Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

Ocijeni...
(1 glasova)

dita1Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je premijeru FBiH Fadilu Novaliću otvoreno pismo o zabrani plasmana proizvoda koji sadrže hemikalije ili biocide iz Federacije BiH na tržište RS-a. Također, medijima su dostavili i dokaz o zabrani plasmana proizvoda.
"Republička uprava za inspekcijske poslove RS-a svim trgovačkim centrima u RS-u je dostavila dopis u kojem se navodi da proizvodi koji sadrže hemikalije ili biocide moraju biti klasifikovani, posebno upakovani i obilježeni te upisani u odgovarajuću evidenciju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a, u suprotnom će nadležne inspekcije zabraniti promet proizvoda, kao i izdati enormno visoke novčane kazne za subjekte koji vrše promet istih", navode iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaju da su navodi iz Privredne komore RS-a, gdje se tvrdi da se Pravilnik pogrešno tumači, odnosno da se firme iz Federacije ne trebaju registrovati u RS-u i da mogu svoje proizvode plasirati na teritoriji RS-a, samo djelomično tačni.


"Naime, pod tvrdnjom da firme 'samo trebaju ispuniti zahtjeve iz pravilnika' podrazumijeva se potpisivanje ugovora sa kompanijama iz RS-a da bi se njihovi proizvodi našli na policama manjeg bh. entiteta. A da je to tako, u prilogu vam dostavljamo dokaz o zabrani plasmana proizvoda Odsjeka za inspekcijske poslove i komunalnu policiju Općine Novi Grad", stoji u saopćenju.

Kako kažu, određeni proizvođači iz FBiH su se informisali u Ministarstvu zdravstva RS-a, gdje su im potvrdili uslove: da bi registrovali svoje proizvode, proizvođači moraju registrovati ili novu firmu, odnosno poslovnu jedinicu na području RS-a ili ovlastiti distributere sa teritorije RS-a koji imaju ekskluzivno pravo prodaje, što ukida već uspostavljene kanale prodaje, iziskuje neplanirane, velike troškove, a proizvođače i njihove proizvode čini nekonkurentnima.

"Ova odluka ne samo da je diskriminirajuća, jer je apsurdno da proizvođači registrovani u FBiH imaju mogućnost plasirati svoje proizvode u zemlje Evropske unije, ali ne i na tržište RS-a, već je i protekcionistička i suprotna je Ustavu BiH, jer se njom ograničava sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala, čime se narušava jedinstveno ekonomsko tržište", navode poslodavci.


Pitaju se da li je cilj dovesti proizvođače iz FBiH u gori položaj u odnosu na one u RS-u.

"Odluka je opasna i vodi političkim i privrednim podjelama, jer su određene neformalne grupe iz FBiH već najavile bojkot proizvoda iz Republike Srpske ukoliko Odluka ostane pravosnažna", ističu oni.

Stoga zahtijevaju hitnu reakciju Vlade FBiH i nadležnih organa kako bi se zaštitili proizvođači i umanjile štete po privredu i ekonomiju Bosne i Hercegovine kroz obustavu spomenute odluke do usvajanja adekvatnih zakona i pravilnika, kao i harmonizaciju zakonskih propisa FBiH koji tretiraju ovu oblast sa propisima Evropske unije, uz obaveznu usklađenost s propsima i zakonima Republike Srpske.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemacka6Izvoz iz Bosne i Hercegovine u Njemačku trenutno iznosi 1,7 milijardi eura, a cilj je da isti u narednom periodu bude mnogo veći, istaknuto je za vrijeme Poslovnog foruma o temi "Aktuelni izazovi za lokalnu privredu" koji se u organizaciji Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHKBiH) i Udruženja Wirtschaftsverein BiH održava danas u Tuzli.
Ciljevi današnjeg događaja su promocija privrednih potencijala tuzlanske regije, skretanje pažnje na izazove s kojima se susreće te davanje preporuka za poboljšanje konkurentnosti s osvrtom na njemačka iskustva.

"Poduzetnici iz BiH mogu držati korak s međunarodnim tržištem i pojavljivati se na njemu. Iz Njemačke postoji dosta upita prema preduzećima u BiH koja se posebno bave obradom metala i baš ta metaloprerađivačka industrija može imati vrlo važnu ulogu te smo upravo zbog toga danas u Tuzli. Nama je cilj da izvoz, posebno iz Tuzlanskog kantona, u naredenom periodu bude povećan na 30 miliona eura", kazao je direktor Predstavništva njemačke privrede u BiH Gunther Neubert.

Poseban segment današnjeg foruma su razgovori o privrednim potencijalima najmnogoljudnijeg kantona u FBiH te o njihovom značaju za privredu naše zemlje.

Prema riječima ministra razvoja i poduzetništva TK Nermina Hodžića, ovaj kanton je u 2015. godini zabilježio porast u izvozu u Njemačku za 26 posto, a evidentirano je i povećanje uvoza u našu zemlju od deset posto.

"Uzimajući u obzir činjenicu da smo u 2016. zabilježili porast industrijske proizvodnje od 6,6 posto svakako da su današnji susreti prilika za dodatno usaglašavanje kada je u pitanju ekonomska razmjena između BiH i Njemačke te da vidimo koje su to prepreke u radu, kako naših, tako i firmi s kojima mi poslujemo u Njemačkoj", istakao je Hodžić te naglasio da će susreti biti prilika i za dodatno usaglašavanje na drugim nivoima, kao što su obrazovanje, ali i vanjskotrgovinske barijere koje su trenutno prisutne.

Predsjednica Udruženja Wirtschaftsverein BiH Snježana Köpruner smatra da Njemačka našoj zemlji predstavlja jednog od najvažnijih trgovačkih partnera.

Naglasivši da u BiH ima mnogo kvalitetnih kompanija koje se trude izaći na evropsko tržište, Köpruner je kazala da je bh. poslodavcima potrebno dati više razumijevanja od politike.

"Ona nam čini poprilično velike probleme i mislim da se tu trebamo zajedno ujediniti i dati ljudima u politici na znanje te ih zamoliti da nam pomognu kako bismo bili konkurentniji na tržištu, a ne da nam povećavaju neplanirana davanja koja su skoro pa svakodnevna", naglasila je Köpruner.

(Klix.ba)

ponedjeljak, 10 Oktobar 2016 00:00

Sarajevska berza pokrenula islamski indeks

Ocijeni...
(0 glasova)

saseSarajevska berza danas je pokrenula islamski berzanski indeks u saradnji sa Bosna Bank International (BBI).
Islamski indeks Sarajevske berze-burze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (SASE) u saradnji sa BBI četvrti je indeks na SASE koji će pratiti kretanje cijena dionica 25 kompanija sa domaćeg tržišta.

Direktor SASE Tarik Kurbegović istakao je da brojne berze svijeta već odavno imaju islamske indekse.

– Mi smo ovim prva berza u regiji. Ovakav način bilježi porast u cijelom svijetu, ne samo u islamskom svijetu. Sve berze svijet odavno imaju islamske indekse, to nije novina. Zaključili smo da i ovaj region uspostavi tu vrstu proizvoda. Na proljeće smo najaviti da ćemo uvesti islamski indeks i on će već danas izaći sa svojom startnom vrijednosti – rekao je Kurbegović.

Kao odgovor na rastuću potražnju za investicijskim proizvodima koji su u skladu sa principima islamske ekonomije, BBI banka u saradnji sa Sarajevskom berzom kreirala je posebnu listu kompanija sa SASE.

Na listi se nalazi 117 kompanija iz BiH koje su zadovoljile kriterije usklađenosti sa islamskim principima.

– Svi podaci će biti i već jesu javno dostupni po pitanju liste svih kompanija i svih kompanija koji su sastavi dio indeksa. Mi ovo nismo napravili samo za domaću javnost, već za internacionalnu javnost, investitore iz cijelog svijeta. Naš partner je Islanbulska berza, svjetski igrač s kojim smo povezani tako da će milioni ljudi koji nju budu gledati vidjeti da postoji kretanje islamskog indeksa i na sarajevskom berzi. Cilj je privlačenje stranih investitora koji posluju sa šerijatskim principima, olakšali smo im pristup za investiranje u BiH – rekao je Kurbegović.

Prema njegovim riječima, osim promocije BiH uvođenjem islamskog indeksa na berzu bit će promovisane i bh. kompanije što će omogućiti upliv novih sredstava.

Uvođenje Islamskog indeksa smatra se velikom pomakom naprijed s aspekta mogućnosti ulaganja stranih investitora u domaće kompanije, a koje posluju u skladu s islamskim principima, istakao je Amer Bukvić, direktor BBI banke.

– BBI banka radi na otvaranju Sarajeva i BiH za strane investitore u svim segmentima. Mislim da ovim projektom stavljamo Sarajevsku berzu i njene firme na mapu strateškim investitorima u svijetu. Halal industrija u svijetu je u velikom porastu iz godine u godinu. Nadam se da ćemo za godinu dana napraviti prezentaciju šta smo ovim napravili, vjerujem da je ovo početak otvaranja novih vrata investitorima u BiH – istakao je Bukvić.

Sarajevska berza i BBI potpisali su 11. marta ove godine ugovor o zajedničkom uspostavljanju Islamskog indeksa na SASE u prisustvu čelnih ljudi Istanbulske berze, Komisije za vrijednosne papire Turske, Agencije za bankarstvo Turske, te srodnih institucija.

Indeks je statistička mjera koja prati kretanje vrijednosti dionica na određenom tržištu, a to može biti određena berza, region, industrijska grana… Islamski indeks je sve to s tim što u sastav tih indeksa mogu ući samo dionice koje su šerijatski kompatibilne.

Usko vezan za islamske dionice je proces baziran na šerijatskim principima kojeg donose šerijatski odbori, pomoću kojeg se određuje koje kompanije posluju u skladu sa spoemnutim principima.

Islamski indeks je formiran 1999. godine u Bahreinu, a stvoren je za investitore koji žele ulagati u skladu sa islamskim šerijatskim zakonom.

Distribucijom današnjeg islamskog indeksa Sarajevska berza lansirat će dva proizvoda: SASX-BBI i BBI-SASE LISTA.

(Anadolija)

Ocijeni...
(1 glasova)

turskavojskaPočetkom avgusta, imovinu nekadašnjeg Famosa na Koranu kupili su investitori iz Turske.
Do sada je imenovan direktor. Planiraju uskoro da pokrenu proizvodnju i zaposle stare radnike. Famos u Palama u stečaju je od 2007. godine. Radnici su uglavnom ostali bez posla. Zgrade i mašine propadaju.

Paljanski Famos kupio je turski investitor sa makedonskim pasošem Idris Fatih Sahin. Nakon 36 godina Famos Koran, mijenja ime i sada je IFSFA-MOS i u sastavu je Kapital grupe iz Turske.

U pogonima nema radnika. U upravnoj zgradi je novi direktor Petar Marinković i dva inženjera. Kažu da fabrika počinje proizvodnju motora za tursko tržište.

-Motori su tenkovski motori i sa njima spregnuti mjenjači do 1200 konjskih snage, kaže inženjer Duško Materić.

-Nekada kada je ovo radilo, osjećale su to čitave Pale. Nadam se da će tako biti ponovo, dodaje inženjer Mirko Čvoro.

Direktor novog Famosa Petar Marinković kaže da prvo treba da osposobe zapuštene fabričke zgrade i provjere upotrebljivost više od 450 industrijskih mašina nekadašnjeg paljanskog privrednog giganta. Planiraju da u prvoj godini rada novog preduzeća zaposle do 60 radnika. Uputili su poziv starim radnicima.

– Radnici da se prijave preko zavoda za zapošljavanje da popune anketni listić i da mi znamo sa čim raspolažemo, kaže Petar Marinković, direktor IFSFA-MOS Pale.

U resornom ministarstvu Vlade Srpske kažu da je ugovor o prodaji imovine nekadašnjeg Famosa na Koranu zaključen početkom avgusta ove godine.

I ministar Petar Đokić najavljuje novu šansu za Famos.

– Imamo vrlo kvalitetne partnere sa kojima smo u zajedničkim aktivnostima i ovih dana to privodimo kraju i ja sam uvjeren da ćemo imati privredni, industrijski rast, uskoro ovdje u Palama, kaže Petar Đokić, ministar industrije energetike i rudarstva Republike Srpske.

Nekada je pogonima paljanskog Famosa bilo nekoliko hiljada radnika. Nova firma na vrhuncu proizvodnje zapošaljavala bi više od 630 radnika. Već sada za mašince bez posla nude volontersko-pripravnički staž.

(RTRS)

Ocijeni...
(3 glasova)

cocacolaSvega deset kompanija u svijetu kontrolišu skoro svu hranu i pića koja konzumiramo svaki dan.

Kompanije: Nestle, Pepsico, Coca-Cola, Unilver, Danone, General Mills, Kellogg's, Mars, Associated British Foods i Mondelez - svaka zapošljava hiljade radnika i zarađuje više milijardi na godišnjem nivou.
Kako bi natjerali kompanije da naprave pozitivne promjene u svom radu i kako bi kupac bio svjestan ko kontroliše brandove koje kupuje - Oxfam je napravio veliku infografiku koja prikazuje kako su potrošački brandovi ustvari povezani, prenosi Bussiness Insider.

U nastavku vam predstavljamo vrijednost svake od spomenutih kompanija.

1. Kellogg's

Prihod 2015. godine: 13, 5 milijardi dolara. Pored Froot Loopsa i Frosted Flakesa, Kellogg's je također vlasnik brandova kao što su Pringles, Cheez-It i Eggo.

2. Associated British Foods

Prihod 2015. godine: 16,6 milijardi dolara. Kompanija je vlasnik brandova kao što su Dorset Cereals, Twinings Tea i Primark.

3. General Mills

Prihod 2015. godine: 17, 6 milijardi dolara. General Mills je najpoznatija po žitaricama Cheerios i Chex, ali također su vlasnici Yoplaita, Hamburger Helpera, Haagen Dazsa i Betty Crockera.

4. Danone

Prihod 2015. godine: 24, 9 milijardi dolara. Najpoznatiji su po jogurtima Activa, Yocrunch i Oikos.

5. Mondelez

Prihod 2015. godine: 29, 6 milijardi dolara. Kompanija koja je milijarde stekla na osnovu brandova Oreo, Trident žvake i Sour Patch Kids.

6. Mars

Prihod 2015. godine: 33 milijarde dolara. Mars ne treba posebno predstavljati, a najpoznatiji je po brandovima M&M, Uncle Ben's riža, Starbust i Orbit.

7. Coca - Cola

Prihod 2015. godine: 44, 3 milijarde dolara.

8. Unilever

Prihod 2015. godine: 59, 1 milijarde dolara. Ova korporacija je vlasnik brandova kao što su deodoranti Axe, Lipton čaj, Magnum sladoled i majoneza Hellmann's.

9. PepsiCo

Prihod 2015. godine: 63 milijarde dolara. PepsiCo je vlasnik brandova kao što su žitarice Quaker, Cheetos i Tropicana.

10. Nestle

Prihod 2015. godine: 87 milijardi dolara. Pored slatkiša za koje svi znamo, Nestle je vlasnik brandova Gerber dječija hrana, Perrier, DiGiorno i Hot Pockets.

(N1)

četvrtak, 15 Septembar 2016 00:00

Ko stoji iza velikih investicija iz Dubaija u BiH?

Ocijeni...
(0 glasova)

dubai2Da li nakon Bosnaploda i Hepoka slijedi Skenderija?
Muhamed Ibrahim el-Šejbani, izvršni direktor državnog investicijskog fond Dubaija - Investment Corporation of Dubai (ICD), koji je najavio višemilionska ulaganja u BiH i Kanton Sarajevo, prema navodima uglednog „Wall Street Journala“, jedan je od najbližih saradnika Muhameda bin Rašida el-Maktuma, predsjednika vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, čije se bogatstvo procjenjuje na 18 milijardi američkih dolara, piše Avaz.
Šeik El-Maktum zaslužan za brojne svjetski poznate objekte

Za El-Šejbanija se ističe da je najviše pozicionirani funkcioner i najutjecajnija osoba u Emiratima koja nije dio kraljevske porodice, te jedan od najuspješnijih investitora na svijetu.

Diplomirao u SAD

Šeik El-Maktum, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirara, kojem je Šejbani, faktički, poslovna desna ruka, vlasnik je svjetski poznatih građevina kao što su Palmini otoci (Palm Islands) te superluksuzni hotel "Burj al-Arab".

El-Maktum je aktivno učestvovao u planiranju i "Burj Dubaija", najviše građevine na svijetu. Smatra se najzaslužnijim za poslovni uspon Dubaija, a iz biografije El-Šejbanija jasno je da je on, faktički, predstavnik šeika El-Maktuma, koji je odnedavno postao i vlasnik nautičko-turističkog kompleksa „Porto Montenegro“ u Crnoj Gori.

El-Šejbani, koji je u ponedjeljak potpisao memorandum s Vladom Kantona Sarajevo, član je izvršnog odbora vlade Dubaija. Peti je na listi najutjecajnijih ljudi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odmah do članova vladarske porodice.

El-Šejbani: Na čelu velikih grupacija

Ovaj ugledni biznismen diplomirao je 1988. godine u SAD, gdje stekao titulu inžinjera računarstva. Nedugo zatim preselio se u Singapur, gdje je proveo četiri godine kao generalni direktor kompanije „Al Khaleej Investment“.

No, Šejbani drži još nekoliko ključnih pozicija. On je potpredsjednik Vrhovnog fiskalnog odbora Dubaija, član odbora „Dubai Aerospace Enterprisea“, član Fonda znanja i međunarodnog humanitarnog centra Dubaija. Godine 2013. imenovan je za zamjenika predsjednika Odbora za organiziranje World Expo samita 2020. koji će biti održan u Dubaiju.

"Investment Corporation of Dubai", državni investicijski fond koji je u Sarajevu predstavljao El-Šejbani, vlasnik je i aviokompanija „Fly Dubai“, „Fly Emirates“, lanaca hotela "One&Only" i "Atlantis grupacije".

Jedan od najjačih investicijskih fondova u svijetu njegovom je zaslugom već prisutan u BiH. “Fly Dubai“ prije dvije godine uspostavio je direktnu avioliniju sa Sarajevom. Prije dvije godine uspostavljena je poljoprivredna korporacija "Zeraa Agriculture Investment", koja je otkupila fabriku „Bosnaplod" u Brčkom, u čiju je opremu u posljednjih nekoliko mjeseci investirano oko deset miliona eura i direktno zaposleno više stotina ljudi, a indirektno i više hiljada.

Ova korporacija nedavno je kupila i "Hepok" iz Mostara, što je velika investicija u poljoprivredu, a najavili su u mogućnost kupovine velikokladuškog „Agrokomerca“ kako bi oživili ovog nekadašnjeg privrednog giganta.

Kasarna "Jajce": Pretvara li se u elitni hotel

Ulaganja u turizam

El-Šejbani je u ponedjeljak potpisao memorandum o saradnji i ulaganju u Kanton Sarajevo.
Kao neke od mogućih oblasti saradnje naveo je poljoprivredu i turizam, koji se već ubrzano razvija u KS, ali i cijeloj BiH. Najavljena su ulaganja u sarajevsku „Skenderiju“, objekte na Bjelašnici, ali i u kasarnu „Jajce“, koja bi mogla postati elitni hotel, o čemu se već godinama govori.

Elmedin Konaković, premijer KS, rekao nam je jučer da ovaj fond sada pravi analizu svih interesantnih projekata, ali da su, isto tako, Vladu KS zamolili da se ne iznose svi detalji.

- Postoji klauzula tajnosti u memorandumu i mi je poštujemo. Tako je sa svim velikim sporazumima. Ne bih da iznosimo pojedinosti. Obilazili su određene lokacije i mi smo sretni što se ovakav fond s ovako ozbiljnim referencama odlučio za investiranje u BiH i KS – rekao je Konaković.

Na čelu i Upravnog odbora najveće banke u Emiratima

El-Šejbanijevo veliko poznavanje islamskih finansijskih usluga dovelo ga je da toga da bude izabran 2008. godine za predsjednika Upravnog odbora Dubai Islamic Banka (DIB), jedne od najvećih banaka u UAE. DIB se smatra prvom banka u svijetu koja se vodi islamskim principima u bankarstvu.

Bogatiji su od mnogih država: 50 milijardi eura prihoda godišnje

Investicijska korporacija Dubaija, čiji je El-Šejbani direktor, a El-Maktum predsjednik, jedna je od najvećih na svijetu.

Prema zvaničnim podacima, u 2014. godini njihov prihod je iznosio nevjerovatnih 50 milijardi eura, po čemu su bogatiji od velikog broja država na svijetu. Imaju vlasništvo i svoje projekte u transportu, turizmu, bankarskom sektoru, energetici, izgradnji i trgovini širom svijeta.

(Akos.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

energopetrolSuvad Osmanagić, savjetnik premijera Federacije Fadila Novalića, rekao je u izjavi za „Dnevni avaz“ da je “smiješna i mizerna” ponuda hrvatske kompanije “Ine” po kojoj želi kupiti preostali dio od 33 posto dionica u “Energopetrolu” (EP).
Radi se o javnoj ponudi koju je prije nekoliko dana objavila „Ina“, koja je već u posjedu 67 posto udjela u “Energepotrolu”. Udio Vlade Federacije iznosi 22 posto, dok ostali dio otpada na male dioničare kojima je, također, upućen poziv.

„Ina“ je u ponudi koju je objavila Sarajevska berza istakla da za 33 posto dionica nudi svega 4,1 milion KM, a ponuda se odnosi i na udio Vlade FBiH. No, Osmanagić upozorava da Federalna vlada na to neće pristati, niti će se javiti na ovu ponudu koja je, kako je istakao, nerealna.

Osmanagić: Mizerna cijena

- Prvo, nas niko o tome ništa nije ni pitao, iako „Ina“, naravno kao većinski vlasnik, ima pravo da raspiše tender. Ali, ovo što oni traže je smiješno i mizerno. Po ko će pristati na ovakvu ponudu? Vlada FBiH sigurno neće, a ne vjerujem da će i ostali dioničari - kaže Osmanagić.

Najbolja cijena

On je podsjetio da su čelnici „Ine“ iz Zagreba nedavno poslali i pismo namjere na adresu Vlade FBiH u kojoj traže da budu stopostotni vlasnici „Energopetrola“.

- To je sve u paketu oko dogovora u vezi s arbitražom od koje je odustao konzorcij „Ina- MOL“. Ali, mi smo rekli da želimo da sve bude transparentno. Ko ponudi najbolju cijenu, taj će i dobiti naš udio. Ali na ovakve igre i ponude nećemo pristati – rekao je Osmanagić.

Kupili paket od MOL-a

„Ina“ i MOL su kao konzorcij kupili 67 posto udjela u "Energopetrolu" na osnovu javnog konkursa 2006. godine, plativši za to 37,5 miliona eura. Ali, nedavno je „Ina“ od MOL-a preuzela 33,5 posto dionica "Energopetrola" i tako postala većinskim vlasnik firme koja ima najveću distributivnu mrežu u BiH, s više od stotinu benzinskih pumpi. No, kupovinu udjela istražuje Tužilaštvo KS zbog malverzacija i nepoštivanja ugovora.

(Avaz)

Ocijeni...
(1 glasova)

sanskimostKompanija Hifa Group, iako sa glavnom djelatnosti u naftnoj industriji, lagano se okreće i prema biznisu vezanom za organsku proizvodnju.
Hajrudin Ahmetlić, jedna od suvlasnika ove Grupacije, ističe da već ušli u poljoprivredu.
Prošle godine preuzeli su zemljoraničku zadrugu Poljoprom u Sanskom Mostu koja je bila u stečaju. Sada tu žele razviti farmu za gajenje krupnog grla.

Prema riječima Ahmetlića planiraju ulaganja od 25 mil. KM.

"Ušli smo u posjed od 11.600 duluma zemljišta u Sanskom Mostu. Farma je projektirana na 5,500 grla. Bit će to organska proizvodnja. Već smo počeli praviti objekte gdje će se grla gajiti na specifičan način, a u toku je sijanje i prve djetaline", navodi Ahmetlić.

(Akta.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomija3Odgovarajući na pitanje novinara kada planira ići u “političku penziju”, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao “za jedno 30 godina”, što je obradovalo sve protivnike Republike Srpske koji računaju da manji bh. entitet naprosto ne može toliko dugo izdržati pod teretom Dodikove vlasti.

Prema svim ključnim pokazateljima, Republika Srpska dramatično zaostaje za Federacijom BiH u ekonomskom razvoju, privlačenju stranih investitora, i kreiranju novih radnih mjesta. Ispred Federacije BiH je samo u jednom segmentu: po broju stanovnika koji odlaze iz RS-a trbuhom za kruhom, po broju propalih banaka i zatvorenih proizvodnih firmi i po zaduženosti stanovništva i privrede koja je dva puta veća od zaduženosti u Federaciji BiH.

Bruto domaći proizvod u Federaciji BiH za 2015. godinu iznosi 18,69 milijardi KM i realno je 3,1 posto veći u odnosu na 2014. godinu.

BDP po stanovniku u FBiH iznosi 8.009 KM, a izračunat je na osnovu procjene o 2.334.348 stanovnika.

Bruto domaći proizvod Republike Srpske za prošlu godinu iznosio je 9,15 milijardi KM i zabilježio je realni rast od 2,1 posto. BDP po stanovniku iznosi 6.463 KM i za 1.546 KM manji je od BDP-a po stanovniku u Federaciji BiH.

Izračun je napravljen na osnovu procjene o 1.415.776 stanovnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federacija BiH povećala je učešće u ukupnom BDP-u BiH sa 64,97 posto na 65,51 posto, dok je učešće RS-a smanjeno sa 32,76 posto na 32,06 posto.

Istovremeno, štednja građana u Federaciji BiH, na kraju decembra 2015. godine, premašila je iznos od 7,4 milijarde KM (odnosno 2.800 KM po glavi stanovnika), dok je štednja građana

Republike Srpske na kraju protekle godine premašila iznos od 2,8 milijardi KM (odnosno 1.900 KM po glavi stanovnika).

Ekonomsko zaostajanje Republike Srpske za Federacijom BiH vidljivo je i na temelju ukupne zaduženosti privrede i stanovništva.

Prema informaciji Ministarstva finansija i trezora, vanjski javni dug BiH krajem decembra 2015. godine iznosio je 8,4 milijardi KM pri čemu je udio duga RS skoro dva puta veći od udjela Federacije BiH.

U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti Republika Srpske učestvuje sa 63,99 posto, FBiH sa 35,74 posto, a Brčko Distrikt sa 0,27 posto.

Prije osam godina ukupan dug Republike Srpske iznosio je 3 milijarde KM, ali je do danas udvostručen. Vlade SNSD-a uz to su potrošile i 1,6 milijardi maraka od privatizacije Telekoma i Naftne industrije.

I, na koncu, najvažniji pokazatelj ukupnog trenda: BiH je 1991. godine imala 875.000 stanovnika više nego danas, a prema provedenom popisu 1991. godine, Bošnjaka je bilo 1.902.000, Hrvata 760.000, Srba 1.366.000, dok je Ostalih bilo 347.000.

Najviše nedostaje onih kojih je 1991. godine bilo najmanje, dakle Ostalih: bilo ih je 347.000, a danas ih je 129.000, što znači da je Ostalih danas manje 219.000!

No, u apsolutnom iznosu najveći demografski gubitak pretrpjeli su Srbi: bilo ih je 1.366.000, a danas ih je 281.000 manje, dakle 1.085.000, pri čemu je glavnina demografskog gubitka Srba nastala nakon rata, zbog kontinuiranog odlaska Srba iz RS-a i zbog negativnog prirodnog prirašaja od oko 9.100 stanovnika (više umrlih nego rođenih) na godišnjoj razini.

Sve to i još štošta drugo govori u prilog tezi da je Milorad Dodik najefikasniji grobar manjeg entiteta, i da je njegova politika izolacionizma, stalnog izazivanja sukoba i izmišljanja neprijatelja, najbolji saveznik svih neprijatelja Republike Srpske.

(SB)

Ocijeni...
(0 glasova)

doboj1Direktor firme Bioil doo Doboj Ismet Ozturkmen posjetio je Agenciju za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) kako bi rukovodstvo Agencije, koja je glavna adresa za strana ulaganja u BiH, obavijestio o administrativnim preprekama sa kojim se suočava u procesu stavljanja u pogon fabrike rafiniranog ulja u Kotorskom kod Doboja.
FIPA: Turski investitor zainteresovan za nove projekte na području Doboja
Naime, turski investitor je iznajmio pod zakup prostorije na području općine Doboj za pokretanje fabrike uz određene uvjete koje ne poštuju ni općinska administracija niti vlasnik prostorija. Također, investitor već osam mjeseci čeka dobivanje nekoliko dozvola za konačno pokretanje procesa proizvodnje, uprkos činjenici da je ispunio svoj dio obaveza po ugovoru, poput zapošljavanja 60 osoba, uključujući administraciju.

Agencija FIPA je preuzela na sebe obavezu da interveniše u ovom slučaju kod općinskih službi, uključujući i nadležna ministarstva kako bi investitor konačno mogao početi svoj posao, saopćeno je.

FIPA smatra da ovakvi slučajevi nanose štetu imidžu BiH kao investicionoj lokaciji, u trenutku kada nam je svako novo radno mjesto dragocjeno i kada imamo hroničan nedostatak stranih investitora.

Međutim, uprkos birokratskim preprekama, ovaj investitor planira dalje proširivati svoje investicije u Bosni i Hercegovini na sektor poljoprivrede i to uzgoj suncokreta te mlinske pogone za proizvodnju brašna koje želi otvoriti u BiH, potom u projekte hidroenergije do 5mW/h. Zainteresovan je i za kupovinu nekih od postojećih proizvodnih pogona radi bržeg pokretanja djelatnosti.

Za navedene projekte investitor je osigurao sredstva u visini od 15 miliona KM.

FIPA će investitoru ponuditi sve trenutno raspoložive projekte za koje je iskazao interes i pratit će investitora kroz sve faze realizacije projekta kako bi se izbjegli problemi dugotrajnog čekanja na izdavanje određenih dozvola, navodi se u saopćenju Agencije.

 

(klix.ba)

Stranica 13 od 13

S5 Box