Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (227)

Ocijeni...
(0 glasova)

Coca-Cola2Coca-Cola je objavila kako planira otpustiti više od 20 posto radnika zbog slabe potražnje i prodaje slatkih i gaziranih pića koje proizvodi. Tako bi bez posla u ovoj američkoj kompaniji do kraja godine moglo ostati oko 1.200 radnika.
Prema poslovnom izvještaju, prihodi Coca-Cole pali su za 11,3 posto u prvom tromjesečju ove godine. To je već osmi kvartal zaredom kako prihodi ove kompanije padaju. Također, globalna prodaja pića kompanije Coca-Cola pala je za jedan posto, piše Independent.

Coca-Cola je najavila dodatne uštede na troškovima za oko 800 miliona dolara godišnje, kako bi do 2019. godine uštedjela 3,8 milijardi dolara.

Otpuštanje radnika trebalo bi započeti u drugoj polovini ove godine, a nastavilo bi se i u idućoj godini, najavljeno je iz Coca-Cole. Kompanija je najavila i povećanje investicija u proizvodnju nekarboniziranih pića za najmanje 400 miliona dolara.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

bingo1Nakon što je saopćeno da je kompanija Bingo kupila imovinu industrije deterdženata u stečaju Dita iz Tuzle, oglasili su se i kupci, kazavši da će svi radnici Dite dobiti ugovor na neodređeno i da će se proizvodnja nastaviti.
"Svi zatečeni uposlenici će nastaviti raditi u fabrici, a bit će im ponuđeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme. Kako je asortiman koji je fabrika do sada proizvodila već zastupljen u svim Bingo trgovinama, planiramo i dalje razvijati proizvodnju i plasman na tržište Bosne i Hercegovine, koristeći naše partnerske odnose s kompanijama iz BiH, ali i izvan nje, dakle posvetit ćemo se i izvozu", ističu iz kompanije Bingo.

Dodali su da su uz Ditu bili od trenutka kada im je trebao snažan partner.

"Pomogli smo pokretanje proizvodnje nakon dugogodišnje pauze, a sada nastavljamo razvijati ovaj domaći brend, a sve u cilju osnaživanja i razvoja domaće proizvodnje", navodi se u saopćenju.

(Klix.ba)

srijeda, 19 April 2017 00:00

Bingo kupio tuzlansku Ditu

Ocijeni...
(0 glasova)

ditaFabrika deterdženata Dita iz Tuzle prodata je danas kompaniji Bingo, ekskluzivno saznaje Faktor.

Prodaja je obavljena sistemom slobodne pogodbe, a odbor povjerilaca Dite, koja je u stečaju, donio je odluku koja je prihvaćena u Općinskom sudu Tuzla.

– Odbor povjerilaca prihvatio je ponudu kompanije Bingo d.o.o. u iznosu od 7.673.000 KM. Kupovinom se Bingo d.o.o. obavezao da će ostaviti svih 75 radnika koji trenutno rade i nastaviti proizvodnju – rekao je za Faktor Almir Bajrić, rukovodilac Ekonomsko-finansijske službe Fabrike deterdžanata Dita.

Novcem od prodaje bit će uvezan kompletan radni staž svih radnika Dite, potvrdio je Bajrić, kako ovih koji trenutno rade, tako i onih koji više nisu uposleni u ovoj fabrici detrdženata.

– Bit će dovoljno novca za isplatu onih u višem isplatnom razredu po Zakonu o stečaju FBiH, a to znači i da će radnici dobiti i osam zaostalih plaća. Razlučni povjerioci, odnosno banke Raiffeisen, Bora Banja Luka i Intesa San Paolo su se odrekle dijela potraživanja da bi se mogle izmiriti obaveze ka Fondu PIO/MIO – navodi Bajrić.

On dodaje da će za ostale isplate razrede u stečaju postati između 200 i 300 hiljada KM.

Do sada je bilo sedam javnih poziva za prodaju Dite, ali su svi okončani bezuspješno.

Da bi Bingo definitivno preuzeo upravljanje fabrikom, potrebno je da uplati novac, a rok za to je 30 dana te da nakon toga prihvati i sve obaveze iz ugovora.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

agrokorZbog krize Agrokora najviše će profitirati njemački trgovački lanci Metro, Spar, te Lidl i Kaufland, dm i Muller, a u Bosni i Hercegovini Bingo i Tropic, ocjenjuje konsultant i bivši predsjednik Uprave Konzuma Dragan Munjiza u intervjuu za Poslovni.hr.
- Najviše će profitirati Metro, Spar, te Lidl i Kaufland, dm i Muller, dakle, njemački trgovci, koji imaju neupitan radni kapital i firmu majku koja djeluje na bogatom tržištu. Profitirat će i bivše članice Gastro grupe - Teri trgovina, Apfel, Ba-com, NK commerce, Tia trgovina, [email protected], te lokalni trgovci konkurentski lanci kioska: u Hrvatskoj to su članice Ultre i NTL-a, KTC, Tommy i Plodine, dok su to u Sloveniji Jager i Tuš, te u BiH - Tropic i Bingo. Dijelom će porasti promet trgovcima tipa "sve za dom" i "do it yourself" kao što su Pevec, Bauhaus, Ikea i novopridošli Pepco. U svakom slučaju ukupno tržište maloprodaje hrane i Ho-Re-Ca kanala neće pasti nego će i porasti nekoliko postotaka. Govorimo o tržištu ukupne veličine od oko 60 milijardi kuna godišnje u Hrvatskoj, što znači priličan skok - kazao je Munjiza.

Na pitanje gdje će za nekoliko godina biti Agrokor, odnosno Konzum u odnosu na Lidl, Munjiza kaže da će Lidl i Kaufland biti broj 1 u regiji, Spar broj 2, a Konzum broj tri po tržišnom udjelu. Naime, Konzum ima 11 milijardi kuna prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj, a Lidl i Kaufland 7 milijardi kuna. No, oni su u trendu razvoja, imaju jeftin radni kapital i dobro su prihvaćeni i u Hrvatskoj i u Sloveniji tako da će njihov udjel rasti, ističe on.

- Ako ne budu prvi po udjelu, bit će po utjecaju. Konzum mora postati operativno efikasniji. Naprimjer, ako je voda u Lidlu tri kune, pitanje je može li koštati 6 kuna u Konzumu. Ili, ako neki proizvođač ima 50 posto na tržištu, pitanje je koliki treba imati udio na polici, odnosno to treba biti slično, a tako se nije u potpunosti poslovalo da sada - konstatira Munjiza.

(Poslovni.hr)

Ocijeni...
(1 glasova)

autoput6Prodaja je obavljena 11. aprila putem Sarajevske berze, ali nije javno saopćeno ko je kupac dionica.

Zanimljivo je da je nešto ranije, tačnije 22. marta, još jedan fond, Mi – GROUP, prodao svoj udio u ŽGP-u koji je iznosio oko 20 posto. Tada, također, nije saopćeno ko je kupac dionica, piše Biznisinfo.ba.

No, prema ažuriranoj listi dioničara ŽGP-a jučer objavljenoj na stranici Sarajevske berze, umjestio udjela koji su imali BIG i Mi – Group kao novi vlasnici navode se Studen Middle East DMCC (25 posto) i Raiffeisen banka (20 posto).

Inače, sjedište kompanije Studen Middle East DMCC je u Dubaiju, ali je ona dio austrijskog Studen holdinga koji u našoj zemlji ima razvijen biznis koji uključuje fabriku ulja Bimal u Brčkom i Agrana grupu za proizvodnju šečera. Zadatak Studen Middle East DMCC-a je, između ostalog, da se bavi distribucijom Bimalovih proizvoda na Bliskom istoku.

ŽGP je najstarija građevinska kompanija u BiH osnovana 1947. godine i spada u gigante nekadašnje industrije. Nakon rata je privatizovana od strane investicionih fondova.

Kada su prije nekoliko godina pokrenuti masovniji radovi na Koridoru 5C ta firma se pojavljivala na tenderima zajedno sa Euroasfaltom i drugim bh. kompanijama.

Firma je lani ostvarila poslovne prihode od 15,9 miliona KM i skromnu dobit od oko 43,7 hiljade KM.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

anelvarmazPreko 130 dunuma zemljišta na području Općine Sanski Most kultivisano je proteklih nekoliko mjeseci novim zasadima maline, a investitor ovog projekta je preduzeće „Etqan“, koje se bavi proizvodnjom jagodičastog i drugog voća. Prema riječima suvlasnika ovog preduzeća, Anela Varmaza, riječ je o jednoj od najvećih investicija na području Unsko sanskog kantona, kada je riječ o ovoj vrsrti proizvodnje.

On je istakao kako ovo preduzeće od ranije posjeduje preko 80 dunuma zemljišta pod malinama, a zahvaljujući novim zasadima postaće jedan od lidera u proizvodnji ove jagodičaste kulture na području Unsko sanskog kantona, pa i šire. Sem novih zasada maline, Varmaz je istakao kako trenutno podižu plantaže dunja i trešnji. Istovremeno, preduzeće „Etkan“ investiralo je značajna sredstva u proširenje hladnjače, čiji će kapacitet u budućnosti iznositi 400 tona voća, što će im omogućiti otkup značajnijih količina maline, jagoda i drugog voća.

Varmaz kaže kako trenutno posluju sa oko 400 kooperanata s područja općina Sanski Most, Ključ, Ribnik i Novi Grad, te u budućnosti planiraju širenje mreže kooperanata. Ističe kako proizvodnja maline nije dovedena u pitanje, iako kaže kako će otkupna cijena ove kulture tokom ove godine biti značajno umanjena.

Preduzeće „Etkan“, čiji su vlasnici Emsud Kadirić i Anel Varmaz, započelo je proizvodnju maline prije devet godina na devet dunuma, dok danas pod ovom kulturom posjeduju preko 200 dunuma zemljišta. Zapošljavaju pet stalnih radnika dok je broj sezonskih radnika mnogo veći.

(RTV SANA)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Kompanija "Alumina" iz Zvornika primila je u radni odnos 168 novih radnika raznih profila. Tim povodom, menadžment kompanije danas je upriličio susret sa prvom grupom od 90 novoprimljenih radnika, gdje su im uručeni ugovori u radu.
Među novoprimljenim radnicima, pored zanatskih zanimanja, bravara, instalatera, zavarivača, najviše je sa srednjom stručnom spremom tehničkog smjera, uglavnom mladih ljudi koji bi u budućnosti trebali predstavljati važan segment poslovnih uspjeha kompanije. Također, "Alumina" je angažovala i 15 inženjera, hemijske, mašinske i elektro struke.

Predsjednik Upravnog odbora kompanije "Alumina" Milorad Motika je rekao da će svi koji u narednom periodu radom i zalaganjem pokažu rezultate i odgovore svojim radnim zadacima nastaviti da rade u "Alumini".

"Kompanija razvija nove proizvodne programe i gradi nove proizvodne pogone, tako da se stvaraju uslovi za otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Motika i naveo da je u kompaniji prisutan i redovan odlazak u penziju jednog broja radnika, tako da se i po tom osnovu ukazuje potreba za prijemom novih radnika.

Predsjednik Upravnog odbora "Alumine" je istakao da se u toku ove godine očekuje da u "Alumini" posao dobije više od 200 novih radnika.

"Menadžment kompanije poklanja značajnu pažnju ljudskim resursima. Svjesni smo izazova tržišta i činjenice da ostaju i opstaju samo najodgovorniji i najkvalitetniji, a kvalitet direktno zavisi i od kadrovske strukture koja mora biti osposobljena da prati nove trendove i ispunjava poslovne ciljeve koje kompanija ima u narednom periodu", rekao je Motika, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću "Alumine".

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaoOpćina Novi Grad Sarajevo spada među najaktivnije lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini kada je riječ o programima zapošljavanja. U ovoj godini za zapošljavanje pripravnika, te zapošljavanje putem prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih soba za deficitarna zanimanja, iz općinskog budžeta bit će izdvojeno oko pola miliona maraka.
Radi se o jednoj od mjera podsticaja razvoju privrede i zapošljavanja koju ova lokalna zajednica provodi četvrtu godinu, a projekat će biti realiziran u saradnji sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Također, projekat Općine Novi Grad "Nove strategije zapošljavanja na lokalnom nivou" vrijedan blizu 187.000 eura, koji će se realizirati s ciljem povećanja mogućnosti održivog zapošljavanja na području općine, prije nekoliko dana odabran je za finansiranje od Evropske unije. Ova sarajevska općina sufinansira i zapošljavanje pripravnika sa Biroa za zapošljavanje.

Poticaji za zapošljavanje

Svi navedeni projekti, uz ostale mjere poticaja zapošljavanja, doprinijeli su da Općina Novi Grad bude prva po broju novozaposlenih u 2016. godini. Naime, u prošloj godini na području ove općine zaposleno je 1.130 građana. Na drugom mjestu po broju novozaposlenih je Mostar, gdje je posao u 2016. pronašlo 979 osoba.

Među prvih pet općina po broju novozaposlenih u Federaciji BiH su i Tešanj (844), Tuzla (813) i Ilidža (678). Slijede Travnik sa 573 novozaposlenih u protekloj godini, Zenica sa 516, Gradačac sa 495, te Vogošća-Sarajevo sa 486 i Gračanica sa 482 novozaposlenih.

U periodu između decembra 2015. do decembra 2016. godine u deset kantona u Federaciji zabilježen je porast broja novozaposlenih za 3,75%. Ukupan broj novozaposlenih u svim kantonima iznosio je 18.224. Posmatrano prema gradovima, najveći rast broja zaposlenih bilježe Sarajevo, Tuzla, Tešanj, Zenica i Travnik.

Inicijative za zapošljavanje koje dolaze od lokalnih zajednica na području cijele BiH sve su brojnije. Jedan od primjera za to je i Općina Teslić, koja će potencijalnim investitorima ponuditi zemljište ispod tržišne cijene, ili čak besplatno, u industrijskoj zoni. U Tesliću se nadaju kako će na ovaj način omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

Rast broja zaposlenih značajno je determinisan obimom investicija i trgovine, odnosno industrijske proizvodnje. Bitno je napomenuti da najveći broj zaposlenih u BiH radi u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. O tome govore i podaci o broju zaposlenih iz posljednja četiri mjeseca, navode u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

- Posmatrajući podatke o broju zaposlenih prema područjima djelatnosti, primjetno je da je broj zaposlenih u januaru 2017. godine (u odnosu na decembar) najviše uvećan u područjima djelatnosti prerađivačke industrije, pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala i ostalih uslužnih djelatnosti. Time su dešavanja u pomenutim djelatnostima imala najznačajniji doprinos povećanju broja zaposlenih u posmatranom periodu – kažu za Faktor u Direkciji za ekonomsko planiranje.

Pojednostaviti procedure za firme

Unapređenje poslovne klime jedan je od deklarisanih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Evropskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Za privredne subjekte je važno da okruženje u kojem posluju bude uređeno. Manje administrativne prepreke, odgovarajuća zakonska regulativa, adekvatna radna snaga i izvori finansiranja osnovni su preduslovi za povoljnu poslovnu klimu.

U protekle dvije godine u BiH je donesen niz mjera i zakona kako bi se olakšalo zapošljavanje i potencijalne investicije, a jedan od najvažnijih dokumenata u tom smislu je Reformska agenda koju je Vijeće ministara usvojilo 2015. godine.

- Brojne i dugotrajne procedure za osnivanje poduzeća negativno utiču na rast proizvodnje i ne doprinose razvoju poslovne inicijative. Pozitivan pomak u broju novoosnovanih firmi u BiH svakako bi značio da je set mjera i zakona koji su usvojeni u prethodnom periodu počeli da daju rezultate – zaključuju u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

konzum5Hrvatska kompanija Agrokor našla se u velikim finansijskim problemima, a nekako paralelno je objavljeno da je Konzum, koji posluje u sklopu ove korporacije, izgubio poziciju tržišnog lidera u BiH.

Ova dva podatka nisu direktno povezana, odnosno Konzum je izgubio utakmicu na tržištu u BiH zbog niza pogrešaka i isto bi se desilo čak i da nije aktuelnih problema na nivou koncerna, navodi se u analizi poslovnog portala BiznisInfo.

Ovo su glavne Konzumove greške koje su do toga dovele:

1. Niske cijene

Konzum je praktično bez borbe prepustio Bingu ulogu lanca s najnižim cijenama u BiH. Bingove cijene, zapravo, nikada nisu bile mnogo niže.

No, to je bilo dovoljno da se, uz pravu marketinšku kampanju, izgradi imidž najjeftinijeg trgovinskog lanca i da se preotme veliki broj Konzumovih mušterija.

Konzum je morao davno reagirati s korekcijama cijena makar mu to kratkoročno donijelo pad profita. Sigurno bi se isplatilo jer ne bi došlo do odliva mušterija i prihoda.

2. Podrška domaćim kompanijama

Oba lanca javno su iskazivala podršku domaćim kompanijama. No, Konzum nije ubijedio javnost da je njegova podrška bh. firmama suštinska, a ne kozmetička. Naprimjer, nakon pokretanja proizvodnje u Diti, simbolu radničke klase u BiH, Konzum je saopštio da je uvrstio njene proizvode na police.

No, kada su se kamere ugasile prisustvo Ditinih proizvoda je redukovano. Od svih Ditinih proizvoda ostao je samo deterdžent 3de koji je dobio malo prostora na dnu police.

Konzum je mogao naći nekoliko manjih bh. kompanija kojima bi dao šansu i preko kojih bi dokazao da suštinski želi pomoći domaćoj privredi.


Ditin deterdžent usamljen na dnu police u jednom sarajevskom Konzumu
3. Ekonomska kolonizacija

Dominantne pozicije u Konzumovim radnjama zauzimaju hrvatski proizovdi, i to ne samo oni koji su u vlasništvu Agrokora, već i Saponije, Podravke itd.

S jedne strane je to razumljivo i legalno, ali se u tome pretjeralo, pa su građani osjetili Konzum kao instrument ekonomske kolonizacije druge države.

Osim toga, prošle godine došlo je i do napetosti u političkim odnosima BiH i Hrvatske, pa čak i do poziva na bojkot hrvatskih proizvoda. Konzum nije našao efikasan način da neutralizira efekte ovih dešavanja.

4. Pogrešni prioriteti

Konzum je lani mnogo novca utrošio na reklamiranje svojih renoviranih objekata kao mjesta “ugodnog ambijenta” koja nude “jedinstveno i interaktivno iskustvo kupovine“, šta god to značilo.

Zapravo, jedino što je novo u ovim objektima jesu pametna kolica i automatske kase koji jesu novost na bh. tržištu, ali ih zapravo malo ljudi koristi.

S druge strane, Bingo je u svojim reklamama insistirao samo na niskim cijenama. U jednoj reklami male zelene (niske) cijene iz prodavnice izbacuju crvene, visoke cijene (koje očito simboliziraju Konzum).

5. Medijski promašaji

Kada je riječ o marketingu, Konzum je skršio ogroman novac na nekoliko mainstream medija koji odavno nemaju monopol u informisanju javnosti i koji mu, na kraju, nisu pružili nikakvu zaštitu.

S druge strane, nekolicina drugih medija koje je zanemarivao sistematski su narušavali njegov ugled i poziciju.

Osim toga, Konzum je insistirao na klasičnoj reklami i onda kad je vrag odnio šalu i kada je bilo vrijeme za strateški, krizni PR.

Drugim riječima, Konzum je reklamirao pileći batak onda kada je ljudima trebalo objasniti da je riječ o prijateljskoj firmi u kojoj kupovina nije samo užitak već i ušteda, te da se na taj način može pomoći i bh. ekonomiji.

6. Pogrešne procjene

Konzum je potrošio mnogo vremena i novca reklamirajući internet trgovinu. Vjerovatno se vodio globalnim podacima o rastu ove vrste kupovine, zapostavljajući lokalne specifičnosti.

Naime, tačno je da u BiH sve više ljudi koristi internet pa i da sve više ljudi kupuje na taj način, ali to se uglavnom odnosi na stvari koje nisu dostupne u susjedstvu.

7. Zaključak

Konzum je izgubio tržišnu utakmicu u BiH, kako bi se reklo sportskim rječnikom, jedan na jedan, protiv tuzlanskog lanca Bingo.

Taj gubitak posljedica je niza odluka koje je donosilo rukovodstvo hrvatske kompanije, pogrešnih procjena, neuzimanja u obzir lokalnih specifičnosti i nespremnosti da se suštinski pomogne bh. privredi, kao i prevelike vezanosti za hrvatske proizvode.

Taj gubitak je bespovratan, i situacija se neće promijeniti ni nakon što se riješi trenutna dužnička kriza na nivou Agrokora.

Naravno, to ne znači da će Konzum propasti, ali će morati promijeniti dosta toga u svom poslovanju.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

hrvicAC Food članica AS GROUP izvršila je uplatu ponuđenog iznosa od 3,053 miliona KM za kupovinu dijela imovine firme Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. U okviru javnog nadmetanja nepokretnosti, a koje je obavljeno 28. februara ove godine u Općinskom sudu Velika Kladuša, AC Food je dao ponudu koju je Sud ocijenio kao najveću.
Radi se o pogonima za proizvodnju stočne hrane, preradu voća i povrća, kao i skladištima.

Podsjećamo, AC Food bila je jedan od dva ponuđača koji su se pojavili na javnom nadmetanju, a imovina je kupljena temeljem javnog poziva za javno nadmetanje Općinskog suda Velika Kladuša br. 23 0 Ip 02418814 Ip. Po procjeni sudskog vještaka imovina je procijenjena na 6.105.818,00 KM.

Kompanija AC Food nova je članica Grupacije, koja će poslovati u okviru prehrambene divizije AS GROUP.

AS GROUP zapošljava 4.000 radnika, u okviru ovog poslovnog sistema posluju neki od najvećih proizvođača hrane kao što su Klas, Vispak, Sprind, AS, Kent, Oaza, MiP Ljubače, itd. Osim prehrambene divizije, Grupacija posluje i u tekstilnoj, te u trgovačkoj diviziji. Ukupni promet AS GROUP u 2016. bio je oko 300 miliona KM.

Upravo ovi pogoni Agrokomerca koji su kupljeni, odlično se uklapaju u razvoj proizvodnog portfolia prehrambene divizije AS GROUP. Uz pojačane tržišne pozicije u sferi proizvodnje stočne hrane koje AS GROUP ima sa postrojenjima u okviru Klasovog mlina u Olovu, te mlina u Ljubačama kod Tuzle, pokretanje pogona za preradu povrća i voća značit će prije svega dodatni vjetar u leđa programu Bosanske kuhinje koji prehrambena divizija AS GROUP već odavno razvija kroz čorbe, začine, juhe, ali i džemove, pekmeze, sokove, itd.

“Imamo veliku podršku u samom Agrokomercu, kako kod radnika, tako i u menadžmentu da nastavimo dalje u tom smislu. Podrška da istrajemo dolazi i u širem smislu od naroda u Krajini. Ovih dana smo dobili puno pozitivnih komentara. Tačno je da smo zainteresirani za sve segmente Agrokomerca. Naše namjere u AS GROUP su jasne - pokretanje proizvodnje u Agrokomercu, zapošljavanje radnika, i povratak na staze uspjeha jedne od najvećih prehrambenih kompanija na prostorima bivše Jugoslavije. “Krajiški div” je predugo spavao, vrijeme je da se probudi i ponovo pokaže svoju snagu. To je naše mišljenje i naš motiv”, izjavio je Smail Korajlić program menadžer za akvizicije AS GROUP.

(Vijesti.ba)

Stranica 13 od 17

S5 Box