Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Kompanija "Alumina" iz Zvornika primila je u radni odnos 168 novih radnika raznih profila. Tim povodom, menadžment kompanije danas je upriličio susret sa prvom grupom od 90 novoprimljenih radnika, gdje su im uručeni ugovori u radu.
Među novoprimljenim radnicima, pored zanatskih zanimanja, bravara, instalatera, zavarivača, najviše je sa srednjom stručnom spremom tehničkog smjera, uglavnom mladih ljudi koji bi u budućnosti trebali predstavljati važan segment poslovnih uspjeha kompanije. Također, "Alumina" je angažovala i 15 inženjera, hemijske, mašinske i elektro struke.

Predsjednik Upravnog odbora kompanije "Alumina" Milorad Motika je rekao da će svi koji u narednom periodu radom i zalaganjem pokažu rezultate i odgovore svojim radnim zadacima nastaviti da rade u "Alumini".

"Kompanija razvija nove proizvodne programe i gradi nove proizvodne pogone, tako da se stvaraju uslovi za otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Motika i naveo da je u kompaniji prisutan i redovan odlazak u penziju jednog broja radnika, tako da se i po tom osnovu ukazuje potreba za prijemom novih radnika.

Predsjednik Upravnog odbora "Alumine" je istakao da se u toku ove godine očekuje da u "Alumini" posao dobije više od 200 novih radnika.

"Menadžment kompanije poklanja značajnu pažnju ljudskim resursima. Svjesni smo izazova tržišta i činjenice da ostaju i opstaju samo najodgovorniji i najkvalitetniji, a kvalitet direktno zavisi i od kadrovske strukture koja mora biti osposobljena da prati nove trendove i ispunjava poslovne ciljeve koje kompanija ima u narednom periodu", rekao je Motika, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću "Alumine".

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaoOpćina Novi Grad Sarajevo spada među najaktivnije lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini kada je riječ o programima zapošljavanja. U ovoj godini za zapošljavanje pripravnika, te zapošljavanje putem prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih soba za deficitarna zanimanja, iz općinskog budžeta bit će izdvojeno oko pola miliona maraka.
Radi se o jednoj od mjera podsticaja razvoju privrede i zapošljavanja koju ova lokalna zajednica provodi četvrtu godinu, a projekat će biti realiziran u saradnji sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Također, projekat Općine Novi Grad "Nove strategije zapošljavanja na lokalnom nivou" vrijedan blizu 187.000 eura, koji će se realizirati s ciljem povećanja mogućnosti održivog zapošljavanja na području općine, prije nekoliko dana odabran je za finansiranje od Evropske unije. Ova sarajevska općina sufinansira i zapošljavanje pripravnika sa Biroa za zapošljavanje.

Poticaji za zapošljavanje

Svi navedeni projekti, uz ostale mjere poticaja zapošljavanja, doprinijeli su da Općina Novi Grad bude prva po broju novozaposlenih u 2016. godini. Naime, u prošloj godini na području ove općine zaposleno je 1.130 građana. Na drugom mjestu po broju novozaposlenih je Mostar, gdje je posao u 2016. pronašlo 979 osoba.

Među prvih pet općina po broju novozaposlenih u Federaciji BiH su i Tešanj (844), Tuzla (813) i Ilidža (678). Slijede Travnik sa 573 novozaposlenih u protekloj godini, Zenica sa 516, Gradačac sa 495, te Vogošća-Sarajevo sa 486 i Gračanica sa 482 novozaposlenih.

U periodu između decembra 2015. do decembra 2016. godine u deset kantona u Federaciji zabilježen je porast broja novozaposlenih za 3,75%. Ukupan broj novozaposlenih u svim kantonima iznosio je 18.224. Posmatrano prema gradovima, najveći rast broja zaposlenih bilježe Sarajevo, Tuzla, Tešanj, Zenica i Travnik.

Inicijative za zapošljavanje koje dolaze od lokalnih zajednica na području cijele BiH sve su brojnije. Jedan od primjera za to je i Općina Teslić, koja će potencijalnim investitorima ponuditi zemljište ispod tržišne cijene, ili čak besplatno, u industrijskoj zoni. U Tesliću se nadaju kako će na ovaj način omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

Rast broja zaposlenih značajno je determinisan obimom investicija i trgovine, odnosno industrijske proizvodnje. Bitno je napomenuti da najveći broj zaposlenih u BiH radi u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. O tome govore i podaci o broju zaposlenih iz posljednja četiri mjeseca, navode u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

- Posmatrajući podatke o broju zaposlenih prema područjima djelatnosti, primjetno je da je broj zaposlenih u januaru 2017. godine (u odnosu na decembar) najviše uvećan u područjima djelatnosti prerađivačke industrije, pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala i ostalih uslužnih djelatnosti. Time su dešavanja u pomenutim djelatnostima imala najznačajniji doprinos povećanju broja zaposlenih u posmatranom periodu – kažu za Faktor u Direkciji za ekonomsko planiranje.

Pojednostaviti procedure za firme

Unapređenje poslovne klime jedan je od deklarisanih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Evropskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Za privredne subjekte je važno da okruženje u kojem posluju bude uređeno. Manje administrativne prepreke, odgovarajuća zakonska regulativa, adekvatna radna snaga i izvori finansiranja osnovni su preduslovi za povoljnu poslovnu klimu.

U protekle dvije godine u BiH je donesen niz mjera i zakona kako bi se olakšalo zapošljavanje i potencijalne investicije, a jedan od najvažnijih dokumenata u tom smislu je Reformska agenda koju je Vijeće ministara usvojilo 2015. godine.

- Brojne i dugotrajne procedure za osnivanje poduzeća negativno utiču na rast proizvodnje i ne doprinose razvoju poslovne inicijative. Pozitivan pomak u broju novoosnovanih firmi u BiH svakako bi značio da je set mjera i zakona koji su usvojeni u prethodnom periodu počeli da daju rezultate – zaključuju u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

konzum5Hrvatska kompanija Agrokor našla se u velikim finansijskim problemima, a nekako paralelno je objavljeno da je Konzum, koji posluje u sklopu ove korporacije, izgubio poziciju tržišnog lidera u BiH.

Ova dva podatka nisu direktno povezana, odnosno Konzum je izgubio utakmicu na tržištu u BiH zbog niza pogrešaka i isto bi se desilo čak i da nije aktuelnih problema na nivou koncerna, navodi se u analizi poslovnog portala BiznisInfo.

Ovo su glavne Konzumove greške koje su do toga dovele:

1. Niske cijene

Konzum je praktično bez borbe prepustio Bingu ulogu lanca s najnižim cijenama u BiH. Bingove cijene, zapravo, nikada nisu bile mnogo niže.

No, to je bilo dovoljno da se, uz pravu marketinšku kampanju, izgradi imidž najjeftinijeg trgovinskog lanca i da se preotme veliki broj Konzumovih mušterija.

Konzum je morao davno reagirati s korekcijama cijena makar mu to kratkoročno donijelo pad profita. Sigurno bi se isplatilo jer ne bi došlo do odliva mušterija i prihoda.

2. Podrška domaćim kompanijama

Oba lanca javno su iskazivala podršku domaćim kompanijama. No, Konzum nije ubijedio javnost da je njegova podrška bh. firmama suštinska, a ne kozmetička. Naprimjer, nakon pokretanja proizvodnje u Diti, simbolu radničke klase u BiH, Konzum je saopštio da je uvrstio njene proizvode na police.

No, kada su se kamere ugasile prisustvo Ditinih proizvoda je redukovano. Od svih Ditinih proizvoda ostao je samo deterdžent 3de koji je dobio malo prostora na dnu police.

Konzum je mogao naći nekoliko manjih bh. kompanija kojima bi dao šansu i preko kojih bi dokazao da suštinski želi pomoći domaćoj privredi.


Ditin deterdžent usamljen na dnu police u jednom sarajevskom Konzumu
3. Ekonomska kolonizacija

Dominantne pozicije u Konzumovim radnjama zauzimaju hrvatski proizovdi, i to ne samo oni koji su u vlasništvu Agrokora, već i Saponije, Podravke itd.

S jedne strane je to razumljivo i legalno, ali se u tome pretjeralo, pa su građani osjetili Konzum kao instrument ekonomske kolonizacije druge države.

Osim toga, prošle godine došlo je i do napetosti u političkim odnosima BiH i Hrvatske, pa čak i do poziva na bojkot hrvatskih proizvoda. Konzum nije našao efikasan način da neutralizira efekte ovih dešavanja.

4. Pogrešni prioriteti

Konzum je lani mnogo novca utrošio na reklamiranje svojih renoviranih objekata kao mjesta “ugodnog ambijenta” koja nude “jedinstveno i interaktivno iskustvo kupovine“, šta god to značilo.

Zapravo, jedino što je novo u ovim objektima jesu pametna kolica i automatske kase koji jesu novost na bh. tržištu, ali ih zapravo malo ljudi koristi.

S druge strane, Bingo je u svojim reklamama insistirao samo na niskim cijenama. U jednoj reklami male zelene (niske) cijene iz prodavnice izbacuju crvene, visoke cijene (koje očito simboliziraju Konzum).

5. Medijski promašaji

Kada je riječ o marketingu, Konzum je skršio ogroman novac na nekoliko mainstream medija koji odavno nemaju monopol u informisanju javnosti i koji mu, na kraju, nisu pružili nikakvu zaštitu.

S druge strane, nekolicina drugih medija koje je zanemarivao sistematski su narušavali njegov ugled i poziciju.

Osim toga, Konzum je insistirao na klasičnoj reklami i onda kad je vrag odnio šalu i kada je bilo vrijeme za strateški, krizni PR.

Drugim riječima, Konzum je reklamirao pileći batak onda kada je ljudima trebalo objasniti da je riječ o prijateljskoj firmi u kojoj kupovina nije samo užitak već i ušteda, te da se na taj način može pomoći i bh. ekonomiji.

6. Pogrešne procjene

Konzum je potrošio mnogo vremena i novca reklamirajući internet trgovinu. Vjerovatno se vodio globalnim podacima o rastu ove vrste kupovine, zapostavljajući lokalne specifičnosti.

Naime, tačno je da u BiH sve više ljudi koristi internet pa i da sve više ljudi kupuje na taj način, ali to se uglavnom odnosi na stvari koje nisu dostupne u susjedstvu.

7. Zaključak

Konzum je izgubio tržišnu utakmicu u BiH, kako bi se reklo sportskim rječnikom, jedan na jedan, protiv tuzlanskog lanca Bingo.

Taj gubitak posljedica je niza odluka koje je donosilo rukovodstvo hrvatske kompanije, pogrešnih procjena, neuzimanja u obzir lokalnih specifičnosti i nespremnosti da se suštinski pomogne bh. privredi, kao i prevelike vezanosti za hrvatske proizvode.

Taj gubitak je bespovratan, i situacija se neće promijeniti ni nakon što se riješi trenutna dužnička kriza na nivou Agrokora.

Naravno, to ne znači da će Konzum propasti, ali će morati promijeniti dosta toga u svom poslovanju.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

hrvicAC Food članica AS GROUP izvršila je uplatu ponuđenog iznosa od 3,053 miliona KM za kupovinu dijela imovine firme Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. U okviru javnog nadmetanja nepokretnosti, a koje je obavljeno 28. februara ove godine u Općinskom sudu Velika Kladuša, AC Food je dao ponudu koju je Sud ocijenio kao najveću.
Radi se o pogonima za proizvodnju stočne hrane, preradu voća i povrća, kao i skladištima.

Podsjećamo, AC Food bila je jedan od dva ponuđača koji su se pojavili na javnom nadmetanju, a imovina je kupljena temeljem javnog poziva za javno nadmetanje Općinskog suda Velika Kladuša br. 23 0 Ip 02418814 Ip. Po procjeni sudskog vještaka imovina je procijenjena na 6.105.818,00 KM.

Kompanija AC Food nova je članica Grupacije, koja će poslovati u okviru prehrambene divizije AS GROUP.

AS GROUP zapošljava 4.000 radnika, u okviru ovog poslovnog sistema posluju neki od najvećih proizvođača hrane kao što su Klas, Vispak, Sprind, AS, Kent, Oaza, MiP Ljubače, itd. Osim prehrambene divizije, Grupacija posluje i u tekstilnoj, te u trgovačkoj diviziji. Ukupni promet AS GROUP u 2016. bio je oko 300 miliona KM.

Upravo ovi pogoni Agrokomerca koji su kupljeni, odlično se uklapaju u razvoj proizvodnog portfolia prehrambene divizije AS GROUP. Uz pojačane tržišne pozicije u sferi proizvodnje stočne hrane koje AS GROUP ima sa postrojenjima u okviru Klasovog mlina u Olovu, te mlina u Ljubačama kod Tuzle, pokretanje pogona za preradu povrća i voća značit će prije svega dodatni vjetar u leđa programu Bosanske kuhinje koji prehrambena divizija AS GROUP već odavno razvija kroz čorbe, začine, juhe, ali i džemove, pekmeze, sokove, itd.

“Imamo veliku podršku u samom Agrokomercu, kako kod radnika, tako i u menadžmentu da nastavimo dalje u tom smislu. Podrška da istrajemo dolazi i u širem smislu od naroda u Krajini. Ovih dana smo dobili puno pozitivnih komentara. Tačno je da smo zainteresirani za sve segmente Agrokomerca. Naše namjere u AS GROUP su jasne - pokretanje proizvodnje u Agrokomercu, zapošljavanje radnika, i povratak na staze uspjeha jedne od najvećih prehrambenih kompanija na prostorima bivše Jugoslavije. “Krajiški div” je predugo spavao, vrijeme je da se probudi i ponovo pokaže svoju snagu. To je naše mišljenje i naš motiv”, izjavio je Smail Korajlić program menadžer za akvizicije AS GROUP.

(Vijesti.ba)

ponedjeljak, 27 Mart 2017 00:00

Brčanski div drastično povećao prihode

Ocijeni...
(0 glasova)

bimalPoslovni prihodi kompanije Bimal iz Brčkog povećani su lani za čak 12 miliona maraka, izvještava poslovni portal BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja ove firme.

Prihodi su lani iznosili 193,4 miliona KM, a godinu ranije 181,4 miliona maraka.

Dobit je također povećana za milion maraka, sa 7,2 miliona u 2015. na 8,2 prošle godine.

Tvornica ulja ne samo da je postala lider u BiH već osvaja sve više stranih tržišta.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

kreditInteresantno je da u protekle dvije godine svjedočimo izuzetnom političkom pritisku na RS i to na ekonomskoj bazi. Od privremenog izostanka potpisa premijera Novalića i premijera Zvizdića, preko zahtjeva FBiH za promjenom koeficijenta raspodjele prihoda od indirektnih poreza pa sve do aktuelnog ponašanja predstavnika SDS. Ako posmatramo relativnu zaduženost spram BDP-a, RS je gotovo duplo više zadužena u odnosu na FBiH. Ovo znači da je funkcionisanje RS gotovo duplo više ovisno o kreditima, za razliku od FBiH.
Posljednično, ovakvi odnosi vode tome da su predstavnici RS daleko zainteresovaniji i manje indiferentni u odnosu na kolege iz FBiH kada je riječ o podizanju novih kredita na državnom nivou. Ekonomski posmatrano, oni više vrednuju MMF kredite, što ih stavlja u nezavidnu pregovaračku poziciju. Tako se poluga stavlja u ruke predstavnika FBIH ili još interesantnije, opozicije u RS-u (SDS-a u ovom slučaju). Sve navedeno je zaista fascinantno jer konačno postoji realan način za politički pritisak ili čak ucjenu manjeg BiH entiteta, što bi FBiH trebala iskoristiti, barem kada je riječ o izmjeni postojećih mehanizama raspodjele prihoda na državnom nivou, što je ustvari i blokiralo donošenje Zakona o akcizama, naglasio je u razgovoru za Vijesti.ba, ekonomski analitičar i asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Admir Čavalić.

VIJESTI.BA: Rezidenti predstavnik MMF-a u BiH Francisko Parodi izjavio je danas da ukoliko naša zemlja do polovine aprila ne ispuni preostale obaveze iz Pisma namjere da u tome slučaju neće biti nastavka aranžmana sa MMF-om. Šta bi izostanak aražnmana MMF-a u ovom trenutku značio za BiH?

ČAVALIĆ: Na početku je potrebno istaknuti da do prekida aražmana sa MMF-om neće doći i to pokazuju ranija iskustva gdje se sve svodilo na određena upozorenja, urgencije u posljednji čas i slično. Ipak, treba naglasiti da je naša država apsolutno ovisna o MMF kreditima koji u ovom trenutku predstavljaju najeftiniju opciju kreditiranja. Izostanak MMF kredita ne bi bitno utjecao u kratkom roku, ali bi na srednji i dugi rok izazvao bužetsku krizu koja bi ugrozila socijalni mir. Normalno funkcionisanje državnih i entitetskih budžeta, zatim velikih socijalnih sistema, u znatnoj mjeri ovisi od raspoloživosti novih kreditnih sredstava. Zbog toga sam ubijeđen da je u najboljem interesu za postojeću poziciju da radi na održavanju aražmana sa MMF-om, čime se izbjegavaju ili barem ublažavaju neminovne šok reforme koje treba da završe famoznu BiH tranziciju.

VIJESTI.BA: Koliko bh.entiteti mogu izdržati bez aranžmana MMF-a? Da li tome postoji ikakva druga alternativa obzirom na činjenicu da smo do sada u javnosti često puta bili u prilici čuti da se BiH enormno zadužuje kod komercijalnih banaka?

ČAVALIĆ: Danas na finansijskim tržištima postoji bezbroj raznih alternativa za zaduživanje. Kako bi se izabrala najbolja alternativa potrebno je vršiti procjenu rizika, uslova kreditiranja itd., slično kao i kod fizičkih lica. U čitavoj toj priči, MMF je najbolja opcija iz više razloga, međutim meni najdraži je taj što za razliku od većine kreditora, MMF ipak teži uslovljavanju za ispunjavanje određenih reformi. Cilj navedenih reformi je da unaprijedi ekonomiju i učini državu manje ovisnim o zaduživanju. Sa druge strane, ostali kreditori, pod pretpostavkom vladavine prava u konkretnoj državi, nisu toliko zainteresovani za tok reformi. Njih samo interesuje mogućnost otplate kredita (kreditni rejting), što opet utjeće na cijenu i uslove kreditiranja. Dobar primjer za sve navedeno je entitet Republika Srpska. Naime, za razliku od decetralizirane Federacije BiH, u RS-u se tokom godina razvijao trend zaduživanja kod raznoraznih kreditra. Sjetite se samo skandala od prije par godina kada premijerka Cvijanović nije znala da odgovori na pitanje kako se zove direktor američkog investicionog fonda kod kojeg se RS zadužila 300 miliona dolara. Ovakva zaduživanja nisu praćena reformama, prije svega javnog sektora, već idu u tekuću potrošnju. Moguće da je to jedan od razloga sve više vidljivog ekonomskog zaostatka RS.

VIJESTI.BA: Posljednji put kada je trebao produžiti aranžman, nekako je ipak došlo do političkog dogovora. Čini se da su to jedini politički dogovori koji imaju uslovno rečeno pozitivan ishod. Da li će se to i sada dogoditi?

ČAVALIĆ: Do dogovora će doći, prije ili kasnije. Međutim, ono što je posebno interesantno je da u protekle dvije godine svjedočimo izuzetnom političkom pritisku na RS i to na ekonomskoj bazi. Od privremenog izostanka potpisa premijera Novalića i premijera Zvizdića, preko zahtjeva FBiH za promjenom koeficijenta raspodjele prihoda od indirektnih poreza pa sve do aktuelnog ponašanja predstavnika SDS. O čemu se radi? Ako posmatramo relativnu zaduženost spram BDP-a, RS je gotovo duplo više zadužena u odnosu na FBiH. Ovo znači da je funkcionisanje RS gotovo duplo više ovisno o kreditima, za razliku od FBiH. Posljednično, ovakvi odnosi vode tome da su predstavnici RS daleko zainteresovaniji i manje indiferentni u odnosu na kolege iz FBIH kada je riječ o podizanju novih kredita na državnom nivou. Ekonomski posmatrano, oni više vrednuju MMF kredite, što ih stavlja u nezavidnu pregovaračku poziciju. Tako se poluga stavlja u ruke predstavnika FBIH ili još interesantnije, opozicije u RS-u (SDS-a u ovom slučaju). Sve navedeno je zaista fascinantno jer konačno postoji realan način za politički pritisak ili čak ucjenu manjeg BiH entiteta, što bi FBiH trebala iskoristiti, barem kada je riječ o izmjeni postojećih mehanizama raspodjele prihoda na državnom nivou, što je ustvari i blokiralo donošenje Zakona o akcizama.

VIJESTI.BA: Opća ocjena ekonomskih analitičara, nevladinog sektora da je došlo do zastoja u reformskim procesima. Zbog čega uistinu političke strukture blokiraju vlastite reformske procese, koliko su oni u kontradikciji sa njihovim političkim ciljevima?

ČAVALIĆ:Reformska agenda je suštinski kontradiktorna sa interesima i vrijednostima političkih elita. Njom se direktno narušava status quo i pokušava okončati tranzicija ka tržišnom privređivanju. Zbog toga se blokiraju ili nastoje izopačiti nužno potrebne reforme. Umjesto da se smanjuje fiskalni teret na privredu, radi se upravo suprotno i to kroz nove namete i jačanje fiskalne discipline. Ovo bi se moglo razumjeti da su date reforme urađene ranije, shodno tempiranju Akcionog plana, međutim sada je već kasno jer 2017. prolazi, a izbori se bliže. Sasvim je iluzorno očekivati da će vlasti ključne reforme sprovesti u 2018. godini, što bi značilo izbornu katastrofu. Zastoj u reformskim procesima je također pokazao da vlast, barem u FBiH, nema suverenu moć i kontrolu nad svojim radom. već da je sve rezultat paralelnih struktura moći, rada interesnih grupacija i slično. Također, svjedočimo kako se lahko ključna ekonomska pitanja zanemaruju u korist vječnih političkih rasprava.

VIJESTI.BA:Na koji način se slučaj Agrokor može reflektirati na bh ekonomiju? Vi tvrdite da se u najgorem mogućem slučaju to može odraziti na dobavljače koji bi imali problema pri naplati dugovanja. Koliko posrtanje jednog ekonomskog giganta u regiji za sobom povlači uslovno rečeno lančanu reakciju koja se direktno reflektira na stanje u ekonomiji. U BiH je propalo na stotine firmi, ali propast nekih se uopće negativno ne održava na ekonomska kretanja.

ČAVALIĆ: Slučaj Agrokor se već reflektuje na domaće dobavljaće i to kroz kašnjenje u izvršenju obaveza prema njima. Već krajem prošle godine, u regionalnoj javnosti su se pojavile špekulacije o problemima dobavljača. Iako je Agrokor istinski div, predstavljajući čak 40% BDP-a naše države. svejedno, njegov uticaj u BiH nije poput onog u Hrvatskoj, gdje je na kocki budućnost čitave prehrambene industrije. Svejedno, najgori mogući scenario, do kojeg neće doći, bi utjecao na blagu krizu likvidnosti, povećanje stope nezaposlenosti i pad fiskalnih prihoda (stabilnost budžeta). Ovo bi se riješilo u kratkom roku i to je to. U tržišnom sistemu, sasvim je normalno da poduzeća propadaju i čak ukoliko se to ne dešava, onda je to potencijalni simptom problema prevelike državne intervencije u ekonomiji. Naravno, sa druge strane, treba imati sistem koji će dozvoljavati propast poduzeća, ali isto tako i jednostavnu registraciju, započinjanje, vođenje i razvoj novih biznisa. Riječ je o procesu tzv. “kreativne destrukcije”. Kod nas je problem što se sa jedne strane gubitašima ne dozvoljava da propadnu, dok se ostalima otežava rad i potencijal uspjeha. Na kraju, bitno je dodati da je Agrokor “previše velik da bi propao”, što znači da je posebno interesantna uloga države u slučaju moguće propasti privatne kompanije, u ovom slučaju. Na to se opravdano fokusira dio hrvatske javnosti, zabrinut da će na kraju porezni obveznici plaćati cijenu Agrokorove dužničke krize.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

terzicPlanom izgradnje predviđeno je da tokom 2017. godine imamo šest velikih gradilišta na koridoru 5-C, a ukupna investicija premašit će dvije milijarde KM i to bi trebao biti najambiciozniji investicioni poduhvat na koridoru 5-C dosad", izjavio je za Fenu direktor JP "Autoceste Federacije BiH" Adnan Terzić.
Po njegovim riječima, plan je da 2021. godine bude završeno 145 kilometara autoceste i 24,5 km brze ceste, te da počne izgradnja i 36 kilometara autoceste.

Terzić je dodao da naljeto počinje prva faza gradnje brze ceste Lašva-Nević Polje-Travnik. Radi se o dionici dugoj gotovo 24 kilometra, a investicija se procjenjuje na oko 183 miliona eura.

"EBRD i EIB nas uslovljavaju povećanjem akciza. Međutim, moramo pokušati pronaći nove načine finansiranja kroz oblike javno-privatnog partnerstva, koncesije ili nešto treće. Novac koji dobijamo od EBRD-a i EIB-a je najjeftiniji novac, sve ostalo je skuplje, ali BiH ima takav bonitet da možemo povući još 400 miliona eura od te dvije finansijske institucije i onda čekati do 2024. da se dio kredita vrati kako bismo opet mogli krenuti u novi ciklus izgradnje. Ili ćemo čekati 2024. ili ćemo tražiti nove načine finansiranja", naveo je Terzić.

Naglasio je da postoji ogroman potencijal depozita u državi koje firme i građani imaju u bankama, te da je procjena da je to gotovo 10 milijardi KM.

"Potrebno je ohrabriti ulaganje. Vlada FBiH treba ozbiljno razmisliti da u vlasništvo Autocesta uvuče ozbiljnu finansijsku instituciju. Između 25 i 30 posto za FBiH to ne znači ništa kad je riječ o upravljanju Autocestama. Dobili bismo novac za njihov ulazak, a kada imate ozbiljnu finansijsku instituciju u javnom preduzeću, koja vodi brigu da sve ide prema ekonomskim i korporativnim zakonima, to bi bio okidač da građani i firme koji imaju velika sredstva u bankama razmisle i investiraju u izgradnju autoputa. Mi smo nedavno dogovorili potpisivanje novih 150 miliona eura s EIB-om, ali je pitanje kada će to biti realizirano. Jer kada mi potpišemo to mora proći sve moguće ratifikacije, od federalnog do državnog nivoa", dodao je Terzić napominjući da politika direktno utječe na brzinu i efikasnost njihovog rada.

JP Autoceste FBiH nedavno su poništile tender za izvođenje radova na izgradnji autoceste na poddionici Počitelj – Zvirovići.

"To je bila i preporuka EIB-a koji ostaje finansijer za ovu dionicu. Raspisat ćemo novi tender po skraćenoj proceduri da bi se u što skorijem vremenu potpisao ugovor o izgradnji i započeli radovi. Najkasnije 1. augusta treba da imamo potpisan ugovor s izvođačem radova za dionicu autoputa Zvirović-Počitelj", istakao je.

Što se tiče zeničke regije, po njegovim riječima, aktuelna su dva gradilišta Klopče-Drivuša i Donja Gračanica (tunel Pečuj) – Klopče, dužine osam km s planiranim rokom završetka kraj septembra 2017., odnosno decembar 2018. godine. Obje poddionice ulaze u sastav tzv. "Zeničke obilaznice" i na cijeloj njenoj dužini se radi u geološki izuzetno složenim terenskim uvjetima, najtežim na koridoru 5-C, što znatno otežava i usporava izvođenje radova.

"Ove godine završavamo Svilaj - Odžak, najsjevernu dionicu. Izvođač je Euroasfalt i Strabag i po ugovoru druga faza projekta treba započeti tokom marta, ali dok završi ratifikacija odobrena sredstva bit će operativna tek u augustu. Ipak, zbog toga izvođači radova mogu tražiti naplatu penala, jer je dogovor bio da radovi počnu ranije. Ipak, mi smo spremni da platimo avans izvođačima, samo da radovi počnu na vrijeme, a u dogovoru s EBRD-om ta sredstva ćemo refundirati naknadno", dodao je.

Po njegovim riječima, ubrzanje izgradnje koridora 5-C zavisi od novog pristupa infrastrukturnim projektima Vlade FBiH, što je ideja još iz februara 2016. To se najviše odnosi na izgradnju tunela Prenj i dionicu autoputa Mostar sjever-Mostar jug.

"Za ta dva projekta potrebno nam je gotovo 550 miliona eura koji bi trebalo da budu osigurani na neki drugi način, a da to nije EIB ili EBRD, s kojima BiH ima dosad potpisane ugovore. Nedavno smo Ministarstvu prometa i komunikacija uputili inicijative za započinjanje radova na tim projektima, a očekujemo i podršku Vlade FBiH. Mi ćemo biti servis Vladi, da potencijalni izvođač sa sobom dovede i finansijera ili banku, s kojom će onda Vlada ispregovarati uslove kredita, a nakon što se ti projekti završe onda će Vlada preuzeti i objekat i kredit", kazao je.

Izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug, kao i tunela Prenj, kako je dodao direktor Autocesta FBiH, trebala bi početi u proljeće 2018. godine.

Terzić je istakao da su prihodi od akcize za 2016. iznosili 76.100.015 KM, a od cestarine 31.628.819 KM.

JP Autoceste FBiH već šestu godinu dodjeljuje stipendije od 40.000 KM za 25 nadarenih i uspješnih studenata, naročito u području građevine, saobraćaja, elektrotehnike i ostalih stručnih fakulteta bliskih djelatnosti preduzeća.

Proteklih pet godine u društveno-odgovorni program JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar uložilo je 240.000 KM za 125 studentskih stipendija, čime nastoji da mlade stručnjake zadrži u BiH i da im osigura bolju i sigurniju budućnost.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

asNakon što je objavljeno da tešanjski AS Group kroz vezanu firmu AC Food kupuje dio imovine Agrokomerca, oglasili su se i iz kompanije AS Group.

U saopćenju za javnost ističu da “AC Food članica AS GROUP kupuje dio imovine firme Agrokomerc d.d. Velika Kladuša u okviru javnog nadmetanja nepokretnosti, a koje je obavljeno 28. februara ove godine u Općinskom sudu Velika Kladuša. Rok za uplatu iznosa koji je Sud ocijenio kao najveći ponuđeni od 3,053 miliona KM je 30 dana, i istječe 28. marta“.

– Riječ je o pogonima za proizvodnju stočne hrane, preradu voća i povrća, kao i skladištima. AC Food bila je jedan od dva ponuđača koji su se pojavili na javnom nadmetanju, a imovina je kupljena temeljem javnog poziva za javno nadmetanje Općinskog suda Velika Kladuša br. 23 0 Ip 02418814 Ip. Po procjeni sudskog vještaka imovina je procijenjena na 6.105.818,00 KM. Kompanija AC Food nova je članica Grupacije, koja će poslovati u okviru prehrambene divizije AS GROUP. AS GROUP zapošljava 4.000 radnika, u okviru ovog poslovnog sistema posluju neki od najvećih proizvođača hrane kao što su Klas, Vispak, Sprind, AS, Kent, Oaza, MiP Ljubače, itd. Osim prehrambene divizije, Grupacija posluje i u tekstilnoj, te u trgovačkoj diviziji. Ukupni promet AS GROUP u 2016. bio je oko 300 miliona KM – zaključuje se u saopćenju.

(Biznis.info)

Ocijeni...
(0 glasova)

violetaPrema analizama Euromonitora, Violeta je lani držala 49 posto tržišta pelena za djecu i odrasle u BiH, i bila je znatno ispred firme Procter & Gamble koja je sa svojim brendom Pampers držala 38 posto tržišta.

Na taj način je Violeta, koja je odranije neprikosnovena kada je riječ o prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu, postala tržišni lider u još jednom velikom tržišnom segmentu.

– Violeta i Procter & Gamble zajedno nastavljaju dominirati tržištem pelena za djecu i odrasle u BiH sa udjelom od 49, odnosno 38 posto. Proizvodi obje kompanije nalaze se jedni pored drugih na policama većine prodavnica, ali je Violeta u posljednje vrijeme postala popularniji izbor zbog rastuće osjetljivosti stanovništva na cijene, navodi se u izvještaju Euromonitora.

Inače, treba reći da je riječ o veoma unosnom segmentu tržišta na kojem u većini zemalja regiona i svijeta dominiraju upravo velike svjetske korporacije poput firme Procter & Gamble čiji je Pampers donedavno bio neprikosnoveni lider i u BiH.

No, Violeta je pokazala da je moguće nositi se i sa svjetskim gigantima, pa je BiH postala jedna od rijetkih država u kojima u ovom segmentu tržišta jedna domaća firma ima dominaciju na tržištu, piše portal BiznisInfo.

Ovo je veliki uspjeh ne samo za firmu iz Gruda već za cijelu bh. ekonomiju.

(Akos.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

vinogradDamir Ferović, direktor kompanije Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo, u razgovoru za Klix.ba osvrnuo se na budućnost arapskih investicija u Bosni i Hercegovini, kao i na ulogu kompanije koju on predstavlja, a koja je u BiH već kupila Bosnaplod i Hepok.

Kompanija Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo nedavno je kupila Hepok, a nešto ranije i Bosnaplod. Vlasnik te kompanije je Zeraa Investment LLC Dubai koja je supsidijarno društvo Investment Corporation of Dubai.

Ferović je kazao da je teško i nezahvalno prognozirati da li ove akvizicije kompanija iz arapskog svijeta, koje su prethodnih godina ulagale uglavnom u nekretnine, znači zaokret u investicijama u Bosni i Hercegovini.

"Kakva će biti struktura budućih investicija iz arapskog svijeta ne zavisi od nas. Mi ćemo se potruditi da ova investicija bude uspješna, kako s gledišta investitora, tako i s gledišta i interesa lokalne i šire društvene zajednice, zaposlenih, kupaca i dobavljača akviziranih kompanija", kazao je Ferović.

Bosnapload

Cijena Bosnaploda, koji je Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo kupila, bila je šest miliona konvertibilnih maraka, a od preuzimanja te firme do danas u nju je investirano dodatnih 16 miliona KM.

"Ovo su ulaganja u infrastrukturu (renoviranje fabrike) i proizvodne kapacitete. Za ovu godinu imamo u planu investirati još dodatnih tri miliona KM u Bosnaplod. Mi smo veoma odlučni u namjeri da Bosnaplod razvijemo u jaku i stabilnu domaću kompaniju. Naša vizija je da zajedno s Bosnaplodom potpomognemo i razvoj domaćih proizvođača voća", ističe Ferović, dodavši da je to firma koja je ranije bila veoma poznata kao otkupljivač, prerađivač te izvoznik voća.

Dodaje da oni žele vratiti Bosnaplod na stare staze uspjeha, ali i napraviti iskorak u nekim segmentima u kojima se ta firma ranije nije okušala, prije svega na finalne proizvode, sokove, džemove i namaze koje će potrošači uskoro imati priliku probati i kupiti na policama trgovina u BiH, a i šire.

Hepok

Glede Hepoka ističe da će njihovi planovi ostati načelno isti kao i za Bosnapolod te da će ostati u djelatnosti proizvodnje vina, jer je to nemoguće promijeniti preko noći.

"Naši planovi s Hepokom su načelno isti kao i za Bosnaplod. Hepok je nekada bio poznata i uspješna kompanija. Nažalost, Hepok koji smo preuzeli je danas daleko od tih slavnih dana.

Novim investicijama koje planiramo želimo Hepok vratiti na mjesto koje mu, prema našem mišljenju, i pripada te da ova kompanija opet bude 'ponos Hercegovine'. S obzirom na to da je osnovna djelatnost Hepoka od njegovog osnivanja proizvodnja vina, teško je pa skoro i nemoguće to promijeniti preko noći. Naša trenutna odluka je da ostajemo u djelatnosti proizvodnje vina, ali svakako u budućnosti planiramo investirati i u nove projekte. Na takvim projektima se radi i kada budu definisani bit će nam drago da ih predstavimo javnosti", kaže Ferović.

Ciljano tržište

Ističe da je primarno ciljno tržište za ove proizvode tržište BiH, regije te tržište EU, a ne isključuje ni mogućnost da tržište Bliskog Istoka bude nova destinacija za BiH proizvode.

"Sve je moguće, mi ćemo raditi na razvoju i tog tržišta. Međutim, zbog naše geografske lokacije, tradicije, veličine tržišta i preferencija potrošača ključni fokus za izvoz će biti tržište EU", kategoričan je.

Navodi da je za investitore iz Dubaija u sektoru poljoprivrede u BiH privlačno to što BiH ima veliki potencijal u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji nije iskorišten do kraja.

"Taj potencijal su investitori prepoznali i naša želja je da taj potencijal istražimo. Vjerujemo da poljoprivreda može odigrati vrlo važnu ulogu u ekonomskom razvoju naše zemlje. Mi želimo biti dio toga i doprinijeti tom razvoju. Sarajevo biznis forum se u posljednje vrijeme fokusirao na poljoprivredu", kazao je.

Dodaje da je inicijalnu ideju za ovu investiciju razvio BBI, organizator SBF-a, a i sama implementacija projekta je realizovana zahvaljujući BBI timu.

"Što se tiče barijera, iste ili slične barijere koje koče razvoj poljoprivrede u našoj zemlji su prisutne vjerovatno i u svim ostalim sektorima", naveo je.

Na pitanje da li postoje planovi za nove akvizicje u Bosni i Hercegovini ističe da trenutno planiraju nove akvizicije jer imaju veliki izazov da ponovo podignu i dodatno razviju kompanije Bosnaplod i Hepok.

"U narednom periodu fokusirati ćemo se na investiranje u ove dvije kompanije", zaključio je Ferović.

(Klix.ba)

Stranica 10 od 13

S5 Box