Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

nedjelja, 08 April 2018 00:00

Kompanija iz Doboja uvozi otpad

Ocijeni...
(0 glasova)

smecePreduzeće za reciklažu pastičnih boca Omorika u Johovcu kod Doboja jedino je takve vrste u Bosni i Hercegovini. Kapaciteti postrojenja nisu do kraja iskorišteni. Ovdje se mjesečno prerađuje oko 300 tona plastičnog otpada.

Zbog nedostatka potrebnih količina PET ambalaže za preradu u ovom preduzeću su prinuđeni da uvoze smeće. Procentualno 70 posto dobijaju s bh. tržišta a ostalo uvoze.

– Otpad, odnosno naša osnovna sirovina, nabavljamo s područja BiH. Naši dobavljači su komunalna preduzeća, sakupljači sekundarnih sirovina, zatim punionice voda i drugih pića, deponije, proizvođači PET ambalaže. No, jedan dio ipak moramo da uvozimo iz inostranstva, najčešće iz zemalja EU kao što su Slovenija i Hrvatska – kazala je Mira Stanojević, rukovoditelj programa za reciklažu za TV Liberty.

Nakon prerade PET ambalaže u daljem procesu proizvodnje ovdje se pravi folija. Ovo preduzeće izvozi 95 posto svoje proizvodnje. Njihovi glavni kupci su fabrike koje se bave izradom ambalaže za robu široke potrošnje, konditorske kuće, autoindustrija…

– Sav otpad završi ili u deponijama ili u prirodi. Samo pravilnim razvrstavanjem i odlaganjem otpada on može biti pristupačan reciklirima koji ga mogu ponovo upotrijebiti – kaže Stanojević.

Prema nekim podacima, oko 1.000 tona PET ambalaže se plasira na području BiH u toku jednog mjeseca. No, najviše otpada završi u riječnim tokovima ili pored puteva, što je žalosno jer se tako baca i novac, kažu u ovom preduzeću.

Tona plastičnih boca sadrži više od 20 hiljada komada. Za jednu tonu u ovom preduzeću se može dobiti od 300 do 650 KM.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciNajslikovitiji pokazatelj siromaštva u Bosni i Hercegovini je činjenica da radnik na minimalcu u Luksemburgu, državi s najvećom satnicom, zaradi za sat vremena onoliko koliko naš građanin na minimalcu ne može za cijeli radni dan.
Ako su pak troškovi života slični, postavlja se pitanje koliko je jeftina radna snaga zaista prednost neke ekonomije, a koliko ozbiljan društveni problem.

Minimalne plate u mnogim zemljama iznose polovinu od prosječnih i ne osiguravaju uslove za normalan život. S minimalcem od 208 eura, što je oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na evropskom dnu po pitanju minimalnih zarada. Institutu za ekonomsko i socijalno istraživanje EU u svom izvještaju za mart ove godine donosi da je početkom godine u državama članicama zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4 posto.

U zapadnoj Evropi radnici na minimalcu u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Najbolji uslovi su u Luksemburgu s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu, piše u analizi koju je objavio Večernji list. Druga grupa zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španija (4,46), Malta (4,31), Portugal (3,49) i Grčka (2,30 eura).

Radnik s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane


U trećoj grupi su zemlje istočne Evrope gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu. U Bugarskoj se radi za 1,57 eura po satu, Turskoj 2,53, Ukrajini 0,74, Srbiji 1,58 i Moldaviji 0,68. Evropska trgovačka unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje šezdeset posto od nacionalne prosječne plaće. Da bi se ostvario taj ambiciozni cilj potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Evrope.

Ako analiziramo, odnos prosječne i minimalne plate je u našoj zemlji u istom omjeru kao u Njemačkoj, pravi je problem što s prosječnom plaćom u BiH radnik ne može pokriti niti polovinu potrošačke korpe, dok s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane.

Aner Žuljević, doktor ekonomskih nauka i zastupnik u Domu naroda Federalnog parlamenta, kaže kako je osnovni izazov bh. ekonomije je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje, visoko oporezivanje plata i visoka cijena rada destimulativno djeluju na strane investitore, što posebno dolazi do izražaja u uslovima sveukupnog nepovoljnog političkog i ekonomskog ambijenta.

Prosječna plata neupotrebljiv pokazatelj

"Kod nas je neto plata mala između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima minimalnu platu koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe. Visina prosječne plate kod nas je kontaminirana javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru", kaže Žuljević.

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima. To itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju naše države, nastavlja Žuljević, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju. Izuzetno je važno da država utiče na smanjenje doprinosa na plaće, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.

Potrebne poreske reforme

"Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za par dana zaradi naša minimalna plata. Ono sto dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama EU. Zbog toga je prevažno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta", kaže on.

Kako bi se osiguralo da poresko rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, Žuljević kaže kako Vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati. Poreska reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Njemačka je spremna ponuditi ustupke Sjedinjenim Američkim Državama kako bi spriječila predsjednika Donalda Trumpa da uvede tarife na europski čelik i aluminij, otkrivajući da ne dijeli isti stav s Francuskom o tome kako da se izbjegne trgovinski rat, piše agencija Bloomberg.

Njemačka vrši pritisak u okviru Europske unije da se smanje tarife na uvoznu robu iz SAD-a, uključujući i carine na automobile, te da pokušaju postići sporazum s Washingtonom, navodi njujorška agencija, pozivajući se na jednog državnog dužnosnika, ne otkrivajući njegov identitet, prenosi Tanjug.

Takav pristup, koji štiti izvozno vođenu njemačku industriju, rizik je da se izazove udaljavanje drugih zemalja EU-a od Njemačke, među kojima je i Francuska, koja, prema riječima predstavnika Vlade, ne želi da Unija učini bilo kakav ustupak.

Pozitivna reakcija njemačke autoindustrije
"Nešto malo više od četiri tjedna preostalo je do isteka privremenog američkog moratorija na primjenu tarifa za čelik i aluminij na Bruxelles, a EU još uvijek pokušava premostiti međusobna razmimoilaženja i utvrditi zajednički pristup prema Trumpu. Na kocki je potencijalni poremećaj odnosa, uključujući i trgovinsku razmjenu između EU-a i SAD-a, koja je u 2016. godini iznosila blizu 640 milijardi dolara", dodaje Bloomberg.

Njemačka se zalaže za bilo kakav sporazum EU-a koji bi obuhvatio nove tarife na niz američkih proizvoda - od automobila, preko strojeva, do prehrambene i farmaceutske robe, citira njujorška agencija jednog od dva neimenovana sugovornika.

Taj stav ne dijeli Francuska, koja želi da u fokusu bude pritisak na Kinu povodom pitanja kao što su subvencije i prekomjerni kapaciteti u industriji čelika, rekao je drugi dužnosnik, koji je tražio da ostane anoniman, budući da iznosi detalje o unutarnjoj strategiji.

Vlada kancelarke Angele Merkel već provodi anketu u njemačkoj automobilskoj industriji o tome bi li podržali 10-postotno smanjenje carine EU-a na američke automobile, kako bi se izbjegao trgovinski spor, objavio je u utorak list Suddeutsche Zeitung.

Proizvođači automobila su, prema navodima lista, pozitivno reagirali na tu ideju.

"Dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama mora se nastaviti na najvišoj političkoj razini", naveli su iz njemačke udruge autoindustrije VDA na pitanje o izveštaju Suddeutsche Zeitunga.

Ministar: Ništa nisam ponudio SAD-u
"Mi se zalažemo za održive i pouzdane sporazume, koji su u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U interesu fer i slobodne trgovine, neophodno je otkloniti međusobne trgovinske barijere i dogovoriti jedan novi trgovinski okvir", poručili su iz VDA.

Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier, koji se prošlog tjedna sastao s američkim tajnikom za trgovinu Wilburom Rossom, rekao je novinarima da nije ništa ponudio Sjedinjenim Američkim Državama kako bi osigurao izuzeće EU-a od tarifa, demantirajući pisanje Handelsblatta u ponedjeljak da je predložio snižavanje carina na automobile.

"Samo EU je ta koja pregovara, ujedinjeno i zajedno. Nisam ništa nudio ni obećao", napisao je Altmaier na Twitteru.

Glasnogovornica Ministarstva trgovine je dodala da je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malstrom u cijelosti obaviještena o njegovim razgovorima u SAD-u, ali je odbila komentirati tekst Suddeutsche Zeitunga, navodi njujorška agencija.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

wallstreet1Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, nakon što je Vašington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protivmjere i borbu do kraja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 5,7 odsto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 odsto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 odsto, na 6.992 boda.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.

Prema uslovima iz te uredbe, Tramp će uvesti carine tek nakon konsultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protivmjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog veleposlanika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno uticati na globalnu ekonomiju.

Zbog toga je u samo dva dana Dow Jones indeks potonuo više od 1.000 bodova.

“Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište”, kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima prošle sedmice bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka.

Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se saznalo da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

(Hina)

Ocijeni...
(0 glasova)

bimalBrčanski div Bimal, najveći proizvođač ulja u regiji, ostvario je prošle godine poslovne prihode od čak 218 miliona maraka, piše BiznisInfo.
Ovo je novo veliko povećanje za čak 25 miliona KM, kada se uzme u obzir da su godinu ranije prihodi iznosili oko 193 miliona maraka.

Kompanija raste iz godine u godinu. Osim što je lider u BiH, sve više izvozi i osvaja nova tržišta.

Poslovni rashodi su iznosili oko 209 miliona maraka, od čega se na materijalne troškovo odnosilo oko 193 miliona KM.

Firma je otvarila neto dobit od oko 7,6 miliona maraka, što je nešto manje nego 8,2 miliona godinu ranije.

(BiznisInfo)

petak, 16 Mart 2018 00:00

Tops iz BiH na tržištu Švedske

Ocijeni...
(1 glasova)

topsAgrokomercov brend Tops velikokladuške prehrambene industrije AC FOOD ušao je na tržište Švedske. Prve količine ovog najpoznatijeg bosanskohercegovačkog biskvita već se nalaze na policama švedskih trgovina i većih trgovačkih lanaca City Gross i Orient Hus. Rezultat je ovo ekskluzivne saradnje koja je ostvarena sa distributerom Plivit Trade AB Sweden.
"Švedska je još jedno novo tržište koje smo otvorili u posljednjih devet mjeseci od kako smo preuzeli proizvodnju i plasman branda Tops. Prethodno smo testirali tržište i zapravo je to taj ukus koji su švedski kupci tražili. Prve reakcije kupaca su izvanredne, i uvjereni smo da ćemo i na tržištu Švedske postići značajan uspjeh. Zanimljivo je da bez obzira na različitosti tržišta, i očekivanja kada se radi o ukusima, Tops na jednostavan način povezuje ljude. Svjesni smo ovih prednosti, zato nastavljamo sa internacionalnom ekspanzijom našeg branda", navodi se u saopćenju za javnost kompanije AC FOOD u kojoj se proizvode Agrokomercovi brandovi u Velikoj Kladuši.


Švedska je deseto po redu strano tržište na koje je plasiran Tops. Uz Švedsku Tops se izvozi još u Sloveniju, SAD, Hrvatsku, Irak, Srbiju, na Kosovo, u Crnu Goru, Makedoniju i Austriju.

"Imamo velika očekivanja kada je riječ o Topsu. U našoj zaista izvrsnoj ponudi koju nudimo na švedskom tržištu nedostajao nam je jedan ovakav kvalitetan brand. Nadam se da ćemo sa ulaskom Topsa na tržište Švedske otvoriti jedno novo poglavlje plasmana ovog poznatog branda u ovom dijelu Evrope", izjavio je jedan od vlasnika i zamjenik direktora kompanije Plivit Trade AB, Amir Golalić.

Plivit Trade AB osnovan je 1998. u švedskom gradu Västervik. Prve godine poslovanja kompanija je ostvarila prihode od 6 miliona švedskih kruna. U posljednjih 20 godina kompanija je narasla u Grupu sa godišnjim prihodom od 200 miliona švedskih kruna, sa čitavim nizom podružnica u Jugoistočnoj Evropi, te poslovanjem koje je prošireno sa uvoza i prodaje na proizvodnju. Plivit Trade je ekskluzivni zastupnik na švedskom tržištu poznatih regionalnih brandova sa Balkana.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoindustrijaKompanija TMD Group iz Gradačca radi za najveće svjetske igrače u automobilskoj industriji. Prošle godine je rasla za 43 posto, a ove će i više – poslovi do kraja godine već su ugovoreni.
Do 2021. godine, kompanija koja je trenutno 4. najveći izvoznik u Tuzlanskom kantonu planira dostići vrijednost izvoza od 200 miliona eura. Dobra saradnja sa Općinom Gradačac otvorila je vrata novim ulaganjima, a nakon što investicijski ciklus bude završen, broj zaposlenih preći će 1.000.

TMD Group trenutno zapošljava 671 radnika u 4 fabrike: Kovgrad i TMD Automotive u Gradačcu, UTL u Sarajevu i TMD Mibo u Brčkom. Proizvode vanjske i unutrašnje prstenove za automobilske ležajeve.

U 2017. proizveli su 30 miliona jedinica, a u ovoj godini već je naručeno i više od toga. Svakog dana TMD Group proizvede oko 30.000 jedinica, a dnevno 2 do 3 šlepera odlaze na tržište Evrope.

„Ove godine ćemo proizvesti i isporučiti 50 miliona komada. Poslovi su već dogovoreni, a ono što je sada najbitnije jeste da i prvi i pedesetmilioniti proizvedeni komad budu jednake kvalitete“, kazao je za BiznisInfo Adem Hanić, direktor TMD Group.

Sve što proizvede, TMD izvozi. Ima ugovore sa najvećim svjetskim kompanijama kada je u pitanju biznis sa automobilskim ležajevima. Ilustracije radi, recimo da kompanija oko 80 posto proizvodnje radi za Schaefller, SKF i NTN/ SNR, tri kompanije koji drže 70-80 posto svjetskog tržišta u biznisu sa ležajevima.

Investicija od 20 miliona eura
U narednih osam mjeseci, posao u novom pogonu fabrike dobiće 150 novih radnika. Pogon je opremljen, očekuje se samo još izdavanje upotrebne dozvole.

To je tek najava veće investicije – nove fabrike za koju će kamen temeljac biti položen u toku ljeta. Riječ je o greenfield investiciji za koju je kupljeno općinsko zemljište površine 14.000 m2 u Industrijskoj zoni II u Gradačcu.

„Nova investicija je vrijedna oko 20 miliona eura i bit će realizovana u naredne tri godine. Pripremni radovi su u toku, obezbijeđena je urbanistička dozvola i još čekamo na dozvolu za pretvorbu zemljišta. U fabrici će do 2021. godine biti zaposleno 300 radnika. Ugovor je već sklopljen sa jednom američkom kompanijom i očekujemo promet od 50 miliona eura. Sva proizvodnja će ići u izvoz. U pitanju je potpuno nova tehnologija. Radićemo najveći dio sklopa mjenjača elektroautomobila u saradnji sa partnerom iz Njemačke. U pitanju je ogroman posao, mi ćemo proizvoditi komponente, a sastavljanje će se vršiti u Njemačkoj. Dok nova fabrika ne bude izgrađena, prototipovi i tehnologija razvijaju se u sklopu postojeće fabrike“, kazao nam je Hanić.

U planu su i drugi razvojni projekti sa električnim automobilima. TMD Group 2020. godine trebala bi raditi na proizvodnji rotora elektroautomobila. U pitanju je izrada dijelova za 600.000 elektroautomobila u saradnji sa Japancima. Oko 5 hiljada tona bilo bi proizvedeno samo za jednu komponentu i to sve u postojećim i novim pogonima u Gradačcu.

Širenje i na Hrvatsku
Investicije neće ostati samo na području Bosne i Hercegovine. U planu je pokretanje joint venture poslovnog poduhvata u Babinoj Gredi u Hrvatskoj, zajedno sa njemačkim partnerom. Prvi korak, kupovina zemljišta, već je učinjen.

„Proizvodnja bi bila koordinirana između BiH i Hrvatske. Ovdje bi se u kovačnici sve otkovalo, a onda bi se u Hrvatskoj radile druge tehnologije. Projekat koji bez logističkog centra košta 10 do 12 miliona eura bio bi realizovan u naredne dvije godine. Planirano je da radnici iz Babine Grede dolaze u Gradačac na obuku. Dobijat će ovdje tehničku i tehnološku podršku dok ova tehnologija i tamo ne zaživi. Prenijet ćemo našu tehnologiju u Babinu Gredu kao što smo to već učinili u Brčkom“, kazao je Hanić.

Sve ovo tek je dio mogućnosti koje TMD-u i drugim kompanijama nudi autoindustrija kao jedna od najperspektivnijih grana globalno.

„Za razliku od nekih drugih industrija kao što je prehrambena gdje je jako teško osvojiti čak i manji dio tržišta, tržište autoindustrije nema takvih ograničenja. Tržište je ogromno, igrači su globalni, industrija se stalno mijenja i uvijek je u ekspanziji. Posla ima jako puno i to je jedna od rijetkih industrija gdje je konkurencija dobrodošla. Primjera radi, mi bismo mogli, da imamo kapacitete, izvesti i tri puta više. Konkretno, samo za Schaefller izvezli smo prošle godine 20 miliona eura, što je 1,5 promil od njihovih ukupno 15 milijardi eura. Mogli bismo za njih proizvesti i 2 ili 3 puta više – 40 ili 60 miliona eura, ali nemamo toliko kapaciteta“, kazao nam je Hanić.

Sve više naših kompanija radi za vodeće svjetske proizvođače, a u autoindustriji ima toliko posla da bi od njega i cijela država mogla živjeti.

„Autoindustrija je apsolutno budućnost BiH, naravno pored drugih industrijskih grana kao što su tekstilna, drvna, kožarska, prehrambena i sl. BiH ima tradiciju u automobilskoj industriji. Još od prije rata priznata je stručnost naših radnika i inžinjera u tom poslu, a bh. proizvođači odlično su se uklopilii i u današnje globalno tržište. Ovdje nema konkurencije, jer ima dovoljno posla za sve. Kada bi država pomogla i bila naklonjena proizvođačima iz autoindustrije, za 3 godine mogli bismo biti razvijena zemlja“, tvrdi Hanić.

Podrška lokalne zajednice
TMD Group u Gradačcu je oko sebe okupio kompanije koje su za strane partnere već sad prepoznatljive. Značajnu ulogu odigrala je i dobra saradnja sa institucijama vlasti i podrška lokalne zajednice. Projekti koje je Općina Gradačac u proteklih nekoliko godina implementirala bili su za investitore signal da je riječ o sredini naklonjenoj poslovnoj zajednici.

Među njima je ispunjavanje kriterijuma i uslova za sticanje Certifikata za povoljno poslovno okruženje (BFC), ali i infrastrukturni projekti kao što je prečistač voda bez čije izgradnje ne bi bilo moguće sklopiti ugovore sa velikim svjetskim kompanijama. Jedan od njih je i svjetski gigant Benteler.

„Kada smo tek počeli pregovarati sa Bentelerom, na primjer, oni nisu znali ništa o Bosni, a kamoli o Gradačcu. Za njih je tu na karti bila crna rupa. Sad je već drugačija situacija. Kompanije su se dokazale svojim radom, a i podrška lokalne zajednice i uspostavljanje tijesne saradnje javnog i privatnog sektora odigrala je značajnu ulogu. Takođe, sticanjem Certifikata za povoljno poslovno okruženje koji je prepoznat u regiji i cijeloj Evropi, Gradačac je investitorima dokazao da se poštuju određeni standardi koji su preduslov za bilo kakve pregovore o saradnji. Certifikat povoljnog poslovnog okruženja je garancija da je odnos lokalne vlasti prema privrednicima adekvatan i da postoje dobri uslovi za poslovanje. Naročito je važan za buduće potencijalne investitore, jer svako od njih želi znati u kakvu sredinu dolazi, kako je tamo poslovati, koje kompanije su već tu i sl. Certifikat je itekako olakšao posao i nama privrednicima“, zaključio je Hanić.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama.
Hajde da odmah utvrdimo svrhu postojanja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Na zvaničnoj stranici lijepo piše da je banka nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi pomogla zemljama u tranziciji da izgrade svoja demokratska društva kroz podršku projektima u privatnom sektoru i, po potrebi, javnim investicijama. Dioničari u banci su 65 zemalja. Najveći među njima su Sjedinjene Američke Države, dok su nedaleko iza evropske sile, poput Njemačke, Francuske i Italije, kao i EU u cjelini.

Kako funkcioniše EBRD? Otvorili su kancelarije u 30-ak zemalja u razvoju. Tamo kreditiraju, podržavaju ili postaju suvlasnici perspektivnih projekata. Propisano je da oko 80% ulaganja treba biti u privatni sektor, fabrike, energetski i finansijski održive projekte. Samo 20% bi trebalo posvetiti javnim projektima i to uglavnom na lokalnom nivou, poput vodosnabdijevanja u Visokom.

Pa šta se onda dogodilo sa misijom EBRD-a u Bosni i Hercegovini? Umjesto da 80% od do sada uloženih 2,1 milijarde eura ode u privatni sektor, oni su uložili samo 11%. Da pojasnim, umjesto 1,7 milijardi eura, privatnom sektoru su dali 232 miliona. S druge strane, umjesto 400 miliona eura, državi BiH su dali 1,88 milijardi, uglavnom za koridor 5C.

Ovakve brojke su dovoljne za tužbu protiv čelnika EBRD. Oni ne samo da ne podržavaju privatni sektor u skladu sa svojom misijom, već hrane antievropske stranke na vlasti ostavljajući im na raspolaganje orgroman novac. I vrapci na grani znaju da je jačanje privatnog sektora jedini spas za BiH. Tek povećanje radnih mjesta u privatnim firmama i rast njihovih plata može dovesti do toga da radna mjesta kod privatnika budu konkurentna preplaćenoj administraciji. Ovo je osnovni preduslov da BiH ima šansu za osptanak. EBRD iz naizgled misterioznih razloga radi upravo suprotno.

Postoji u ekonomskoj teoriji izraz “istiskivanje” (crowding out). Često se istiskivanje pominje kada država previše investira, pa zbog toga u bankarskom sektoru ne postoji interes za podršku privatnicima. U BiH je na snazi možda najjače istiskivanje na svijetu. Prvo entiteti i kantoni značajan procenat svojih budžeta finansiraju obveznicama i trezorskim zapisima, pa banke svoje pozicije tu parkiraju na najsigurnijeg mogućeg dužnika. Kao da to nije dovoljno, tu ulijeću institucije poput EBRD, koja, umjesto da insistira na privatnim projektima, BH vlastima isporučuje skoro dvije milijarde eura. Tako su sretni bankari, koji bez rizika u izvještajima prikazuju profit, ali i BH političari koji svoj utjecaj preko tendera šire, umjesto da ga gube.

S druge strane imate privatnike koji vape za povoljnijim kreditnim linijama. I tako se ponavlja naše poslijeratno prokletstvo. Zadovoljni su oni koji troše budžet na račun onih koji ga pune.

Zašto je EBRD u BiH na kriminalan način iznevjerio svoju misiju? Najlakše bi bilo reći da su SAD i evropski partneri dogovorili da nas sruše iz nekog zavjereničkog razloga; da je ovo rezultat tajnih konkretnih dogovora svjetskih vođa.

To jednostavno nije tako. Odgovor je jednostavniji, a za BiH i prirodniji. U pitanju su lijenost i neznanje. Od 30 zemalja u kojima djeluju, nama su poslali one najgore, ne zato da nas kazne, već zato što smo im po prioritetu zadnja rupa na svirali.

I zato, svaki put kad se dvoumite između dva uzroka neke naše nevolje: 1) teorija zavjere, koja bi zahtjevala da se veliki broj ljudi sastane, nešto odluči vezano za BiH, te koordinirano i tačno to sprovodi, i 2) obična nestručnost i lijenost; uvijek odaberite ovu drugu. Nikad nećete pogriješiti, bilo da se radi o ulozi međunarodnih finansijskih instituacija i vlada, ujedinjenju ljevice, sprovedbi zakona ili djelovanju koalicije u Bužimu.

Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama. A kad se za nekoliko godina završi gradnja koridora i hiljade građevinaca se zapita “šta ćemo sad?”, ostat će nam radna mjesta na naplatnim kućicama i ogromni krediti, umjesto hiljada dugoročno zaposlenih građana u turizmu i proizvodnji.

Ko je ispred BiH zadužen da podigne glas zbog ovakve EBRD politike? Zvanična lista članova odbora navodi da nas tamo predstavljaju Mirko Šarović i Adil Osmanović. Eto. Da ne bude, nema ko da se pobuni. Imamo po jednog za svaki entitet.

 

 

Edin Forto (edinforto.wordpress.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoIzvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u 2017. iznosio je 76 miliona KM i veći je za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.
Istovremeno, uvoz je iznosio 142 miliona KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalović u intervjuu Srni.

"Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tokom 2016. godine on je iznosio 61 posto, a u 2015. 48 posto", napominje Lalović i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU prošle godine bio je veći za 24 posto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset posto ispod nivoa izvoza zabilježenog u 2012., kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište
/prije ulaska u EU/.

Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalović navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode sa niskom dodatom vrijednošću /mlijeko i pavlaka/.

"Fermentisani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, zatim sir devet posto, te maslac dva posto", precizira Lalović.

Posmatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njenim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište - 32 posto ili 24 miliona KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini.

Ona je istakla da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 miliona KM ili 21 posto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016., te dodala da slijede Makedonija, Kosovo, pa Srbija.

Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 posto, potom mlijeko i pavlaka 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto.

Lalović navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije jesu Njemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija.

Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta.

Lalović naglašava da je potrebno da se proizvođači što više okreću ka proizvodnji dugotrajnih namirnica, u koje je uložen veći stepen obrade i koje imaju veću tržišnu cijenu, a za tako nešto potrebna su značajna ulaganja u proces proizvodnje.

"Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali da idu u smjeru proširivanje palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brendiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inostranom tržištu", kaže Lalović za Srnu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

fisKompanija FIS protekle godine je završila petogodišnji investicioni plan vrijedan 20 miliona KM i zaposlila značajan broj radnika, čime se nametnula kao lider u proizvodnji namještaja.
Ovo se, između ostalog, navodi u obavijesti kompanije koja je danas objavljena u dnevnoj štampi u vidu plaćenog oglasa. U obavijesti se navodi da su prošle godine postignuti dobri rezultati i ostvareni zadati planovi u svakom segmentu.

Također se navodi da su se vlasnici kompanije prije nekoliko godina povukli a upravljačku funkciju prenijeli na profesionalni menadžment.

– Izvršena je kompletna reorganizacija poslovanja pri kojoj je vlasnička funkcija u potpunosti odvojena od upravljačke, što se u praksi pokazalo vrlo uspješnim za poslovanje. Uprava poduzeća slijedi temeljna načela koja su postavili vlasnici poštujući pri tome najviše standarde poslovanja, stoji u obavijesti.

Uprava preduzeća i u ovoj godini planira snaženje maloprodajne mreže, dodatnu modernizaciju proizvodnje kao i nova zapošljavanja.

Zadatim planovima FIS želi dati novi zamah ekonomskom razvoju regije ali i države u cjelini.

(BiznisInfo)

Stranica 2 od 13

S5 Box