Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(1 glasova)

nafta1Tešanjska kompanija za promet naftom i naftnim derivatima HIFA OIL provela je recertifikacijski audit po ISO 14001:2004 koji je vezan za vrhunske ekološke standarde. Ovim je HIFA OIL kao prva firma u BiH koja je još 2004. godine ovladala visoko zahtjevnim preduvjetima zaštite i očuvanja zdravlja ljudi i prirodne okoline, pokazala svoju posvećenost još većem unaprijeđenju kvaliteta.

Recertifikacijski audit po zahtjevima standarda ISO 14001:2004. proveo je glavni auditor i predstavnik firme TÜV SÜD Ljubljana, Jozes Varga.

"Na završnom auditu nalazi su potvrdili da firma HIFA OIL već 4 godine radi po propisanim procedurama koje su usklađene sa zahtjevima ovog standarda. Time pokazujemo našu opredjeljenost da čuvamo našu prirodu. Kroz sistem okolinskog upravljanja zahtjeve standarda prenosimo na naše dobavljače i tako dajemo još jedan doprinos u očuvanju eko - sistema. Na ovaj način HIFA OIL zapravo dokazuje svoju posvećenost daljem razvoju, čime smo postigli da je kvalitet naftnih derivata naše kompanije na najvišoj mogućoj razini", izjavio je Venan Hadžiselimović izvršni direktor kompanije HIFA OIL.

HIFA OIL je prva kompanija u oblasti distribucije nafte i naftnih derivata koja je još 2004. godine ovjerila sistem upravljanja kvalitetom po ISO 9001, te prva kompanija u BiH koja je postala nosilac 2014. godine i certifikata ISO 14001.

HIFA OIL d.o.o. Tešanj je već na ovom posljednjem auditu pokazala kako uveliko radi na usvajanju zahtjeva nove verzije ISO 14001:2015, a prelazak je najavljen na narednom kontrolnom auditu u martu 2018. godine.

HIFA OIL je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20% udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivate na domaćem, i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim zemljama regiona.

Zajedno sa kompanijama kćerkama EURO ROAL, EURO METALI, EURO STIL, EURO POWER, PETROBIT, BITROL Slovenija, te njemačkim LB.Profile, HIFA OIL zapošljava ukupno 257 radnika.

 

(akta.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

psenicaMinistar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović održao je radni sastanak s proizvođačima i glavnim bosanskohercegovačkim izvoznicima žitarica i brašna s kojima je razgovarao o perspektivama mlinske industrije za tekuću godinu, posebno s aspekta osiguranja kontinuiteta nesmetane trgovine i izvoza tih roba u Republiku Tursku.
"Za ovaj sastanak smo se pripremali već nekoliko mjeseci. Željeli smo da okupimo glavne izvoznike i prerađivače žitarica. To je rastući sektor u BiH, bez obzira na probleme koje imaju u svom poslovanju. Najveći dio izvoza ovih proizvoda vrši se u Tursku, praktično 95 posto", saopćio je Šarović koji se novinarima obratio u društvu Gorana Mirkovića iz Žitoprometa i Nihada Imširevića iz Klasa.

U 2016. godini rezultati su odlični.

"Imamo povećanje izvoza u Tursku kada su u pitanju žitarice sa 12.000 tona na 70.000-80.000 tona, a izvoz brašna je sa 4.000 tona skočio na 70.000 tona, praktično povećanje od 16 puta, dakle sa 15-16 miliona na 65 miliona KM", kazao je ministar istakavši kako su ovo zavidni rezultati.

Poručio je da je namjera da aranžman sa Turskom i drugim zemljama bude dugoročan i u korist 40-ak mlinova u BiH koji su zabilježili značajan skok postotka rada, odnosno uposlenosti i veliki broj angažovane radne snage.

Naglasio je i pokušaj da se pored domaće sirovine, pšenice i kukuruza i drugih žitarica BiH za izvoz osiguraju akumulacije bh. porijekla, odnosno da iz zemalja CEFTA-e osiguraju žitarice i da se one u bh. u mlinovima prerađuju te da se na taj način zaštiti domaće porijeklo i omogući izvoz u Tursku i druge zemlje.

Zahvaljujući Ministarstvu ta akumulacija je dozvoljena.

Naglašeno je i da turska inspekcija već nekoliko mjeseci provjerava porijeklo i da je u interesu svih institucija da ovaj posao podrže i da on bude dugoročan, da se uradi korektno i da se spriječe bilo kakve malverzacije i prepakivanja, kako je to bilo sa mesom. To je jednoglasan zaključak ovog sastanka, poručeno je danas.

Turska će kroz sporazum o slobodnoj trgovini pokušati staviti na sto ovo pitanje.

"Nama je namjera da ovaj izvozni aranžman u 2017. ima i bolju perspektivu i da pomognemo koliko možemo", istakao je Šarović.

"Zadovoljan sam što je stav svih prisutnih da se kontrola pojača kako bi se ovaj dobar posao sačuvao jer da ga nije mnogi bi radnici ostali bez posla. Ovo je perspektiva za BiH", rekao je Vasić i istakao naglašeno pojačano interesovanje Turske za kontrolu pojačanog izvoza.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

namjestaj2Ukupan izvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2016. godini iznosio je jednu milijardu i i 188 miliona KM.
Prema analizi Privredne komore Federacije BiH, od tog iznosa na namještaj se odnosi 448 milona KM, na ostale proizvode od drveta 725 miliona KM, a 15 miliona KM na montažne kuće.

Proizvodi šumarstva su izvezeni u vrijednosti 174 miliona KM, dok je izvoz rezane građe iznosio 342 miliona KM i neznatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu.

"Drvna industrija u BiH bilježi trend povećanja izvoza finalnih proizvoda, a izvoz namještaja povećan je za 17 posto u odnosu na 2015. godinu", kazala je Feni sekretarica Grupacije šumarstva i prerade drveta u PKFBiH Šemsa Alimanović.

(Fena)

Ocijeni...
(1 glasova)

bingoKompanija Bingo iz Tuzle uputila je ponudu svim dioničarima kompanije Unevit iz Konjica za otkup dionica, s ciljem da postane 100 postotni vlasnik ovog preduzeća i dalje ga razvija, izvještava poslovni portal BiznisInfo.

Bingo je u januaru ove godine kupio paket od 55 posto dionica u firmi Unevit od preduzeća Oblo-Commerce Konjic. Tada je 199.892 dionica platio 519.719 KM.

Bingo je u petak 3. marta poslao ponudu za preuzimanje svih preostalih dionica. Svim dioničarima koji posjeduju preostalih 45 posto, odnosno 163.376 dionica, Bingo je ponudio otkup po cijeni od 2,6 KM po dionici.

U pozivu upućenom dioničarima iz kompanije Bingo navode da im je cilj da postanu 100 postotni vlanici Unevita kako bi ga mogli dalje razvijati i jačati te povećavati njegove poslovne aktivnosti.

Također se navodi da nemaju namjeru promjene „dosadašnje politike zapošljavanja“ te da im je cilj da radnici ciljnog društva i ponuđača imaju isti status.

Preduzeće Unevit imalo je u 2015. godini prihode od 265 hiljada KM, a na polugodištu 2016. godine 122 hiljade KM. Stalna sredstva kompanije premašuju vrijednost od 4 miliona KM. Nominalna vrijednost dionica je 12,5 KM po dionici.

Osnovna djelatnost Unevita je trgovina tekstilom.

(Biznis.Info)

Ocijeni...
(0 glasova)

saudija4Prema podacima kojima raspolaže Centralna banka BiH (CBBH), od 2005. do 2015. godine, arapski investitori uložili su u Bosnu i Hercegovinu 501,6 miliona KM. Najveći investitor je Saudijska Arabija s uloženih više od 200 miliona KM, a značajne investicije stigle su iz Bahreina, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Libije, Sirije i Egipta.
Na osnovu preliminarnih podataka za prvih devet mjeseci 2016. godine, registrirane su i dodatne investicije iz Kuvajta - 16 miliona KM, Saudijske Arabije - 19,4 miliona KM i Ujedinjenih Arapskih Emirata - 20,1 milion KM, a najviše se ulaže u nekretnine.

Neke od dosadašnjih najznačajnijih investicija su Bosna Bank International d.d. Sarajevo, shopping galerija BBI Centar, Sarajevo City Center i hotel Bristol, rezidencijalno naselje Poljine Hills, Zeraa Investment, zabavni park Sunnyland te poslovni centar UNITIC.

Nekoliko projekata je u fazi realizacije, a značajniji su: Turistički grad na području Općine Trnovo, stambeni kompleks na Ilidži "Sarajevo waves" te izgradnja stambeno-poslovnog objekta ''Sarajevo Tower'' bh. kompanije ANS Drive i kuvajtske kompanije Smart Invest.

Podaci iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH ukazuju da velike probleme investitorima predstavljaju brojne administrativne barijere, dugotrajne i komplicirane procedure, neefikasnost javne uprave, sudova te izuzetno teško dobijanje dozvola. U BiH je za otvaranje firme potrebno čak 37 dana, dok se u Hrvatskoj može otvoriti za devet, a u Srbiji za 12 dana.

Velike poteškoće s kojima se susreću arapski investitori sve više rezultiraju njihovim odlascima iz BiH, te velikim ulaganjima u Evropu i zemlje regiona. Tako su arapski investitori za najnoviji projekat u Srbiji ''Beograd na vodi'' izdvojili čak 3,1 milijardu eura, a jedna od većih investicija je i Etihad Airways, vrijedan 100 miliona eura, dok se ukupna vrijednost trenutnih investicija u susjednu nam zemlju procjenjuje na sedam milijardi eura.

Arapski investitori u Veliku Britaniju uložili su više od 60 milijardi funti u različite privredne i ekonomske segmente, a u njemačke kompanije u posljednjih nekoliko godina oko 100 milijardi eura. U Turskoj najviše ulažu u građevinski sektor, te različite projekte iz turizma i tekstilne industrije, tako su 2009. godine investirali devet milijardi dolara, a u 2016. godini ta brojka je narasla na čak 46 milijardi dolara.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaotekstilOd 2017. do 2019. godine, osim nastavka pozitivnih eksternih dinamika, očekuje se i sve uticajniji značaj internih dinamika kroz strukturalne reforme koje bi trebale biti u funkciji jačanja ukupne industrijske proizvodnje u BiH, navedeno je između ostalog u Dokumentu okvirnog budžeta Federacije BiH za navedeni period, koji je Parlamentu Federacije BiH proslijeđen iz Federalne vlade odnosno Ministarstva finansija.
Prema oficijelnoj najavi, ovaj dokument će biti na dnevnom redu sjednice Doma naroda sazvane za 2. mart.

U Dokumentu je izraženo očekivanje da će energetski sektor nastaviti pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH u navedenom periodu.

Prema projekcijama DEP-a, ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje više od pet posto za svaku godinu.

Tako se do kraja posmatranog perioda očekuje povećanje udjela izvoza u BDP-u na nivo od 37,3 posto, a ukupna pokrivenost uvoza izvozom zaključno s 2019. bi mogla iznositi oko 70 posto.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u 2015. je u odnosu na prethodnu bila veća za 2,2 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom je nešto viša u 2015. godini (57,5 posto), u odnosu na prethodnu godinu, kada je 55,8 posto uvoza bilo pokriveno izvozom.

Rast izvoza u 2014. je za 4,2 posto nastavljen i 2015., uz nešto višu stopu od 6,2 posto.

Očekivanja su da u narednim godinama Federacija BiH zabilježi kontinuirani rast izvozne aktivnosti, i to u 2017. za 7,9 posto te u 2018. godini za osam posto.

Očekivani rast uvoza u 2017. je za 4,5 posto, a u 2018. godini, 5,2 posto, navedeno je, pored ostalih brojnih pokazateja, u Dokumentu okvirnog budžeta za period 2017-2019 godina.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomija1U Bosni i Hercegovini se u ovoj godini očekuje rast industrijske proizvodnje od pet posto, a u narednoj i 2019. godini taj rast bi trebao biti veći od pet posto, podaci su Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Tokom ove godine predviđa se rast svjetske ekonomije od 3,4 posto, dok je njen projektirani rast u zemljama eurozone 1,4 posto.

Ova dešavanja u međunarodnom ekonomskom okruženju trebala bi imati pozitivan utjecaj na ekonomske prilike u regionu i na ekonomsku aktivnost u BiH, navodi se u Programu ekonomskih reformi.

To se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH, a najviše na prerađivačku industriju i njene izvozno orjentirane grane, koje gotovo u potpunosti zavise od kretanja inozemne tražnje.

Tako se u ovoj godini očekuje pozitivan trend rasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji u BiH koji bi trebalo biti praćen postepenim povećanjem broja zaposlenih.

Očekuje se da bi izvozno orjentirane grane, poput proizvodnje namještaja, hemijske industrije, rezervnih dijelova za automobile uz nešto niži doprinos metalne industrije i sve značajniji doprinos prehrambene industrije, trebale biti ključni oslonac povećanja proizvodnje.

Osim izvozne tražnje, očekuje se da bi značajan doprinos jačanju prerađivačke industrije trebao dati i konkretne mjere i zakonska rješenja, a koje su nadležne institucije u BiH već preduzele s ciljem unapređenja poslovnog okruženja.

Dosljedno i pravovremeno sprovođenje Reformske agende trebalo bi omogućiti poboljšanje u poslovanju kompanija iz BiH, što bi trebalo rezultirati povećanjem investicija i obima proizvodnje u okviru prerađivačke industrije.

Osim prerađivačke industrije, tokom ove godine očekuje se i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini trećinu ukupne industrijske proizvodnje u BiH.

U periodu do 2018 do 2019. godine, osim nastavka pozitivnih eksternih dinamika, očekuje se i sve utjecajniji značaj internih dinamika kroz strukturalne reforme koje bi trebalo da budu u funkciji jačanja ukupne industrijske proizvodnje u BiH.

Pozitivna dešavanja u neposrednom okruženju, uz pravovremenu i dosljednu implementaciju strukturalnih reformi, trebala bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH koje se ogleda kroz povećan obim proizvodnje i veći nivo investicija.

Planirana investiciona ulaganja u infrastrukturu i energetiku trebala bi znatno doprinijeti jačanju građevinskog sektora i onih grana prerađivačke
industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo.

Očekuje se da energetski sektor, koji je u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca industrijske proizvodnje, nastavi pozitivan trend rasta.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoBiH je prošle godine izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 70.188.291 KM, što je za 14,71 posto više nego 2015. godine, dok je uvoz iznosio 128.353.574 KM i veći je za sedam posto nego u prethodnoj godini.
Ovom povećanju doprinio je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje članice EU, tačnije Hrvatsku, kojeg nije bilo u 2015. godini, rečeno je Srni u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Najviše je izvezeno mlijeka i pavlake u vrijednosti od 47,95 miliona KM, i to na tržište CEFTA zemalja - u Crnu Goru 18,6 miliona KM, Makedoniju 10,73 miliona KM, Srbiju 9,12 miliona KM, te u Kosovo 7,04 miliona KM.

Ukupan izvoz sira iznosio je 5,12 miliona KM, od čega je u Crnu Goru izvezeno u vrijednosti od 1,63 miliona KM, Hrvatsku 1,57 miliona KM, te Srbiju, gdje je prošle godine izvezeno sira u vrijednosti od 1,02 miliona KM.

Ukupan izvoz mlaćenice iznosio je 6,44 miliona KM, od čega se 2,37 miliona KM odnosi na izvoz u Crnu Goru, nešto manje od dva miliona KM u Hrvatsku, te na Kosovo 1,53 miliona KM.

Najviše maslaca je izvezeno u Tursku, i to u vrijednosti od 2,52 miliona KM, te u Makedoniju 655.000 KM, dok je ukupan izvoz ovog mliječnog proizvoda prošle godine iznosio 3,65 miliona KM.

U BiH je prošle godine najviše uvezeno mlijeka i sira iz EU, a najviša vrijednost je iz Hrvatske.

Ukupan uvoz mlijeka i pavlake prošle godine iznosio je 25,3 miliona KM, pri čemu je uvoz iz Hrvatske iznosio 10 miliona KM, Mađarske 5,14 miliona KM, Njemačke 4,7 miliona KM, te Slovačke 3,82 miliona KM.

Uvoz sira iznosio je 66,75 miliona KM, od čega se 33,3 miliona KM odnosi na Njemačku, 11,12 miliona KM na Hrvatsku, 8,75 miliona KM na Sloveniju, 4,75 miliona KM na Holandiju, nešto manje od pet miliona KM na Austriju, te 2,72 miliona KM na Srbiju.

Ukupan uvoz maslaca u BiH iznosio je nešto manje od 11,6 miliona KM, a tri zemlje iz kojih je najviše uvezeno ovog mliječnog proizvoda su Njemačka 5,66 miliona KM, Srbija 2,35 miliona KM, te Hrvatska dva miliona KM.

Ukupan uvoz surutke u BiH prošle godine iznosio je 7,18 miliona KM, a mlaćenice 17,5 miliona KM.

(SRNA)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2“Kada BiH bude ulazila u EU, moraće prestati vezanost njene valute za evro. Upravo će se tada pokazati problem da će građani FBiH vraćati dio duga RS. Prema mom računu, to je oko tri milijarde KM. Naravno, građani FBiH to neće željeti i mislim da će to biti veliki međunacionalni problem”, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba prof. dr Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević.
Građani FBiH će morati vraćati oko tri milijarde KM duga RS-a BIH
On navodi da je Republika Srpska skoro dva puta više zadužena nego FBiH.

“Upravo ta činjenica otvara veliki problem u budućnosti. Naša valuta konvertibilna marka vezana je za evro, a to ne može vječno trajati, odnosno jednom se mora osloboditi. Kada BiH bude ulazila u EU, moraće prestati vezanost njene valute za evro. Upravo će se tada pokazati problem da će građani FBiH vraćati dio duga RS. Prema mom računu, to je oko tri milijarde KM. Naravno, građani FBiH to neće željeti i mislim da će to biti veliki međunacionalni problem”, kazao je Milojević.

On tvrdi da je BiH jedno monetarno područje I da se ne mogu donositi neusaglašene odluke.

“Budući da je riječ o tipičnom monetarnom pitanju, obratio sam se guverneru Centralne banke BiH sa zahtjevom da on, na bazi svojih monetarnih nadležnosti, zaustavi zaduživanje RS do izjednačenja duga sa FBiH”, navodi Milojević.

Po njemo, to je prvo monetarno pitanje.

“Ponavljam, u istom monetarnom području ne mogu se donositi odluke mimo Centralne banke BiH, jer je ona monetarni organ i ima monetarnu vlast. Stoga bi ona to morala da uradi. Ako želimo mirnu BiH, moramo riješiti problem na način da svako vraća svoje dugove, odnosno da se ne ide na uštrb drugih, kao što je to bio slučaj kod propalih banaka u RS, kada je FBiH plaćala po 50 hiljada KM štedišama u tim bankama. To ne može vječno trajati”, rekao je Milojević.

Dodaje da je Republika Srpska prije 15 godina zarađivala tri KM, a vraćala jednu KM.

“Sada mi zaradimo jednu KM, a vraćamo sedam i po maraka. U idućoj godini moraćemo da vraćamo 10 KM”, upozorava profesor Ekonomskog instituta u Bijeljini.

Dakle, u normalnim državama, kako navodi, vlada nikako ne može da dođe do zaduživanja u komercijalnim bankama, jer Centralna banka ima monetarnu vlast nad komercijalnim bankama. “No, kod nas je sve naopačke. Vlada ne može ništa da proizvode, nego se zadužuje. Budući da nema sredstava MMF-a, vlade su se okrenule najgorem izvoru finansiranja, a to je zaduživanje kod komercijalnih banaka”, navodi Milojević.

S druge strane, po njemu, to odgovara komercijalnim bankama, jer vlada ne može propasti i smatra se najsigurnijim platišom.

“Komercijalne banke dižu kamate, pod kojima se vlada zadužuje, takve da ih niko u svijetu ne pamti. Kada vlada u normalnoj državi posuđuje sa kamatnom stopom od jedan posto, smatra se da je ta vlada već u velikoj krizi. Kod nas se vlada galantno zadužuje sa četiri ili pet posto kamate”, rekao je Milojević, dodajući da je to potpuni finansijski kolaps.

“Ono što Dodik govori, to je za Ginisovu knjigu! On direktno kaže da spas leži u tome da Centralna banka BiH emituje novac, jer vlade nemaju novca. To može reći samo neko ko nema pojma o ekonomiji. Novac se stvara u proizvodnji. Ako ne postoji materijalna proizvodnja, a proizvodi se običan papir, to nije novac, nego bezvrijedan papir”, rekao je Milojević.

(BN televizija)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz1ArcelorMittal Zenica najveći je bh. izvoznik. Osim ove kompanije, na listi deset najvećih izvoznika iz BiH u prošloj godini, je još šest firmi iz Federacije BiH, dvije iz Republike Srpske (RS) i jedna iz Brčko Distrikta, rečeno je Feni u Upravi za indirektno oprezivanje (UIO) BiH.
Na drugom mjestu nakon zeničkog Mittala je Prevent BH Visoko – Društvo za dizajn, razvoj, proizvodnju i promet automotivima, zatim Aluminij Mostar, Sisecam soda Lukavac, te Alumina Zvornik.

Među deset najvećih izvoznika iz naše zemlje lani je bio i Global ispat koksna industrija Lukavac, Fabrika za proizvodnju ulja Bimal Brčko Distrikt, zatim Cimos TMD – automobilska industrija Gradačac, Borac export-import Travnik i na desetom mjestu Optima grupa Banja Luka.

Sedam od ovih najvećih izvoznika iz BiH ujedno je i među deset najvećih uvoznika u našu zemlju.

Na prvom mjestu uvoznika je Optima grupa, koju je osnovao ruski Zarubežnjeft nakon što je preuzeo Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja Modriča te maloprodajnu mrežu benzinskih pumpi Nestro Petrol.

Holdina Sarajevo, Global Ispat-Koksna industrija, Prevent Visoko, ArcelorMittal Zenica, Petrol BH Oil company Sarajevo, Bimal, zatim Porsche Sarajevo, mostarski Aluminij i Cimos iz Gradačca također su na listi najvećih bh. uvoznika za 2016.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Fenu da je lani došlo do porasta i uvoza i izvoza, u odnosu na 2015. godinu.

Ostvareni izvoz iz BiH u 2016. iznosio je 9,7 milijardi KM, dok je 2015. bio 9,07 milijardi KM.

U istom periodu uvoz u BiH je iznosio 16,26 milijardi KM, dok je u 2015. bio 15,27 milijarde KM.

(Fena)

Stranica 13 od 15

S5 Box