Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

konzumHrvatska kompanija Konzum nedavno je izgubila poziciju tržišnog lider u Bosni i Hercegovini, što je bio veliki udarac za kompaniju.

No, pravi udarac tek slijedi, s obzirom na predviđanja hrvatskih stručnjaka i medija da će se isto desiti i u Konzumovoj matičnoj državi – Hrvatskoj, gdje bi njemačka Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) mogla izbiti na čelo.

To se dešava kako zbog teške situacije u Agrokoru, tako i zbog silovitog uspona njemačkog lanca.

Lidl je napravio ogroman uspjeh ne samo niskim cijenama i dobrom ponudom, već je privukao potrošače nudeći veliki broj domaćih proizvoda, javljaju tamošnji mediji.

Prema pisanju zagrebačkog Večernjeg lista, Lidl je s više od 90 prodavnica smještenih na frekventnim mjestima širom Hrvatske i 4 milijarde kuna (više od milijardu maraka) godišnjeg prometa, i prije pada Agrokora postao drugi najveći trgovački maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te osmo najveće preduzeće u državi.

Prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu, Lidl je bio najveća brzorastuća velika kompanija u zemlji.

Zadnjih šest godina Lidl je povećavao prodaju 10 do 20 posto godišnje, te je jedini u taj branši od 2010. udvostručio prihod, pretekao do tada druge Plodine te u velikom naletu puše za vrat posrnulom Konzumu.

Za tri godine jači od Konzuma

Uoči sloma Agrokora Konzum je godišnje vrtio nešto manje od 15 milijardi kuna, no značajan dio nekadašnjih Konzumovih prihoda vjerovatno se već prelijeva konkurentskim lancima, među kojima je upravo Lidl godinama najprodorniji trgovac.

Konzultant Dragan Munjiza vjeruje da će Lidl, sa sestrinskim Kauflandom, za tri godine prodavati više robe nego Konzum, ako taj lanac opstane do 2019, navodi Večernji list.

Trgovački lanci koji prodaju vlastite robne marke velika su novost u tranzicijskim zemljama, gdje uspijevaju preteći konkurente koji se obraćaju zahtjevnijim kupcima veće kupovne moći. Munjiza procjenjuje da će bez Velpra, Konzumovi prihodi ove godine pasti na nekih 9 milijardi kuna (nešto više od dvije milijarde KM).

Za hrvatske je prilike Lidl poslovni gigant jer su mu prihodi jedan i pol puta veći od godišnjeg BDP-a Hrvatske. Schwarz grupa u čijem je vlasništvu Lidl četvrta je maloprodajna kompanija u svijetu.

Jeftine robne marke bile su okosnica Lidlovog tržišnog uspjeha u 20. stoljeću, no i ta se politika Lidla nakon iskustva u Hrvatskoj mijenja.

Kad je 2006. godine dolazio u Hrvatsku, Lidlu su prognozirali da će možda zauzeti dvadeseti dio tržišnog kolača (oko 5 posto tržišta), no AZTN navodi da mu se tržišni udio sad kreće između 10 i 20 posto.

Mame goste ugođajem

Tek je u Hrvatskoj njemački gigant napravio odmak od tradicionalne politike jeftino i jednostavno opremljenih dućana, pa je nedavno u Zagrebu, Medulinu, Crikvenici i Krku otvorio prve ušminkane centre u kojima kupce mami i ugođajem.

Novi koncept gradnje i dizajna postaje okosnica daljnjeg Lidlova širenja po svijetu, ali i Jadranu, a kako su shvatili da su hrvatski kupci osjetljivi na domaće proizvode počeli su ih sve više i više nuditi na svojim policama.

Munjiza kaže da Hrvatska u mnogo čemu predstavlja prelomnicu za njemačkog giganta. Prije je u svakoj zemlji gdje su imali dućane na Lidlovim je policama bilo 800 proizvoda vlastite robne marke. Tek je u Hrvatskoj Lidl prvi put dodao 400 domaćih proizvoda, pa sad sličnu poslovnu politiku primjenjuju i drugdje.

Ekonomska kriza utjecala je na promjene u ponašanju potrošača, koji su postali cjenovno osjetljivi, pa su diskontni maloprodavači postali vrlo atraktivni.

– Možemo očekivati da će Lidl i dalje rasti u Hrvatskoj, posebno sada kada je Konzum u specifičnoj situaciji i kada je u tijeku preslagivanje tržišta – komentira Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb.

(Fokus.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao5Bračni par Elzina i Edin Kukavica žive u Njemačkoj i već 15 godina se supješno bave izradom limene ambalaže. Trenutno se proizvodnja obavlja u Kini gdje za njih radi i do 700 ljudi, a među njihove kupce spadaju i svjetski giganti. Oni su odlučili dio proizvodnje locirati u Maglaj.

U posljednja 4 mjeseca u Liješnici je podignuta savremena hala u kojoj će se proizvoditi limena ambalaža za svjetske brendove. U pogonu firme “ADV PAX Lutec” u prvom vrijeme će biti zaposleno 30 osoba a sva proizvodnja namijenjena je za izvoz, piše danas Dnevni avaz, prenosi BiznisInfo.

Krajem avgusta trebala bi početi doprema mašina, montiranje, obuka radnika i probna proizvodnja.

Do sada je bračni par Kukavica u pokretanje proizvodnje u ovom kraju uložio milion KM. Elzina je porijeklom iz maglajskog kraja, tačnije iz Kosove, a Edin je Krajišnik. U njemačkom gradu Detingenu su cijeli život.

– Proizvodimo ambalažu za slatkiše, začine, gdje smo lideri na njemačkom tržištu. Godine 2011. dobili smo “Deutsche Verpackungs preis” upravo za našu ambalažu za začine, kažu Elzina i Edin.

Ambalaža koja se trenutno proizvodi u Kini doprema se u Njemačku i distribuira naručiocima u Tajland, Maleziju, Indoneziju, Brazil, Kanadu, Veliku Britaniju…

Posebno dizajnirana ambalaža, bilo da je namijenjena za raklamne svrhe ili za pakovanje proizvoda, radi se za Nestle, Lidl, Aldi, Simens, Haribo, Spar, DHL, ali i za Mercedes, Fiat, Porsche, Lufthansu itd.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

drva1U Republici Srpskoj je u prvom polugodištu ove godine proizvedeno 925.488 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili manje za 4,9 posto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Od ukupne proizvedene mase, na sortimente od četinarskog drveta otpada 416.671 metar kubni, a na sortimente od lišćarskog drveta 508.817 metara kubnih.

U proizvodnji su bili najzastupljeniji trupci, kojih je proizvedeno 292.685 metara kubnih od četinarskog i 184.811 metara kubnih od lišćarskog drveta.

Među proizvedenim sortimentima nalazi se, između ostalog, 93.261 metar kubni četinarskog drveta pogodnog za hemijsku preradu i celulozu, te 271.150 metara kubnih ogrevnog drveta od lišćara.

U Srpskoj je u prvom polugodištu prodato 921.320 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili dva posto manje nego u istom periodu prošle godine.

U prodaji su, kao i u proizvodnji, najznačajnije mjesto imali trupci.

Na zalihama je krajem posmatranog perioda registrovan 175.201 metar kubni raznih šumskih sortimenata.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz3Najnovijom odlukom da promijeni pravilnik o inspekcijskom nadzoru i poskupi naknade za kontrolu hrane koju uvozi, Hrvatska je pokazala da ne odustaje od ekonomskog patriotizma, piše današnja Politika.

Ova država je prije nekoliko dana proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici, ako dolazi iz trećih zemalja u koje se ubrajaju Srbija i BiH.

Odredila je i nove cijene taksi koje su 22 puta više od dosadašnjih – umjesto 90 kuna (12 eura) sada ih naplaćuju 2.000 kuna (270 eura).

Jasno je da će se nove mjere odraziti na zemlje iz regiona koje nisu članice Evropske unije, prije svega Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, jer je na proširenoj listi praktično sve voće i povrće koje se gaji na ovim prostorima.

Kako je navedeno u obrazloženju ove odluke, “dosta im je da idu niz dlaku zahtjevima EU i ustezanja od zaštite svojih seljaka”, piše Politika.

Kako navodi list, oni koji voće i povrće uvoze, na primjer, iz Srbije ili Makedonije, morat će povećati cijene, pa će u prednosti biti domaća roba.

Na uvoz iz EU se ne može uticati, ali na onaj iz trećih zemalja može, rekao je predsjednik hrvatske Privredne komore, komentarišući ovih dana novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede te zemlje, piše beogradski list.

Kako Politika saznaje, ovaj potez Hrvatske neće ostati bez odgovora, bar kada je riječ o Srbiji. Manevarski prostor Srbije je sužen, jer nijedna odluka koju bi Srbija donijela ne bi se mogla ticati samo Hrvatske nego trgovanja sa Evropskom unijom.

Međutim, kako Politika nezvanično saznaje, odgovor Srbije mogao bi da, na primjer, bude “detaljnija kontrola kamiona koji dolaze iz Hrvatske”, što bi bila jasna poruka ovoj zemlji da ono što rade moraju prekinuti.

(Biznisinfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac5S obzirom na to da su američke banke najveće na svijetu, s najviše klijenata i najvećim bilansama, razumljivo je da su i njihovi čelnici najplaćeniji u branši. Istraživanje "Financial Timesa" o najplaćenijim bankarima na osnovu podataka iz finansijskih izvještaja pokazuje jasnu dominaciju Amerikanaca.

Naime, među prvih pet su američke banke. Ljestvicu s lanjskih 28,2 miliona dolara osnovne plate, bonusa i vrijednosti dodijeljenih dionica predvodi Džejmi Dimon, prvi čovjek JPMorgan Chasea, koji je na čelu te banke već 11 godina. On titulu najbolje plaćenog bankara drži već drugu godinu zaredom. Slijede ga Džejms Gorman iz Morgan Stanleya te Lojd Blankfejn iz Goldman Sachsa s 22,5, odnosno 22,3 miliona dolara.

Međutim, na prvi pogled ogromne plate od 20 i više miliona dolara nisu glavni generator bogatstva bankara. To su dionice koje posjeduju. U tom pogledu najviše razloga za zadovoljstvo imaju Dimon i Blankfejn zbog uspona cijena dionica banaka po pobjedi Donalda Trampa na predsjedničkim izborima. Kada se plata i bonusi saberu s rastom vrijednosti njihovih dionica, Dimon je bogatiji za 192 miliona, a prvi čovjek Goldman Sachsa za 173,5 miliona dolara.

Sa druge strane, evropski bankari nisu bili te sreće jer dionice banaka kojima su na čelu nije zahvatio "Trampov efekt". Naime, od šest evropskih bankara čije su dionice lani vrijedile više, najveći je rast od 5,6 miliona dolara zabilježen kod Stujarta Gulivera, čelnika britanskog HSBCa. Time je Guliver lani ukupno zaradio 18,7 miliona dolara. Inače, Evropljani se baš i ne mogu pohvaliti nekim platama u odnosu na Amerikance.

Najbolje plaćeni evropski bankar je Serđo Ermoti iz švajcarskog UBSa na 6. mjestu s 13,9 miliona dolara ukupne plate. Osim Amerikanaca, među najplaćenijih 20 bankara nalazi se pet šefova britanskih banaka, po dva dolaze iz švajcarskih, španskih i kanadskih banaka, dok Australija, Francuska i Njemačka imaju po jednog predstavnika.

 

 

(Poslovni.hr)

Ocijeni...
(0 glasova)

bbiAmbasador Malezije u BiH Datuk Anuar Kasman i direktor BBI banke Amer Bukvić potpisali su danas ugovor o osnivanju Malezijskog fonda za podršku razvoju privrede u BiH.
Ovim ugovorom Vlada Malezije, putem Ambasade Malezije u BiH i u saradnji sa BBI bankom osnovala je Fond za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH.

Vrijednost fonda je skoro milion eura, a sredstva predstavljaju podršku Vlade Malezije ekonomskom rastu BiH. Namjena sredstava finansijske linije je da omogući pristup finansiranjima projekata iz oblasti poljoprivrede, prerade hrane, građevinske industrije i turizma, između ostalog. Sredstva iz ovog Fonda će privrednicima iz cijele BiH omogućiti finansiranja u iznosima od 10 do 300 hiljada KM s rokom otplate od 12 do 120 mjeseci i grace periodom od šest mjeseci.

"Osnivanje Malezijskog fonda za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH odraz je obećanja države Malezije da će podržati napore Vlade u promociji ekonomskog razvoja kroz socio-ekonomsku razvojnu agendu koja u fokusu, između ostalog, ima kreiranje novih radnih mjesta", istaknuo je ambasador Anuar.

Dodao je kako Fond nudi odličnu priliku svim kvalificiranim pojedincima i kompanijama da započnu, razviju i unaprijede svoj biznis.

Direktor BBI banke naglasio je kako Bosna Bank International d.d. kontinuirano radi na pronalasku povoljnih sredstava za privredu BiH.

"BBI banka do sada je na sličnim projektima sarađivala sa Svjetskom bakom, IFAD-om, kao i drugim inostranim vladama kako bismo obezbjedili povoljna finansijska sredstva za privredu BiH. Malezija ima prijateljske veze sa BiH i ovo je još jedan od mnogobrojnih načina podrške našoj zemlji. Zahvalni smo narodu Malezije na dosadašnjem angažmanu i pomoći, a jedan od najboljih načina podrške je pokretanje privrede i otvaranje novih radnih mjesta", izjavio je Amer Bukvić, direktor BBI banke.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

abudabiAbu Dabi je zauzeo drugo mjesto na listi najboljih gradova na svijetu za život, rad i vođenje biznisa, prestigavši London i Pariz, prema istraživanju City Index koje provodi vodeća svjetska agencija za istraživanja tržišta i javnog mnijenja Ipsos.

Istraživanje je obuhvatilo više od 18.000 ispitanika u 26 država svijeta, a učestvovali su i gradovi kao što su Sidnej, Hong Kong, Kejp Taun, Moskva i Toronto.

Njujork je i ove godine zadržao prvo mjesto, a upravo je činjenica da je Abu Dabi prestigao glavne gradove Francuske i Velike Britanija najvažnija novost u ovogodišnjem istraživanju.

Ovaj rezultat pokazuje sve veću percepciju Abu Dabija kao poslovne destinacije. Čak 21 posto ispitanika navelo je da je Abu Dabi najbolji grad za vođenje biznisa, samo dva procenta manje nego što se izjasnilo za Njujork.

Njujork i Abu Dabi naročito su popularni među mlađim generacijama, piše Emirates247, prenosi BiznisInfo.

Saif Saeed Ghobash, direktor Agencije za turizam i kulturu Abu Dabija, rekao je da je ovo posljedica napora da se nametnu ne samo kao turistička destinacija, već i kao mjesto gdje će ljudi iz cijelog svijeta željeti da rade, žive i vode svoj biznis.

U periodu od januara do maja ove godine hoteli u Emiratu Abu Dabi zabilježili su skoro 2 miliona gostiju, 4 posto više nego u istom peridu lani.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

tvornica3Turski investitori mogli bi uskoro preuzeti kompanije Energoinvest TDS i Energoinvest DVI.

Iako se govorilo kako su italijanski investitori zainteresovani za kupovinu imovine Energoinvesta – Tvornice dalekovodnih stubova (TDS), do toga ipak neće doći.

Kako je za Oslobođenje kazao jedan od preostalih radnika ove tvornice Mirsad Makić, radnici su u Italijane, koji su dolazili ranije, polagali velike nade, ali njihov interes, očito, nije bio baš veliki.

Međutim, prije nekoliko mjeseci pojavili su se turski investitori koji su dosta ozbiljniji i koji su veoma zainteresirani za ovu tvornicu.

– Iskazali su interes da nas kupe, a već su i otkupili nešto naših dugovanja, gledali su u kakvom su stanju mašine, te u šta treba uložiti, tako da nam to govori da su veoma ozbiljni u svojoj namjeri, kazao je Makić, te dodao kako je neophodno da se prvo uradi reorganizacija tvornice.

To je sada, kako je kazao, malo usporeno, što zbog godišnjih odmora, što zbog sporosti sistema, ali oni se nadaju boljem sutra. Trenutno u firmi radi 25 radnika i rade neke poslove za domaće firme, ali to nisu velike količine.

– S obzirom na to da smo u stečaju od septembra, ne možemo se javljati na tendere inostranih kompanija, već samo preuzimamo neke manje poslove za domaće firme. Imali smo u proteklom periodu tih poslova malo više nego inače, pa stižemo izmiriti sve obaveze. Tako sad nemamo dugovanja ni za struju, koju su nam ranije isključivali zbog neplaćanja, istakao je Makić.

Ukoliko bi cijeli proces reorganizacije firme protekao kako treba i u nekom skorijem periodu, značilo bi to i brži dolazak turskog investitora, što bi, pak, dalje značilo i oporavak firme i vraćanje starih radnika na posao – radnika koji bi poslove mogli dobijati i van BiH i koji bi za taj posao bili plaćeni.

Inače, BiznisInfo je nedavno objavio da je Mehmet Attila Atilla iz Ilidže raspisao je tender ponudu za preuzimanje društva Energoinvest DVI.

On je vlasnik turske građevinske kompanije Atilla Group, koja ima ured i u BiH i već posjeduje oko 5 posto dionica društva.

Ponuda se odnosi na preostalih 95 posto dionica Energoinvest DVI. Ponuđena cijena po jednoj dionici je 0,10 KM odnosno 0,96 % od nominalne vrijednosti dionice.

Ponuđač je u tender ponudi naveo da preuzimanje ima za cilj upravljanje ovom kompanijom s ciljem njenog daljnjeg razvoja i jačanja, te povećanje poslovne aktivnosti.

Prema podacima iz baze Bisnode, Energoinvest DVI prošle godine je imao prihode od 972.579 ali gubitak od oko 320.000 KM, piše BiznisInfo.

S druge strane, Energovinest TDS imao je lani prihode od 1,7 miliona KM i dobit od oko 109 hiljada KM.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

klasBosna i Hercegovina je lani sa zemljama Persijskog zaliva u spoljnotrgovinskoj razmeni ostvarila suficit od 62,3 miliona KM.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK), u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar, Bahrein i Oman izvezli smo robe ukupne vrijednosti 75,7 miliona, dok smo iz ove regije uvezli 13,4 miliona KM. To praktično znači da smo na tržište ovih šest zemalja plasirali 5,5 puta više proizvoda nego što je iz Persijskog zaliva stiglo u BiH, izvještava Blic.

U STK kažu da najznačajniju trgovinsku razmjenu BiH bilježi sa Saudijskom Arabijom - 49 miliona i sa UAE - 37 miliona KM.

- Struktura izvoza u Saudijsku Arabiju ukazuje na vodeće učešće proizvoda namjenske industrije. Međutim, zapaženo je i znatno povećanje izvoza nekih prehrambenih proizvoda, kao što su peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi. Izvoz pomenutih prehrambenih proizvoda sa 3,5 miliona u 2015. povećan na 6,3 miliona KM u 2016. godini. U uvozu iz Saudijske Arabije prednjače hemijski proizvodi i datule. Ova država je naš vodeći spoljnotrgovinski partner među državama Persijskog zaliva sa kojom ostvarujemo najveći trgovinski suficit - 46 miliona KM – kaže Tarik Kovač, iz Agencije za promociju izvoza BiH pri STK.

U razmjeni sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima BiH bilježi nešto manji suficit - 14 miliona KM. U UAE najviše izvozimo drvo i mirise, dok u uvozu dominiraju aluminij i kafa.

– Države Persijskog zaliva uglavnom se posmatraju kao jedinstveno tržište i predstavljaju izuzetnu priliku za kompanije iz BiH. Prije svega, riječ je o zemljama koje svake godine bilježe značaj ekonomski rast, posebno Katar i Kuvajt, i koje se prema većini ekonomskih pokazatelja nalaze među najbogatijim zemljama u svijetu. S obzirom na visina dohotka po glavi stanovnika, multikulturalnost sredine i izloženost globalnim trendovima, može se reći da su UAE najperspektivnije tržište za plasman naših proizvoda i trgovinsko čvorište za cio region – ističe Kovač.

Posebno je zanimljivo da su prehrambeni proizvodi iz BiH našli put do tržišta nekih najbogatijih država svijeta, bez obzira što nije riječ o nekim velikim količinama.
Analiza STK pokazuje da je lani u Oman izvezeno 770 KM mlijeka, a u Kuvajt 1,1 milion KM mliječnih proizvoda.

Iz BiH je prošle godine put Sudijska Arabije otišao 1,1 milion kilograma proizvoda od žita i brašna, ukupne vrijednosti 6,3 miliona KM, dok je 11.000 KM ovih i proizvoda od voća i povrća završilo u Kataru.

Prema mišljenju domaćih poljoprivrednika, činjenica da hranu izvozimo čak u Saudijsku Arabiju ili Kuvajt jeste zanimljiva, ali je, kako ističu, riječ o količinama koje ne mogu da poprave spoljnotrgovinski deficit.

(SB)

Ocijeni...
(1 glasova)

malina1Predstavnici udruženja malinara iz USK, njih većina, dogovorila je sa premijerom USK Huseinom Rošićem najnižu zagarantovanu otkupnu cijenu maline za ovu godinu.

Vladin prijedlog , a koji je prihvatila većina na sastanku, je 2,5 KM za kilogram, s tim da će malinari ove godine biti uskraćeni za poticaje od 40 feninga. Unsko-sanski kanton je prvi u F BiH koji na ovaj način spašava ovaj vid proizvodnje, kazano je na sastanku premijera i malinara.

U općem haosu koji je na sceni kada je u pitanju proizvodnja maline, zagarantirana cijena iz koje će stajati Vlada Kantona, jedino je ispravno rješenje u ovom trenutku, istaknuto je na sastanku. U situaciji kada su malinari stjerani uz zid, čini se da je vladin prijedlog trenutno najbolje rješenje, kazano je.

Malinari će, dakle, svoju malinu prodati za 2, 5 KM, ali će ove godine biti uskraćeni za poticaje od 40 feninga po kilogramu. Većina aktera sastanka glasala je za vladin prijedlog.

Premijer Rošić smatra da se radi o prijedlogu koji je u trenutnoj situaciji jedan od najrealnijih, kako bi se spasila proizvodnja od koje žive mnoge porodice u Kantonu.

Tako će otkupljivači koji budu spremni otkupiti malinu za 2, 5 KM dobiti od Vlade Kantona subvenciju od trideset feninga po kilogramu maline, ali tek kada uredno izmire svoje obaveze prema malinarima. Ovim, kako je kazano na sastanku, malinari će biti zaštićeni, jer će imati zagarantovanu cijenu. Zagarantovana cijena je za ovu godinu, a već za narednu će se nastojati na vrijeme djelovati, kako se ne bi desio ovogodišnji scenarij.

(Usn.ba)

Stranica 10 od 15

S5 Box