Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

sanskimostVlasnik njemačke kompanije HIK GmbH, Berthold Brentrup, na inicijativu svojih radnika iz Hrustova u Sanskom Mostu, odlučio je dio proizvodnje prebaciti u Bosnu i Hercegovinu, piše BiznisInfo.
U martu 2018. osnovao je firmu “HIK – SM“ d.o.o., sa sjedištem u ulici Prvomajska bb u Sanskom Mostu, koja bi u januaru naredne godine trebala početi proizvodnju, a do 2020. planirano je zapošljavanje 100 ljudi.

– Do kraja augusta 2018. očekujemo dobijanje građevinske dozvole a u periodu od 01.09. do 30.11.2018. planiramo izgraditi proizvodnu halu. U decembru 2018. kreće instalacija mašina koje su već kupljene i nalaze se u skladištu firme HIK GmbH u Njemačkoj, a u januaru 2019. planiran je početak probne proizvodnje – kazao je za BiznisInfo direktor firme “HIK – SM“ d.o.o. Ejub Topić.

Osnovna djelatnost firme HIK-SM doo bit će konfekcioniranje kablova i vodica, proizvodnja kablovskih setova i semiranje elektro ormara za potrebe firme HIK GmbH Oberzent koja 80 % proizvodnje izvozi van granica Njemačke.

– Na obuci u Njemačkoj već se nalazi 5 ljudi a početkom septembra 2018. na edukaciju odlazi još 15 radnika koji se vraćaju krajem novembra 2018. Ovih 20 ljudi činit će jezgro posade kojoj ćemo dodati još 10 ljudi u decembru 2018. i planiramo s 30 radnika početi proizvodnju u januaru 2019. Do kraja 2019. planirani broj radnika je 50 a do kraja 2020. ukupno 100 zaposlenih radnika – naglasio je Topić.

U daljnjoj perspektivi, ovisno o situaciji na tržištu, realna je opcija širenja proizvodnje i povećanja broja zaposlenih. Specifičnost ovih poslova je da će dvije trećine radne snage biti žene.

Osim firme HIK GmbH, Brentrup je vlasnik i sestrinske firme HIS koja se bavi izgradnjom fotonaponskih solarnih elektrana, koja izvozi opremu u 60 zemalja svijeta. Prema ugovoru o poslovnoj saradnji HIK-SM doo će zastupati u BiH i firmu HIS i početi nuditi solarne sisteme u drugoj polovini 2019. godine.

Odlična saradnja s načelnikom
Inače, na sastanku s načelnikom općine Sanski Most Farisom Hasanbegovićem, Brentrup je dobio uvjerenja da će općinska administracija učiniti sve da pomogne realizaciju ovog projekta.

Za potrebe izgradnje hale za proizvodnju planirane površine 3.000 m2 (sa mogućnošću proširenja na 6.000 m2) kupljeno je 17.000 m2 zemljišta.

Od 1. maja na poziciju izvršnog direktora Brentrup je imenovao Topića, diplomiranog elektro inženjera sa 35-godišnjim iskustvom.

– Odlučeno je da se u prvoj fazi gradi hala površine 2.400 m2 za koju je 16. jula dobijena Urbanistička saglasnost. Pokazalo se da gospodin Hasanbegović i općinska administracija do sada u potpunosti servisiraju sve zahtjeve HIK-SM doo u okvirima zakonskih rokova i općinskih procedura – navodi Topić.

O kompaniji
Firma HIK GmbH u Njemačkoj, na lokaciji D-64760, Oberzent je već 35 godina dokazana dinamična, inovativna i učinkovita firma u razvoju, izgradnji prototipova i serijskoj proizvodnji mehatronskih sistema, razvodnih ormara, električnih modula, Plug-In kabelske konfekcije, vodova i žičanih setova, te sveobuhvatnih usluga na području logistike i obrade podataka.

Kao porodična firma s 220 radnika ovo preduzeće spaja kulturu rukovođenja s dobrom ekonomskom osnovom.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

namjestaj2Agencija Reuters objavila je reportažu o kompaniji Zanat iz Konjica, u vlasništvu porodice Nikšić, koja proizvodi ručno rađeni namještaj za svjetska tržišta.
Reuters piše da se porodica Nikšić bavi obradom drveta još od 1919, kao i da se iz Konjica prije 100 godina izvozio namještaj za Pariz i Milano. No, dodaje se da su glavni proizvođači uništeni u ratu 1992-1995. godine.

Nekoliko godina nakon toga država je izvozila samo trupce i poluproizvode. Stvari su se potom opet promijenile i sada izvoz namještaja predstavlja oko 4 posto bruto-društvenog proizvoda Bosne i Hercegovine.

Govoreći o porodici Nikšić, Reuters piše da su oni ponovo započeli biznis nakon rata, te da se bave proizvodnjom tradicionalnog namještaja. Njihov izvoz je doživio pravi procvat 2015. kada su pokrenuli brend Zanat, rekao je Orhan Nikšić, koji je suvlasnik kompanije zajedno s bratom Ademom.

– Iskombinovali smo tradicionalne tehnike drvorezbarstva s modernim dizajnom, i naši proizvodi od visoko-kvalitetnih prirodnih materijala se prodaju na četiri kontinenta – rekao je Nikšić za Reuters, u radionici Zanata.

Dodao je da se radna snaga udvostručila prethodnih godina. Zanat izvozi oko 95 posto proizvoda od oraha, hrasta i javora, uglavnom u Evropu, Sjedinjene Države, Australiju i Hong Kong. Cijene po komadu namještaja se kreću od 700 do 4.000 eura, rekao je Nikšić, koji je bivši ekonomista Svjetske banke.

Zanat je doživio procvat u saradnji sa svjetskim dizajnerima namještaja, ali se drugi proizvođači u BiH suočavaju s nedostatkom sirovina i podrške vlasti, navodi agencija.

Detalj iz kompanije Inside

– Mi imamo sirovih materijala i potražnje na tržištu, ali nekontrolisana sječa šume i izvoz trupaca može naštetiti ovom sektoru – rekao je Suad Ećo, izvršni direktor sarajevske kompanije Inside.

On kaže da bi vlasti trebale proglasiti drvnu industriju strateškim sektorom i zabraniti izvoz trupaca, kao i oporezovati neke poluproizvode.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

bingo1Tuzlanska kompanija Bingo je od četvrtka novi vlasnik glavnine imovine preduzeća Energoinvest Termoaparati d.d. u stečaju. Ponudom od 7 miliona KM, kompanija Bingo je postala vlasnik zemljišta i nekretnina u Donjem Butmiru procijenjenih na 7,5 miliona KM, kao i mašina i opreme procijenjenih na 500 hiljada KM.
Iako je početna cijena imovine bila za milion veća od ponuđene cijene, odbor povjerilaca je prihvatio ovakvu ponudu, s obzirom da je dosad ujedno i najveća zabilježena ponuda.

Kompanija Bingo je već uplatila depozit od 270 hiljada KM, koji je bio preduslov za učestvovanje u javnoj prodaji, a u narednih mjesec dana trebala bi uplatiti još nešto više od 6,7 miliona KM.

Podsjećamo, Energoinvest Termoaparati su u stečaj otišli 2011. godine, dvije godine nakon što je ubistavljena proizvodnja u ovoj fabrici. Sa obustavom proizvodnje, bez posla je ostalo oko 120 radnika, koji su svoja potraživanja prijavili kasnije kroz stečajni postupak.

Iako još uvijek nije poznato koliko povjertilaca će biti namireno od prodaje, s obzirom da tek treba izvještačiti tačna potraživanja svakog povjerioca, prve nezvanične informacije govore kako bi se moglo isplatiti čak 90 posto potraživanja iz općeg reda, odnosno potraživanja radnika i dobavljača, kao i potraživanja države.

Ovaj iznos bi mogao biti i veći, u zavisnosti od ishoda aktivnih sporova koji su proizašli iz stečaja. Stečajni upravnik u ovom preduzeću je Hamdija Muratović. Dosad su se kao potencijalni kupci javljale tri firme, dvije iz Turske i jedna iz Austrije, ali nijedna nije došla na potpisivanje konačnog sporazuma o kupoprodaji.

(Oslobođenje)

Ocijeni...
(0 glasova)

rudnik3Konačno su došli bolji dani za Rudnik soli Tuzla koji je godinama grcao u dugovima, a sada je spreman za obaranje ličnog rekorda u proizvodnji i ostvarenju milionskog prihoda.
Nakon ispunjenja plana finansijske konsolidacije menadžment ovog preduzeća započeo je investicijske cikluse, modernizaciju proizvodnih postrojenja, poboljšanje uslova rada, ali i povećanje plaća radnicima koji rudničku kapiju danas zadovoljno napuštaju na kraju radnog vremena.

Sve spomenuto u konačnici je dovelo i do povećanja obima proizvodnje, a plan za 2018. godinu premašen je još u mjesecu martu.

Trenutni pokazatelji govore da će ova godina biti rekordna u obimu proizvodnje, ali i ostvarenju prihoda.

Iz minusa prešli u dobit od dva miliona KM

Rudnik soli Tuzla u prošloj godini zabilježio je značajne uspjehe. Dobit je iznosila više od dva miliona konvertibilnih maraka, a ostvarena je proizvodnja i isporuka slane vode u iznosu od skoro 3,4 miliona kubnih metara prema naručiocima, odnosno kompaniji Sisecam Soda Lukavac, Pannonici u Tuzli i Solani.

Planirani rast proizvodnje u ovoj godini iznosi 3,5 posto, a prema riječima direktora Anisa Šaldića, Rudnik soli Tuzla u prvom kvartalu već je ostvario godišnji plan poslovanja.

"Naši rezultati pokazuju da ćemo u izvještaju za šest mjeseci ove godine imati više od milion KM pozitivnog poslovanja", rekao je Šaldić na početku razgovora za Klix.ba.

Prije izrade Elaborata o finansijskoj konsolidaciji dugovanja tuzlanskog Rudnika soli iznosila su više od tri miliona maraka.

Najviše potraživanja je bilo od Elektroprivrede BiH u iznosu višem od dva miliona KM, Zavoda zdravstvenog osiguranja više od milion KM i Zavoda za zapošljavanje skoro 150.000 KM.

Svi dugovi do danas su izmireni, a Rudnik soli Tuzla se vodi kao preduzeće bez dugovanja i s pozitivnim poslovanjem.

Modernizacija postrojenja

Nakon rješavanja ovog velikog problema započeta je modernizacija proizvodnog procesa.

Danas ovaj rudnik raspolaže opremom koja automatski zaustavlja procese ukoliko dođe do kritičnih tačaka prilikom punjenja rezervoara slanom vodom.

"Modernizacija se direktno odnosi na proces transporta koji je ključan u rudniku, odnosno riječ je o pumpnim stanicama čiji je rad automatiziran i sada je onemogućeno izlijevanje vode iz rezervoara, a na kritičnim tačkama zastupljeno je mjerenje pritisaka. Na takav način čuvamo naše cjevovode od pucanja i nastanka mogućih šteta", pojašnjava Šaldić.

Proces rada sada se prati u kontinuitetu 24 sata dnevno, a osim što je radnicima obavljanje posla jednostavnije i lakše, osigurana je i dodatna zaštita imovine građana.

Naime, uz raniju opremu znalo se dešavati da dođe do izlijevanja vode iz rezervoara te plavljenja stambenih objekata i poljoprivrednih površina, zbog čega je prošle godine, na osnovu tužbi za nadoknadu štete Rudnik soli Tuzla morao izdvojiti okvirno 200.000 KM.

Investicije od 6,5 miliona KM

Prema godišnjem planu, Rudnik soli Tuzla će iz vlastitih sredstava do kraja 2018. godine investirati 6,5 miliona maraka, a najveći dio će biti utrošen u otvaranje tri nove bušotine.

"U posljednje tri godine otvaramo po tri nove bušotine i takav plan je za narednu deceniju. Na ovakav način pratimo potrebe naših kupaca.
Također, planirano je i otvaranje novog proizvodnog pogona na rudnom polju Tetima", otkriva nam Šaldić.

Menadžment ovog rudnika započet će i realizaciju projekta energetske efikasnosti koji će donijeti uštede do 700.000 KM.

"Ovdje je planirana modernizacija pumpnih stanica koje su veliki potrošači električne energije. Naime, trenutni motori na pumpama su starijeg tipa i planiramo ih modernizovati, odnosno na njih instalirati pogon s frekventnim upravljanjem koji će imati uštede električne energije za 30 posto, što na godišnjem nivou iznosi blizu 700.000 KM", dodaje sagovornik portala Klix.ba.

Rudnik danas zapošljava 135 radnika, a s obzirom na to da određeni broj njih u narednom periodu stječe uslove za odlazak u penziju u planu je i zapošljavanje mlade radne snage.

"Prirodan odliv radne snage zbog penzionisanja nadoknadit ćemo mladim radnicima koji će nam uz modernizaciju veoma dobro doći", kaže Šaldić koji na kraju s ponosom ističe da će 2018. biti rekordna godina po povećanju proizvodnje i isporuci slanice.

Svim radnicima ovog preduzeća radni staž uredno je uvezan, a pored redovne plaće također imaju i regres te naknade za vjerske praznike.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

henkelKompanija “Henkel Adhezivi BH”, koja je dio grupacije njemačkog giganta „Henkela“, planira proširenje svoje tvornice u Bileći.
Njemačka firma “Henkel” prisutna je u BiH već dugi niz godina, a 2015. godine je na 6.000 kvadrata otvorena nova tvornica “Henkel Adhezivi BH” u Bileći.

Mjesto je odabrano između ostalog i zbog neposredne blizine sirovine za proizvodnju praškastih ljepila koje ova firma proizvodi.

“Henkel Adhezivi BH” svoje cementne proizvode za ljepljenje pločica i toplinsku izolaciju objekata isporučuje kako domaćim tako i susjednim tržištima, kao što su Hrvatska, Crna Gora i Albanija.

Tvornica trenutno zapošljava 25 radnika, a planira se novo zapošljavanje uz širenje poslovnih aktivnosti.

Ovo je rečeno na sastanku s predstavnicima Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) koji su poravili u Bileći.

Uspješne privatizacije
Predstavnici FIPA-e su se sastali i sa zamjenikom načelnika, Miloradom Radović.

On je istakao da su u proteklom razdoblju imali nekoliko uspješnih privatizacija među kojima su objekti bivše Kovnice, a koju je kupila firma Unis Tok iz Kalesije (koja posluje sa švedskom firmom SKF), kao i kupovinu dijela bivše tvornice ćilima Bilećanka – Tekstilni kombinat a.d. Bileća, tako da je potencijalnim investitorima ostao na raspolaganju još jedan dio proizvodnog kompleksa.

Također je navedeno da se turistička ponuda Općine Bileća značajno povećala izgradnjom hotela na dijelu obale bilećkog jezera, kao prve faze projekta turističkog kompleksa koji predviđa i izgradnju bungalova i drugih pratećih turističkih sadržaja.

O Henkelu
Henkel je njemačka korporacija za proizvodnju hemijskih proizvoda čije je sjedište u Dizeldorfu.

Kompanija je aktivna u potrošačkom i industrijskom sektoru. Osnovana je 1876. a djeluje kroz tri sektora (sredstva za pranje rublja i kućnu njegu, kozmetički proizvodi i tehnologija ljepljenja).

Njeni brendovi su Loctite, Persil, Fa i mnogi drugi.

Prošle godine Henkel je ostvario prihode od prodaje od preko 20 milijardi eura i profit od 3,4 milijarde, a upošljavao je 51.350 radnika, od kojih 80 posto rade izvan Njemačke.

 

(BiznisInfo)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

smartphone8Adi Tatarko i Alon Cohen do 2009. su bili obični „par iz susjedstva“, a danas su vlasnici kompanije čija se vrijednost procjenjuje na 4 milijarde dolara. A sve je počelo frustracijom kada su renovirali svoj dom u gradu Palo Alto u Kaliforniji.
Proces renoviranja bio je teži nego što su očekivali. Bilo im je, kako kažu, teško da pronađu ideje, materijale i profesionalce koji će im pomoći.

Inspirisani tim poteškoćama, odlučili su da osnuju online platformu koja će ljudima olakšati renoviranje i uređenje doma. Tako je nastao Houzz, koji ljudima koji uređuju dom omogućava da se povežu s profesionalcima, kao što su dizajneri ili arhitekte, da s njima razmjenjuju ideje i da traže savjete.

Osim toga, zahvaljujući tehnologiji takozvane uvećane realnosti, ljudi mogu odmah pogledati kako bi neko rješenje ili neki dio namještaja izgledao u njihovom domu. Na kraju, putem sajta mogu i kupovati namještaj. Danas sajt i aplikacija imaju više od 40 miliona posjetitelja mjesečno.

Prvi korisnici bili poznanici
Godinu nakona što su pokrenuli Houzz, Tatarko i Cohen su napustili svoje poslove – ona je radila u finansijskom planiranju a on je bio inženjer u eBayu – kako bi se posvetili svojoj kompaniji. Za početak su zamolili roditelje od prijatelja svoje djece da se registiraju na sajtu.

Houzz je brzo rastao, i već 2010. oni su primili prve uposlenike. Četiri godine kasnije šire se na Veliku Britaniju, svoje prvo strano tržište. Danas su globalni brend prisutan u 15 zemalja, sa regionalnim uredima u Londonu, Berlinu, Sidneju, Tel Avivu, Moskvi i Tokiju.

– Mi mijenjamo način na koji ljudi nabavljaju stvari za svoj dom. Ljudi ovdje mogu naći sve što im treba, bilo da preuređuju sobu ili grade dom vrijedan više miliona dolara – kaže Tatarko.

Prodaje se 10 miliona proizvoda
Houzz ima dva glavna načina na koja zarađuje novac. Premijum paket članstva dozvoljava profesionalcima, odnosno arhitektima ili prodavačima namještaja, da plate kako bi njihovi brendovi bili vidljiviji.

Kompanija također uzima procenat od prodaje namještaja. Trenutno se putem ovog sajta nudi 10 miliona proizvoda od 20.000 prodavača.

Vlasnici kompanije odbijaju da komentarišu njenu vrijednost, ali istraživačka firma CB Insights procjenjuje vrijednost Houzza na 4 milijarde dolara.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

vjetroturbinaELIN MOTORS Bosnia trenutno proizvodi svoj peti stator od 8,6 MW. To je najveća snaga koja se trenutno u svijetu koristi za proizvodnju električne enegrije iz snage vjetra. Firma iz Finske kupila ga je u Živinicama od Elin Motors Bosnia, firme koja još nijedan svoj proizvod nije prodala u BiH.
Elin Motors Bosnia od 2015. godine u Živinicama proizvodi vjetrogeneratore za kupce širom svijeta. Dio matične austrijske kompanije, Elin Motors Bosnia prvo je sklapala rotore i statore koji se ugrađuju u vjetrogeneratore. Sada zapošljavaju 150 ljudi, rotore i statore sami proizvode i ugrađuju a uskoro će iz njihovog proizvodnog pogona izaći i kompletno ovdje proizveden vjetrogenerator.

„Proizvodnja je počela u julu 2015. godine. Prvo smo radili kao dio kompanije Tracyc ali kako je raslo tržište i kako smo imali sve više narudžbi tako je postajalo logično da se proizvodnja vjetrogeneratora odvoji od ostalih poslova. Tako je nastao Elin Motors Bosnia“, kaže za BiznisInfo Adnan Halilagić, menadžer za upravljanje kvalitetom.

Firma je preuzela 33 radnika sestrinske kompanije a nakon što su 2015. kupili zemljište površine 10.000 m2 sa 4 000 m2 radnog prostora, u potpunosti su adaptirali i preuredili postojeću zgradu. Nastavili su sa investicijama pa je u pogon instalirana vakumska impregnacija čija se vrijednost mjeri u milionima a uspostavljeno je i područje za finalnu montažu i lakirnicu.

Prvi proizvod izašao je iz firme u decembru 2015. godine.
„Bavimo se serijskom proizvodnjom vjetrogeneratora snage od 2,5 do 3,5 MW. Na početku smo sklapali komponente koje su dolazile iz Austrije, sada već sami proizvodimo komponente za kompletne vjetrogeneratore kao i same vjetrogeneratore. U pitanju su vjetrogeneratori snage od 2,5 do 3,4 MW, 660 volti, niskonaponski kliznokolutni generatori koji se upotrebljavaju za pogone u vjetrenjačama odnosno za proizvodnju električne energije iz vjetra“, pojašnjava Eldin Suljkić, menadžer za proizvodnju.

A broj kupaca koji osim matične firme kupuju direktno od Elin Motors Bosnia stalno raste. Na početku ih je bilo 2, sada ih je 5. Sljedeće godine, skočiće na osam.

Uz broj kupaca Elin Motors Bosnia podiže ljestvicu i kada je u pitanju kvalitet, snaga i sofisticiranost proizvoda.

„Ranije smo radili generatore maksimalno do 3,5 MW. Sada proizvodimo već peti stator snage 8,6 MW i to je trenutno najveći stator koji se koristi za proizvodnju električne energije iz vjetra, po pitanju veličine i snage. Naručio ga je kupac iz Finske“, kaže Adnan.

Iz firme sedmično izađe 8 do 9 gotovih proizvoda a svaki od njih težak je između 8 i 11 tona. Svi se transportuju u matičnu firmu u Austriju koja ih dalje distribuira kupcima a ilustracije radi recimo da se na jednom kamionu mogu transportovati dva generatora.

A koliko je proizvodnja zahtjevna, govori i činjenica da je u svaki stator ugrađeno 3.500 komponenti. Osim toga, u pitanju je serijska proizvodnja što znači da svaki proizvedeni primjerak mora biti identičan a 95 posto proizvodnje obavlja se ljudskom rukom.

„Tehnologija igra ključnu ulogu kada je u pitanju energija vjetra. Sam razvoj mašine je ključan jer brzina strujanja vjetra je ista i vi na nju ne možete uticati kao što možete uticati na neke druge izvore energije kao što je npr. para ili sl. Razlika može biti samo u tome kako će mašina biti napravljena da energiju iskoristi na najbolji način. I zato smo mi ponosni što svake godine imamo sve više kupaca i što sve više dolaze direktno kod nas“, kaže Suljkić.

Kao logičan sljedeći korak, očekuju narudžbu da sami proizvedu kompletan vjetrogenerator. Kupci i zainteresovani partneri sa svih kontinenata, najjači u industriji energije, svakog mjeseca dolaze u poslovnu zonu Maline da se uvjere kako izgleda proizvodnja u firmi. Sve mora biti na vrhunskom nivou, svi standardi sigurnosti i kvaliteta moraju biti zadovoljeni.

No sve to nije bilo dovoljno da bi Elin Motors Bosnia kupce našao i u Bosni i Hercegovini.

Državni i privatni investitori koji u BiH grade vjetroelektrane nikada nisu ušli u Elin Motors Bosnia niti od ove firme zatražili ponudu.

„Naši investitori ne kupuju proizvode ovdje. Slali smo pisma interesa i nudili saradnju ali niko nam nikada nije odgovorio. Imali smo različite inicijative i prema državnim i prema privatnim firmama, ali nije bilo odgovora. Ne znamo zašto. Sve što se ugrađuje u vjetroelektrane koje se grade u BiH apsolutno se uklapa u naš proizvodni program. Ne vjerujemo da neko može biti cjenovno povoljniji od nas, pogotovo kada je u pitanju održavanje“, kažu nam u Elin Motorsu.

Dok se nešto ne promijeni, ostaje im da se bore na tržištu Japana, Finske, SAD-a…

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

osiguranjeCroatia osiguranje saopštilo je u četvrtak da je potpisalo ugovor o kupovini Central osiguranja u BiH. Ova vijest u poslovnim krugovima nije dočekana s posebnim iznenađenjem jer se o ovoj akviziciji već duže vremena špekulisalo.

Central osiguranje je osnovano sredinom 2016. a već prošle godine ostvarilo je prihode od oko 16,6 miliona maraka i dobit od 3,9 miliona KM, piše BiznisInfo.

Vlasnici Central osiguranja su CEPS Kiseljak sa 70 posto i Centar gradnja Široki Brijeg sa 30 posto. Osim Central osiguranja, Croatia osiguranje je kupilo Testing Grupu, mrežu stanica za tehnički pregled vozila.

Stanje na tržištu osiguranja prije ove akvizicije izgledalo je ovako, a prema podacima o visini premije u prvih pet mjeseci ove godine:

Adriatic 26.597.846 KM
Sarajevo osiguranje 25.905.204 KM
Uniqa 25.827.516 KM
Euroherc 23.588.998 KM
Croatia osiguranje 21.505.876

Central 15.745.824 KM
Dakle, Croatia i Central zajedno imaju premiju od oko 37,2 miliona KM, po čemu praktično postaju lider na tržištu Bosne i Hercegovine u slučaju da budu spojeni u jedno osiguranje.

Jučer nije rečeno da li će Cental osiguranje biti pripojeno Croatiji ili će nastaviti poslovati odvojeno, kao dva brenda pod jednim vlasnikom.

Treba napomenuti da Adriatic i Euroherc imaju istog vlasnika – Agram grupu. Ova dva osiguranja zajedno za pet mjeseci imaju preko 50 miliona KM premije, što znači da Agram grupa u cjelini ipak ostaje lider na tržištu.

Dodajmo još da je ovo četvrta velika akvizicija na tržištu osiguranja BiH ove i prošle godine.

Grawe osiguranje je kupilo i pripojilo VGT, dok je Bosna-sunce je kupilo i pripojilo Zovko osiguranje (i tako je nastalo Adriatic osiguranje).

Austrijski VIG je kupio Merkur osiguranje ali ga nije pripojio svom Wiener osiguranju u BiH, već su oni nastavili poslovati kao dva brenda.

Za ovu godinu najavljena je privatizacija udjela od 45,5 posto Vlade Federacije u Sarajevo-osiguranju.

(BiznisInfo)

četvrtak, 28 Juni 2018 00:00

Ovo je najbogatija porodica na svijetu

Ocijeni...
(0 glasova)

novac5Najbogatijih 25 porodica na svijetu posjeduje bogatstvo od oko 1.100 milijardi dolara, prema podacima američkog Bloomberga, piše BiznisInfo.
Nabogatija familija na svijetu je američka porodica Walton, čije ukupno bogatstvo iznosi 152 milijarde dolara.

Oni su vlasnici Walmarta, najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca s prihodima od 500 milijardi dolara i skoro 12.000 prodavnica širom svijeta.

Na drugom mjestu je porodica Koch s imovinom vrijednom 98,7 milijardi dolara. Koch Industries jedna je od najvećih američkih kompanija i bavi se raznim industrijskim granama.

Na trećem mjestu je porodica Mars „teška“ 90 milijardi dolara. Porodica se bavi biznisom sa slatkišima a poznata je po čokoladicama Mars, Milky Way, M&M itd.

Četvrta je belgijska porodica Van Dam koja se bavi proizvodnjom piva, a vlasnici su brendova kao što su Budweiser, Corona, Stella Arois. Njihovo bogatstvo iznosi 54,1 milijardu dolara.

Na petom mjestu je porodica Dumas (kompanija Hermes, 49,2 milijardi), a zatim slijede familije Wertheimer (brend Chanel, 45,6 milijardi), Ambani (Ambani konglomerat, 43 milijarde), Quandt (BMW, 43 milijarde), Cargill MacMillen (42 milijarde), Boehringer (42 milijarde)…

U ovoj analizi navedeni su samo takozvani porodični klanovi, odnosno naslijeđeni biznis. Pojedinačni milijarderi koji su se sami obogatili, poput Jeffa Bezosa, koji je najbogatiji pojedinac na svijetu, nisu uključeni u listu. Bezosovo bogatstvo trenutno se procjenjuje na oko 140 milijardi dolara.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

gorenjeKineski Hisense preuzeo je u utorak 94 posto dionica slovenskog proizvođača kućanskih aparata Gorenje, javljaju slovenski mediji.
Hisense je koncem maja za dionicu Gorenja ponudio 12 eura, procijenivši tako vrijednost Gorenja na 293 miliona eura. Rok ponude za preuzimanje Gorenja istekao je u utorak, 26. juna.

Ponudu od 12 eura po dionici uz ostale su prihvatili državni fond KAD i japanska korporacija Panasonic, koja je prije nekoliko godina preuzela vlasnički paket od 10 posto te velika većina malih dioničara.

Hisense ovom akvizicijom želi osigurati prisutnost na evropskom tržištu elektronike i kućanskih aparata preko Gorenja, a pretpostavlja se da se u narednom periodu mogu očekivati određene promjene u upravi kompanije.

Prihodi slovenskog koncerna prošle godine su iznosili 1,307 milijardi eura, što je porast za 3,7 posto, ali je neto dobit smanjena sa 8,4 miliona eura u 2016. na 1,2 miliona eura u 2017. godini.

(Klix.ba)

Stranica 2 od 15

S5 Box