Vijesti iz ekonomije
četvrtak, 24 Oktobar 2019 00:00

Džafić: Kreatori ekonomskih politika u BiH sve rade pogrešno

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Zijad Džafić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, izjavio je u razgovoru za Klix.ba kako kreatori ekonomskih politika u Bosni i Hercegovini rade sve pogrešno, od mnogobrojnih mjera do doprinosa na plaće radnika.

"Sve što rade kreatori ekonomskih politika u BiH je pogrešno. Sve što rade je jako rigidno i to otežava poslovanje našim kompanijama. Naročit je problem u pogledu osnivanja kompanija. Nijedna vlada već 15 godina ništa nije učinila da bi olakšala ambijent za poslovanje malih poduzetnika. To je razlog zašto imamo svega 33.300 kompanija, što je vrlo malo po glavi stanovnika. Imamo 39 kompanija malih i srednjih preduzeća na 1.000 stanovnika. Prosjek EU je najmanje 50 kompanija", kazao je Džafić.

Poručio je da bi bolje bilo da se sklone s tržišta, nego što su prisutni s mnogobrojnim mjerama, izuzetno visokim doprinosima po zaposlenim radnicima.

"Ako pogledamo studiju Svjetske banke koju svake godine objavljuje izvještaj pod nazivom Doing Bussines, BiH je ove godine pala na rang poziciji vezanoj za procedure otvaranja firmi, tako da smo sada na 183. mjestu u svijetu od ukupno 190 zemalja. Možda bi trebalo da se ugledamo na Makedoniju koja je provela kompletnu reformu zbog čega je lider u regionu", istakao je Džafić.

Upitan koliko uvozni lobi utječe na domaću privredu, profesor Džafić se poziva na statističke pokazatelje, odnosno na deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni u iznosu od nekiš šest i po do sedam milijardi maraka svake godine.

"Kada se to akumulira iz godine u godinu, to su zaista ogromne cifre koje bi ugrozile čak i konvertibilnost domaće valute da ona nije vezana u skladu s currency board aranžmanom, što znači da izdaje domaću valutu uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom tečaju 1KM : 0,51129 EURO", rekao je Džafić.

Da to nije tako, ističe profesor, tolika razlika između izvoza i uvoza bi nam ugrozila konvertibilnost valute.

"Alarmantno je da uvozimo hranu i flaširanu vodu a da imamo odlične uslove da to sami proizvodimo. To znači da nismo dovoljno sa ekonomske strane razvijeni, niti naša ekonomska svijest da kupujemo domaće, niti naše kompanije da proizvode te kompanije za koje postoje objektivno dobri resursi", kategoričan je on.

Na konstataciju da BiH izvozi sirovine po jeftinim cijenama a uvozi gotove proizvode po skupljim cijenama, profesor objašnjava da je to stvar tržišta i da mi u to ne možemo ulaziti.

"Mi smo zemlja u tranziciji ka tržišnoj ekonomiji i tržište će procijeniti šta je dobro, šta nije, po kojoj cijeni će se prodavati. Bilo da je riječ o inputima, bilo da je riječ o gotovim proizvodima. Nemamo više komandne ekonomije. Tržište, odnosno odnos ponude i potražnje će regulisati cijene i inputa i outputa", istakao je Džafić za Klix.ba.

Budući da profesor Džafić potencira kupovinu domaćih proizvoda, pitali smo ga da li je njihov kvalitet zadovoljavajući.

"Mislim da su domaći proizvodi vrlo kvalitetni jer imaju svjetske certifikate koji potvrđuju kvalitet mnogobrojnih proizvoda bh. kompanija. Imamo dovoljno kvaliteta, obrzovnih institucija, dosta razvijene potencijale znanja, sposobnosti radnika i menadžera, da proizvodimo ono za šta postoji pretpostavka, za šta imamo iskustva u prethodnom periodu", istakao je on.

Poručio je kako je žalosno da 120 miliona KM dajemo za uvoznu vodu, ako imamo domaću vrlo kvalitetnu vodu.

"BiH najviše sarađuje sa zemljama regiona i zemljama EU. Mi smo u sporazumu sa CEFTA-om i ne možemo se koristiti protekcionističke mjere. Moramo uvoziti sve što nam se ponudi iz drugih zemalja. Dakle, ne možemo sa carinama napraviti naše proizvode konkurentnijim. To je prokletstvo malih zemalja i malih tržišta. Ja mislim da mi trebamo izvoziti na sva tržišta gdje postoji mogućnost da se te robe izvoze", naveo je Džafić za Klix.ba.

Navodi kako su zemlje koje se u današnje vrijeme pozivaju na kvalitet i prisutnost resursa rada zemlje kapitala osuđene na propast, jer u 21. vijeku ključni faktori proizvodnje su inovativnost, kreativnost, preduzetništvo, sposobnost da u što kraćem roku proizvedemo što više i što kvalitetnijih proizvoda.

"U tom kontekstu mislim da bi trebalo jačati prije svega obrazovne institucije sa osvježavanjem kadrova, koji će se usavršavati u inostranstvu na drugom i trećem ciklusu studija. Problem je što nemamo direktnih stranih institucija, nemamo kvalitetnih tehnologija iz inozemstva koje bi nas podstakle da više radimo, da više istražujemo, da se bavimo inovativnošću i da povećavamo našu produktivnost koja je izuzetno niska. Prema najnovijim studijama, vrlo je niska u mnogim sektorima", zaključio je profesor Zijad Džafić.

(klix.ba)

Procitano 457 puta

S5 Box