem čitala vijesti o fabrikama koje ne mogu da nađu dovoljan broj radnika te popune otvorena radna mjesta, ili im za takvo nešto treba dugo vremena. Većina ovakvih slučajeva je zabilježena u sektoru proizvodnje i prerađivačke industrije. Naizgled paradoksalna situacija odraz je nekoliko trendova koji se paralelno dešavaju u BiH.

Odlazak građana, troškovi i porezi

Građani BiH sa vještinama traženim na tržištu Evropske unije odlaze "trbuhom za kruhom" smanjujući broj kvalitetnih radnika koje mogu zaposliti bh. kompanije. S druge strane, troškovi života rastu iz godine u godinu a prosječna plaća ne raste dovoljno brzo da to pokrije. Iz perspektive poslodavaca, visoke stope doprinosa i raznih poreza onemogućavaju firmama koje bi to željele da povećaju plaće i novčano nagrade svoje radnike.

Ilustracije radi, prosječna plaća u prerađivačkoj industriji je u oktobru prošle godine iznosila 632 KM. U ovom sektoru koji je nosilac izvoza, odnosno "uvoznik deviza", radilo je 154 hiljade radnika. U sektoru trgovine na veliko i malo te popravci vozila i motocikala zaposleno je bilo 134 hiljade radnika s prosječnom plaćom od 618 KM. Drugim riječima, samo u ova dva sektora radi skoro 290 hiljada radnika kojima krajnje dostignuće karijere u finansijskom smislu predstavlja plaća od oko 600 KM ili 300 eura što samo po sebi predstavlja razočaravajuću spoznaju. Uporedo sa tim, 100 najvećih bh. kompanija su npr. samo u 2015. ostvarile 1,15 milijardi KM dobiti.

Komentarišući pojavu da bh. firme ne mogu pronaći radnu snagu, ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je situacija u zadnje vrijeme postala alarmantna.

- Istina je da radnici, čak i oni koji su bez posla, neće da rade posao za oko 400 KM, već radije idu i rade za 500 eura u Slovačku ili Češku, ili još bolje u neke zapadnoevropske zemlje. Kada pogledamo redove ispred ambasada jasno je da trenutna politika realnog sektora i niskih plaća ne predstavlja održivo stanje jer su plaće preniske, a tu je i loša poslovna i politička klima koju kreiraju političari igrajući se nacionalističkih i ostalih igara. Tako da o odlasku ne razmišljaju samo mladi i nezaposleni već i zaposleni koji ne žele da njihova djeca odrastu u jednom ovakvom ambijentu – pojašnjava Pavlović.

Ističe da uzrok problema nikada nije jednostavan, već da je splet različitih okolnosti. Jedan od njih je i visoka stopa doprinosa te raznih poreza koji opterećuju kompanije. Pojašnjava da "smo došli u situaciju da se privredni koncept i sistem mora mijenjati".

- Zbog odliva radne snage iz BiH, bh. firme će morati povećati plaće kvalitetnim radnicima jer će isti u suprotnom napustiti BiH. Već sada vidimo da pojedine fabrike naprimjer grade stambene objekte koje uz povoljne uvjete daju radnicima koji moraju ostati u toj fabrici određen period. S druge strane, doći ćemo i u situaciju da će nedostatak radne snage izazvati jedan novi talas, a to je talas tražilaca radnih dozvola iz Moldavije i sličnih zemalja za BiH jer će domaće kompanije biti primorane da uvoze radnu snagu. Vlada mora podržati privredu, ali podržati u onim stvarnim problemima s kojima se firme susreću i na osnovu toga dizajnirati mjere razvoja – kazao je Pavlović.

Poručuje da "ovo kako stvari stoje je totalni odlazak u ćorsokak te situaciju da ćemo imati armiju nezaposlenih koji nisu sposobni za posao u privatnom sektoru, a s druge strane ćemo morati uvoziti radnu snagu".

Problemi radnika

Nedostatak radnika u pojedinim fabrikama problem je kojeg su svjesni i u raznim sindikatima. Tako u Samostalnom sindikatu šumarstva, prerade drveta i papira BiH navode da je jedan od razloga za nedostatak radnika i neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Ističu i neke druge probleme koji su nedavno riješeni poput zabrane prometa trupaca u FBiH i RS-u što je industriji namještaja olakšalo dolazak do sirovina.

- Pored toga, postoji i niz drugih uzroka. Kad su u pitanju primanja, plaće u drvnoj industriji su izuzetno niske u poređenju sa šumarstvom. Ne kažem da je u šumarstvu plaća dovoljno velika za egzistencijalne potrebe četveročlane porodice. Ona je prema podacima iz oktobra prošle godine bila 914 KM neto plaća, ali je plaća u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja znatno niža. U proizvodnji namještaja imamo 556 KM, a u prerađivačkoj industriji je 627 KM što je nedovoljno da jedna osoba preživi mjesec a kamoli četveročlana porodica – navodi predsjednica sindikata Lejla Ćatić.

S druge strane, ističe da je prisutna siva ekonomija te da postoje i fabrike koje rade na crno.

- Sada u drvnoj industriji ima pojava ne samo nedostatka radne snage već nedostatka dovoljno kvalifikovane radne snage. To i poslodavci stalno ističu, a svi su opterećeni visokom stopom doprinosa što onemogućava veće plaće radnicima – tvrdi Ćatić.

Pojašnjava da postoje i poslodavci u manjim sredinama gdje ljudi ne mogu puno birati gdje će raditi pa rade za male pare, što poslodavci zloupotrebljavaju i vješto koriste.

- Pored toga, imate situacija naprimjer u Kantonu Sarajevo gdje neki poslodavci, a znam primjere par firmi, još od privatizacije tih firmi ne uplaćuju doprinose, radnici se tužakaju, ogromne su presude, imate situacija gdje poslodavci oružjem prijete radnicima da odrađuju posao iako im ne isplaćuju plaću – ističe Ćatić.

Rješenje problema

Problema su svjesni i nadležni, a direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović je u ranijem intervjuu za Faktor pojasnio i pogubnosti visokih stopa poreza i doprinosa koji stvaraju sivu ekonomiju. Govoreći o rješenjima ovog problema, Isović naglašava kako nam je, između ostalog, potrebna dobra kontrola granica, dobro osmišljena ekonomska politika, eliminacija neracionalnog trošenja države, a sredstva od javnih prihoda ulagati u investicije i modernizaciju.

- Po mom mišljenju, osnovni uzrok sive ekonomije je prisustvo gotovine u platnom prometu u velikoj mjeri i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija. Uzroci sive ekonomije su neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora, krijumčarenje, i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe. Zatim, složen i komplikovan porezni sistem. Naime, porezni propisi se donose na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, deset kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za primjenu su nadležne četiri porezne uprave - ukazuje Isović.

Dalje dodaje kako su među uzrocima sive ekonomije i tolerancija države prema sivoj ekonomiji, neodgovarajući kapaciteti kontrolnih organa za provođenje propisa, neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije.

(Faktor.ba)

Procitano 779 puta

S5 Box