Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

nedjelja, 04 Juni 2017 00:00

Sniženja cijena - vješte zamke

Ocijeni...
(1 glasova)

popustSvijetleće reklame i natpisi sa raznim popustima, koji posljednjih dana krase mnoge izloge, nerijetko su samo zamka trgovaca jer kupce kada uđu u butik ili neku drugu radnju često dočeka razočaranje.
Bombastičnim natpisima o niskim cijenama trgovci nastoje privući što više kupaca, koji vrlo često bivaju obmanuti.

"U Banjaluci sam nedavno ušla u jedan butik gdje je pisalo 'sniženje do 50 odsto' i ništa iz nove kolekcije nisam pronašla da je toliko jeftinije. Nije mi jasno zašto na takav način i dalje pokušavaju da nas varaju", priča Banjalučanka Marija G.

Koordinator projekata u prijedorskom Udruženju potrošača "Don" Zoran Petoš poziva na oprez prilikom kupovine na takozvanim rasprodajama. Ne treba, kako ističe, nasjedati na bombastične bilborde i sniženja.

"Samo kupac koji je informisan i zna svoja prava je zaštićen kupac, a svakodnevne obmane potrošača mogu se spriječiti jedino ako se ti slučajevi prijave inspekciji", naglašava Petoš.

Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković savjetuje stanovnicima da pažljivo čitaju cijene prije kupovine i da ako im nešto nije jasno o eventualnom sniženju obavezno zatraže objašnjenje trgovaca.

"Ako se desi da su prevareni, neka se obrate nekom od udruženja za zaštitu potrošača ili tržišnoj inspekciji", kazao je Bošković.

U Inspektoratu RS naglašavaju da proizvodi na svakoj akciji moraju biti jasno označeni riječima "akcija" ili "akcijska prodaja", a pored cijene proizvoda na akciji mora biti istaknuta i redovna cijena.

"Svi potrošači koji uoče bilo kakve nepravilnosti treba da se obrate opštinskoj, gradskoj ili republičkoj tržišnoj inspekciji", poručuju iz Inspektorata.

Zakonom o zaštiti potrošača propisana je kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 do 10.000 maraka ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovodi u skladu sa zakonom, od 800 do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.

Zakon

Zakonom o zaštiti potrošača u RS definisano je da je svaki trgovac rasprodaju ili sniženje proizvoda dužan objaviti na način uobičajen u mjestu prodaje.

Proizvod na rasprodaji ili sniženju treba biti vidljivo označen cijenom prije i cijenom tokom rasprodaje ili sniženja. Ako je procenat sniženja objavljen u rasponu (npr. od pet do 15 odsto), najveći procenat sniženja treba se odnositi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.

(Glas Srpske)

Ocijeni...
(0 glasova)

fabrikasokovaKompanija Stanić Beverages, koja je dio Stanić grupacije iz Kreševa, BiH, krenula je u osvajanje Azije sa svojim brendom Juicy, nakon što je prije toga osvojila tržišta mnogih drugih država, naročito onih na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike.

Stanići su 2013. kupili hrvatski brend Juicy od Agrokora i od tada su napravili nevjerovatne rezultate širom svijeta, piše BiznisInfo.

Dio proizvodnje ovih sokova obavlja se u BiH.

Početkom aprila ove godine brand Juicy uvršten je u jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Dubaiju Union Coop. Istovremeno, sokovi Juicy dostupni su i u više od 100 srednje velikih tradicionalnih dućana.

U Kataru su Juicy sokovi od nedavno prisutni na policama poznatog trgovačkog lanca Spinneys, prve isporuke soka stigle su i u Oman, a u Saudijskoj Arabiji očekuju se uskoro, čim završi proces registracije, koji je za zemlje Bliskog istoka dugotrajan i iscrpan.

Sa svojim asortimanom prirodnih sokova Juicy, društvo Stanić Beverages prisutno je na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata od 2015. godine u HoReCa kanalu.

Kompanija je ovih dana prezetovala sok Juicy, na najvećem azijskom sajmu specijaliziranom za hranu i piće SIAL Kina u Šangaju.

Kineski SIAL četvrti je po veličini sajam ovakve vrste u svijetu, okuplja izlagače iz čak 70 država, ali i stotine hiljada potencijalnih kupaca, distributera i poslovnih partnera iz prehrambene industrije.

– Nakon iznimno uspješnog otvaranja regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, s naglaskom na Dubai, Društvo Stanić Beverages nastavlja sa snažnim razvojem izvozne strategije i planira otvoriti tržište Azije. Na sajmu u Šangaju ostvarili smo brojne kontakte s potencijalnim dobavljačima i započeli proces selekcije odgovarajućeg distributera za najlukrativnije regije u Kini, a to su Šangaj, Peking i Nanjing, koje zajedno čine 47 posto svih potrošača soka u Kini, rekao je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić Beverages.

Zanimljivo je napomenuti kako u Aziji živi čak dvije trećine svjetskog stanovništva, riječ je o iznimno velikom tržištu i potrošačima koji cijene evropske proizvode.

– Upravo zato u Kini vidimo velik potencijal za naš brand 100 posto prirodnih sokova Juicy, istaknuo je Stanić.

(BiznissInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

kreditiSamohrvati, Samosrbi i Samobošnjaci igraju igru nulte sume. Moj dobitak je gubitak onih drugih, i obratno. Pošto igraju istu igru, ne mogu doći do kompromisa. Nema nikoga među postojećim i potencijalnim bh. političarima koji bi ponudio kompromis, 'win-win' rješenje (jer se samo tako može doći do potrebnih glasova za promjene ustava i sl.), pa sve završava s lose-lose situacijom.

„Tajna uspješnosti je u usmjeravanju sve energije ne na borbu sa starim nego na gradnju novog“ (Sokrat)
I književnik Milan Kundera kaže da biznis ima svega dvije funkcije: marketing i inovacije. Jednostavno kazano, suština poslovanja je u stalnom inoviranju: u novim proizvodima, novim načinima proizvodnje, novim načinima organiziranja proizvodnje i novim načinima utrživanja proizvoda.

No, u BiH osnove ekonomike su drugačije. Nisu važne tehničke, proizvodne, organizacijske i marketinške inovacije nego knjigovodstveno-pravne, da su 'poslovni' događaji provedeni i proknjiženi 'po zakonu'. Revalorizacijama i drugim ćiribu-ćiriba potezima prepravljaju se poslovne knjige. U bh. poslovnoj žabokrečini stotine su agrokomerčića i agrokorčića. Negativne poslovne rezultate voodoo knjigovođe pretvaraju u 'pozitivne' i prikrivaju topljenje javnog kapitala iliti njegovo pretakanje u privatni kapital. Ništa čudno, jer u društvenim prevratima iliti tranzicijama „obično izbijaju upravo ovakvi ljudi napred, i nezdravi ili nepotpuni, vode stvari naopako i stranputicom. U tome i jeste jedan od znakova poremećenih vremena“ (Andrić).

U vezi s knjigovodstvom 'snalaženja' Vlada Bulatović-Vib kaže „Dajte mi rupu, pa ću napraviti zakon“. Još su stari Grci govorili da su zakoni kao paučina – u njih se hvataju sitne muhe a provlače krupne. Makroekonomski gledano, i dalje se prakticira 'meko budžetsko ograničenje', ono koje je uništilo komunizam - ono kojemu pristup kapitalizmu sprečavaju željezni zakoni tržišta i vladavine prava.


Koliko je BiH mentalno i ekonomski duboko u komunizmu vidi se na web stranici Federalne porezne uprave. Dok kvaziznanstvenici, kvazipolitičari i kvazinovinari tvrde da BiH nije zadužena (iako niko ne zna koliki je unutarnji dug, a o restituciji i ne pitaj!) na toj web stranici se mogu vidjeti milijarde poreznih rashoda tj. nenaplaćenih poreza, i to niko ne zna na temelju čijih odluka. I to ne samo od strane javnih firmi (bolnica, željeznica, rudnika itd.) nego i od privatnih firmi. Moguće je da privatna kockarska firma neplati državi stotinu miliona poreza i tim novcem poreznih obveznika napravi lanac objekata, čiji profit koristi za kamatarenje. A firmu gurne u likvidaciju. Sve je isto, samo njega (komunizma) nema.

Mentalno i ekonomski BiH je još u komunizmu, u dobu 'pozitivnih nula' u javnom sektoru i maltretiranja privatnika na svakom koraku. Prema World Bank, najlošije mjesto za poslovanje u Europi je BiH, a od tranzicijskih zemalja Europe i Centralne Azije samo su Uzbekistan i Kirgistan gori. Štaviše, u svega 16 zemalja svijeta (u koje spadaju Centralnoafrička Republika, Venecuela, Čad i sl.) teže je ući u biznis poduzetniku nego u BiH.

Slika: Zemlje u kojima je bolje poslovati nego u BiH; 2016

IMF nije rajska ptica


Za vrijeme II. svjetskog rata američki avioni su sletali na jedan pacifički otok radi punjenja rezervoara gorivom. Dok se gorivo punilo, vojnici su dijelili slatkiše domorocima. Jednoga dana završio je rat i nestalo aviona i slatkiša. A onda su domoroci, da bi umilostivili bogove, počeli praviti avione od drveta ne bili im ponovo poslali nebeske ptice s darovima. Tako su sociolozi razvili kult rajske ptice.

I bh. vlast, navikla na ino slatkiše, još od 1998. zaziva IMF. Da ga umilostivi, napravili smotuljak, zvan pismo namjere, i počeli mahati IMF da im dobaci slatkiše. Jer, kako kažu neki bh. političari, iako i ekonomisti, ti su najjeftiniji.

Istina, bolje je državi zadužiti se kod IMF nego kod komercijalnih banaka ili emitiranjem obveznica. No, u toj računici nisu uzeli u obzir sve troškovi - države, ekonomije i društva. Kad država ima budžetski deficit i zadužuje se, gura kamatne stope naviše („crowding out“ efekt) i zavaljuje u crno privatni sektor i građane. Kad država grabi dio pite (zvane štednja društva koju čine štednja privatnog sektora i štednja javnog sektora) preostaje manje za firme i građane i zaoštrava se konkurencija, pa raste kamatna stopa. To što država plati manje, građani i firme plate više. Nema besplatnog ručka.

Posebice treba imati u vidu da novac koji daje IMF BiH koristi nepropisno. Nije zadaća IMF-a davati novac za tekuću potrošnju (a u knjigama knjižiti kao „dato BiH da vrati vanjske dugove“ jer jedino za tu svrhu IMF ima mandat davati novac), niti država smije financirati tekuću potrošnju novcem IMF-a ili bilo kojim tuđim novcem. Zlatno pravilo kaže da se tekuća javna potrošnja financira tekućim prihodama, a dug pravi samo za financiranje kapitalnih rashoda (zanemarujemo ovdje kratkoročne kredite za premošćivanje kratkoročne nelikvidnosti). Pritisak inozemnih diplomata i inozemnih financijskih instuticija na bh. vlasti da izglasaju povećanje akciza nije ništa drugo nego šopanje guske zvane BiH kao što se šopala guska zvana Agrokor. Akcize su samo mamac. A tek priče o snažnom rastu bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanja. Evo, i ovim putem, tražimo da nam daju izračune tih multiplikatora.

Ostaje jedino da se vidi ko će platiti ceh za uzimanje kredita od IMF. Hoćemo li to biti mi (plaćanjem viših poreza), naši očevi (čiji će plodovi rada tj. javna imovina biti prodana) ili naša djeca (jer će im u amanet ostati samo pasiva tj. dug, ali ne i profitabilna aktiva jer smo dug proćerdali).


Građani su gubitnici

Mutacija komunizma u kapitalizam u BiH će potrajati, jer odugovlačenje odgovara upravljačima. I danas (dok sa zgražanjem govore o komunizmu, iako ih i sad hrani, dok žive u njegovim stanovnima, obnašanju funkcije u njegovim prostorijima, zapošljavaju sebe, rodbinu i prijatelje u njegovim elektroprivredama i telekomima i drugim firmama, privatiziraju njegovu društvenu svojinu itd.) kao zaštitnici vitalnih etničkih interesa, igraju lažnim kartama. Govore o „BiH bez entiteta“ (Samobošnjaci), o „BiH s tri entiteta“ (Samohrvati) i o „entetetu bez BiH“ (Samosrbi), jer ono što postoji, „BiH s dva entiteta“, (p)održava jedino međunarodna zajednica.

Niko ne igra jedinom pravom kartom - multietnička, mediteranska i europski orijentirana BiH, s punom zaposlenošću i visokim dohotkom. Ne igra, jer ni jedna politička stranka u BiH nema demokratsku legitimaciju, pa da s pravom može govoriti o BiH, jer nema glasačko tijelo a kamoli članstvo koje odražava strukturu bh. stanovništva. Iluzija je da će se Samobošnjaci, Samosrbi i Samohrvati starati o BiH. Ti se, u najboljem, staraju o svojim etničkim skupinama, zašto su i dobili mandat od svojih glasača.

Optimum dijela (optimum etničke skupine) ne može biti i optimum cjeline (optimum BiH). To nisu shvatile ni stranke ljevice koje su postale dvokantonalke, jer djeluju uglavnom u Sarajevu i Tuzli. Nikako da shvate da ako ne mogu uspostaviti jedinstven Mostar, koja razdvaja koji most, kako će uspostaviti jedinstvenu BiH.

Samohrvati, Samosrbi i Samobošnjaci igraju igru nulte sume. Moj dobitak je gubitak onih drugih, i obratno. Pošto igraju istu igru, ne mogu doći do kompromisa. Nema nikoga među postojećim i potencijalnim bh. političarima koji bi ponudio kompromis, 'win-win' rješenje (jer se samo tako može doći do potrebnih glasova za promjene ustava i sl.), pa sve završava s lose-lose situacijom. Stoga se Andrićeve riječi da „rat, i najduži, samo protrese pitanja zbog kojih se zaratilo, a njihovo rešenje ostavlja vremenima koja nastupaju posle sklapanja mira“ pokazuju tačnim i u postdaytonskoj BiH, barem za dva protekla desetljeća.


Prvi Njutnov zakon

Budimo realni: zašto bi bh. upravljači mijenjali stanje u kojem su dobitnici za stanje u kojem bi bili gubitnici? Njihovo ponašanje je racionalno, gledano iz njihovo perspektive. Zašto bi mijenjali sistem koji im daje sve (bez polaganja ikakvih računa, posebice poreznim obveznicima) za sistem koji bi im u konačnici mogao dati tek ćebe i (topli) obrok?

No, taj poredak vođen parcijalnim optimumima funkcionira ispod razine općeg optimuma, što znači da društvo neefikasno koristi resurse. To pokazuju zapuštena polja, uništene tvornice, prenapučen javni sektor, zgrade i ceste koje se urušavaju, negativna stopa priraštaja (više umrlih nego rođenih; istini za volju, broj poroda po ženi je oko jedan još od 1980.) te emigranju, kako mladi u inozemstvo tako i firme u podzemlje.

Ako je nešto neprihvatljivije od ponašanja bh. upravljačkih struktura, onda je to ponašanje međunarodne zajednice. Kažu: „Dogovorite se, mi ćemo prihvatiti svaki vaš dogovor“, iako je jasno da upravljači ne mogu niti žele postići dogovor. Međunarodna zajednica je prvo napravila sistem sa stotinu ministara, pa ga ismijava i predlaže parcijalni remont (ukidanje kantona), čime bh. društvo uvaljuje još dublje u sukobe.

Međunarodna zajednica može ishoditi promjene u BiH za jednu noć, ako bi to doista željela. Dovoljno je BiH staviti na crnu listu, pod krinkom kontrole neopažene ekonomije, pa da priliv doznaka prema BiH stane, što bi paraliziralo zemlju i natjeralo upravljače na dogovor - ili ishodilo pojavu novih upravljača. To je tako, jer za BiH vrijedi samo prvi Njutnov zakon – tijelo je u stanju mirovanja dok ga ne pokrene strana sila.

Ne bi bilo ni Reformske agende bez Njemačke i V. Britanije iako se i ta agenda pojavila sedam godina poslije Globalne krize za koju BiH još nije našla odgovor, jer ne zna podići stopu ekonomskog rasta s bijednih 1-2% na predriznih 5-7%. Kao što se bivša Jugoslavija nije uspjela oporaviti od naftnih šokova iz 1970-tih, financirajući nesmanjenu potrošnju ino kreditima, tako se ponaša i BiH. Ostalo znate. Déjà vu.


Zašto zvona ne zvone?

I prolaziće godina za godinom dok (i) samoorganizirani građani ne prisile upravljače da se nagode, ili (ii) dok se ne iznjedri multietnička stranka s prosvijećenim liderima koji će povesti računa o BiH ili (iii) dok sistem ne istruli, kao što je istrulio komunizam i neki 'novi „oslobodioci' ga ne spase (kao 1945. ili 1995.) tj. dok se ne pojave 'agenti' promjena nekog novog internacionalnog poretka.

Povijest pokazuje da je BiH napredovala i bila samoodrživa samo kad je bila multietnički vođena. Samo u multietničko doba se gradilo, a u etnička se uglavnom razgrađivalo.

Aristotel je tvrdio da najbolju političku zajednica čine građani srednje klase, posebice ako je velika i jača od ostalih. No, srednje klase u BiH nema, čak se i srednji segment rastače. Građani to ne vide jer im nije razvijen imunitet na etnonacionalno, pa je od tri gore navedene opcije ona treća najrealnija.
BiH leži na razmeđu triju civilizacija. U njoj se sijeku vertikalna razdjelnica (koja od devetog stoljeća razdvaja istočno od zapadnog kršćanstva na potezu od Baltika do Jadrana) i horizontalna razdjelnica (koja od 14. stoljeća razdvaja kršćanstvo od islama na potezu od Crnog do Jadranskog mora).

Lako je u tom društvu duboko ukorijenjih konflikata i tenzija, uzburkati etnonacionalno i manipulirati građanima. I to toliko da se oni samopoimaju kao Samobošnjaci, Samosrbi i Samohrvati. Iako bh. građani imaju i drugih identiteta, smatraju da im politički nije važno to što su nezaposleni, neobrazovani, neuljuđeni, što su postali ne samo drugoligaška europska nego i drugoligaška balkanska zemlja. Postoji samo „mi“ i „oni“. A to što su i mi i oni nezaposleni, obespravljeni itd. nema veze.

Lako je manipulirati ljudima u ruralnom (šest od deset građana živi na selu), tradicionalnom (skoro dvije trećine neaktivnog stanovništva čine žene tj. 0,9 miliona osoba od kojih su dvije trećine s osnovnim ili nepotpunim osnovnim obrazovanjem) i besposlenjskom društvu (zaposlena je tek svaka treća radnosposobna osoba, odnosno tek svaka peta radnosposobna žena).

Zemblaniti vlast

Ako u javnom sektoru radi minimalno 270.000 osoba, to znači minimalno 500.000 glasača za etnonacionalne stranke, imajući u vidu članove obitelji uposlenika. Tome treba dodati i kamarilu, kvazi poslovne ljude koji s članovima obitelji čine oko 100.000 glasača. Na to treba dodati i one na socijalnim „investicijama“ tj. potporama koji čine barem 400.000 glasača. To čini stabilno uhljebljeno glasačko tijelo od miliona osoba. To je i milion ljudi koji čini glavninu srednjeg segmenta društva.

No, svako društvo ima srednji segment, ali ne i srednju klasu. Taj srednji segment čine oni koji ostvaruju primanja uz određeni procent naviše i naniže od prosječnog primanja. Ako prosječno primanje u BiH iznosi oko 1.000 KM, oni koji primaju oko 80 do 150 posto od toga, tj. imaju plaću od 800-1.500 KM mogu biti uključeni u srednji segment temeljem plaće. No, pored plaće u obzir treba uzeti i obrazovanje i zanimanje. Tek 248.000 osoba ima nadrednjoškolsko tj. više i visoko obrazovanje. Oko polovice, tj. 125.000 ih je zaposleno u javnom sektoru. Javni sektor je vodeći poslodavac zemlje kojeg prati neformalna poljoprivreda kao slijedeći sektor. Ta dva sektora imaju uposlenika skoro ko svi drugi sektori zajedno. I gdje ekonomija može stići s ta dva motora?

Biti član srednje klase nije samo ekonomskosocijalna pozicija, nego je to i identitet. U demokratskim društvima, srednja klasa je narod u užem smislu riječi (stanovništvo zemlje je narod u širem smislu). Ako se ima u vidu da je glavni dio tog srednjeg segmenta, sačinjen od Samobošnjaka, Samosrba i Samohrvata, koji je za bh. društvo zainteresiran onoliko koliko mu bh. država da kroz plaću, potporu ili privilegiju, jasno je da na takvim osnovama BiH nema perspektivu. Najbolji pokazatelj toga je emigracija najboljeg dijela bh. društvo u inozemstvo, čemu bh. upravljači nisu posvetitli ni običnu sjednicu parlamenta, i privatnog i javnog sektora u podzemlje.

No, spram ovog segmenta stoji 700.000 penzionera, 300.000 nezaposlenih, 200.000 prekarijanca (obespravljenih radnika koji ne primaju plaću ili primaju minimalnu plaću) i 100.000 studenata. To je armija glasača koja se može suprostaviti etno-nacionalnoj armiji, samo što nema organizacije koja bi im se mogla staviti na čelo kolone.

A bh. vlasti kažu da žele odvesti zemlju u Europu. Kao što su nekad govorili da će od nje napraviti „drugu Švicarsku“. A vidimo, sudeći po stopi nezaposlenosti i životnom standardu, da je vode iz druge balkanske lige u centralnoafričku ligu. No, da li vlasti postižu te loše rezultate slučajno ili namjerno? Radi li se o serendipiti ili o zemblaniti fenomenu? Serendipiti znači ustrajno traženje jednog, a pronalaženje drugog i to na radost (npr. Kolumbo tražio začine, a našao Ameriku) dok zemblaniti (po artičkom otoku Zemlja) znači potragu za lošim stvarima koja može završiti pronalaskom dobre stvari. Primjerice, zemblaniti je kad vlasti hoće povećati cijenu goriva i ne mogu se nagoditi oko toga, pa dođe zastoja u ino zaduživanju, što je dakle ispala dobra stvar. Sa stanovišta bh. vlastodržaca, oni traže dobru stvar i radosno su je našli – dobar život za sebe. Iz njihove perspektive, oni su serendipiti vlasti. No, sa stanovišta društva, bh. vlastodršci su zemblaniti vlast. Ustrajno tražeći dobro za sebe nađu greškom nešto dobro i za društvo.

Autorski tekst prof. Vjekoslava Domljana za BUKU

 

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

curekotHusnija Sarkić iz Cazina već duži niz godina bavi se proizvodnjom izuzetno popularnog čurekotovog ulja, ali i brojnih drugih proizvoda od hladno cijeđenih ulja, masti na bazi ulja i pčelinjih proizvoda.
Čurekotovo ulje smatra se jednim od najljekovitijih biljnih ulja na svijetu. U tradicionalnoj medicini, islamskoj tradiciji nadasve, ulje od čurekota zauzima posebno mjesto.

Posljednjih godina, čurekotovo ulje počeli su koristiti brojni Bosanci i Hercegovci, prije svega ono uvozno iz arapskih zemalja, a postoje i naši ljudi koji su počeli proizvoditi čurekotovo ulje. Husnija Sarkić iz Cazina skoro dvije decenije se zanima za čurokot.

"Prije 20-tak godina sam počeo biti praktikant tradicionalne medicine i ostvario sam dobre kontakte sa ljudima koji su tada učili liječenje sa tradicionalnog aspekta, odnosno aspekta islamske tradicije. Jedna od mojih želja i motivacija bila je dobijanje kvalitetnog čurekotovog ulja. Inače, čurekotovo ulje se, po tradiciji, u svakoj monoteističkoj religiji smatra lijekom za sve bolesti. S obzirom na to da ga ovdje nije bilo u tom periodu, imao sam potrebu da se počnem time ozbiljnije baviti", priča Sarkić za Klix.ba.

Ulje od čurekota, lana, bundeve, kokosa, konoplje...


On ističe da je želio proizvesti vlastito čurekotovo ulje koje će, pored kvalitete, biti i daleko jeftinije od onog iz uvoza, budući da je, primjerice, litra čurekotovog ulja nakon rata koštala čak 100 KM.

"Uz pomoć prijatelja sam preveo jednu brošuru koja je govorila o recepturi upotrebe čurekota u liječenju. Pored toga, došao sam do brojnih knjiga i djela koja su govorila o recepturi i kulinarstvu. Od 2009. godine smo počeli uvoziti prve količine sjemena i započeli sa procesom cijeđenja. Bile su to probe, jer je trebalo dosta edukacije. Svi ljudi koji su o tome znali nešto, svoje znanje su, donekle, krili, mada je, nešto kasnije, Biotehnički fakultet u Bihaću posvetio nešto više pažnje hladno cijeđenim uljima, iako ne o čurekotu konkretno", govori.

Tokom 2011. godine uspio je plasirati neke proizvode u markete i prodavnice koji prodaju zdravu hranu, pa i pojedine apoteke. Od 2013. godine, povećava proizvodnju i promet svih svojih proizvoda, te osigurava neophodne dozvole u okviru zakonske regulative, prije svega Ministarstva zdravstva FBiH. Danas njegova firma "Sunnah product" upošljava šest radnika i uspješno posluje.

"Komercijalizirali smo 18 proizvoda, na koje su ispoštovane sve zakonske procedure i dozvole. Pored toga, proizvodimo još 40-tak proizvoda koji nisu dobili snagu tog komercijalnog nivoa, a koji se nalaze u našoj maloprodaji i koje radimo po narudžbi. Konkretno, radi se o ulju čurekota, ulju lana, ulju bundeve, ulju kokosa, ulju konoplje, radimo od čurekota i neke masti kao što su one za reumu, vene i bolove, zatim masti za hemoroide, mast od kantariona. Od pčelinjih proizvoda radimo med sa dodatkom čurekota ili lana koji se koristi kao dodatak ishrani sportašima, zatim imamo med za jetru, prah za dijabetes ili tumorne bolesti, razne vrste čajeva i slično", priča naš sagovornik.

Sirovinu za čurekotovo ulje nabavlja iz Sirije


Na pitanje odakle nabavlja sirovinu, Sarkić ističe da čurekotovo sjeme dobija, ni manje-ni više, nego iz Sirije.

"Iako je tamo rat, postoje određena područja gdje se ne ratuje, jer je u pitanju ogromna zemlja, i oni uspijevaju izvesti to sjeme za, primjerice, Egipat ili Tursku, a naši dobavljači to preuzimaju od njih. Svi proizvodi koji se uvoze podliježu strogim kontrolama, a samim tim i tog sjemena. U suštini, ni mi ne kupujemo ništa, dok ne izvršimo kontrolu svake serije. A naš svaki proizvod biva podvrgnut kontrolama veterinarskog i zdravstvenog zavoda", objašnjava Sarkić.

Što se tiče bundeve, sirovinu uvozi iz Austrije, odnosno Štajersku bundevu, a prošle godine, kroz jedan uspješan pilot projekat, razvio je i kooperantsku proizvodnju sa poljoprivrednim proizvođačima iz Krajine.

"Tu smo doznali dvije stvari: da na našem području može uspijevati bundeva golica, koja je izuzetno ljekovita, ima lijep okus i tražena je na tržištu. S druge strane, saznali smo i da je ta sjemenka koja je uspjela u BiH - identična onoj u Austriji i da daje ulje iste kvalitete. U idućoj godini planiramo nastaviti tu kooperantsku proizvodnju, a javljaju nam se poljoprivrednici i iz drugih dijelova BiH, primjerice iz Brčkog i Gradiške, koji su također zainteresirani za uzgoj bundeve. Što se tiče kokosa i konoplje, to su biljke koje ovdje ne dospijevaju i koje nabavljamo iz uvoza i radimo naše proizvode, ali i to opet omogućuje da dobijemo jeftiniji proizvod od onog gotovog, primjerice, iz Indije", govori Sarkić.

Za kraj, naš sagovornik ističe da planira širiti asortiman proizvoda, napominjući da u Bosni i Hercegovini dospijeva i puno bobičastog voća koje se može kvalitetno iskoristiti.

"Mi smo počeli samo sa čurekotovim uljem. Danas, nakon 4-5 godina, proizvodimo preko 40 proizvoda, a svake godine 'izbacimo' jedan novi proizvod. Nijedan od njih nije izgubio svoje mjesto na tržištu i građani definitivno traže i kupuju ovu vrstu proizvoda", ističe za kraj.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

saniteksFirma Saniteks d.d. iz Velike Kladuše više od 50 posto ukupnog prihoda od prodaje realizuje na izvoznim tržištima, među kojima je najzastupljenije tržište Europske unije.

"U prvom kvartalu ove godini Saniteks je ostvario značajan rast prometa. Ukupno ostvareni promet veći je za 35% u odnosu na isti period prošle godine, dok je samo u aprilu ostvareno povećanje od 53 posto", izjavio je za Fenu direktor kompanije Nedžad Pita.

Nakon što je Grupacija Prevent prije više od godinu i pol postala većinski vlasnik Saniteksa, u ovoj firmi u segmentu razvoja poslovanja kao jedan od značajnijih izdvajaju novi projekt pokretanja proizvodnje u pogonu Bužim. Radi se o proizvodnji opreme za bezbjednosne snage širom svijeta vodećeg brenda u ovoj oblasti NFM. Saniteks danas na obje lokacije, Bužim i Velika Kladuša, zapošljava blizu 350 uposlenika.

Također, ugovorena je saradnja sa novim kupcima, kao što su Troge Gmbh. (Njemačka), One Med group (Češka), Orthopaedic Suppliers (Južna Afrika), Koslabor (Kosovo), Phoenix Pharma (Makedonija), te Glosarij (Crna Gora).

"Pored osvajanja novih tržišta uspjeli smo ojačati pozicije na tržištima Mađarske, Češke i Italije na kojima ostvarujemo značajan rast prometa", kaže direktor Saniteksa.

Krajem 2015. godine, uslijed promjena u vlasničkoj strukturi, došlo je do promjena i u upravi Saniteksa d.d. te su pokrenute značajne aktivnosti na zaustavljanju negativnog trenda u poslovanju društva koje je obilježilo raniji period.

Takve aktivnosti, koje se provode i danas, omogućile su da Saniteks redovno isplaćuje plate uposlenicima i izmiruje obaveze prema institucijama, dobavljačima i slično. Kako ističu u Saniteksu, postignut je i iskorak u racionalizaciji troškova, poboljšanju uslova rada, modernizaciji proizvodnih pogona (osposobljavanje tkačnice, renoviranje objekata itd.) uz planove za proširenje proizvodnih kapaciteta, povećanje rezultata prodaje i širenje distributivne mreže.

Pored značajnog izvoza u zemlje zahtjevnih tržišnih standarda, Saniteks je dugi niz godina lider u snabdijevanju bosanskohercegovačkog tržišta proizvodima za medicinsku upotrebu. Osnovni dio njihovog proizvodnog asortimana čine sirova gaza, sterilni i nesterilni proizvodi od gaze, zavojni materijal, gipsani zavoji i flasteri, vata, proizvodi od vate, kompleti prve pomoći, kao i proizvodi od flisa i tekstila. Pored širokog postojećeg asortimana, u mogućnosti su, kako ističu , prilagoditi se specifičnim zahtjevima njihovih kupaca i izrađivati razne dimenzije i pakovanja proizvoda.

"Kao dio vodećeg poslovnog sistema u BiH kontinuirano ulažemo u razvoj poslovanja i nove tehnologije. U svim procesima proizvodnje, sterilizacije i kontrole kvaliteta proizvoda primjenjuju se smjernice dobre proizvođačke prakse (GMP) i dobre laboratorijske prakse (GLP). Primjena savremenih principa poslovanja i izuzetna kvaliteta naših proizvoda predstavljaju temelj uspostavljanja pozicije vodećeg proizvođača medicinskih sredstava u regiji", kaže Pita.

Saniteks je jedini proizvođač medicinskih sredstava, sanitetskih i higijenskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

(Fena)

četvrtak, 11 Maj 2017 00:00

Dug Agrokora veći od 10 milijardi maraka

Ocijeni...
(0 glasova)

agrokorIz "Agrokora" su i službeno izvijestili koliki su aktualni dugovi koncerna. "Agrokor" je jutros poslao detaljni izvještaj Irskoj burzi i objavio pregled dugovanja u skladu sa Zakonom o postupku vanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Iako se već mjesecima zna da "Agrokor" duguje milijarde kuna dobavljačima i bankama, sada je prvi put od krize objavljena aktualna detaljna lista "Agrokorovih" dugovanja.

Uz bitnu napomenu da se sljedeći izračun odnosi samo na 19 najvećih kompanija iz "Agrokorova" portfelja. Takav ukupni dug iznosi čak 40,4 milijarde kuna ili 10 milijardi i 631.000 KM.

"Agrokor" finansijskim kreditorima duguje 24,49 milijardi kuna.

Osiguranim kreditorima duguje 2,948 milijardi kuna, a neosiguranim čak 21,482 milijarde kuna (nešto više od pet milijardi KM).

Podsjetimo se, prema podacima za devet mjeseci prošle godine prikazan je iznos duga od 34,3 milijardi kuna (gotovo osam milijardi KM).

Revizori tek trebaju utvrditi što čini razliku u odnosu na prije poznata dugovanja. "Rupa" iznosi 3,7 milijardi kuna (gotovo milijardu KM) i tek se treba utvrditi kome se sve duguje taj iznos.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

applesatTehnološki div Apple prva je američka kompanija čija je tržišna kapitalizacija dostigla 800 milijardi dolara, nešto više od dvije godine nakon što je prešla prag od 700 milijardi dolara.

Na zatvaranju berzi u utorak Appleova je dionica porasla za 0,64 posto, na 153,99 dolara, čime procijenjena tržišna vrijednost kompanije iznosi 802,8 milijardi dolara.

Vrijednost dionice proizvođača iPhonea porasla je za 33 posto ove godine i gotovo 50 posto od američkih predsjedničkih izbora u novembru. Kompanija trenutno predstavlja četiri posto ukupne vrijednosti kompanija uvrštenih u indeks S&P 500, koja iznosi 21.700 milijardi dolara.

"To samo pokazuje koliko je to moćna franšiza. Moguće je da je najmoćnija franšiza u zemlji danas", rekao je Rick Meckler, predsjednik finansijske kuće LibertyView Capital Management.

"S obzirom na to da ima ograničen broj proizvoda, zaista je dominirala tržištem na način kako tek nekoliko kompanija može, a uspjela je i zadržati maržu uprkos brojnim konkurentima", istakao je Meckler.
Do kraja godine 1.000 milijardi

Ako Apple nastavi ovako rasti, kompanija će do kraja ove godine dosegnuti tržišnu vrijednost od 1.000 milijardi dolara.

Vrijednost Applea prilikom jučerašnjeg zatvaranja tržišta od 802,8 milijarde dolara veća je od vrijednosti ekonomija 45 od 50 američkih saveznih država. Veću vrijednost imaju samo države Illinois, Florida, New York, Texas i Kalifornija.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomijaPrema svim bitnim ekonomskim pokazateljima, Federacija BiH je uspješniji i prosperitetniji dio BiH, no tu činjenicu puno je lakše dokazati nego objasniti. U ovom tekstu mi smo se prihvatili težeg dijela – pokušavamo otkriti zašto se BiH neujednačeno razvija, odnosno koje su političke i društvene komparativne prednosti Federacije BiH u odnosu na Republiku Srpsku.

Svako može provjeriti i ustanoviti da je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Federaciji BiH za 1.500 KM veći nego u RS: BDP „per capita“ u Federaciji BiH premašio je 8.000 KM, dok je u Republici Srpskoj 6.500 KM.


Nesumnjiv je i lako provjerljiv podatak da su privatni štedni depoziti građana Federacije BiH u prosjeku za 60 posto veći od privatnih štednih depozita građana RS.

Ekonomsko zaostajanje Republike Srpske za Federacijom BiH vidljivo je i na temelju ukupne zaduženosti dva entiteta.

Prema informaciji Ministarstva finansija i trezora, vanjski i unutrašnji javni dug BiH iznosio je nepunih 12 milijardi KM, pri čemu je udio duga RS skoro dva puta veći od udjela duga Federacije BiH, što će reći da je manji entitet, u poređenju s Federacijom BiH, dvostruko zaduženiji „po glavi stanovnika“.

Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila izvoz u vrijednosti 9,8 milijardi KM, pri čemu je udio izvoza iz Federacije biH više nego dva puta veći od udjela RS: izvoz Federacije BiH premašio je 7 milijardi KM, dok je izvoz RS-a još uvijek manji od 3 milijarde KM.

Na osnovu ovih i čitavog niza sličnih podataka, izvlači se logičan i utemeljen zaključak s kojim se manje-više svi slažu: BiH se neujednačeno razvija, odnosno manji bh. entitet vidljivo zaostaje za Federacijom BiH. Tu tezu nije nikakav problem dokazati, ali mi ćemo se u ovom tekstu pozabaviti malo složenijom problemom: pokušat ćemo akcentirati i pojasniti glavne uzroke neujednačenog razvoja dva entiteta.

Prema našem mišljenju, postoji barem pet bitnih političkih i društvenih faktora zbog kojih je Federacija BiH propulzivniji, dinamičniji i prosperitetniji dio BiH, i zbog kojih je, u isto vrijeme, Republika Srpska u golemom zaostatku.

1. Policentrični sistem

Iako se u Federaciji BiH uporno nameće stav kako decentraliziranost njenog sistema s 10 kantona dovodi do glomazne, trome i skupe administracije, rascjepkanog tržišta i nejednakih prava građana, činjenica je da je upravo decentralizacija jedan od bitnih faktora većeg uspjeha Federacije BiH u odnosu na Republiku Srpsku. Naime, upravo široke ovlasti koje posjeduju omogućuju kantonima da samostalno planiraju razvoj i poduzmu one mjere i reforme koje će pogodovati razvoju ekonomije i privlačenju investicija. Dobar primjer za to je Bosanskopodrinjski kanton. Godinama je važio za najsiromašniji kanton u Federaciji koji je, zbog teške ekonomske situacije, u preraspodjeli dobijao veća budžetska sredstva od ostalih kantona. Ipak, to mu nije pomoglo da stane na noge. Prava promjena je nastala tek kada su vlasti u Goraždanskom kantonu preduzele mjere kojima su poduzetnicima dali posebne pogodnosti za razvijanje biznisa u tom dijelu Federacije. Tako je u relativnom kratkom periodu BPK privukao nekoliko vrlo jakih kompanija te je od jednog od najsiromašnijih postao jedan od prosperitetnijih kantona u Federaciji.

S druge strane, u Republici Srpskoj na sceni imamo potpuno obrnut slučaj – političku centralizaciju i vlast koncentriranu u rukama male grupe ljudi iz vladajuće garniture. Rezultat je takav da su istočna Bosna i istočna Hercegovina, nakon što su prethodno nasilno otrgnuti od svojih prirodnih središta, Sarajeva i Mostara, osuđeni na tiho propadanje. O njihovim životima, zakonima, infrastrukturnim projektima, preraspodjeli sredstava se potpuno odlučuje u Banjoj Luci, a sami ostaju bez ovlasti i mehanizama da u značajnijoj mjeri planiraju vlastiti razvoj i ubiru plodove svog rada. Rezultat je da se novac u RS-u uglavnom slijeva samo u šire područje banjalučke regije koja se u ovom entitetu jedina donekle i razvija.

2. Ekonomske slobode

Iako se prema Indexu ekonomskih sloboda koje pravi američki Heritage Foundation Bosna i Hercegovina nalazi tek na 97. mjestu, ipak je i u tom segmentu jasno da je Federacija znatno ispred Republike Srpske, iako ni u njoj, dakako, ekonomske slobode nisu na zavidnom nivou. Nakon privatizacije Telekoma Srpske za koji je RS od države Srbije dobila zaista impozantan novčani iznos, vlada Milorada Dodika napravila je poteze koji u Evropi još od Berlinskog zida nisu viđeni – državnim novcem počela je kupovati stare i osnivati nove kompanije. Čuveni ekonomist i nobelovac Milton Friedman jednom prilikom je izjavio da kada biste dali državi na upravljanje Saharu, za tri mjeseca bi izazvala nestašicu pijeska, a Dodikova nacionalizacija još jednom je potvrdila tačnost ove konstatacije – većina ovih firmi je u međuvremenu propala. Pored toga, stepen intervencionizma i državne kontrole nad ekonomijom i ekonomskim tokovima u Republici Srpskoj je na daleko većoj razini nego u Federaciji. Osim one formalne državne kontrole koja se ogleda u direktnom državnom vlasništvu nad firmama te pritisku države na tržište i privatni sektor kroz brojne regulacije i zakone kojima se pogoduje vladajućoj garnituri, tu je također i neformalni dio politički kontrole nad privatnim firmama raznim vaninstitucionalnim pritiscima, namještenim tenderima, subvencioniranjem s vlašću povezanih firmi.

Uostalom, sam Dodik je u svojim javnim istupima nebrojeno puta pokazao da se u ekonomskom pogledu radi o socijalisti – od poziva na zatvaranje granica za strane proizvode radi razvijanja domaće proizvodnje, preko zalaganja za manipuliranje valutom i pokušaje podsticanja ekonomije kroz štampanje novca i inflaciju, do politike masovne kontrole nad ekonomijom. Čak i turizam u RS-u se razvija po principu da država Kusturici daje budžetska sredstva da napravi Andrićgrad kao turističko središte. Po istom modelu Dodik je svom savjetniku Draganu Vučetiću povjerio razvoj tekstilne industrije u Hercegovini, što je okončano potpunim fijaskom. Model ekonomskih komesara koji prakticira Dodik, Titovi komunisti su napustili još ranih šezdesetih godina prošlog vijeka.

Iako ni Federacija, s druge strane, svakako nije imuna na etatizam, političke pritiske i klijentalizam, ipak se u njoj mnogo lakše diše, a da je tako, pokazuju i brojne ekonomske grane koje se postepeno razvijaju mimo države i državnih intervencija, na slobodnim tržišnim osnovama, poput IT sektora, proizvodnje automobilskih dijelova ili turizma.

3. Nezavisni bankarski sektor

Stavovi izrečeni pod tačkom 2 možda se najbolje ogledaju na primjeru bankarskog sektora. Ono što je za ljudski organizam krovotok, to je za ekonomiju bankarski sistem. Nakon rata u Federaciji BiH pojavilo se nekoliko iz rata izniklih domaćih banaka za koje se vjerovalo da će biti okosnica ekonomije. Međutim, ubrzo se pokazalo da te banke ne mogu opstati na tržištu, a država ih je pustila da propadnu. Bankarski sektor je liberaliziran i omogućen je slobodan ulazak stranih banaka na tržište, poslovi domaćih propalih banaka su preuzeti od snažnih stranih, a bankarski sektor u Federaciji godinama karakeriše stabilnost i sigurnost.

U RS-u pak svjedočimo potpuno drugom scenariju, od brižljivog čuvanja i njegovanja domaćih privatnih banaka čiji su vlasnici ljude bliski vladajućim garniturama do kupovine propale privatne banke i njenog pretvaranja u državnu Banku Srpske. Rezultat: propast s vlastima uvezanih privatnih banaka umiješanih u brojne sumnjive radnje i finansiranje projekata vladajuće klike u RS-u, zbog čega se sada vode i sudski procesi.

Koji je model bio superiorniji, liberalizacija bankarskog sistema i puštanje stranim igračima da uđu u igru, ili kontrola bankarskog sistema bilo kroz državne banke ili privatne banke pod šapom vladajuće garniture, uvjerljivo se pokazalo u praksi.

4. Politički pluralizam

Život u Federaciji ostavlja utisak potpunog haosa. S decentraliziranim sistemom, dva većinska naroda, mnoštvo stranaka, suprotstavljenih političkih opcija, Federacija BiH djeluje kao entitet u kome ništa ne funkcionira. Ipak, upravo taj pluralizam i ta rascjepkanost vlasti, moći i interesa onemogućava da se prevelika moć koncentrira u grupama jedne garniture ljude. Samim tim pritisak vlasti je manji, a uz manji pritisak vlasti i veći politički i društveni pluralizam, dolazi i do većih ekonomskih sloboda i mogućnost ispoljavanja kreativnosti mimo utjecaja države.

Ovakvu privilegiju nemaju građani Republike Srpske, gdje vlast SNSD-a kontrolira svaki bitniji aspekt društva - od medija do nastavnika u osnovnim školama od kojih se zahtijeva partijska lojalnost i gdje predsjednik ovog entiteta otvoreno prijeti da općine koje ne glasaju za njegovu stranku neće dobijati novac iz budžeta. Ne treba ni sumnjati da se u konačnici ni sama ekonomija ne može otrgnuti od političkog pritiska.

5. Otvorenost ka svijetu

Iako se na prvu možda i ne vidi, činjenica je da Dodikova politika konfrontacije sa zemljama Zapada, pravljenje saveza sa Putinom, otvorena podrška rigidnim desničarskim strankama i odbijanja evropskih vrijednosti, zapravo čitavu Republiku Srpsku drži prilično zatvorenom i izoliranom od ostatka svijeta. Iako Banja Luka ima značajno kulturno-historijsko naslijeđe, dobar geografski položaj i dobre preduvjete za razvoj turizma, on je u ovom gradu na vrlo niskim granama.

S druge strane, Sarajevo posljednjih godina doživljava svojevrstan turistički procvat, te se u njega slijevaju stotine hiljada turista iz cijelog svijeta, kako sa zapada, tako i sa istoka, a tu su i strani univerziteti te strani studenti koji u cijeloj BiH skoro isključivo u Sarajevo dolaze studirati.

Jednostavno, Sarajevo je odlučilo da bude otvorena sredina pristupačna svijetu i iz toga enormno profitiralo.

Dodik je odlučio da tjera politiku inata i konfrontira se i sa susjedima i sa ostatkom svijeta i njegov entitet je ostao (samo)izoliran, poput ježa koji se sklupča na svaki šum.

Koja je politika superiornija, politika otvorenih vrata i otvorenog tržišta, ili politika samodostatnosti, tjeranja inata i zidanja zidova već se nekoliko puta u historiji pokazalo i na primjerima istog naroda, kako u Zapadnoj u odnosu na Istočnu Njemačku, tako i u Južnoj u odnosu na Sjevernu Koreju.

(SB)

Ocijeni...
(0 glasova)

Coca-Cola2Coca-Cola je objavila kako planira otpustiti više od 20 posto radnika zbog slabe potražnje i prodaje slatkih i gaziranih pića koje proizvodi. Tako bi bez posla u ovoj američkoj kompaniji do kraja godine moglo ostati oko 1.200 radnika.
Prema poslovnom izvještaju, prihodi Coca-Cole pali su za 11,3 posto u prvom tromjesečju ove godine. To je već osmi kvartal zaredom kako prihodi ove kompanije padaju. Također, globalna prodaja pića kompanije Coca-Cola pala je za jedan posto, piše Independent.

Coca-Cola je najavila dodatne uštede na troškovima za oko 800 miliona dolara godišnje, kako bi do 2019. godine uštedjela 3,8 milijardi dolara.

Otpuštanje radnika trebalo bi započeti u drugoj polovini ove godine, a nastavilo bi se i u idućoj godini, najavljeno je iz Coca-Cole. Kompanija je najavila i povećanje investicija u proizvodnju nekarboniziranih pića za najmanje 400 miliona dolara.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

bingo1Nakon što je saopćeno da je kompanija Bingo kupila imovinu industrije deterdženata u stečaju Dita iz Tuzle, oglasili su se i kupci, kazavši da će svi radnici Dite dobiti ugovor na neodređeno i da će se proizvodnja nastaviti.
"Svi zatečeni uposlenici će nastaviti raditi u fabrici, a bit će im ponuđeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme. Kako je asortiman koji je fabrika do sada proizvodila već zastupljen u svim Bingo trgovinama, planiramo i dalje razvijati proizvodnju i plasman na tržište Bosne i Hercegovine, koristeći naše partnerske odnose s kompanijama iz BiH, ali i izvan nje, dakle posvetit ćemo se i izvozu", ističu iz kompanije Bingo.

Dodali su da su uz Ditu bili od trenutka kada im je trebao snažan partner.

"Pomogli smo pokretanje proizvodnje nakon dugogodišnje pauze, a sada nastavljamo razvijati ovaj domaći brend, a sve u cilju osnaživanja i razvoja domaće proizvodnje", navodi se u saopćenju.

(Klix.ba)

Stranica 9 od 13

S5 Box