Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (217)

Ocijeni...
(0 glasova)

solSolana d.d. Tuzla, lider na tržištu soli u jugoistočnoj Evropi, ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine najbolje poslovne rezultate od 1992. godine. U ovom periodu zabilježeno je povećanje prodaje soli od 3.500 tona u odnosu na isti period lani, dok je izvoz porastao za 13%.

Na pozitivno poslovanje najviše je uticalo povećanje prodaje na domaćem tržištu branda kuhinjske soli po kojem je Solana i poznata u pakovnju od 1 kg za čak 30% u odnosu na prethodnu godinu.

Zabilježeno je i povećanje prodaje tabletirane soli od 24% gdje vidimo veliki potencijal za dalje proširenje na nova tržišta, navodi se u saopćenju za medije ove kompanije.

«Kvalitet je konačno došao do izražaja. Naša so i njena vrhunska svojstva su najvažniji razlog za ovakve rezultate. Također, moramo istaći da je povećanje investicija u godinama koje su iza nas dalo doprinos kontinuiranoj i kvalitetnoj proizvodnji. Veoma je važno da se rast prodaje bilježi kod svih gotovih proizvoda kako na domaćem tako i na ino tržištu. Dodatnim mjerama unaprijedili smo obim rada u službi i do 30%. Nova Uprava zajedno sa svim uposlenicima napravili su odličan posao. U periodu koji je pred nama u fokusu našeg poslovanja će biti dalje jačanje naše pozicije lidera na tržištu soli jugoistočne Evrope po definisanim standardima kvalitete. Također, ulaganjem u razvoj i modernizaciju uz zaštitu okoline želimo podići energetsku efikasnost kompanije. Ipak, prioritet naše kompanije ostaje motivacija i obrazovanje naših zaposlenika, jer su oni temelj našeg razvoja i napretka», izjavio je Bakir Smailagić, direktor kompanije Solana d.d. Tuzla.

Povećanje prodaje na domaćem tržištu pratio je i rast plasmana na inozemna tržišta za 13%. Uz povećanje prodaje a do sada poznatim tržištima Srbije, Makedonije, Kosova, Slovenije i Hrvatske, u zajedničkom nastupu sa bradnovima AS Holdinga ostvaren je plasman na nova tržišta kao što je Katar i druge zemlje Bliskog Istoka.

S tim u vezi, u Solani vide priliku da zadrže i povećaju učešće na tržištima na kojima su trenutno zastupljeni, sa fokusom u narednom periodu na zemlje EU.

«Izvoz je naša velika šansa. Kvalitet koji postiže naša Solana vrlo je rijedak i to inozemna tržišta posebno prepoznaju. Tuzlanska so je jedna – jedina, i kao takva osim tradiocionalnih tržišta u okruženju, s velikim očekivanjima idemo na osvajanje novih tržišta kao što su tržišta Dalekog i Bliskog Istoka, kao i tržišta evropskih zemalja», kazao je Smailbegović.

Solana d.d. Tuzla je jedna od najstarijih kompanija u Bosni i Hercegovini i naša najstarija prehrambena industrija.

Proces proizvodnje soli se odvija po principu tzv. “zatvorenog kruga”, čime je postignuta apsolutna zaštita od mogućih vanjskih uticaja i onečišćenja. Solana d.d. Tuzla je u svojoj 133 godine dugoj povijesti bila i ostala sinonim za kvalitet. Spoj tradicije i kvaliteta promaknuo je Solanu u istinskog lidera kada je u pitanju proizvodnja i prodaja soli kako na domaćem tržištu, tako i u regionu.

(Biznisinfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnovrijemeDirektor ove firme Dženan Kapić ističe kako primanja za njihovih šest radnica ostaju ista, a da je dobit od svega obostrana.

U firmi “CPU Infotech” iz Cazina, koja se bavi prodajom računarske opreme, odlučili su da zaposlenicama skrate radno vrijeme za jedan sat kako bi one mogle provoditi više vremena sa svojom porodicom, što je zasad jedinstven slučaj na području Unsko-sanskog kantona, a možda i cijele BiH.

Direktor ove firme Dženan Kapić ističe kako primanja za njihovih šest radnica ostaju ista, a da je dobit od svega obostrana.

“Ništa se neće izgubiti za taj sat, poslove će stići uraditi, a radnice će biti motivisanije za posao, jer će više vremena provoditi sa svojom porodicom. Mislim da je ovo dobar potez koji će se pozitivno odraziti na naše poslovanje, a nadam se kako će i drugi poslodavci slijediti ovaj primjer”, kazao je Kapić.

Zaposlenica Hana Perviz ističe kako su plate u ovoj firmi redovne, dodajući kako ih je odluka poslodavca pozitivno iznenadila. “Ovo meni kao ženi i majci mnogo znači. Imam dijete od dvije godine i sada ću moći posvetiti više vremena porodici”, kaže ona.

Njena radna koleginica Emina Pašić dijeli takvo mišljenje i dodaje kako joj ovakva odluka omogućuje da više vremena posveti kućnim poslovima.

“Svi znaju kako zaposlene žene istovremeno rade dva posla, kada završe radno vrijeme, tada ih čeka drugi posao kod kuće, koji je ponekada i teži. Zbog toga ovaj sat za nas ima toliki značaj”, kaže Pašićeva.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata USK Muhamed Mahmutović pozdravio je ovaj potez, ali je istakao kako su takvi primjeri pravi raritet u situaciji kada se radnička prava krše na brojne načine.

“Poslodavci danas nemaju sluha i kao da ne vide šta se dešava u društvu. Zbog procesa iseljavanja, sve je manji broj radnika na području Unsko-sanskog kantona i uskoro ćemo doći u situaciju da neće imati ko da radi. Međutim, njihov odnos prema radnicima se nimalo nije promijenio”, kaže Mahmutović.

Dodaje kako brojni radnici u ovome kantonu rade za plate koje su najniže u Evropi, te da poslodavci na razne načine krše brojna prava iz oblasti radničkog zakonodavstva. Prema njegovim riječima, poslodavci ne uviđaju da, kršeći prava radnika, u stvari rade na vlastitu štetu jer će sami sebe dovesti u situaciju da će ostati bez radne snage. “Nezadovoljan radnik se neće truditi na poslu i neće proizvesti kvalitetan proizvod, što će se na kraju obiti o glavu i poslodavcu. Ova situacija bi se mogla promijeniti samo tako da poslodavci povećaju plate radnicima i da poštuju kolektivne ugovore i radno zakonodavstvo. Radnici bi tako shvatili da je firma u kojoj rade njihova porodica i da rade i za vlastitu, a ne samo za korist poslodavca”, smatra Mahmutović. Prema njegovom mišljenju, u cjelokupnoj situaciji je podbacila i država, jer nadležne inspekcije i pravosuđe gledaju kroz prste bahatim poslodavcima i sve to rezultira da radnici odlaze u druge zemlje, gdje će zarađivati više i gdje će se njihova prava više poštovati.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikVelika njemačka kompanija Krampitz kupila je zemljište u opštini Brod i trenutno gradi proizvodnu halu u kojoj bi trebalo biti uposleno 30 novih radnika, rečeno je za BiznisInfo iz ove opštine.
Firma se bavi proizvodnjom kontejnera i rezervoarskog prostora za naftine derivate i druge proizvode u oblasti metala.

Krajem oktobra prošle godine predstavnici Krampitz International & Partner i načelnik opštine Brod Ilija Jovičić su zaključili ugovor o prodaji zemljišta.

Kako nam je rečeno, Krampitz je kupio od opštine Brod zemljište u dijelu poslovne zone br. 6 na lokaciji u Ul. Zmaja Jove Jovanovića. Nepokretnosti površine 30.138 m2 prodate su po cijeni od 165.621 KM.

– Na kupljenom zemljištu je ranije poslovalo preduzeće za preradu mesa koje ne radi skoro 30 godina. Sve poslovne i pomoćne zgrade na tom dijelu zemljišta su bile oštećene i ruinirane i novi vlasnik ih je srušio, očistio parcelu i postavio konstrukciju za novu proizvodnu halu – rečeno nam je iz Opštine.

Dodaje se da je investicija u pripremu hale za proizvodnju procjenjena na milion i po konvertibilnih maraka.

– Početak rada u novoj hali se očekuje polovinom 6. mjeseca naredne godine, a planirano je i zapošljavanje 30 novih radnika – rečeno je za BiznisInfo.

Inače, firma Krampitz je već tri godne prisutna u Brodu. Trenutno radi u zakupljenom prostoru i zapošljava 20 radnika.

Plan zapošljavanja je, u konačnici, do stotinu radnika po završetku proizvodne hale i uspostavljanju linije proizvodnje.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz3U septembru je došlo do kraha izvoza iz Bosne i Hercegovine u Tursku. Jedan od razloga je svakako drastičan pad vijednosti turske lire koja je pala za čak 40 posto od početka godine, čime je roba iz inostranstva na tom tržištu postala skupa i nekonkurentna.
Izvoz iz BiH u Tursku je u septembru prošle godine iznosio 39,8 miliona maraka, a u septembru ove godine samo 16,5 miliona maraka. To znači da je došlo do pada od čak 58 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Turska je bila jedna od najvažnijih destinacija za bh. robu i bilježila je stalan rast. No, ako se posmatra samo septembar ove godine, ispala je iz top 10 naših izvoznih tržišta, piše BiznisInfo.

Analizirali smo podatke Agencije za statistiku BiH i Vanjskotrgovinske komore kako bi ustanovili ko su najveće žrtve ovog pada.

BiH je za prvih osam mjeseci ove godine izvezla masnoća i ulja životinjskog i biljnog porijekla u Tursku za oko 66,9 miliona KM, dok je za devet mjeseci taj iznos bio 69,6 miliona.

Dakle, u septembru je izvoz po ovoj stavki pao na manje od 3 miliona KM, dok je u prvih osam mjeseci u prosjeku iznosio više od 8 miliona mjesečno.

Kompanije poput brčanskog Bimala stoga bi mogle biti naveće žrtve gubitka turskog tržišta.

Drugi proizvod koji najviše izvozimo u Tursku su gvožđe i čelik, kako se vidi iz tabele.

No, ono što je veoma zabrinjavajuće, jeste da u septembru praktično nije bilo izvoza mesa i klaničnih proizvoda u Tursku, jer je vrijednost za devet mjeseci ista kao i ona za osam mjeseci – 31,6 miliona maraka.

Podsjetimo da je izvoz mesa u Tursku, koji je odobrila tamošnja vlada, praktično „podigao“ mnoge proizvođače u BiH.

Ako se ovo nastavi, to bi moglo predstavljati ogroman problem za mnoge proizvođače mesa.

Osim toga, BiH u Tursku još izvozi namještaj, posteljinu, madrace i slično, kao i oružje i municiju. Izvoz je po ovim kategorijama nastavljen i u septembru, u iznosu od po nekoliko miliona KM.

U Tursku još izvozimo u značajnijim količinama papir i karton, potom hemijske proizvode, ekspozive, te proizvode mlinske industrije.

Firme iz ovih oblasti vjerovatno će biti na znatnom gubitku ako se nastavi kriza sa izvozom u Tursku.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoHusejin Selimović vodi Savez lokalnih udruženja poljoprivrednika (SLUP) u Sanskom Mostu, koja bilježi najveći napredak u sektoru mljekarstva.
Riječ je o organizaciji osnovanoj 2005. godine na inicijativu farmera iz 16 lokalnih udruženja, koja danas okuplja 380 aktivnih članova - proizvođača mlijeka, mesa, stočne hrane, voća i povrća.

Selimović je podijelio više detalja o načinu saradnje s poljoprivrednicima i ovom uspješnom primjeru okupljanja u zajednici.

"Stalna podrška, edukacije, osiguranje pridržavanja standarda i povjerenje su temelji našeg rada. Jedna trećina nosilaca vlasništva u poljoprivrednim gazdinstvima su žene, što pokazuje jedan pozitivni rast u organizovanju. Dobrom koordinacijom i čestim edukacijama naših farmera uspjeli smo čak 23 poljoprivredna obrta uvesti u sistem indirektnih poreza, od ukupno 75 registrovanih. Pravimo rezultate na svim poljima i nadam se da smo primjer i drugima. A dobru praksu smo spremni podijeliti i uputiti svakoga kome treba pomoć", poručuje Selimović.

Najveći progres je vidljiv u sektoru mljekarstva. Registrovani obrti i porodična poljoprivredna gazdinstva u okviru SLUP-a ukupno imaju 1850 muznih krava i obrađuju više od 2.500 hektara zemljišta, te ostvaruju godišnju proizvodnju od skoro 6,5 miliona litara, što donosi prihod od oko 5.850,000 KM.

SLUP je instalirao 24 vlastita laktofriza različitih kapaciteta, a posvećeni su i stalnom unapređenju kvaliteta proizvodnje svježeg sirovog mlijeka.

"Svakodnevno distribuiramo svježe sirovo mlijeko mliječnoj industriji koja je izvozno orijentisana. I u tom procesu zapravo mi radimo na prvim koracima u proizvodnji, te moramo osigurati najviše higijenske standarde. Vršimo kontrolu i stalno preventivno djelujemo kod smanjenja bolesti muznih krava. Nabavili smo četiri stojnice za korekciju papaka kod goveda i aparate za ispitivanje mlijeka na prisustvo mastitisa i vode za svako lokalno udruženje. Jednostavno, raditi se mora u različitim aspektima, jer samo tako ćemo osigurati povjerenje svih strana u procesu, a kvalitenim proizvodima i veću otkupnu cijenu", dodaje Selimović.

Septembar i oktobar u poljoprivredi su prošli u siliranju i berbi kukuruza, kao osnovne stočne hrane. U toku je jesenja sjetva strnih žita, a poljoprivrednici su zasijali veće površine nego ranije, s obzirom da je Federalno ministarstvo poljoprivrede uvelo podršku za stočna žita. Selimović potvrđuje dobru saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom.

"Od USAID/Sweden FARMA II smo dobili podršku u nabavci savremene poljoprivredne mehanizacije i opreme. Također, sa njima smo imali i aktivnosti edukacije, te podrške proizvođačima mlijeka u poboljšanju konkurentnosti i pristupa tržištu. Izuzetno je važno da ostvarujemo saradnju. Naš rad su prepoznale mnoge organizacije koje nas smatraju svojim partnerima na terenu, imamo snažno partnerstvo sa našom općinom, Srednjom poljoprivrednom školom, veterinarskom stanicom i Općom zemljoradničkom zadrugom Agrisan. Važno je da cijela lokalna zajednica sarađuje", napominje Selimović.

Poručio je svim poljoprivrednicima, a posebno članovima SLUP-a, da istraju u ovim dosta teškim vremenima, jer je za očekivati jaču podršku i konačni pristup sredstvima EU, a isto tako veća i redovita izdvajanja na svim nivoima vlasti u BiH.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemacka6Banjalučka štamparija koja je uspješno radila devet godina i proširila svoje kapacitete, zatvorena je jer je ostala bez radnika koji su se iselili iz BiH zbog boljih uvjeta života i većih plaća. Dobili su posao u Njemačkoj.
Video prostorija firme "Europress studio" u kojima osim mašina nema ničega, objavio jedan od bivših radnika Igor Kremenović kazavši kako je ovo ironija života.

"Firma je radila uspješno i uvijek smo imali 6-7 radnika. Početkom godine prešli smo u nove prostorije i povećali obim posla i tehnike koje su bile nove, ali već 2,5 godine ljudi odlaze. Razumijem da odlaze jer ne mogu dobiti plaću koju očekuju, ali nismo ni uspjeli naći nove radnike jer učenici u grafičkim školama nemaju praksu iako smo školi nudili da rade praksu kod nas i po završetku škole se zaposle. Nisu bili zainteresovani", kazao je Kremenović za Klix.ba.

Javljali su se i fakultetski obrazovani ljudi, ali ni oni nisu imali praksu pa nisu mogli ni raditi.

"Kada su dvojica od trojice tehničara otišla to je bio znak da moramo zaključati uspješnu firmu koja je radila do zadnjeg dana. Pokušali smo i prodati, ali novi vlasnici ne žele mašine bez ljudi jer znaju kako je teško naći radnika", kazao je Kremenović.

Ovaj slučaj je jedna u nizu posljedica odljeva kadrova iz BiH na koji poslodavci upozoravaju već godinama. Njihova branša je samo jedan u nizu. Upozoravali su i na velike namete i poreze koje moraju plaćati privatnici zbog čega ne mogu dati veću plaću svojim zaposlenicima i zadržati ih. Također, ukazuje i na manjkavosti obrazovnog sistema gdje učenici i studenti završavaju škole i fakultete za razne oblasti bez ikakve prakse.

"Ja sam završio za carinika, a nisam očima vidio deklaracije za carinu tokom školovanja. Mi smo narod koji se ne buni dovoljno. Uzmite Francusku kao primjer gdje, kada se povećaju školarine za 100 eura, na ulice izađe 100.000 ljudi i školarine ne budu povećane. Nama je gorivo poskupilo, a isti dan je Emir Kusturica kazao kako je Banja Luka selendra, svi su se bavili ovim drugim, a ne gorivom. Trebamo mijenjati svijest", kazao je Kremenović.

Autoprijevoznici već mjesecima upozoravaju daje ova branša ugrožena jer ostaju bez radnika koji masovno odlaze raditi u Sloveniju i Njemačku, a firme se zatvaraju i svoje poslovanje zbog boljih uvjeta prebacuju u Sloveniju. Nedostatak ljekara i medicinskih sestara postala je "stara priča". Prema procjenama stručnjaka, ukoliko se nastavi trend iseljavanja, Bosna i Hercegovina će morati uvoziti radnike iz trećih zemalja.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikIzgradnja buduće tvornice HIK SM, koja će se baviti proizvodnjom električnih kablova za svjetsko tržište, u poodmakloj je fazi i očekuje se da svi građevinski radovi budu okončani do početka iduće godine, a već u januaru startovaće probna proizvodnja.

Investitor ovog projekta je njemačka kompanija "HIK GmbH", a prema riječima Fikreta Topića, predstavnika investitora, riječ je o višemilionskom projektu.

"Naš plan je do kraja ove godine u potpunosti završiti halu koja će u konačnici obuhvatati 3.000 kvadratnih metara radnog prostora. U nekoj daljoj budućnosti, ako poslovne prilike budu povoljne, planira se izgradnja još jedne ovakve hale", kazao je Topić.

Prema njegovim riječima, trenutno se na obuci u Njemačkoj nalazi 15 radnika koji se obučavaju na mašinama koje će biti dovezene i instalirane u proizvodni pogon u Sanskom Mostu.

"U januaru planiramo primiti još dvadeset zaposlenika i potom započeti proizvodnju, do polovine iduće godine zaposlićemo 50 ljudi, a do kraja te iste godine ukupno 100 radnika. To su naši planovi za narednu godinu", kazao je Topić i dodao kako se radi o vrlo sofisticiranoj i tehnički zahtjevnoj proizvodnji kablovskih setova i eletroormara za najpoznatije svjetske proizvođače električnih uređaja.

"Naša sestra firma u Njemačkoj bavi se proizvodnjom solarnih panela i fotonaponskih elektrana. Na tvornici u Sanskom Mostu imaćemo solarne panele koji će proizvoditi električnu energiju za sopstvene potrebe i već smo pokrenuli proceduru za to kod 'Elektrodistribucije BiH'", kazao je Topić.

Zanimljivo je kako je do ove investicije došlo zahvaljujući radnicima iz Sanskog Mosta koji su zaposleni u njemačkoj kompaniji "HIK GmbH". Oni su nagovorili vlasnika kompanije Bertolda Brentrapa, koji je planirao izmještanje dijela proizvodnje iz Njemačke, da to uradi u BiH. Ova kompanija poznati je proizvođač elektropreme, a skoro 80% proizvodnje plasira na tržišta van Njemačke.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

asgroupNakon što je BiznisInfo objavio u četvrtak da je AS grupacija iz Tešnja stekla većinski udio u Solani Tuzla, stigla je i zvanična potvrda, te najava punog preuzimanja tuzlanske firme.

Kako smo objavili, kompanija AS Holding iz Tešnja kupila je u prethodnih nekoliko dana paket od više od 30 posto dionica preduzeća Solana Tuzla za skoro 4 miliona maraka.

Uz udio koji odranije posjeduju, sada imaju ukupno 47,2 posto dionica Solane.

Osim toga, Tešnjaci preko firme AS doo Jelah-Tešanj odranije posjeduju još 2,9 posto dionica Solane.

Iz AS grupacija su u petak obavijestili dioničare da su stekli većinski udio u Solani, te da imaju najmjeru, ali i zakonsku obavezu, objaviti ponudu za preuzimanje ostalih dioinca.

– Shodno članu 9 stav 5. Zakona o preuzimanju dioničkih društava, AS Holding d.o.o. Tešanj i AS Jelah-Tešanj d.o.o. u zajedničkom djelovanju posjeduju 50,1192 dionica emitenta Solana d.d. Tuzla, obavještavaju o nastanku obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje društva Solana d.d. Tuzla i da će se sukladno zakonu objaviti ponuda za preuzimanje – navodi se u kratkoj obavjesti dioničarima.

Inače, ako se dionice budu preuzimale po trenutnoj tržižnoj cijeni, dakle ono po kojoj je AS kupio i prethodne pakete dionica, za puno preuzimanje trebat će oko 6,3 miliona maraka.

Riječ je, naime, o oko 253 hiljade dionica od ukupno oko 506 hiljada, dok je tržišna cijena dionice 25 KM.

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

filterNjemački vlasnici kompanije Mann+Hummel iz Tešnja uskoro će objaviti ponudu za puno preuzimanje tešanjske firme. Oni trenuno posjeduju 97,5 posto dionica, nakon što su posljednjih mjeseci kupili više od 3 posto dionica.
Primjera radi, na Sarajevskoj berzi su 10. septembra kupili 1,7 posto dionica za 1,2 miliona maraka. Trgovina je obavljena po prosječnoj vrijednosti dionice od 125 KM po dionici, piše BiznisInfo.

Time se njihov udio popeo sa nešto više od 94 posto na oko 96 posto. Nakon toga su nastavili kupovati dionice pa su došli do procenta vlasništva od 97,5 posto.

Za preostalih 2,5 posto uskoro će objaviti ponudu za preuzimanje čime će, ako proces uspješno okončaju, postati 100-postotni vlasnici preduzeća.

Tržišna kapitalizacija kompanije iznosi 68 miliona KM. Ako se preostale dionice budu preuzimale po tržišnoj cijeni, dakle onoj po kojoj su obavljene i transakcije iz prethodnih mjeseci, za puno preuzimanje kompanije trebat će oko 1,67 miliona maraka.

Podsjetimo da je Mann+Hummel BH kćerka firma njemačkog giganta i da se smatra jednom od najuspješnijih privatizacija u BiH. Kompanija se bavi proizvodnjom filtera, između ostalog za autoindustriju.

U prvoj polovini ove godine firma je imala poslovne prihode od 41,5 miliona KM i neto dobit od 5,8 miliona maraka.

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Zbog predstojećih izbora u BiH pozitivni efekti regionalnih trendova i sprovedenih reformi biće preokrenuti iz suficita u deficit, navedeno je u najnovijem regionalnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.

Oni upozoravaju da je BiH iz suficita prešla u deficit te da dijelom zbog predstojećih izbora očekuju povećanje potrošnje za 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što će, kako predviđaju, izazvati fiskalni deficit u visini od pola odsto BDP-a.

Osim ovoga, kako ističu, zbog više cijene energije na svjetskim tržištima te zbog uvedenih većih akciza očekuju rast cijena goriva i uvozne hrane.

"To je do juna 2018. godine dovelo do povećanja potrošačkih cijena od 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. S obzirom na ograničeni rast nominalnih plata, više potrošačke cijene će 2018. godine najvjerovatnije smanjiti realni prihod", istaknuto je u dokumentu.

Ističu da u izvozu BiH u EU dominiraju razni artikli prerađivačke industrije, kao što su odjeća i obuća te prerađena roba poput aluminijumskih profila.

"Među tri glavna proizvoda koji su prisutni kod više od jedne zemlje su obuća, strujna kola, kablovi. Dok firme iz Albanije i BiH koje proizvode obuću mogu jasno konkurisati na tržištu EU, proizvodi drugih glavnih izvoznika sa zapadnog Balkana ukazuju na ograničen prostor za to", navodi se u izvještaju.

Kada se radi generalno o zemljama regiona, u izvještaju je navedeno da one i dalje kaskaju za uporedivim zemljama iz istočne Evrope i centralne Azije.

"Na primjer, iako se prosječan omjer izvoza robe i usluga i BDP-a na zapadnom Balkanu povećao s oko 30 procenta u 2010. na oko 40 procenata u 2017, to je još ispod nivoa koje ostvaruju uporedive zemlje iz regije, kao Letonija s oko 60 procenata, Kipar sa 65 procenata i Estonija s oko 80 procenata, od kojih sve imaju značajno viši prihod po stanovniku, a broj stanovnika im je sličan ili manji od ekonomija zapadnog Balkana. To je dijelom odraz faktora nasljeđa zapadnog Balkana - kao što su relativno ograničena proizvodna baza, koja sada treba postepeno da se razvija, te etničke tenzije iz nedavne prošlosti, koje ograničavaju trgovinu i unutar i izvan regije", istaknuto je u dokumentu.

Iako su sve zemlje našeg regiona profitirale i u pogledu rasta i u pogledu bolje zaposlenosti, ističe se da zbog sporih i tromih struktura administracije i političkih procesa nije iskorišten puni potencijal, odnosno region se mogao razvijati mnogo brže.

"Povećanje neciljane socijalne potrošnje i plata u javnom sektoru su imali direktan efekat na rast u nekoliko zemalja, kroz brži rast potrošnje i kredita domaćinstvima. Ali ti efekti su privremeni i skupi za održavanje, dugoročno oni povećavaju fiskalnu osjetljivost", istakli su oni.

Kao najvažniju preporuku u izvještaju stručnjaci Svjetske banke preporučuju dalju ekonomsku integraciju regiona. Oni ističu da komplementarnost izvozne robe može biti odskočna daska za sve zemlje regiona jer, kako navode, zemlje imaju ista strana tržišta, a nisu međusobno konkurentni.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da BiH u posljednje tri godine ne da nije napredovala za zemljama okruženja, već je značajno nazadovala i izgubila priključak s ostalim zemaljama regiona.

"Naš dohodak po glavi stanovnika je najsporije rastao u regionu. Sve ostale zemlje su napredovale brže od nas i povećale su razliku u odnosu na nas. U BiH treba nova politika, poštena država, koja će kroz novu ekonomsku politiku rasteretiti privredu doprinosa i nameta, povećati minimalne plate te omogućiti bržu i lakšu registraciju firmi", kaže on.

(Nezavisne)

Stranica 1 od 16

S5 Box