Vijesti iz ekonomije
srijeda, 28 Oktobar 2020 00:00

Bh. ekonomija ne bi preživjela novo zatvaranje

Ocijeni...
(0 glasova)

traktor5Nagli porast broja zaraženih korona virusom doveo je do uvođenja rigoroznijih mjera u BiH, a talas novog lockdowna dolazi sa Zapada. U Parizu je već uveden policijski sat, dok se u Pragu protestovalo protiv rigoroznih mjera. Privrednici tvrde da bi novo zaključavanje uništilo domaću privredu koja se još nije ni oporavila od prvog lockdowna, posebice privredu u manjim bh. sredinama. O svemu ovome razgovarali smo sa ekonomskim stručnjacima i društvenim analitičarima koji su dali svoje mišljenje i pogled na trenutno stanje i perspektivu bh. ekonomije u narednim mjesecima.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić član je Fellowship programa Britanske ambasade i Alumni mreže Švicarske ambasade. Često putuje i drži predavanja u svijetu. Pojašnjava da se nalazimo u historijskoj recesiji i da je još uvijek rano da se evidentiraju sve negativne posljedice ekonomske krize, jer se najveći problemi očekuju u zadnjem kvartalu ove i prvom kvartalu naredne godine.

“Ovo se veže za tzv. drugi val COVID-19, ali i tradicionalno slabije poslovne performanse u posmatranom periodu godine. Pretpostavka je da praznična atmosfera neće imati značajniji uticaj na potrošački optimizam. Moramo biti svjesni činjenice da je većina zemalja svijeta u recesiji, a da je BiH, kao malo i otvoreno tržište, integrisana u svjetsku ekonomiju. Shodno tome, mi i ne možemo puno uraditi u kontekstu aktuelne recesije. Slično vrijedi i za Švedsku - bez obzira na izostanak zatvaranja ekonomije, očekuje se da švedska ekonomija ima pad on nekih 4.5 posto za 2020. godinu. Za BiH se sada očekuje do 6.5 posto, mada može biti i gore zavisno od zadnjeg kvartala”, navodi Čavalić na početku analize.

Vlasti nespremno dočekale krizu

Dodaje kako su vlasti ovu krizu dočele dosta nespremno i u nezavidnoj poziciji, sa nizom drugih strukturnih ekonomskih problema.

“Prije svega neki negativni vanjskotrgovinski trendovi sa kraja 2019. godine, odlazak naših građana vani, migrantska kriza, kao i nestabilnost velikih socijalnih sistema, plus izostanak reformi iz dva reformska paketa - Reformske agende i Zajedničkih socioekonomskih reformi. Upravo zbog toga pojedini predstavnici međunarodne zajednice sada insistiraju na datim reformama.”

Ironija je, kaže, da je upravo zdravstvo predstavljalo jedan od prioriteta u zadnjem paketu reformi.

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor Internacionalne poslovno–informacione akademije u Tuzli, smatra da se jednostran pristup rješavanju, prvenstveno zdravstvene krize u vidu proljetnog lockdowna, pokazao u ekonomskom smislu katastrofalnim i potpuno je paralizirao ekonomska kretanja u svijetu.

“Osnovni problem je što čitav svijet nije uspio da nađe model funkcionisanja u ovim uslovima. Nakon lockdowna imali smo privid otvaranja, ali neizvjesnost i manjak optimizma su doveli da je potrošnja postala izuzetno oprezna, pri čemu se niti u jednom momentu nismo vratili na nivo iz prethodne godine. Stoga, naša ekonomija nije i ne može biti izuzetak”, ističe Bećirović.

Poseban problem, tvrdi on, predstavlja to što je pristup krizi bio dosta netransparentan i konfuzan tako da se u javnosti stvorilo ozračje koje nikako ne pogoduje rješavanju problema.

“Imamo dio javnosti koji je ubjeđen da je to zavjera, a sa druge strane dio javnosti koji je mislio da nakon karantene sve nastavlja po starom. Sada je jasno da život više nikada neće biti isti i da pojam 'novo normalno', predstavlja novo standardno i uobičajeno. Odatle proizlaze problemi suočavanja, prvenstveno sa ekonomskom krizom, jer nismo shvatili da mjere trebaju ići ka budućnosti, a ne ka spašavanju ranijeg ekonomskog modela i ponašanja”, pojašnjava Bećirović.

Mjere koje su poduzete nedovoljne

Iz tog razloga se, dodaje, propustilo četiri mjeseca da se tržište rada prilagodi novim okolnostima, iznađu efikasni kanali pomoći za očuvanje likvidnosti poslovanja i da se digitalizuje uprava, osiguraju jasne procedure i indikatori za provođenje epidemioloških mjera, stvore zakonski okviri za online poslovanje, obrazovanje i druge oblasti privrednog i društvenog života.

Mjere u okviru korona zakona su se pokazale nedovoljnim, kako u pogledu okvirne podrške, tako i pitanju implementacije istih. Najveća zamjerka se odnosi na izostanak konačnog cilja mjera, fokusa, odnosno bitne promjene koja se planirala postići.

“Sada se neke stvari ispravljaju kroz sistem uredbi, poput npr. one koja cilja na održavanje likvidnosti u FBiH za pojedine sektore, međutim još uvijek nemamo mjera koje će podržati transformaciju ekonomije u (post)COVID-19 eri poslovanja. Novo zatvaranje ekonomije (lockdown) je najgora ali za vlasti najlakša moguća odluka i iskreno se bojim da će do navedene doći, naročito ako se uzme u obzir nedavna mjera u Kantonu Sarajevo u vezi obaveznog nošenja maski. U svijetu, ali i BiH će više ljudi umrijeti od posljedica recesije (otkazi, siromaštvo, slabija funcionalnost sistema socijalne zaštite i slično), nego li od COVID-19”, otvoren je Čavalić.

Pogrešno je primjenjivati metod zatvaranja

Dodaje kako je, uzimajući u ozbir navedeno, apsolutno pogrešno primjenjivati metod zatvaranja ekonomije, jer to samo odlaže problem, bez da ga riješava, pritom stvarajući novi niz drugih problema.

“Procjena je da je sada preko 20.000 ljudi izgubilo posao zbog martovskih mjera i stanja globalne ekonomije. Ako bi uveli novi lockdown taj broj se može uduplati. Kako tim ljudima objasniti neozbiljnost odnosno ishitrenost postupaka kriznih štabova?”, pita se Čavalić.

Odgovornost je na vlastima, smatra ekonomski stručnjak Damir Bećirović, jer ovo pokazuje kako je pogubna centralizacija ekonomske moći u rukama države i ogromna ovisnost privrede o državi.

“Mi imamo 3/4 ekonomskog života koji je direktno ili indirektno vezan na državu i njene finansije. Privatni sektor, pod time misli čisto tržišno nastrojena preduzeća, je pokazao značajno veću fleksibilnost i prilagodnu modela poslovanja. U uslovima propuštene šanse da se razumiju stvari i učine pozitivni pomaci, novo zatvaranje ekonomije će, bojim se, imati veoma teške posljedice u smislu gubitka radnih mjesta, smanjenja prihoda i narušavanja budžetske ravnoteže. Naša ekonomija će se početi opravljati kada se oporavi ekonomija EU, tako da nam uz ovakav pristup predstoji jedino čekati i nadati se da će se desiti neki pozitivni 'crni labud' koji će preokrenuti tok krize u pozitivnom smjeru”, zaključuje Bećirović.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra da su mjere u suzbijanju korona virusa bile pogrešne od samog početka. Ekspermentisalo se i prepisivalo, tvrdi, kako se od koga šta čulo, što je stvorilo nesigurnost kod građana, pa se i one mjere koje su neophodne - kao što su maska i pranje ruku, ne poštuju.

“Nema logike da učenici srednjoškolci, koji se mnogo više pridržavaju mjera, ne idu u školu, a da kafići, nargila barovi i ostalo rade kao da se ništa ne dešava. Uđete u kafić, sjednete i skinete masku. Pitam se gdje je tu logika? To stvara dodatnu konfuziju među građanima. Pravovremene mjere su najbolja stvar, kada je u pitanju pomoć ekonomiji i da se stvori sigurnost u privredi, i kod stanovništva, jer onda su sasvim drukčije kupovne navike i drukčije se sve odražava na ekonomiju”, pojašnjava Cenić.

Dodaje, kako je najprije rečeno da će se razmišljati o otome kada prođe pandemija. Zatim mjere koje su potpuno asimetrično uvedene u različitim dijelovima države i nisu dale nikakav rezultat, misleći da kada se sve otvori da će se popraviti ekonomska slika što se nije desilo.

Novi lockdown nova nesigurnost i revolt

“Novi lockdown daje predah ljekarima ali dodatno će se pojaviti nesigurnost, strah, revolt i nepoštivanje mjera. Vlasti nemaju spreman plan šta će i kako će da rade. U Kantonu Sarajevo su konačno shvatili, poučeni užasom koji se dešavao u ekonomiji, da tu treba dio dati u kešu i pokriti plaće, te će ići s takvim mjerama (prema spasu privrede i ekonomije op.a.). Što se tiče Federacije BiH, bilo bi dobro da se korona zakon olabavi jer potrošeno je samo 20 posto sredstava zato što su zahtjevi (vlasti od privrednika op.a.) bila rigorozna”, pojašnjava Cenić.

Smatra da u slučaju ponovog zatvaranja uslužne djelatnosti, osim velikih marketa, teško da mogu preživjeti.

“Nadam se da neće doći do novog lockdowna jer bi to bila nova katastrofa za koju država nema rješenja. Imamo i drugi problem uzrokovan korona virusom a to je da se svako ko je slabijeg imunološkog stanja ili je prehlađen, šalje kući da se ne rizikuje zaraza. Ko će platiti tolika odsustva s posla a štete su ogromne? Vlasti niti šta projektuju, niti planiraju, niti šta najavljuju, niti govore ko će sanirati te troškove odsustva s posla, posebno u privrednom sektoru, jer proizvodnja nam je prijeko potrebna? Ne postoje besplatne stvari u životu. Sve što je besplatno u državi neko je platio”, ističe Cenić.

Za domaću ekonomiju bi novo zatvaranje uslijed drugog vala bilo pogubno, mišljenja je Čavalić i dodaje kako je skeptik po pitanju djelovanja domaćih kriznih štabova.

"Nismo imali analizu ranijih mjera, što znači da ne znamo koje mjere funkcionišu, a koje ne - bilo da je riječ o epidemiološkim ili ekonomskim mjerama. Dozvolite da pojasnim. Da li je policijski sat imao efekta ili ne? To je još uvijek nepoznanica, ali to neće spriječiti nekog donosioca odluka da sutra implementira ovu mjeru. Isto vrijedi i za sve ostalo, izuzev što su vlasti 'naučile' da sveobuhvatni zakoni poput 'Korona zakona' u FBiH ne funkcionišu kada je riječ o ekonomiji, već da je sistem uredbi dosta efektivniji. Najveći teret krize će upravo biti na periferiji", pojasnio je.

Bez dijaspore nema oporavka

Poseban problem za bh. ekonomiju predstavlja i značajan udio dijaspore u BDP-u, navodi Bećirović. On se, pojašnjava, kreće od 8-10 posto BDP-a. Kako je kriza globalna i dijaspora je pogođena istom, što se značano preliva i na ekonomski život u bh. sredinama, poput Krajine, koje imaju značajan priliv novca iz i od dijaspore.

"Činjenica da su se kod nas formirala i dva tržišta rada, pri čemu je položaj zaposlenih u javnom sektoru daleko povoljniji, posljedice krize će, parem u ovom periodu, najmanje osjetiti centri u kojim je udio ovih zaposlenika najizraženiji, za razliku od rubnih krajeva koji i do sada nisu imali značajniju pomoć vlasti", ističe Bećirović.

A rubni krajevi, poput Krajine, nisu uvijek bili zapostavljeni, kao što je to slučaj od rata naovamo. Tome, kaže Svetlana Cenić, svjedoči zadnji Izvještaj o razvijenosti gradova u Federaciji BiH.

"U junu ove godine, izašao je Izvještaj o razvijenosti općina i kantona u Federaciji BiH u kojem je Unsko-sanski kanton izrazito nerazvijen kanton što je za mene najtužnija stvar ,jer je ova regija do rata bila među najrazvijenim", konstatuje Cenić.

Alma Kličić, ekonomista iz Unsko-sanskog kantona, situaciju u ovom dijelu BiH, kada je u pitanju mogući novi lockdown, vidi kao prijetnju lokalnoj ekonomiji koja je ionako slaba.

“Ukoliko bi se desilo još jedno ‘zaključavanje’ mislim da bi naša ionako krhka ekonomija doživjela potpuni krah. Imajući u vidu da Unsko-sanski kanton u velikoj mjeri živi od doznaka iz inostranstva kao i turizma, koji je ove godine potpuno podbacio. Poslije teške epidemiološke situacije ljudi su se osvjestili šta znači poljoprivreda i koliko ona donosi ljudima sigurnost i opstanak upravo u ovakvim teškim situacijama”, pojašnjava Alma.

Unsko-sanski kanton je izuzetno bogat prirodnim resursima koji nisu dovoljno stavljeni u funkciju. Radilo se dosta na razvoju turizma ali se pokazalo da ova grana i nije respektabilna kad su u pitanju veliki "potresi ekonomije" jer ne dozvoljava da se preko noći preorjentira u drugu privrednu granu kao što je slučaj u proizvodnoj djelatnosti.

“Imala sam priliku gledati firme na području USK-a kako su svoju proizvodnju preorjetisali u proizvodnju dezinfekcionih tunela, dezinfekcionih sredstava, firme za proizvodnju tekstila u proizvodnju maski i druge brojne primjere. Mislim da bi se vlasti morale izboriti da osiguraju dijaspori dolazak kući uz adekvatno praćenje mjera, zasigurno bi ovaj kanton imao puno veću ekonomsku štetu od rizika izlaganju virusu, gdje bi na stotine porodica bille ugrožene usljed nedostataka izvora prihoda. U svemu ovom bitno je naći balans i ne posezati za oštrim mjerama jer bi donošenje odluke lockdown moglo izazvati teške posljedice od kojih bi se društvo teško oporavilo”, zaključuje Alma.

(Al Jazeera)

Procitano 169 puta

S5 Box