Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (200)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaoPotpisivanje ugovora o zapošljavanju 67 djece porodica poginulih boraca upriličeno je danas u prostorijama kompanije Igman d.d. Konjic.
Do realizacija ovog ugovora došlo je kroz projekt "Zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca" Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, u saradnji sa Organizacijom porodica šehida i poginulih boraca FBiH i Udrugom obitelji poginulih i nestalih branitelja HVO-a.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, koji je zahvalio direktoru preduzeća Igman na prepoznavanju problema i odluci da šansu za zaposlenje da djeci šehida i poginulih boraca.

"Koristim priliku da uputim poruku svima onima koji obavljaju javne poslove u općinama, kantonima, Federaciji i državi BiH, te onima koji obavljaju javne pozicije i poslove u javnim preduzećima i ustanovama, da je naša zakonska, ali i moralna obaveza, da posao ponudimo djeci šehida i poginulih boraca, jer upravo su njihovi roditelji dali ono što je najvrjednije za odbranu Bosne i Hercegovine. Dali su svoje živote i zbog toga mi imamo trajnu obavezu da se brinemo o njima", kazao je Bukvarević u izjavi za Fenu.

Ministar Bukvarević podsjetio je da je Zavod za zapošljavanje Federacije BiH izdvojio 700 000 maraka i ta će sredstva, zajedno sa sredstvima kantonalnih vlada, biti usmjerene na zapošljavanje značajnog broja djece šehida.

"Ovakvi programi i projekti daju nam ohrabrenje, jer znamo da na biroima za zapošljavanje imamo oko 6000 djece šehida i poginulih boraca", istaknuo je Bukvarević.

Generalni direktor Igmana Džahid Muratbegović izjavio je kako se danas osjeća najsretnijim čovjekom na svijetu.

"Mi smo u godišnjem planu za 2017. godinu planirali primiti određeni broj radnika, a ovo je samo početak. Sretan sam što smo se dogovorili sa opštinom i Jedinstvenom organizacijom boraca da napravimo ovo sa vama, najzaslužnijim a možda najugroženijim, djecom šehida", dodao je Muratbegović.

(FENA)

ponedjeljak, 23 Januar 2017 00:00

Šarović: I štete i koristi od SSP-a

Ocijeni...
(0 glasova)

sarovicMinistar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da će se primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ između BiH i EU različito odraziti na razne grane proizvodnje, te da će nekima odgovarati, a nekima neće.
Šarović je naveo da će na udaru konkurencije iz EU biti mesna i mliječna industrija, a posebno njihovi sektori koji se odnose na prerađevine.

"U prvom redu udar će osjetiti mljekare, jer su one pod nekom vrstom pritiska. Ove godine ovdje će se naći 4,5 miliona tona mlijeka na koje se neće plaćati carina i prelevman, i na BiH, a posebno entitetima je da nađu način kako da pomognu domaćem mljekarskom sektoru da zadrži istu proizvodnju", kaže on.

S obzirom na to da se povećava izvoz u EU, Šarović smatra da će rezultati u ovoj godini pokazati da je onoliko koliko je mlijeka uvezeno u BiH iz EU toliko i izvezeno.

On je naglasio da će farmeri koji se bave proizvodnjom goveđeg i junećeg mesa moći da nadoknade štetu izvozom u Tursku jer BiH ima dobar aranžman sa tom zemljom i tamo je moguće plasirati svu proizvodnju.

Šarović je pojasnio da će primjena adaptiranog SSP-a, koja počinje od februara, odgovarati proizvođačima voća i povrća jer će od 2. februara moći da izvoze u EU bez carina, a zadovoljni će biti i proizvođači svježe ribe jer dobijaju povećanu kvotu za bescarinski izvoz koja je za njih značajna.

"Trebalo bi da budu zadovoljni i izvoznici šećera jer su dobili bescarinsku kvotu za oko 2.500 tona, te vinari jer će dobiti vrlo visoku kvotu od blizu 20.000 hektolitara, što je značajna mogućnost za izvoz", rekao je Šarović za "Glas Srpske".

Šarović je rekao da je izlaz iz ove situacije veći poljoprivredni budžet, te da on u Srpskoj mora biti uvećan za minimum još 60 miliona KM.

Govoreći o najavama Njemačke da će pomoći BiH u nadoknadi štete koju će pretrpjeti domaća proizvodnja primjenom SSP-a, Šarović je naveo da ova zemlja nudi razne vidove tehničke pomoći za poljoprivredni sektor u BiH, ali ne i novac, a pregovore vode delegacije Republike Srpske, FBiH i BiH.

Kada je riječ o blokadi izmjena Zakona o akcizama zbog koje je dovedena u pitanje isplata druge tranše kredita MMF-a, Šarović je naveo da se u Savjetu ministara BiH u vezi s tim ništa ne dešava.

"Mi smo dva puta dali zeleno svjetlo da to pitanje bude riješeno, lično sam, ne uslovljavajući to na bilo koji način plavim dizelom, pustio da prijedlog izmjena i dopuna zakona o akcizama prođe kroz Savjet ministara, ali očigledno je da je sve zapelo u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH", pojasnio je Šarović.

On je dodao da je tako nastala pat pozicija, te da ne zna kako će biti rasvijetljena, ali je očigledno da MMF i druge finansijske institucije neće dati novac bez donošenja ovih izmjena zakona, što znači da nema ni investicija od Evropske banke za obnovu i razvoj.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

internet5Na teritoriji Bosne i Hercegovine 98 posto od ukupno posmatranih preduzeća upotrebljava računare, 97 posto ima pristup internetu, a 63 posto preduzeća posjeduje web stranicu, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Rezultati godišnjeg istraživanja o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanju preduzeća za 2016. pokazuju i da 94 posto preduzeća od anketiranih koristi širokopojasnu internet konekciju ili neku drugu vrstu širokopojasne konekcije s internetom.

Društveni mediji su sve prisutniji u poslovanju preduzeća. U prilog tome govore rezultati istraživanja po kojima od ukupno posmatranih preduzeća 69 posto koristi neke od društvenih medija.

Klaud (cloud) servisi podrazumijevaju IKT servise kojima se pristupa putem interneta radi upotrebe softvera, prostora za skladištenje podataka i slično. Primjena ovih usluga na internetu je nova tehnologija kojom se koristi 13 posto preduzeća, od ukupno posmatranih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Brz tehnološki napredak i sve veća upotreba tehnologija stvorile su mogućnosti za poslovanje elektronskim putem i samim tim uvjete za nove biznis modele. Obim e-trgovine (naručivanje proizvoda i usluga putem interneta) u odnosu na konvencionalnu trgovinu je nizak. Od ukupno posmatranih preduzeća, 17 posto njih je reklo da koristi web način poslovanja u Bosni i Hercegovini.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomijaProf. dr. Mehmed Jahić dugogodišnji je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i vrstan poznavalac prilika u ekonomiji, posebno u oblasti finansija. Za Klix.ba govori o tome kako i koliko bh. vlasti rade na ekonomskim reformama, ulozi MMF-a i Svjetske banke, zašto je privatizacija bila nastavak rata, ali i o valutnom ratu kao načinu obračuna među velikim silama.

Kako ocjenjujete prioritete reformi koje nam predviđa Reformska agenda?

 

Reformska agenda je zbir zahtjeva određene zajednice, u ovom slučaju EU, koja ima svoj standard koga primati u članstvo, onaj koji vas prima propisuje standarde. Ta evropska agenda podrazumijeva mnogo stvari koje jedna zemlja koja je izašla iz rata, koja nije obnovljena i u kojoj društvena svijest nije dignuta na jedan viši nivo, ili barem vraćena na onaj nivo prije rata, nije na tom nivou da bi se mogla uklopiti u te agende. Uslovi se ne ispunjavaju na papiru već djelima, uslovi se ispunjavaju u ambulantama, školama, općinskim šalterima, industrijskim halama... No, bez obzira na samo provođenje ili neprovođenje te Reformske agende, nas će EU primiti u svoje članstvo kada njima bude odgovaralo, sjetite se samo priče kako mi nismo spremni za Šengen, kako moramo ispuniti mnoge uvjete, a onda preko dana dobijemo Šengen. Tako da morate tu u obzir uzeti i neke vanjske kriterije, ako nekome bude odgovaralo mi ćemo ispunjavati sve uvjete, ali ako ne bude nekome odgovaralo nećemo ispunjavati nijedan.

 

Vlasti se od 2014. godine, pozivajući se na tu Reformsku agendu, kunu u provođenje reformi. Šta smo vidjeli od tih reformi?

 

Oni to vrlo malo ili nimalo provode, a narod nimalo ne osjeti. To što govore da provode reforme je princip dodvoravanja međunarodnoj zajednici i pokazivanja da su oni za reforme jer ne smiju u brk međunarodnoj zajednici reći da neke reforme ne žele provesti, neke ne smiju, a treće ne mogu. To se ne smije reći, inače bi međunarodna zajednica našla načina da ih skloni sa scene jer nisu poslušni. Pa imate jednog člana Predsjedništva koji se hvali kako ćemo ispuniti sve zahtjeve, kako ćemo provesti sve reforme, a unutar države radi sve da do toga ne dođe pri tome tražeći partnera u jednom entitetu.

Iako je određena supervizija prisutna još od Dejtonskog sporazuma, u posljednje dvije godine bh. vlast je doslovno u međunarodnim, prvenstveno finansijskim institucijama, dobila tutora, nijedan zakon se ne smije usvojiti bez aminovanja MMF-a i Svjetske banke.

 

Šta za jednu državu znači takva vrsta tutorstva?

 

Na MMF i Svjetsku banke gledam vrlo specifično. Kada se u nekoj zemlji završi rat oni se pojavljuju u jednoj vrlo zanimljivoj ulozi koja meni liči na orla lešinara koji obilazi i iz zraka gleda gdje šta može uzeti pod plaštom obnove i razvoja. Međunarodna zajednica je odmah nakon rata došla u BiH sa svojim finansijskim institucijama i preko nekih banaka je pokušala aktivirati alate za učešće u privatizaciji, ograničavajući nas šta možemo, a šta ne možemo finansirati, na koji način smijemo podizati standard, propisujući da se devizne rezerve Centralne banke čuvaju pod njenim kišobranom. Dakle, nisu dali prostor za razvoj jer se boje da bismo se brzo snašli. Ovaj narod nije toliko neinteligentan da ne vidi ograničenja, ali smo dovedeni u takvu situaciju jer vlast da bi bila vlast prihvata sve što međunarodna zajednica kaže.

 

Iz entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH tvrde da im stručnjaci MMF-a i Svjetske banke besplatno pomažu u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Jesu li ove međunarodne institucije toliko dobronamjerne pa im naše vlasti bezgranično vjeruju?

 

Međunarodna zajednica nije osnovala MMF da bi on bio neprofitna organizacija, MMF i Svjetska banka su izrazito profitne organizacije koje zarađuju na nerazvijenima ili srednje razvijenima. Iako oni imaju svoje organizacije koje imaju zadatak da pomažu podizanju standarda nerazvijenim zemljama, pa imate IDA-u koja pomaže, IFC koji daje kredite, a kad se razvijete dolazi MIGA koja garantuje za vaš platni promet, ali uzima procent, uzima danak. MMF i Svjetsku banku nije ni osnovala sirotinja već bogati da bi sebi osigurali monopolski utjecaj na finansijska sredstva u plasmanima kako bi mogli određivati kome, kad i pod kojim uvjetima dati sredstva. MMF kod nas kaže da će nam dati kredit, ali odredi prioritete u šta se može ulagati. Zašto? Pa vjerovatno zato što je nečiji interes implementirati nekog svog dobavljača. Imate slučajeve gdje međunarodna zajednica preko raznih vladinih i nevladinih organizacija finansira određene projekte koji se vode kao pomoć BiH. Ali kad uđete u detalje projekta vidite da je 80 posto zadovoljenje potreba infrastrukture tih njihovih ljudi koji implementiraju projekat. Pojednostavljeno, daju vam milion KM, ali onda njihovi ljudi potroše 800.000 KM radeći na implementaciji tog projekta, uvozeći neke stvari iz svojih zemalja.


Jesmo li dovedeni u pat-poziciju: nema plata i penzija bez MMF-a, a aranžman sa MMF-om podrazumijeva uvjete koje oni određuju?

 

Niko nema pravo određivati u šta će zemlja trošiti sredstva. Što će nama MMF davati kredit? Uzeli su naše devizne i slobodne rezerve, novac naših građana, i onda nam taj isti novac daju kroz kredite i zarađuju na nama. Zašto MMF nije rekao da pod strogom kontrolom i pod nadzorom MMF-a Centralna banka BiH devizne rezerve plasira u razvoj BiH? Tada kamata ne bi bila ni dva ni tri posto već 0,5 posto, samo da se pokriju manipulativni troškovi. Sada je u svakom budžetu prva stavka vraćanje međunarodnih dugova, to se prvo vraća i oni se moraju prvo namiriti. Zašto to ne može raditi naša Centralna banka? Evo neka komisija za odobravanje kredita bude mješovita, neka polovinu članova imenuje MMF, ta komisija neka prati procjenu rizika u plasmanu. Kao što možemo garantirati da ćemo vraćati kredite međunarodnim institucijama, isto tako možemo garantirati da ćemo prvo novac vratiti Centralnoj banci. Mi imamo toliko novca da sami sebe možemo razvijati.

 

Jesu li u pravu oni koji kažu da mi danas faktički nemamo Centralnu banku?

 

Mi imamo Centralnu banku, ali je ona pod plaštom međunarodne zajednice svedena na mjenjačnicu. Ona ne može samostalno voditi svoju politiku, ona sada čuva novac, štampa novi ako su neke novčanice oštećene, nadzire donekle rad banaka u BiH brinući se o slobodnim i deviznim rezervama... No, ona nema onu funkciju koju ima u drugim zemljama, jer smo pod plaštom MMF-a koji ne da da mi imamo centralnu banku u punom smislu.

Dodik je nedavno aktuelizirao pitanje Centralne banke tražeći da shodno višku deviznih rezervi štampa određenu sumu novca.

 

Da li je to izvodivo?

 

Ne bih komentarisao te Dodikove poruke, ali je dijelom takva politika uredu. Mora se dati veći stepen samostalnosti Centralnoj banci. Sve dok MMF pod takvom kontrolom i takvim spregama drži Centralnu banku, ona ne obavlja svoju ulogu.

 

Često se kaže kako se ovdje ne bi znalo ko pije, a ko plaća da nije te kontrole MMF-a, da bi se novac štampao kako kome naumpadne?

 

Ali kako ćemo znati da li bi se naši političari i Centralna banka ponašali u korist privrede ako joj ne date slobodu? Dajte malo olabavite vaše mjere. Probajte trenirati naše političare, našu vlast i Centralnu banku. Recite da godinu dana nećete koristiti svoje ovlasti i svoj utjecaj pa ako naše vlasti ne urade posao onako kako zamišlja naše društvo i vi, opet vratite mjere. Čije su pare u toj banci? To su pare naših građana. Ako je to naš novac, zašto ne spustite obaveznu rezervu, a bankama kažete da se rezerva spušta ako će sredstva plasirati u proizvodnju, dajte svakome ko radi na zapošljavanju povoljne uvjete, dajte olakšice svima koji izvoze jer time podstičemo priliv deviza.

Vlast radi sasvim suprotno, nedavno je ukinut podsticaj izvoznicima.

Jeste, pod pritiskom MMF-a. Eto šta vam je MMF i kako nam misli dobro. On ne da da vi iz Evrope izvlačite eure. Kontrola kursa KM je dobra, ali sve ostalo što se tiče plasmana što MMF diktira je loše.

Politika je od ekonomije skoro neodvojiva, ali nam se često poručuje kako bismo u BiH trebali raditi na ekonomskim reformama, koje će automatski generirati političke reforme.

 

Može li ekonomija biti prethodnica?

 

Ne, to je zabluda. Kod nas je društveno-politički sistem postavljen tako da je politika pa ekonomija. Ovdje kada trebamo odlučiti šta ćemo i iz kojih sredstava finansirati moraju se dogovoriti dvojica ili trojica. Kada se bira direktor određenih utjecajnih kompanija moraju se dogovoriti dvojica ili trojica, u privredu ne može doći neko ako ga politika nije aminovala. U uređenim društvima ekonomija mijenja politiku jer razvojem standarda, rastom privrede i zapošljavanja budžetska kasa se drugačije puni, pri čemu i stanovništvo drugačije zadovoljava svoje potrebe.

 

Kako riješiti glavni problem u BiH – enormno visoku stopu nezaposlenosti?

 

Bez malo više elastičnosti kod investiranja taj problem se nikada neće riješiti. Mora se naći rješenje da sa malo jeftinijom kamatnom stopom banke u privredu plasiraju sredstva. Sada imate kamate na štednju od 1 ili 2 posto. Zašto se ta sredstva privredi ne daju uz kamatnu stopu od 3 ili 4 posto. Ako banka štedišama plaća kamatu 1 posto, a onda ta sredstva daje privredi uz kamatu od 2 posto, banka ima zaradu od 100 posto. To je sasvim dovoljna zarada, zašto banka mora zarađivati po 300 posto i privredi davati kredite uz kamatu od 6 ili 7 posto.


Direktori banaka u BiH će reći da smo mi nestabilna zemlja, što utječe na skuplje izvore finansiranja pa su i kamate veće.

To će reći direktori stranih banaka. Mi smo njima nestabilni jer im je malo koliko god zarade. A gdje odnose novac koji ovdje zarade? Odnose ga u države iz kojih su došli. Što tu dobit ne ostave ovdje, da je ponovo plasiraju? Ako smo nestabilni za plasmane, zašto su uopće došli? Kakva je to hrabrost doći u nestabilnu državu i donijeti milijardu eura? U teoriji ekonomije postoji model prema kojem nestabilnost utječe na kamatne stope, ali to ovdje nije tako jer mi nismo toliko nestabilni.

 

Znači li to da razliku između kamatne stope štednje i plasmana banke uzimaju sebi?

 

To je zarada banaka. Gdje to imate da je kamata na štednju 1 posto, a kad ta ista sredstva banka plasira onda je kamata 5 posto? Zašto MMF ne ograniči kamatu na plasmane? Ako imate kamatu na štedne uloge 3 posto, maksimalna kamata na plasmane vam je 5 posto, to vam je dovoljno jer zarađujete 70 posto. Ono što je još gore jeste da mi zakonom nismo rekli da se zarada iz BiH ne može iznijeti. Svake godine iz BiH se isplaćuju stotine miliona KM koje su banke zaradile, na tu zaradu se plati samo 10 posto poreza na dobit. A sve fol banka nije njemačka, austrijska, italijanska.... A gdje odlazi zarada? U Njemačku, Austriju, Italiju...

 

Zabija li vlast nož u leđa vlastitoj privredi izdavanjem obveznica i trezorskih zapisa jer je svakoj banci sigurnije dati kredit vladi nego privredniku kojem niko ne garantira uspjeh?

 

Zato svaka emisija zapisa i uspije jer je vlada garant vraćanja, a kamate su povoljne za banke. Bankarski sistem kreira privredu, politika nema para da kreira privredu. Zašto politika ne kaže da ograničava kamatne stope na plasmane za privredu na 3 posto pa ko hoće nek izvoli. Mi ne smijemo dozvoliti da dobit automatski ide van BiH. Imali smo jedan zakon prema kojem je dobit stranih partnera ostajala u BiH najmanje pet godina. Zašto ne vratimo taj zakon koji je stabilizirajući? I tada je bio MMF pa smo imali taj zakon.

 

Nakon rata industrijski giganti su rasformirani, tada se tvrdilo da je budućnost bh. privrede u malim i srednjim preduzećima, da velike kompanije ne mogu opstati. Jesmo li pogriješili?

 

Prvo je privreda porušena i pokradena u ratu, a privatizacija je bila drugo zabijanje noža u grlo. To je najlošiji primjer privatizacije. Prvo je velika privreda spuštena na malu, a svugdje u svijetu pokretači razvoja privrede su velike kompanije. I danas u svijetu imate kompanije koje zapošljavaju po 30 ili 40 hiljada radnika, a nama su rekli ne možete vi to. A gdje god je mala privreda, mala je i država, gdje je mala privreda mali je i razvoj. Energoinvest, Famos, Hidrogradnja... to su bile u svijetu prepoznatljive kompanije. Ne, to se moralo svesti na mjeru. Emitovani se certifikati nominalne vrijednosti od 100 KM, a već sutradan su prodavani za 3 KM. Vi ste automatski obezvrijedili vrijednost za 97 posto. Odmah se vidjelo da je privatizacija propast za državu. Radnicima se nije dalo neko vrijeme da obnove fabrike, počnu nešto raditi, pa kad je malo razviju onda je privatiziraju, ali ne za certifikate već za novac. Certifikat se mogao koristiti za PIO fondove, otkup stanova, ali je bilo besmisleno njima kupovati fabrike. I šta se desilo? Došli su uglavnom strani privatizacijsko-investicioni fondovi koji su kupili certifikate za 3 KM pa su onda prodavali za 20 KM. Rat se nastavio privatizacijom, grad je onog koji je privatizirao preduzeća u gradovima. Preduzeća su opustošena, iskorištena kao zalog za kredite... Vi se sad možete izboriti za Feroelektro kada su i ulazna vrata pod hipotekom. A ta priča da se privreda mora razvijati na malim i srednjim preduzećima upravo odgovara MMF-u i Svjetskoj banci jer ostajete mali i trebate njihove kredite.

 

Koji su resursi na koje bi se BiH u ovim okolnostima mogla osloniti, na kojim bi se mogla temeljiti bh. privreda?

 

U ovoj situaciji to bi bila poljoprivreda, energetski resursi, proizvodnja i prodaja zdrave hrane i zdrave vode. Svi hvale našu vodu, ali niko neće da je kupi, pri čemu mi godišnje uvozimo vode u vrijednosti od 150 miliona KM. Svi koji kažu da su nam prijatelji, ako žele da nam pomognu neka nam ne daju novac jer ćemo ga još večeras potrošiti. Otkupljujte naše proizvode, dajte nam ugovore za otkup poljoprivrednih proizvoda, mesa, vode...

 

Turska nam je ponudila nešto slično?

 

Da, ona nam jedina pruža ruku. Turska kaže dajte mi toliko mesa godišnje, naši ljudi će se snaći kako da proizvedu tu količinu. Mi se moramo okrenuti resursima koje imamo, a onda svojim poznanstvima, lobijama i radom širiti tržište. Kod nas je malo nakaradno, ako nije prodato iz FBiH nije prodato iz BiH. Trgovina iz RS-a i Brčko distrikta čini platnu bilancu BiH, neka se svako izbori na svoj način da nekome nešto proda.

 

Šta je s ljudskim resursima, kako će očigledna i prilično zastrašujuća depopulizacija utjecati na bh. privredu i općenito budućnost BiH?


Demografski procesi specifično utječu na privredu. Skandinavija ima problem s opadanjem stanovništva, ali se to ne vidi. Ako je prirodni priraštaj negativan, onda vi razvijate uvjete da oni koji su već tu ostanu u državi, umjesto ekstenzivne razvijate intenzivnu privredu, razvijate tehnologiju koja nadoknađuj radnike... Kada stvorite dobre uvjete rada i života, onda možete računati i na porast nataliteta. Tu novu generaciju potom kvalitetno obrazujete i na neki način kvalitetom nadoknađujete kvantitet.


Obrazujemo li generaciju koja bi mogla u budućnosti odgovoriti izazovima o kojima razgovaramo?

 

Najgora kazna koja se može dogoditi jednoj državi događa se preko obrazovanja koje utječe na sve drugo. Bolonja je najgore što se moglo desiti svijetu, sada umjesto obrazovanja imamo pekaru iz koje izlaze diplome. Nema inžinjera bez fabrike, nema ekonomiste bez banke ili preduzeća koje će biti osnova za primjenu stečenog znanja. Mi ćemo se uskoro hvaliti da imamo 20 ili 30 posto visokoobrazovanih, bit će diploma, ali neće biti znanja.

Pored niskog nataliteta iz BiH odlaze mladi, školovani. Ništa od pobrojanog u BiH za njih nije kreirano, obrazovni i zdravstveni sistem su uništeni, odlaze mladi u čije školovanje je ulagano 20 godina

Tu je kriva država. Potroše se silne pare na obrazovanje jednog ljekara i onda ga država pušta da ode. Najopasniji izvoz para jeste izvoz kadra koji finansira država. Vi sav budžet potrošite na finansiranje univerziteta, a onda se ne brinete gdje će ta omladina raditi i stalno potencirate priču da ljudi odlaze. Pa normalno da će ići vani, neće ovdje čekati pet godina posao. Društvo mora pokazati malo više brige, subvencionirati fabrike koje će mladima dati priliku. Onda vi morate povesti računa da ti mladi dobiju priliku da kupe stan pod povoljnim uvjetima...

 

EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH. Dolar jača u odnosu na euro, američka privreda također bilježi rast, dok se Evropa, posebno južni dio, suočava sa sve većim problemima. Šta će to značiti za ekonomiju?

 

Mnogi koji se bave ovom problematikom vide kako na monetarnom tržištu MMF i Svjetska banka, koji utječu na rezultate berzi, kreiraju korpu bitnih valuta. Među njima su dolar, euro, jen, franak i kineski juan koji im remeti tržište. Mi smo imali situaciju da je franak pobjesnio jer mu je podloga takva da je moga postavljati uvjete. Tako je franak otišao sa 1,25 na 1,80, uznemirio sve, cijeli taj problem nazovemo “švicarski problem”. Ali niko sad ne vidi da je i dolar došao sa 1,25 na 1,80 i niko to ne zove “američki problem”. Davno sam rekao da se u budućnosti neće voditi rat oružjem, osim u slučajevima kada treba nekoga "dozvati" pameti. U budućnosti ćemo svjedočiti valutnim ratovima, onaj ko vas želi uništiti samo treba pratiti odakle dolazi vaš uvoz i gdje izvozite. Neka samo podigne tu valutu, a valute rastu samo ako za njima postoji velika potražnja.

 

Šta će se dešavati na valutnom tržištu?

 

Prije dvije godine sam rekao da će dolar stići euro i prestići ga. Politika će time reći Evropi da je ona tu glavna. Japanski jen će pratiti dolar, sa 1,15 narastao je na 1,65. Da bi se dolar zaštitio i od franka, jena i juana, on će finansirati kanadski i australski dolar i oni su već počeli rasti. Dolar voli blizu sebe imati dolar, nije bitno čiji je on. Ceh za sada plaća britanska funta koju Evropa namjerno spušta zato što Britanija napušta Evropu. Kursna lista je najbolji način uništavanja jedne zemlje od moćnih na jednom makro planu.

Novi američki predsjednik najavio je valutni rat Kini, od kompanija traži da postrojenja za proizvodnju ne sele izvan SAD-a, najavljuje uvođenje carinskih barijera...

To je neprijateljski čin. Ako 20 posto poraste juan, onda mi iz Kine nećemo dobiti nešto tako jeftino i možda ćemo umjesto kineskog kupiti evropski ili američki proizvod jer mu više vjerujemo. Kada neko želi podići vrijednost juana, to znači da želi smanjiti kineski izvoz. Zato u cijelu tu priču morate ukomponovati cjenovni, kamatni i kursni rizik.

 

Nedžad Novalić (klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

prevent"Slobodna Bosna" je doznala najvažnije pojedinosti velike akvizicije sarajevske kompanije u Njemačkoj, nakon koje će Prevent potpuno zaokružiti proizvodnu diviziju kućnog namještaja.
Vodeći privatni poslodavac u BiH, Nijaz Hastor i njegova grupacija ASA Prevent, okončali su preuzimanje njemačke tvornice kuhinja Alno, potvrdio je za Slobodnu Bosnu Adnan Smailbegović, član Nadzornog odbora ASA Preventa.

Tvornica kuhinja Alno s oko 2.200 radnika spada u red vodećih proizvođača kuhinja u Njemačkoj i sastoji se od tri proizvodne tvornice iz kojih se pokriva lokalno njemačko tržište ali i tržište cijele Evope, osobito Švicarske, Britanije, Francuske, gdje imaju razgranatu prodajnu mrežu i dugogodišnju tradiciju. Alno dnevno proizvede i proda više od 2.500 kuhinja, a svaka je izrađena po narudžbi poznatog kupca, u skladu s njegovim individualnim zahtjevima i željama. Sistem unificirane proizvodnje kuhinja odavno je napušten na zahtjevnom evropskom tržištu, tako da Alno nikada ne proizvede dvije potpuno jednake kuhinjske garniture.

Godišnji promet tvrtke Alno premašuje 550 miliona eura, što je približno jednako cjelokupnom godišnjem izvozu drvoprerađivačke industrije BiH.

Prevent je još prije nekoliko godina ozbiljno zakoračio u biznis s kućnim namještajem. Najprije je preuzeo njemačku tvornicu namještaja Machalke, a godinu kasnije i njemačku tvornicu stolova i stolica Wossner, čiju je proizvodnju u međuvremenu prebacio u BiH (bivša tvornica Sanotaf u Ključu). Preuzimanjem tvornice kuhinja Alno, Prevent je praktično zaokružio kompletnu proizvodnu diviziju kućnog namještaja s ukupno više od 3.000 radnika.

Nakon preuzimanja tvornice Alno, Prevent će objediniti neke proizvodne i prodajne procese kako bi racionalizirao proizvodnju, smanjio troškove i povećao dobit. Računa na sinergijski učinak tri do sada odvojene tvornice, osobito u segmentu prodaje gdje leže velike mogućnosti za racionalizaciju poslovanja.

Naši sagovornici iz Preventa nisu željeli govoriti o cijeni koju je Prevent platio za preuzimanje tvornice Alno, no nesumnjivo se radi o iznosu koji se mjeri u stotinama miliona eura.

Operacija preuzimanja tvornice Alno, kao i prethodne dvije tvornice, Machalke i Wossner, realizirana je preko Preventove firme-kćeri Athabasca Investment d.o.o. Sarajevo.

Podsjećamo, sarajevska firma je potkraj prošle godine ušla u vlasničku strukturu hrvatske tvornice kablova „Elka“ koja će ubuduće poslovati u tijesnoj suradnji sa srodnom firmom iz BiH - Tvornicom kablova Tomislavgrad (TKT), čiji je vlasnik također Prevent.

Na ovaj način Prevent je postao jedan od najvećih proizvođača kablova u Evropi.

Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini je članica globalne kompanije koja upošljava preko 13.000 radnika na 36 lokacija u svijetu. Nakon nove akvizicije, broj zaposlenih u Preventu premašit će 15.000 radnika.

Prevent u Bosni i Hercegovini je osnovan 1999. godine i danas je među vodećim izvoznicima. Kada se pojavio na tržištu Bosne i Hercegovine, Prevent je upošljavao 50 radnika, ali već od sljedeće godine u kontinuitetu proširuje svoje proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta i pojačava izvoz širokog proizvodnog asortimana na svjetska tržišta.

Danas Prevent djeluje na 15 lokacija, zapošljava 6.500 radnika u BiH, te je vodeći privatni poslodavac u našoj državi. Pored automobilske industrije, Prevent je sve više prisutan u segmentu metala, modne konfekcije, namještaja, zaštitne opreme, obuće i nautike, bankarstva i osiguranja...

(SB)

Ocijeni...
(0 glasova)

peletPeleta, energenta kojeg koristi sve više domaćinstava u Bosni i Hercegovini, u posljednjih nekoliko dana nema ni u trgovačkim centrima niti u fabrikama koje se bave njegovom izradom.
Izrazito niske temperature koje su prošle sedmice okovale BiH i veći dio Evrope na ruku su išle proizvođačima i trgovcima energentima, posebno onima koji proizvode i prodaju pelet.

Kako za Klix.ba kažu u jednom od najvećih proizvođača peleta u BiH, inače stacioniranom u Vitezu, sve zalihe su prodali još prije nekoliko dana, a nije izvijesno kada će nove količine sići sa proizvodne trake.

Pored rastućeg domaćeg tržišta, proizvođačima peleta u BiH u posljednje vrijeme se otvorilo i talijansko tržište. Kako je proteklih dana i u Italiji bilo izrazito hladno narudžbe iz ove zemlje bile su na rekordnom nivou.

Potražnja diktira i cijenu peleta koja raste iz godine u godinu. Cijena peleta prije početka ove sezone bila je, zavisno od kvalitete, oko 300 KM po toni. No, usljed nestašice na tržištu cijena je u posljednjih nekoliko dana dodatno skočila. U jednom od specijaliziranih trgovačkih centara pelet su prije nestašice prodavali po cijeni od 350 KM po toni, odnosno oko 5,3 KM po vreći.

No, cijena je usljed velike potražnje već skočila na 450 KM po toni odnosno 6,7 KM po vreći.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

voda1Iako je voda jedan od najznačajnijih resursa u Bosni i Hercegovini, vrijednost uvoza za 11 mjeseci 2016. godine je skoro četiri puta veća od vrijednosti izvoza. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvezli smo vode u vrijednosti od 33.349.816 KM, a za količine koje su uvezene platili smo 121.869.462 KM.
Možemo li u 2017. bolje: Samo za uvoz vode godišnje izdvajamo više od 100 miliona KM
"Zabilježen je vanjskotrgovinski deficit od 88,5 miliona KM, što pokazuje da je izvoz gotovo zanemariv u odnosu na uvoz. Domaći proizvođači uz saradnju sa VTKBiH godinama apeluju na bh. strukture da zaštite domaću proizvodnju, da ispitaju kvalitet uvozne vode, jer je bilo slučajeva da se proizvodi vrlo sumnjivog kvaliteta plasiraju na tržište BiH, te da se uklone barijere u izvozu vode iz BiH koje postoje u zemljama regiona", kazao je za Klix.ba predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić.

U većini sektora bh. privrede zabilježeno je veće povećanje uvoza u odnosu na izvoz te je samim tim povećan i vanjskotrgovinski deficit. Zaključak Vanjskotrgovinske komore BiH je da je većina sektora ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Sa suficitom od 1,1 milijardu KM sektor 'Drvo, papir i namještaj' spada u najznačajnije sektore privrede u BiH.


Za jedanaest mjeseci tekuće godine BiH je izvezla robu u ukupnoj vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je više za 417,8 miliona KM ili 4,92 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvezli smo skoro dvostruko više. Uvoz je uvećan za 590,2 miliona KM ili 4,17 posto, tako da ukupno uvezena vrijednost iznosi 14,7 milijardi KM. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da se razmjena s drugim tržištima može posmatrati kao relativno povoljna, te da se nastavlja pozitivan trend povećanja izvoza. Osim toga, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60,4 posto.

Njemačka najznačajniji vanjskotrgovinski partner u izvozu


"Najviše smo izvozili u Njemačku (15,51 posto), Italiju (11,71 posto) i Hrvatsku (10,32 posto). Među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera su i Srbija sa 8,82 posto i Slovenija sa 8,46 posto. Kada su izvozni proizvodi u pitanju, na prvom mjestu je drvo sa 667.099.557 KM, na drugom su sjedala, a vrijednost izvoza iznosi 609.606.764 KM. Dvostruko manja vrijednost izvoza je za drvo obrađeno po dužini (315.737.264 KM), obuću (307.918.162 KM), električnu energiju (279.602.997 KM) i namještaj (272.171.385 KM)", kazao je Bojić.

Kada je riječ o uvozu, prednjače Hrvatska i Srbija sa 15,73 posto, odnosno 14,14 posto. Njemačka, zemlja u koju je BiH najviše izvozila, treća je po uvozu sa 10,60 posto, a nešto manje smo uvozili iz Italije (9,50 posto) i Slovenije (9,43 posto).

"Vanjskotrgovinska razmjena sa Njemačkom bilježi značajne razlike, izvoz je porastao za 58,7 posto, a uvoz za 5,1 posto. Kada je riječ o Italiji, riječ je o oscilacijama u odnosu na prošlu godinu. Izvoz ja pao za 7,3 posto, a uvoz je povećan za 2,7 posto. Smanjen je i izvoz u Hrvatsku i to za 31,17 posto, dok je uvoz povećan za 3,38 posto. Prema našim analizama, razlika izvoza prema Hrvatskoj je usmjerena na tržište CEFTA regiona. Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, povećan je i izvoz i uvoz za 5,2 posto, odnosno 6,9 posto. Isti je slučaj i sa Slovenijom, izvoz je povećan za 7,4 posto, a uvoz za 2,6 posto", ističe Bojić.

Podsjećamo, CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi koji su 2006. potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija, Srbija i UNMIK/Kosovo, te Bugarska i Rumunija koje su se nakon pristupanja EU povukle iz CEFTA-e. Sporazum uključuje uspješnu regionalnu saradnju, posebno trgovinsku, pojednostavljenje ugovornih odnosa, uvođenje dijagonalne kumulacije, uklanjanje tehničkih barijera u trgovini i poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova.

Fokus ekonomske politike na uvozu iako su domaći proizvodi kvalitetniji


Iz EU zemalja i CEFTA regiona uvezena su naftna ulja u vrijednosti od 724.942.633 KM te automobili i druga motorna vozila za 535.627.311 KM. Nešto je manji iznos za naftu (437.144.506 KM) i lijekove (380.314.468 KM). Najmanje je uvezeno kamenog uglja i briketa 199.463.175 KM.

"U većini sektora zabilježeno je povećanje i izvoza i uvoza, osim u sektoru 'Mineralna goriva i električna energija'. Nakon sektora 'Drvo, papir i namještaj' , sektor 'Rude, metali i proizvodi' sa suficitom od 103 miliona KM je drugi najznačajniji sektor", naveo je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Vanjskotrgovinska razmjena mlijeka također bilježi deficit od 2,8 miliona KM. Uvetzli smo mlijeko u vrijednosti od 53.448.971 KM, a izvezli 50.643.896 KM.

"Bh. mlijeko najviše se izvozi na tržište CEFTA-e, od toga najviše u Crnu Goru. Među zemljama članicama EU, najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, odakle najviše i uvozimo. Na drugom mjestu po uvozu je Slovačka, a na trećem Srbija", naveo je Bruno Bojić.

Ekonomska politika u BiH u proteklim godinama bazirala se na uvozu, iako su često domaći proizvodi mnogo kvalitetniji. Bojić ističe da država kroz politiku, društvo i promotivne kampanje treba raditi na jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača, kao i na jačanju svijesti o velikoj potrebi kupovine i korištenja domaćih proizvoda, prvenstveno zbog uspostavljanja vanjskotrgovinske ravnoteže koja je nužna da bi BiH ostvarila održiv razvoj.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

med1Cazinska firma Med-prom koja se bavi proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda i jedina u BiH ima certifikat za izvoz meda u neograničenim količinama, izvezla je prve količine meda za Kuvajt, a trenutno je u pregovorima sa firmama iz Turske i Saudijske Arabije za izvoz ogromnih količina meda.

Nakon višemjesečnih pregovora sa kupcima iz Kuvajta, firma Med-prom iz Cazina realizovala je prvi značajniji izvoz iz svojih proizvodnih objekata, a riječ je o 2.000 kilograma meda u ugostiteljskom pakovanju.

"Prije nekoliko mjeseci kontaktirao nas je neki čovjek iz Kuvajta koji godinama dolazi na Sarajevo Business Forum. Nakon što je pronašao naš med, nazvao nas je i odnio nekoliko uzoraka na ispitivanje. Med mu se nakon provjera jako svidio i dogovorili smo saradnju. Pod njihovim smo logom napravili određene količine meda i isporučili za Kuvajt, a radi se o 200.000 komada malog ugostiteljskog pakovanja od 10 grama u folijama za hotele, restorane, domove, itd.", kazao je za Klix.ba Nermin Bašić, direktor firme.

Izvoz u neograničenim količinama

On ističe da njegova firma trenutno jedina u Bosni i Herceovini ima izvozni broj i certifikat za izvoz neograničenih količina meda iz naše zemlje.

"Mi smo u fazi pregovora sa Turskom za izvoz jedne ogromne količine meda, kao i sa Saudijskom Arabijom. Ako to uspijemo dogovoriti, onda bismo mogli otkupiti cjelokupan med sa prostora cijele BiH i izvoziti ga, a time bismo pomogli i našim pčelarima kada je riječ o prodaji meda", istakao je Bašić.

Zadovoljstvo uspjehom svog sugrađanina ne kriju ni u općinskoj vlasti u Cazinu. Prema riječima Zuhada Porčića, iz Općinske službe za privredu i poljoprivredu, Općina Cazin već nekoliko godina subvencionira pčelarsku proizvodnju i organizuje brojne edukacije za pčelare i na takav način pomaže razvoju i unapređenju pčelarske proizvodnje na području općine.

"Jako nam je drago da je Med-prom prva firma s područja Federacije BiH koja je izvezla med van granica BiH, tačnije u Kuvajt. Ovo je jedan od dokaz da pčelari s područja općine Cazin proizvode jako kvalitetan med, koji evo polako završava i na tržištu van BiH. Općina Cazin će i u buduće davati veliku podršku pčelarima s područja Općine Cazin kako bi proizvođači meda mogli proširivati svoju proizvodnju", istakao je Porčić za naš portal.

Sedam radnika i kooperanti širom BiH

Firma Med-prom, prema riječima vlasnika, osnovana je 2000. godine kao porodična firma, a dugogodišnje iskustvo u pčelarstvu i želja da tržištu ponude najkvalitetnije pčelinje proizvode odredilo je njihove ciljeve poslovanja. Glavni proizvodni program su vrste karakteristične za područje naše zemlje: livadski, bagremov, kestenov i lipov med.

Firma danas upošljava sedam radnika, uz angažovanje velikog broja sezonskih radnika, a radi po svjetskim standardima u proizvodnji, pakovanju i distribuciji meda i pčelinjih proizvoda. Pored meda iz vlastite proizvodnje, imaju i dugogodišnju saradnju sa pčelarima-kooperantima na teritoriji čitave države, te vrše stalni otkup meda.

Kompanija posluje u novoj odobrenoj pakirnici sa kapacitetom preko 100 tona godišnje, a proizvode pakuje po HACCP standardima i na najsavremenijoj opremi iz EU, Hrvatske i BiH. Od 2014. godine, prilagođavajući se zahtjevima potrošača, firma Med-prom je uradila kompletan redizajn svojih proizvoda te ih predstavila pod nazivom Medar.

Inače, cazinski kestenov med jedini je brendirani proizvod ove vrste u Bosni i Hercegovini, budući da je Institut za intelektualno vlasništvo BiH prije nekoliko godina Udruženju pčelara "Kesten" iz Cazina dodijelilo geografsku oznaku kontrolisanog porijekla i kvaliteta u BiH, čime se štiti geografska oznaka porijekla pčelinjeg meda od kestena, u ovom slučaju kestenovog meda u Cazinskoj krajini.

(Klix.ba)

četvrtak, 22 Decembar 2016 00:00

Halal industrija u BiH zapošljava 8.000 ljudi

Ocijeni...
(0 glasova)

halal2Agencija za certificiranje halal kvalitete u BiH obilježila je deset godina od osnivanja, a u deceniji postojanja postala je brend koji je prepoznatljiv u cijelom svijetu.

U okviru svoje misije Islamska zajednica u BiH pokrenula je projekt formiranja Agencije s ciljem da se u BiH uspostavi sistem koji bi omogućio proizvođačima da certificiraju svoje proizvodne procese i proizvode i plasiraju ih na tržište s oznakom “halal”.

Direktor Amir Sakić na svečanosti u povodu jubileja kazao je da je u BiH 70 kompanija implementiralo zahtjeve halala, od čega su 62 iz proizvodnog sektora.

– One svaki dan na tržište BiH i druga tržišta plasiraju više od 4.500 različitih prehrambenih proizvoda. U halal industriji je uposleno više od 8.000 osoba i na godišnjem nivou ostvaruje prihode veće od milijardu i po KM – rekao je Sakić.

Podršku halal industriji pruža i Vlada Federacije BiH, a premijer Fadil Novalić je kazao da se halal tržište snažno razvija i da su njegovi potencijali izuzetno veliki. Dodao je da se u vremenu kontinuirane ekonomske krize proizvođači okreću stabilnim i rastućim tržištima kakvo je i halal industrija.

– Sveukupnu svjetsku populaciju čini gotovo trećina muslimana koji su dužni trošiti halal proizvode. To govori da je ovo izuzetno velika razvojna šansa – istakao je Novalić.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović na skupu je kazao da se prije deset godina jako malo znalo o halalu, a da je deceniju poslije slika potpuno drugačija.

– Ovaj certifikat je danas poznat ne samo u BiH, sve agencije iz susjednih država su iznikle iz ove naše bh. agencije – rekao je Kavazović.

Agencija je ove godine pokrenula i mobilnu aplikaciju “Halal bazar” koja sadrži osnovne informacije o halalu, dostupna je na bosanskom, engleskom i njemačkom, a ubrzo će biti prevedena na turski i arapski jezik.

Na svečanosti u povodu desete godišnjice od uspostavljanja dodijeljeni su halal certifikati: hotelu ”Pino nature” na Trebeviću i gradačačkoj mliječnoj industriji “99”.

(bir.ba)

petak, 16 Decembar 2016 00:00

Vegafruit ponovo izvozi

Ocijeni...
(0 glasova)

vegafruitBosanskohercegovački prerađivač voća i povrća Swity d.o.o., vlasnik Vegafruitovih brendova, ponovno izvozi proizvode širom svijeta, saopćila je ta kompanija.

Nakon pokretanja proizvodnje koja je do februara ove godine bila u potpunosti stala, kompanija ponovno izvozi svoje Swity sokove, Fruby džemove i Vegy pasterizirano povrće na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Danske, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Švicarske, čime je u prvoj godini povratka na inostrana tržišta ostvaren udio od 20 posto u ukupnoj prodaji.

"Našim sokovima, džemovima i pasteriziranom povrću uspjeli smo ponovno otvoriti zahtjevna strana tržišta. Treba nam podrška domaćih trgovaca i potrošača, jer od naše proizvodnje trenutno živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i par hiljada kooperanata", izjavio je Haris Salihbašić, direktor Swityja.

"U ovoj godini smo otkupili oko 4.000 tona voća i povrća. Otkup smo u cijelosti isplatili kooperantima, i po tom osnovu gotovo da i nemamo obaveza finansijske prirode prema našim dobavljačima, na što smo jako ponosni".

Budućnost Vegafruita

Ovo je veliki uspjeh i prvi korak u budućem razvoju Vegafruita, čija je proizvodnja prošle godine bila u potpunosti zaustavljena, a čime su radna mjesta bila dovedena u pitanje, saopćeno je.

"Nakon zaustavljanja rada pogona, krajem prošle godine AS GROUP je preuzela distribuciju svih naših brendova, investirala u ponovno pokretanje proizvodnje, i na taj način spasila radna mjesta. Sada je važno da nas podrže trgovački lanci u Bosni i Hercegovini, i domaći potrošači, jer samo kupovinom domaćih zdravstveno ispravnih i kvalitetnih proizvoda možemo opstati i dalje graditi našu BiH", rekao je Salihbašić.

Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi, poručuju iz te kompanije.

Koristi se isključivo svježe voće i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na bh. tržištu nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u Evropskoj uniji.

(Agencije)

Stranica 13 od 15

S5 Box