Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (200)

Ocijeni...
(0 glasova)

konzumSastanak Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora održan je danas u Zagrebu i na njemu je donesena konačna odluka o razdvajanju Mercatora i Konzuma u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Klix.ba.
"Donesena je odluka o razdvajanju dva brenda, kao i odluka o dokapitalizaciji Konzuma po onim prijedlozima koje je donio povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak", kazao nam je šef pregovaračkog tima Skupštine dobavljača koja djeluje u okviru Udruženja poslodavaca FBiH Miljenko Crnjac.

Dodao je da je sastanak tek završen, te da su još uvijek nepoznate informacije o odluci vezanoj za dugove Konzuma prema bosanskohercegovačkim dobavljačima.

Podsjećamo, dug prema bh. dobavljačima veći je od 60 miliona KM, a potražuje ih blizu 1.100 dobavljača.

Naknadno su iz Agrokora saopćili da je, u namjeri da snažno podrži proces transformacije i daljnje stabilizacije poslovanja Konzuma BiH, Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora danas u Zagrebu donijelo odluku o davanju saglasnosti vanrednom povjereniku za dokapitalizaciju Konzuma BiH u iznosu od 68,7 miliona KM kroz društva Ledo Čitluk i Sarajevski kiseljak. Vijeće je također podržalo odluku da Agrokor Konzumu BiH osigura svježu likvidnost u iznosu do 29,7 miliona KM.

"Ovim odlukama se obezbjeđuje budućnost Konzuma BiH, koja uključuje očuvanje više od 3.700 radnih mjesta i plaćanje potraživanja dobavljača, na dobrobit ukupne ekonomije Bosne i Hercegovine. Agrokor u cijelosti podržava strategiju Konzuma BiH za stabiliziranje poslovanja i današnjim je odlukama pokazao da je spreman dati punu podršku daljem razvoju kompanije", saopćeno je.

Dodaje se da je odlukama danas održanog Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora otvoren put i da Mercator poduzme korake potrebne kako bi se realizirao plan unutar kojeg Mercator tokom septembra vraća 83 sadašnje trgovine Konzuma BiH pod brend Mercator.

"Razdvajanjem Konzuma BiH i Mercatora počinje nova strategija Konzuma BiH koja će još više biti prilagođena potrebama i navikama bosanskohercegovačkih potrošača, a sve u cilju postizanja što boljih poslovnih rezultata. Unutar svoje buduće poslovne strategije, u koju duboko vjeruje, Konzum BiH će se fokusirati na trgovine male i srednje veličine. Stvaranju budućih boljih poslovnih rezultata će znatno doprinijeti i prestanak daljih obaveza plaćanja zakupa za velike trgovine Mercatora kao i obaveze njihovog održavanja", istaknuto je u saopćenju za javnost.

Dodaju da je kompletan proces vođen s posebnom pažnjom posvećenom očuvanju radnih mjesta i socijalnom osjetljivošću, a zaštita interesa uposlenika kompanije Konzum BiH je bila prioritet.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

agrokomercRusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, potvrdio je za „Slobodnu Bosnu“ interes za preuzimanje i drugog dijela prehrambene industrije velikokladuškog „Agrokomerca“ čija je licitacija zakazana za 30. august.

U Općinskom sudu u Velikoj Kladuši 30. augusta zakazana je licitacija za dio nekretnina Prehrambene industrije „Agrokomerca“ koji je bio pod hopotekom. Riječ je o zemljištu od oko 76.000 kvadratnih metara na kojem se nalaze proizvodne hale i hladnjača kapaciteta 5.000 tona.

„AS Group je već preuzeo jednu cjelinu prehrambene industrije a svakako smo zainteresirani i za drugu cjelinu kako bismo zaokružili porizvodnju u prehrambenom sektoru Agrokomerca. Želimo obnoviti prozvodnju konzumnih jaja i mesa koje ćemo distribuirati pod jedinstvenim robnim znakom AS, a posebno smo zainteresirani za preuzimanje hladnjače koja je o solidnom stanju. Nažalost, oprema u proizvodnim halama nije u dobrom stanju i najvećim dijelom se mora zamijeniti novom“, rekao je Hrvić za „Slobodnu Bosnu“.

Hrvić kaže da AC Food, firma koja je ranije preuzela dio tvorničkih postrojenja Agrokomerca, namjerava obnoviti proizvodnju mesa i konzumnih jaja putem mreže kooperanata.

„Naša poslovna orijentacija jeste da razvijamo poslovnu saradnju s kooperantima. Želimo primijeniti pozitivno iskustvo velikih evropskih proizvođača hrane - niko od njih ne proizvodi sve, nego se oslanjaju na vlastitu mrežu kooperanata. U svojim najboljim danima,to je radio i „Agrokomerc“ i mi namjeravamo nastaviti i usavršiti to pozitivno naslijeđe“, kazao je Hrvić.

Hrvuć otkriva da namjerava oživjeti nekadašnji brend Emina, ali i kupiti tvornicu supa, majoneze i kečapa a već imaju i strateški plan za čitav Agrokomerc.

"Razvoj velikokladuške firme ići će dio po dio, a AS Group će preuzeti sve rentabilne dijelove čim to Sud bude omogućio", rekao je Hrvić za "Slobodnu Bosnu", posebno istaknuvši činjeniu da se Tops i drugi proizvodi "Agrokomerca" kao što su Pettit, Čajni kolutići, Mljeveni keks, itd., uz plasman na domaće tržište izvoze i u Hrvatsku, Srbiju, na Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju, Austriju, Sjedinjene Američke Države, a odnedavno i na tržište Bliskog istoka.

(SB)

Ocijeni...
(1 glasova)

turisti1BiH je u prvom polugodištu 2017. godine posjetilo 562.101 turista, što je više za 11,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u prva dva kvartala ostvarili 1.128.476 noćenja, što je više za 11 posto nego u istom periodu 2016. godine.

Broj noćenja domaćih turista veći je za 2,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 15,4 posto.

U ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista je 31,5 posto, a stranih 68,5 posto.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske – 15,3 posto, a slijede turisti iz Srbije 10,2 posto, Turske 7,9 posto, Italije 5,7 posto, Slovenije 5,5 posto, Njemačke četiri posto, Ujedinjenih Arapskih Emirata 3,8 posto i Južne Koreje 3,6 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 44 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH u prvom polugodištu, na prvom mjestu je Irska sa prosječnim zadržavanjem od 3,6 noći, slijede Kuvajt sa 3,3 noći, Katar sa 3,2 noći, Bahrein i Malta sa po 3,1 noći, te Rumunija i Iran sa po tri noći.

Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,1 posto.

BiH je u junu posjetilo 125.616 turista, što je manje za 8,9 odsto u odnosu na maj, te 20 posto više u odnosu na juni 2016. godine.

Turisti su u junu ostvarili 243.477 noćenja, što je manje za 8,9 odsto u odnosu na maj, ali je više za 17,5 posto u odnosu na juni prošle godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja u ovom periodu učešće domaćih turista je 27,4 posto, a stranih 72,6 posto.

Broj noćenja domaćih turista u junu manji je za 24,4 posto u odnosu na maj, te manji za 4,2 posto u odnosu na juni lani, dok je broj noćenja stranih turista manji za 1,3 posto u odnosu na maj, ali je veći za 28,5 posto u odnosu na juni prošle godine.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije – 9,4 posto, slijede turisti iz Poljske 9,3 posto, Hrvatske 7,9 posto, Italije 6,5 posto, Turske 5,5 posto, Slovenije 5,2 posto, te SAD 4,9 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 51,3 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH u junu, na prvom mjestu je Irska sa prosječnim zadržavanjem od 3,9 noći, slijede Katar sa 3,4 noći, Bahrein sa 3,3 noći, Kuvajt i Iran sa po 3,2 noći, te Rumunija sa 3,1 noć.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz3Bosna i Hercegovina je u julu ostvarila rekordnu vrijednost izvoza od 970,9 miliona KM, što je najveeći jednomjesečni izvoz registriran nakon rata.
Dosadašnji najveći mjesečni izvoz bio je u martu ove godine kada je iznosio 945,6 miliona KM. Julski izvoz veći je za čak 25,4 posto nego u istom mjesecu prošle godine, kada je iznosio 774,2 miliona KM.

Istovremeno, povećan je i uvoz u julu za 13,6 posto (1,52 mlrd KM) pa je ukupna trgovinska bilansa još uvijek negativna.

U periodu I-VII 2017. godine bh. izvoz je iznosio 6,18 mlrd. KM, što je za 16,9 % više nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iznosio 10,14 mlrd KM, što je povećanje za 11,8 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom je dosegla 61%, dok se vanjskotrgovinski robni deficit zaustavio na 3,95 mlrd KM.

Izvoz u ovoj godini raste na krilima povećanog plasmana robe u zemlje CEFTA, gdje je ostvareno povećanje od 32,9 posto, ali rast bilježi i izvoz u zemlje EU gdje je registrovano povećanje od 14,4 posto.
Ohrabruje da je uvoz iz zemalja CEFTA-e i EU rastao sporijim tempom od izvoza bilježivši stope od 9,9%, odnosno 9,7%.

Treba napomenuti da je na impresivne stope rasta izvoza uticalo povećanje cijena pojedinih izvoznih proizvoda usljed čega je realni rast izvoza manji od nominalno prikazanog.

(SB)

Ocijeni...
(0 glasova)

konzumHrvatska kompanija Konzum nedavno je izgubila poziciju tržišnog lider u Bosni i Hercegovini, što je bio veliki udarac za kompaniju.

No, pravi udarac tek slijedi, s obzirom na predviđanja hrvatskih stručnjaka i medija da će se isto desiti i u Konzumovoj matičnoj državi – Hrvatskoj, gdje bi njemačka Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) mogla izbiti na čelo.

To se dešava kako zbog teške situacije u Agrokoru, tako i zbog silovitog uspona njemačkog lanca.

Lidl je napravio ogroman uspjeh ne samo niskim cijenama i dobrom ponudom, već je privukao potrošače nudeći veliki broj domaćih proizvoda, javljaju tamošnji mediji.

Prema pisanju zagrebačkog Večernjeg lista, Lidl je s više od 90 prodavnica smještenih na frekventnim mjestima širom Hrvatske i 4 milijarde kuna (više od milijardu maraka) godišnjeg prometa, i prije pada Agrokora postao drugi najveći trgovački maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te osmo najveće preduzeće u državi.

Prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu, Lidl je bio najveća brzorastuća velika kompanija u zemlji.

Zadnjih šest godina Lidl je povećavao prodaju 10 do 20 posto godišnje, te je jedini u taj branši od 2010. udvostručio prihod, pretekao do tada druge Plodine te u velikom naletu puše za vrat posrnulom Konzumu.

Za tri godine jači od Konzuma

Uoči sloma Agrokora Konzum je godišnje vrtio nešto manje od 15 milijardi kuna, no značajan dio nekadašnjih Konzumovih prihoda vjerovatno se već prelijeva konkurentskim lancima, među kojima je upravo Lidl godinama najprodorniji trgovac.

Konzultant Dragan Munjiza vjeruje da će Lidl, sa sestrinskim Kauflandom, za tri godine prodavati više robe nego Konzum, ako taj lanac opstane do 2019, navodi Večernji list.

Trgovački lanci koji prodaju vlastite robne marke velika su novost u tranzicijskim zemljama, gdje uspijevaju preteći konkurente koji se obraćaju zahtjevnijim kupcima veće kupovne moći. Munjiza procjenjuje da će bez Velpra, Konzumovi prihodi ove godine pasti na nekih 9 milijardi kuna (nešto više od dvije milijarde KM).

Za hrvatske je prilike Lidl poslovni gigant jer su mu prihodi jedan i pol puta veći od godišnjeg BDP-a Hrvatske. Schwarz grupa u čijem je vlasništvu Lidl četvrta je maloprodajna kompanija u svijetu.

Jeftine robne marke bile su okosnica Lidlovog tržišnog uspjeha u 20. stoljeću, no i ta se politika Lidla nakon iskustva u Hrvatskoj mijenja.

Kad je 2006. godine dolazio u Hrvatsku, Lidlu su prognozirali da će možda zauzeti dvadeseti dio tržišnog kolača (oko 5 posto tržišta), no AZTN navodi da mu se tržišni udio sad kreće između 10 i 20 posto.

Mame goste ugođajem

Tek je u Hrvatskoj njemački gigant napravio odmak od tradicionalne politike jeftino i jednostavno opremljenih dućana, pa je nedavno u Zagrebu, Medulinu, Crikvenici i Krku otvorio prve ušminkane centre u kojima kupce mami i ugođajem.

Novi koncept gradnje i dizajna postaje okosnica daljnjeg Lidlova širenja po svijetu, ali i Jadranu, a kako su shvatili da su hrvatski kupci osjetljivi na domaće proizvode počeli su ih sve više i više nuditi na svojim policama.

Munjiza kaže da Hrvatska u mnogo čemu predstavlja prelomnicu za njemačkog giganta. Prije je u svakoj zemlji gdje su imali dućane na Lidlovim je policama bilo 800 proizvoda vlastite robne marke. Tek je u Hrvatskoj Lidl prvi put dodao 400 domaćih proizvoda, pa sad sličnu poslovnu politiku primjenjuju i drugdje.

Ekonomska kriza utjecala je na promjene u ponašanju potrošača, koji su postali cjenovno osjetljivi, pa su diskontni maloprodavači postali vrlo atraktivni.

– Možemo očekivati da će Lidl i dalje rasti u Hrvatskoj, posebno sada kada je Konzum u specifičnoj situaciji i kada je u tijeku preslagivanje tržišta – komentira Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb.

(Fokus.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao5Bračni par Elzina i Edin Kukavica žive u Njemačkoj i već 15 godina se supješno bave izradom limene ambalaže. Trenutno se proizvodnja obavlja u Kini gdje za njih radi i do 700 ljudi, a među njihove kupce spadaju i svjetski giganti. Oni su odlučili dio proizvodnje locirati u Maglaj.

U posljednja 4 mjeseca u Liješnici je podignuta savremena hala u kojoj će se proizvoditi limena ambalaža za svjetske brendove. U pogonu firme “ADV PAX Lutec” u prvom vrijeme će biti zaposleno 30 osoba a sva proizvodnja namijenjena je za izvoz, piše danas Dnevni avaz, prenosi BiznisInfo.

Krajem avgusta trebala bi početi doprema mašina, montiranje, obuka radnika i probna proizvodnja.

Do sada je bračni par Kukavica u pokretanje proizvodnje u ovom kraju uložio milion KM. Elzina je porijeklom iz maglajskog kraja, tačnije iz Kosove, a Edin je Krajišnik. U njemačkom gradu Detingenu su cijeli život.

– Proizvodimo ambalažu za slatkiše, začine, gdje smo lideri na njemačkom tržištu. Godine 2011. dobili smo “Deutsche Verpackungs preis” upravo za našu ambalažu za začine, kažu Elzina i Edin.

Ambalaža koja se trenutno proizvodi u Kini doprema se u Njemačku i distribuira naručiocima u Tajland, Maleziju, Indoneziju, Brazil, Kanadu, Veliku Britaniju…

Posebno dizajnirana ambalaža, bilo da je namijenjena za raklamne svrhe ili za pakovanje proizvoda, radi se za Nestle, Lidl, Aldi, Simens, Haribo, Spar, DHL, ali i za Mercedes, Fiat, Porsche, Lufthansu itd.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

drva1U Republici Srpskoj je u prvom polugodištu ove godine proizvedeno 925.488 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili manje za 4,9 posto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Od ukupne proizvedene mase, na sortimente od četinarskog drveta otpada 416.671 metar kubni, a na sortimente od lišćarskog drveta 508.817 metara kubnih.

U proizvodnji su bili najzastupljeniji trupci, kojih je proizvedeno 292.685 metara kubnih od četinarskog i 184.811 metara kubnih od lišćarskog drveta.

Među proizvedenim sortimentima nalazi se, između ostalog, 93.261 metar kubni četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu, te 271.150 metara kubnih ogrevnog drveta od lišćara.

U Srpskoj je u prvom polugodištu prodato 921.320 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili dva posto manje nego u istom periodu prošle godine.

U prodaji su, kao i u proizvodnji, najznačajnije mjesto imali trupci.

Na zalihama je krajem posmatranog perioda registrovan 175.201 metar kubni raznih šumskih sortimenata.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz3Najnovijom odlukom da promijeni pravilnik o inspekcijskom nadzoru i poskupi naknade za kontrolu hrane koju uvozi, Hrvatska je pokazala da ne odustaje od ekonomskog patriotizma, piše današnja Politika.

Ova država je prije nekoliko dana proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici, ako dolazi iz trećih zemalja u koje se ubrajaju Srbija i BiH.

Odredila je i nove cijene taksi koje su 22 puta više od dosadašnjih – umjesto 90 kuna (12 eura) sada ih naplaćuju 2.000 kuna (270 eura).

Jasno je da će se nove mjere odraziti na zemlje iz regiona koje nisu članice Evropske unije, prije svega Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, jer je na proširenoj listi praktično sve voće i povrće koje se gaji na ovim prostorima.

Kako je navedeno u obrazloženju ove odluke, “dosta im je da idu niz dlaku zahtjevima EU i ustezanja od zaštite svojih seljaka”, piše Politika.

Kako navodi list, oni koji voće i povrće uvoze, na primjer, iz Srbije ili Makedonije, morat će povećati cijene, pa će u prednosti biti domaća roba.

Na uvoz iz EU se ne može uticati, ali na onaj iz trećih zemalja može, rekao je predsjednik hrvatske Privredne komore, komentarišući ovih dana novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede te zemlje, piše beogradski list.

Kako Politika saznaje, ovaj potez Hrvatske neće ostati bez odgovora, bar kada je riječ o Srbiji. Manevarski prostor Srbije je sužen, jer nijedna odluka koju bi Srbija donijela ne bi se mogla ticati samo Hrvatske nego trgovanja sa Evropskom unijom.

Međutim, kako Politika nezvanično saznaje, odgovor Srbije mogao bi da, na primjer, bude “detaljnija kontrola kamiona koji dolaze iz Hrvatske”, što bi bila jasna poruka ovoj zemlji da ono što rade moraju prekinuti.

(Biznisinfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac5S obzirom na to da su američke banke najveće na svijetu, s najviše klijenata i najvećim bilansama, razumljivo je da su i njihovi čelnici najplaćeniji u branši. Istraživanje "Financial Timesa" o najplaćenijim bankarima na osnovu podataka iz finansijskih izvještaja pokazuje jasnu dominaciju Amerikanaca.

Naime, među prvih pet su američke banke. Ljestvicu s lanjskih 28,2 miliona dolara osnovne plate, bonusa i vrijednosti dodijeljenih dionica predvodi Džejmi Dimon, prvi čovjek JPMorgan Chasea, koji je na čelu te banke već 11 godina. On titulu najbolje plaćenog bankara drži već drugu godinu zaredom. Slijede ga Džejms Gorman iz Morgan Stanleya te Lojd Blankfejn iz Goldman Sachsa s 22,5, odnosno 22,3 miliona dolara.

Međutim, na prvi pogled ogromne plate od 20 i više miliona dolara nisu glavni generator bogatstva bankara. To su dionice koje posjeduju. U tom pogledu najviše razloga za zadovoljstvo imaju Dimon i Blankfejn zbog uspona cijena dionica banaka po pobjedi Donalda Trampa na predsjedničkim izborima. Kada se plata i bonusi saberu s rastom vrijednosti njihovih dionica, Dimon je bogatiji za 192 miliona, a prvi čovjek Goldman Sachsa za 173,5 miliona dolara.

Sa druge strane, evropski bankari nisu bili te sreće jer dionice banaka kojima su na čelu nije zahvatio "Trampov efekt". Naime, od šest evropskih bankara čije su dionice lani vrijedile više, najveći je rast od 5,6 miliona dolara zabilježen kod Stujarta Gulivera, čelnika britanskog HSBCa. Time je Guliver lani ukupno zaradio 18,7 miliona dolara. Inače, Evropljani se baš i ne mogu pohvaliti nekim platama u odnosu na Amerikance.

Najbolje plaćeni evropski bankar je Serđo Ermoti iz švajcarskog UBSa na 6. mjestu s 13,9 miliona dolara ukupne plate. Osim Amerikanaca, među najplaćenijih 20 bankara nalazi se pet šefova britanskih banaka, po dva dolaze iz švajcarskih, španskih i kanadskih banaka, dok Australija, Francuska i Njemačka imaju po jednog predstavnika.

 

 

(Poslovni.hr)

Ocijeni...
(0 glasova)

bbiAmbasador Malezije u BiH Datuk Anuar Kasman i direktor BBI banke Amer Bukvić potpisali su danas ugovor o osnivanju Malezijskog fonda za podršku razvoju privrede u BiH.
Ovim ugovorom Vlada Malezije, putem Ambasade Malezije u BiH i u saradnji sa BBI bankom osnovala je Fond za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH.

Vrijednost fonda je skoro milion eura, a sredstva predstavljaju podršku Vlade Malezije ekonomskom rastu BiH. Namjena sredstava finansijske linije je da omogući pristup finansiranjima projekata iz oblasti poljoprivrede, prerade hrane, građevinske industrije i turizma, između ostalog. Sredstva iz ovog Fonda će privrednicima iz cijele BiH omogućiti finansiranja u iznosima od 10 do 300 hiljada KM s rokom otplate od 12 do 120 mjeseci i grace periodom od šest mjeseci.

"Osnivanje Malezijskog fonda za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH odraz je obećanja države Malezije da će podržati napore Vlade u promociji ekonomskog razvoja kroz socio-ekonomsku razvojnu agendu koja u fokusu, između ostalog, ima kreiranje novih radnih mjesta", istaknuo je ambasador Anuar.

Dodao je kako Fond nudi odličnu priliku svim kvalificiranim pojedincima i kompanijama da započnu, razviju i unaprijede svoj biznis.

Direktor BBI banke naglasio je kako Bosna Bank International d.d. kontinuirano radi na pronalasku povoljnih sredstava za privredu BiH.

"BBI banka do sada je na sličnim projektima sarađivala sa Svjetskom bakom, IFAD-om, kao i drugim inostranim vladama kako bismo obezbjedili povoljna finansijska sredstva za privredu BiH. Malezija ima prijateljske veze sa BiH i ovo je još jedan od mnogobrojnih načina podrške našoj zemlji. Zahvalni smo narodu Malezije na dosadašnjem angažmanu i pomoći, a jedan od najboljih načina podrške je pokretanje privrede i otvaranje novih radnih mjesta", izjavio je Amer Bukvić, direktor BBI banke.

 

(klix.ba)

Stranica 9 od 15

S5 Box