Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (217)

ponedjeljak, 12 Decembar 2016 00:00

Skupljim gorivom se ne grade autoputevi

Ocijeni...
(0 glasova)

autoput6Povećanje akciza na gorivo u BiH bila bi loša ekonomska mjera, a vezivanje cijene goriva za plan gradnje je pogrešan, kažu stručnjaci.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine nije postigao dogovor o povećanju trošarina na gorivo, zbog čega je ugrožena tranša kredita sa MMF-om. Trošarina je trebala biti osam eurocenti, a novac koji bi se dobijao povećanjem cijene goriva trebao je biti usmjeren u izgradnju cesta. Ovakvom odlukom neće biti samo usporeni projekti izgradnje autocesta u BiH, već je doveden u pitanje i aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom u visini od 80 miliona eura.

Pored toga, doveden je u pitanje i širi aranžman sa MMF-om vrijedan više od 500 miliona eura, čime bi se većina institucija zemlje dovela u stanje finansijske paralize. Ali, čak i uvođenje poreznih mjera koje bi povećale cijenu goriva, ekonomski stručnjaci u BiH ne vide kao optimalno rješenje jer takva bi mjera, osim kratkoročne koristi, mogla polučiti i nekoliko negativnih ekonomskih posljedica.
BiH nije transportna zemlja

Iako je model finansiranja izgradnje autoputeva povećanjem cijene goriva zabilježen u nekim državama svijeta, ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan misli da BiH nije tip zemlje u kojoj bi takav princip bio upotrebljiv, navodeći niz razloga u obrazloženju svoje teze, a kao glavni ističe činjenicu da BiH svakako nije tranzitna i zemlja nezaobilazna na ruti transporta ljudi i roba.

„Prije svega treba imati u vidu da nije neuobičajeno nametima na gorivo financirati izgradnju autocesta, za što i Sjedinjene Američke Države mogu biti primjer. No, ono što nije mudro jest graditi autoceste u doba rapidne deindustrijalizacije i depopulacije BiH, koja će trajati  zasigurno do 2100. god. Kratko kazano, ako BiH gubi robu i putnike – a nije tranzitna zemlja (kad bi BiH propala u zemlju, nijedan putnik niti jedna roba izvan BiH ne bi zažalila zbog toga) – postavlja se pitanje za koga se grade autoceste. Ako BiH nema programsko budžetiranje, vlast može oporezovati šta želi i ulagati u što želi. No, s takvim pristupom javnim financijama, već je završila sa šeširom u ruci pred MMF-om.“
Bojazan od subvencioniranja

Problem sa izgradnjom autoputeva u BiH mnogo je kompleksniji od prostog vezivanja modela finansiranja gradnje sa povećanjem cijene goriva. Osnovni problem u ekonomskim razmišljanjima jeste dovoljna isplativost ulaganja novca u gradnju takve vrste infrastrukture.

Domljan postavlja pitanje šta će se desiti ako se ispostavi da je izgradnja tako kompleksne infrastrukturne mreže ekonomski neodrživa, upozoravajući da bi se lako moglo desiti da zbog proste finansijske neisplativosti cijeli sistem dođe u stanje da se mora subvencionirati. U tom slučaju ne samo da bi bila stvorena ekonomska šteta izgradnjom cesta nego bi se i povećanje cijena pokazalo kao sasvim besmislena finansijska mjera.

„Odgovorna vlast dobrom analizom utvrdi šta su joj javne potrebe. Potom sagleda koji su i koliko izvori javnih prihoda da se te potrebe zadovolje. Usklađivanje javnih rashoda i javnih prihoda se potom vrši odgovarajućim metodama, npr. Cost-benefit analizom. Ona bi vrlo jasno pokazala da autoceste nisu prioritet BiH u ovom momentu jer sutra neće odbacivati nikakav prihod, nego će još tražiti i subvencioniranje. Možete čamcem prebaciti dva putnika i dva kila robe, no vi izgradili dvije luke, kupili brod i angažirali lučko i brodsko osoblje – i onda nama počnu stizati računi, a vi nemate prihoda“, kaže Domljan.
Ne učiti na hrvatskom modelu

Po njegovom mišljenju zadnje čemu BiH treba stremiti u izgradnji autoputeva i saobraćajne infrastrukture uopće jeste primjena hrvatskog modela, koji se pokazuje kao ekonomski nerentabilan i sasvim pogrešan.

„Nećemo da učimo na primjeru Hrvatske (koja je s jedne strane u boljoj poziciji od BiH jer joj se autoceste koriste barem u ljetnoj sezoni, ali, s druge strane, u lošijoj jer se zaduživala po komercijalnim uvjetima, dok se BiH zadužuje po koncesionim), pa će BiH završiti kao i ona. Jednog dana će isturiti borce da viču „ne damo naše ceste“ (misli se na pokušaj „monetizacije“ cesta u Hrvatskoj), samo nikako da kažu kome ih to ne daju. Ko je uopće zainteresiran za njih. E, mi u BiH tek trebamo dogurati dotle. No, skoro svaki dan sve se više ide u tom pravcu“, jasan je Domljan.

Model finansiranja izgradnje autoputeva koji bi bio utemeljen na rastu cijena goriva sasvim je pogrešan, kaže ekonomski stručnjak iz Sarajeva Dženan Đonlagić, upozoravajući da bi, ukoliko se ipak usvoje mjere povećanja cijene goriva, takva politika proizvela nekoliko izuzetno štetnih ekonomskih posljedica.

„Ovakav ekonomski model nije optimalan i može dovesti do pritiska na rast cijena energenata što nikako ne ide u prilog i još više ugrožava ionako nekonkurentnu privredu. To bi neminovno vodilo rastu cijena roba i usluga, što ogromna većina stanovništva ne može podnijeti jer žive na granici siromaštva“.
Emisija vrijednosnih papira

Đonlagić smatra da bi BiH trebala da se koristi drugačijim modelima u izgradnji putne infrastrukture, a kao optimalan izričito spominje onaj koji bi se bazirao na emisiji vrijednosnih papira. Takav model ima potencijala da pokrene unutrašnje ekonomske i finansijske potencijale i osigura privredni rast koji bi mogao generirati rast životnog standarda i intenzivnije zapošljavanje.

„Mnogo svrsishodniji i ekonomsko korisniji model finansiranja infrastrukturnih projekata bi bio emisija vrijednosnih papira tj. državnih obveznica. Država se treba pojaviti kao prodavac zainteresovanim kupcima: stanovništvu, bankarskom sektoru, centralnoj banci. Opšte poznat je podatak da imamo 10 milijardi KM akumulirane domaće štednje i to je odlična baza, tj. vrlo respektabilan izvor za rast domaćih investicija. Ovo bi moglo multiplikativno djelovati ka ostvarenju cilja, ekonomskog rasta od 7-8 posto na godišnjem nivou u srednjem roku“, kaže Đonlagić.

BiH se nalazi u izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji ističu Domljan i Đonlagić, a neprihvatanje zakona, što je slučajnost i proizvod unutrašnjih svađa, a ne promišljene ekonomske politike, korisno je makar se i na sasvim kratak vremenski period produžilo stanje u kojem se ne povećava cijena goriva i ne pristaje na novo MMF-ovo kreditiranje.
Reindustrijalizacija, MMF, proizvodnja vrijednosti

„Ako zalutate na krivom putu pa izbijete na pravi, to može biti dobro. Umjesto bavljenja programskim budžetiranjem i raspravljanja o prioritetima javnih rashoda, u smislu da se prednost daje onima koji su najproduktivniji sa stanovišta ekonomije kao cjeline, vlastodršci igraju igru nulte sume (tvoj gubitak, moj dobitak, i obratno) umjesto da kompromisom traže rješenje za win-win situaciju, pa neminovno završavaju u no-win ili lose-lose situaciji.  Kad se u tim igrama zapetljaju barem nešto i barem nakratko može ispasti dobro u smislu da nije prihvaćen zakon. No, nažalost, ne sumnjam da će biti usvojen“, kaže Domljan.

„Nažalost, vlasti su javni dug BiH u periodu 2006-2016. trostruko uvećale, čime domaća ekonomija neminovno klizi u dužničko ropstvo i srednjoročnu fiskalnu neodrživost servisiranja javnog duga. Bez procesa reindustrijalizacije domaće ekonomije nema ni njenog preporoda. Vezivanje za sredstva MMF-a nema razvojnu komponentu nego služe za krpljenje budžetske neproizvodne potrošnje i to nije dobro“, kaže Đonlagić.

Reindustrijalizacija je ključni pojam „zdravih“ ekonomskih reformi, a privredni rast treba temeljiti na povećanju proizvodnih kapaciteta i povećanju proizvodnje realnih vrijednosti. Izgradnja putne infrastrukture u zdravim ekonomskim promišljanjima treba biti samo popratna djelatnost, ali čak i kada se ona temelji na povećanju cijena goriva veće su šanse da proizvede negativne nego pozitivne ekonomske posljedice.

 

Jasmin Agić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Federalna vlada usvojila je izvještaj o realizaciji direktnih inozemnih ulaganja u Federaciji BiH za 2015. godinu u kojem je navedeno da su ona u FBiH iznosila 379,2 miliona KM od ukupno 476,7 miliina KM, koliko je realizirano u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Najznačajnije zemlje investitori u 2015. godini u FBiH bile su Hrvatska (163,7 miliona KM), Luksemburg (71,1 miliona KM), Turska (62,6 miliona KM), Holandija (40 miliona KM), Austrija (33,2 miliona KM),Kuvajt (27,6 miliona KM), te Srbija (20,5 miliona KM). Istovremeno, smanjenje inozemnog kapitala nastalo njegovom prodajom, ustupanjem cjelokupnog kapitala ili njegova dijela i brisanja iz registra iznosilo je 103,8 miliona KM. Najznačajnija smanjenja odnosila su se na Francusku (-41,1 miliona KM), Švicarsku (-36,1 miliona KM), Slovačku (-17,8 miliona KM) i Italiju (-3,8 miliona KM).

Djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše inozemnih ulaganja su finansijske uslužne djelatnosti - osim osiguranja i penzionih fondova (189,4 miliona KM), telekomunikacije (65,8 miliona KM), poslovanje nekretninama (49,6 miliona KM), proizvodnja hemikalija (38,7 miliona KM), upravljačke djelatnosti (33,8 miliona KM), trgovina na veliko - osim trgovine motornim vozilima i motociklima (31,2 miliona KM), osiguranje, reosiguranje i penzioni fondovi (17,3 miliona KM), te proizvodnja pića (10,4 miliona KM).

U izvještaju su dati i pokazatelji o direktnim inozemnim ulaganjima od 1994. do konca 2015. godine koja su, za Federaciju BiH, iznosila 7.063,5 miliona KM. U ovom razdoblju su od zemalja najveći investitori bile Hrvatska (1.913,2 miliona KM), Austrija (1.681,6 miliona KM), Njemačka (547,5 miliona KM), Slovenija (466,7 miliona KM), Švicarska (393,3 miliona KM), Turska (360,8 miliona KM), te Holandija (319,3 miliona KM).

Negativne iznose investicija imale su Malezija (-15,6 miliona KM), Norveška (-0,9 miliona KM) i Slovačka (-0,2 miliona KM).

Vlada FBiH je danas, također na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, prihvatila i informaciju o registriranim predstavništvima inozemnih osoba u FBiH, sa stanjem na dan 10.5.2016. godine. Najveći broj ovih predstavništava su otvorile osobe iz Hrvatske (88 ili 25,58 posto), Slovenije (38 ili 11,04 posto), SAD (32 ili 9,3 posto), Njemačke (23 ili 6,69 posto), Srbije (21 ili 6,1 posto), Austrije, Mađarske i Italija (po 16 ili 4,65 posto), Turske (15 ili 4,36 posto), te Švicarske (12 ili 3,49 posto).

(Klix.ba)

Ocijeni...
(2 glasova)

izvoz1BiH je za deset mjeseci izvezla robu u vrijednosti od 7,692 milijarde KM, što je za 2,6 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,243 milijarde KM, što je za 0,1 posto manje nego lani.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,1 posto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 5,551 milijardu KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje Cefta od januara do novembra iznosio je 1,119 milijardi KM, što je za 0,2 posto manje nego u istom periodu 2015. godine, dok je uvoz iznosio 1,689 milijardi KM, što je za 3,3 posto više nego lani.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Cefte iznosila je 66,3 posto.

Izvoz u zemlje EU za deset mjeseci iznosio je 5,582 milijarde KM, što je za 2,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 8,183 milijarde KM, što je više za 1,8 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 68,2 posto.

(Srna)

četvrtak, 17 Novembar 2016 00:00

Kako je vlast RS-a 'otjerala' 30 firmi u FBiH

Ocijeni...
(1 glasova)

gazpromRS je, zbog odluka entitetske vlade, izgubila prihode od poreza i doprinosa, radna mjesta… Firme su preselile sjedište u Federaciju.
Piše: Kenan SILAJDŽIJA

Mnogo vremena proteklo je od famozne izjave predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika da je “RS bolji dio Bosne i Hercegovine”, izgovorene u doba kada je prodan Telekom Republike Srpske.

U to vrijeme svježih 1,4 milijarde KM iskorišteno je za izgradnju najskupljeg autoputa od Banje Luke do Bosanske Gradiške, izgradnje zgrade Vlade RS-a, palate predsjednika, te nove zgrade za RTRS-a. Milorad Dodik tada je želio prikazati ekonomsku i političku superiornost njegovog entiteta nad Federacijom BiH. Ubrzo su se stvari promijenile, posebno u oktobru 2010. godine, kada je Vlada RS-a, odnosno tadašnji ministar finansija Aleksandar Džombić, odlučio nametnuti 10 posto dodatnog poreza na dobit vlasnika kompanije.

Tri štete

Zbog sporne odluke , oko 30 preduzeća preselilo je svoje sjedište iz RS-a u Federaciju BiH, a najčešće se radilo o firmama iz Srbije, koje su u našoj zemlji vršile distribuciju proizvoda. Tako je RS snabdjevana srbijanskim proizvodima iz Sarajeva i Širokog Brijega. Neke od tih firmi su: Swisslion Takovo, Vino župa Aleksandrovac, Victoria Group Beograd, Sinalco Šabac, Jumis Niš, Bambi Požarevac, Albus Novi Sad, Centroproizvod Beograd, Jaffa Crvenka, Nectar Bačka Palanka, Imlek Šabac, Hello sokovi Smederevo, Taš Vrbas, Rubin Kruševac, Medela Vrbas, Vital Vrbas, Neli Loznica, Vinarija Čoka, Alfa Vranje.

Poseban udarac Dodiku i njegovim naporima da RS prikaže kao bolji i uspješniji entitet, zadala je Naftna industrija Srbije (NIS), koja je zastupala ruski Gazprom, kada je odlučila preseliti se u Sarajevo iz Banje Luke.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ispričao je za Faktor da je promjenom porezne politike, koju je inicirao Džombić, stvoren strah kod kompanija, mahom srbijanskih, koje su odlučile sjedište preseliti iz RS-a u Federaciju BiH.

- Kroz nekoliko članaka, koje sam napisao, upozoravao sam da će se desiti tri štete. Prva je da je izgubljen prihod po osnovu 10 posto poreza na dobit, kojeg je počela ubirati Federacija BiH zbog prseljenja firmi. Druga šteta je da su izgubljena radna mjesta, a treća je da je RS ostao bez evidentiranog PDV prihoda kod uvoza roba široke potrošnje u BiH - objasnio je Pavlović i dodao da se sve obistinilo.

Prema njegovim riječima, poseban slučaj je registracija firme NIS iz Beograda.

- NIS je bio registriran u Banjoj Luci. Jedan od uvjeta u pregovorima s Vladom RS-a bio je da Vlada RS-a kupuje gorivo kod njih, odnosno da se napravi sporazum o tome. Kada Vlada RS-a nije prihvatila to, oni su se preselili u Sarajevo - ispričao je naš sagovornik.

Pavlović navodi da Vlada RS-a ništa nije učinila da zadrži kompanije u svom okruženju.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović, koji je zatražio odgovor na poslaničko pitanje o preseljenju firmi, rekao je za Faktor da mu je Vlada RS-a odgovorila da je više od 30 firmi preselilo u FBiH zbog boljeg poslovnog okruženja.

- Svake godine od uvođenja ove besmislene odredbe upozoravali smo da je treba ukinuti. Mislim da je prošle godine Vlada RS-a ukinula odredbu, ali se nije ništa desilo - kazao je predsjednik PDP-a.

Na pitanje šta je RS izgubio preseljenjem firmi u FBiH, Borenović je naveo da su to radna mjesta i novac.

- Kada izgubite 30 preduzeća koja su imala svoje sjedište, u svakom sjedištu uvijek se nalazi direktor i bar nekoliko ljudi iz finansija. Tu su i distributivni centri. Vjerovatno su i registracije svih vozila firmi u FBiH. Logično, to su desetine miliona maraka izgubljene, isključivo zbog nerada Vlade RS-a - ocijenio je naš Borenović.

Nepovratni gubitak

Zoran Pavlović kaže da je teško da će se neke firme vratiti nazad u RS, iako su ukinute sporne odredbe.

- Kada se firme etabliraju na nekom novom tržištu, neće se one sada seliti zato što su uvjeti privređivanja vraćeni na prethodni nivo. Stvari su nepovratno izgubljene. Sve te političke jadikovke Vlade RS-a o temi “srpskih brendova”, koji su u FBiH, a nisu u RS-u, su “čista budalaština”. Kapital, odnosno privatni interes daleko je iznad općeg i nacionalnog - zaključio je Pavlović.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

dita4Lijepe vijesti dolaze iz Fabrike deterdženata Dita u Tuzli. Radnici ove fabrike u stečaju prošle godine su samoinicijativno pokrenuli proizvodnju, a danas njihovu paletu čini 40 proizvoda koji su dobili i novi ISO standard 2008-2015.

"Dobijanje njemačkog ISO standarda 2008-2015. nama mnogo znači s obzirom na to da smo sada dobili zeleno svjetlo za izvoz proizvoda na tržište Evropske unije (EU). Ovaj standard kojim je EU potvrdila kvalitet naših proizvoda dokazao je i naše tvrdnje da imamo ljude koji znaju, hoće i mogu raditi", kaže za Klix.ba članica Odbora povjerilaca tuzlanske Dite Emina Busuladžić.

Inače, tuzlanska Dita prva je fabrika u stečaju koja je na području Evrope dobila ISO standard.

"Nadležna komisija u našoj fabrici je bila danima, a članovi su se uvjerili da mi ispunjavamo sve zahtjevne evropske standarde", ističe Busuladžić te dodaje da će ISO standard Diti uskoro biti i zvanično uručen.

U Diti je danas zaposleno 75 radnika koji su raspoređeni na poslovima proizvodnje tečnih i praškastih detedženata te sapuna, šampona i omekšivača, a troškovi poslovanja se pokrivaju iz prihoda ostvarenih prodajom.

Paleta se sastoji od 40 proizvoda, a ukoliko finansijska konstrukcija bude dozvoljavala, u dogledno vrijeme na tržištu bi se moglo pojaviti njih još nekoliko.

"Mi trenutno možemo raditi više od 200 proizvoda, dakle kapacitete imamo, ali nama problem u segmentu razvoja predstavljaju finansije za nabavku repromaterijala", kazala je Busuladžić.

Svoje znanje uposlenici Dite nedavno su ponovo pokazali. Naime, kako je za Klix.ba otkrila Busuladžić, Ditin stručni tim završio je izradu baze za praškasti deterdžent koji je prvenstveno namijenjen za evropsko tržište.

"Tehnološki proces je završen i prve tone već smo distribuirali. Da pojasnim, ovdje je riječ o poluproizvodu, odnosno bazi za praškasti deterdžent koju kupe naši klijenti te je uz ličnu doradu na kraju plasiraju kao svoj proizvod", pojasnila je Busuladžić i dodala da prema svom kvalitetu baza ispunjava norme EU.

Ditini proizvodi trenutno su, pored Federcije BiH, zastupljeni u Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu, a u toku su pregovori za izvoz u Njemačku i Švedsku.

Podsjetimo, tuzlanska Dita još uvijek nije dobila svog vlasnika s obzirom na to da se na prethodno objavljene konkurse za prodaju niko nije javio.

Dita je u proteklih 17 mjeseci osam radnika ispratila u penziju, a želja onih koji su ostali je da ova fabrika konačno dobije pravog vlasnika te uz neophodna finansijska sredstva nastavi razvoj palete proizvoda.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoNajveća domaća kompanija za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda "Mlijekoprodukt" iz Bosanske Dubice, koja posluje u okviru regionalog lidera "Imleka", konstantno ulaže u kvalitet proizvoda i unaprijeđenje proizvodnje, kao i u razvoj domaćih farmi i kvalitet sirovine.
"Od početka 2016. godine investirali smo pet miliona konvertibilnih maraka u razvojne projekte sa ciljem podizanja kvaliteta sirovine, proširenja skladišnih kapaciteta, osiguranja hladnog lanca i uvođenja najnovijih tehnologija u proizvodni proces. Do kraja godine predviđeno je da se investira još oko dva miliona maraka čime bi se ova godina završila sa ukupno oko sedam miliona maraka investicija", rekla je direktorica Mlijekoprodukta Rankica Marelj.

U sam proizvodni proces u 2016. godini investirano je preko dva miliona maraka. Jedna od važnijih investicija je bila nabavka i instalacija tehnološki najsavremenijeg sistema pakovanja paleta čime je povećana efikasnost proizvodnog procesa i smanjena mogućnost deformacije palete i proizvoda pri transportu.

Hladni lanac Mlijekoprodukta dodatno je osiguran i u potpunosti zatvoren, od mjesta prijema sirovog mlijeka, skladištenja i transporta gotovih proizvoda do prodajnih objekata kupaca. Za unapređenje uslova na samom mjestu prodaje investirali smo u nabavku rashladnih vitrina koje su predane na korištenje našim kupcima.

Značajne investicije usmjerene su prema domaćim farmerima kako bi se poboljšala efikasnost proizvodnje mlijeka što indirektno utiče i na kvalitet mlijeka, ali i doprinosi razvoju lokalne zajednice.

"U cilju unapređenja kvaliteta sirovine ali i jačanja partnerskih odnosa sa farmerima od početka godine investirano je preko 550.000 KM u poljoprivrednu opremu i mehanizaciju koja je ustupljena farmerima. Već sada mogu da najavim da će u narednoj godini biti izdvojena značajna sredstva za opremu i mehanizaciju namijenjenu farmama za dodatno unapređenje procesa proizvodnje mlijeka. Također, radimo na planovima za nastavak investiranja i u idućoj godini", dodala je Marelj.

Mlijekoprodukt je prva mljekara u Bosni i Hercegovini koja je uvela IFS (International Food Standard) certifikat kao najobuhvatniji standard u prehrambenoj industriji u svijetu, a od ove godine primjenjuje i međunarodne ISO14001 i OHSAS18001 standarde za upravljanje zaštitom životne sredine i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

konzumJedan od najjačih svjetskih brendova Coca-Cola povukla je iz svih Konzumovih prodajnih objekata u Bosni i Hercegovini svoje proizvode, potvrđeno je za Klix.ba.
Već punih sedam dana traje postepeno povlačenje svih proizvoda Coca-Cole iz svih maloprodajnih objekata Konzumove prodajne mreže širom BIH. Coca-Cola je povukla sva gazirana i negazirana pića, ali i vodu.

Kako smo se uvjerili danas, na policama Konzuma u Sarajevu više nema nijednog Coca-Colinog proizvoda. Jedan od radnika Konzuma objasnio nam je da je Coca-Cola prije 15 dana obustavila dostavu robe dok je prije pet dana povukla proizvode koji su ranije dopremljeni, a nisu bili prodati.

Nezvanično, razlog za povlačenje Coca-Colinih proizvoda iz Konzuma je spor oko plaćanja, odnosno kašnjenje Konzuma u isplati dospjelih faktura.

Iz Konzuma i Coca-Cole na naš upit nisu željeli zvanično komentarisati razloge spora niti ostale detalje vezane za slučaj.

S obzirom na snagu brenda Coca-Cole i dominantnog položaja Konzuma u sferi trgovačkih lanaca u BiH, jasno je da se radi o sporu koji se rijetko viđa u našoj zemlji.

(Klix.ba)

utorak, 01 Novembar 2016 00:00

Gradnja koridora Vc tapka na mjestu

Ocijeni...
(0 glasova)

autoput1Federacija BiH trenutno koristi 92 kilometra autoceste na Koridoru Vc, a do kraja 2018. godine u funkciji bi trebalo biti novih 40 kilometara. No nastavak izgradnje Koridora VC je u blokadi, nakon što prijedlog Vijeća ministara BiH o povećanju akciza na naftu nije dobio podršku Parlamenta.
U Mostaru je danas održana prezentacija aktivnosti JP Autoceste FBiH.

Iz autocesta FBiH su potvrdili da se uskoro očekuju radovi na nastavku izgradnje autoceste kroz Hercegovinu. U pitanju su Počitelj i Most Počitelj. Evropska investicijska banka investira izgradnju.

Direktoro JP Autoceste FBiH Đenan Salčin kaže kako neće biti mogućnosti raditi na novoom ciklusu zbog neusvajanja akciza.

"Možemo napraviti lotove na jugu koji nisu uslovljeni akcizama ali svi ostali će biti stopirani. Što se tiče trase koridora Svilaj, finaliziranje je uslovljeno akcizom tako da ćemo stopirati dalje radove", kazao je Salčin za N1.

Govori se o zastoju gradnje autocesta, no tvrdnja pojedinih političara je da se na računu nalazi 200 miliona KM i da je bilo potrebno da samo izaberu izvođače radova.

"Javnost treba biti upoznata s tim da nam nam je na računu ostavljeno puno dugova, odnosno preko 300 miliona. Istina je da imamo efektivnost kredita za lotove na jugu, ali u prethodnom periodu komisija je predložila da se posao dodijeli drugorangiranom izvođaču koji je skuplji od prvorangiranog i to za 10 miliona tako da se ta odluka treba preispitati", komentarisao je.

On je dodao da će novi radovi donijeti preko 2,5 rasta PDP.

"Uradili smo puno toga u 4 mjeseca. Sve stvari koje smo pokrenuli smo završili, dok su neki projekti u fazi i nećemo dozvoliti da nam se niko miješa u posao. Prioritet su cesta kod Zenice, Drivuša - Klopča, dionice na jugu, od Počitelja do Bune, izgradnja petlje. Radimo tunel Prenj i uskoro će uslijediti raspisivanje tendera. Projekat Svilaj-Odžak kreće u martu i jako je prioritetan", istakao je.

"Mi smo projekcijama uvidjeli da nećemo imati sredstava za projekat Sarajevo-Mostar i predložili smo privatno partnerstvo, odnosno onaj ko bude radio Prenj mora iznaći sredstva. Ko bude najjeftiniji taj će dobiti posao, naravno uz saglasnost Vlade i Parlamenta i ako sve završimo, u toku sljedeće godine možemo krenuti u posao", rekao je Salčin.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

miraTvornica keksa i srodnih proizvoda "Mira" Prijedor za prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je skoro četiri puta veću dobit nego u istom razdoblju prošle godine.
U finansijskom izvještaju firme objavljenom na službenim stranicama Banjalučke berze prijavljena je dobit od 1,12 miliona KM, dok je u istom razdoblju prošle godine dobit iznosila 285.000 KM.

"Mira" je u devetemojesečnom razdoblju ove godine ostvarila prihode od 15,6 miliona KM, a u prošlogodišnjem razdoblju prihodi su bili za 2,1 milion KM manji i iznosili su 13,5 miliona KM.

Ukupni rashodi, pokazuje izvještaj, iznosili su 14,4 miliona KM, dok su u prošloj 2015. iznosili 13,2 miliona KM.

Ovaj vodeći proizvođač konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini iz godine u godine bilježi sve bolje poslovne rezultate. Za prvih devet mjeseci ove godine dobit tvrtke je veća za 20 posto nego za cijelu 2015., kada je dobit iznosila 933.000 KM.

"Mira" je od 2003. godine je u sastavu je hrvatske grupacije "Kraš" i upošljava 360 radnika.

(Fena)

ponedjeljak, 24 Oktobar 2016 00:00

Top 10 prevaranata sa potrošnjom goriva

Ocijeni...
(1 glasova)

auto5Pokazalo se da proizvođači koriste slabosti aktualnog sustava i u javnost plasiraju podatke koji nemaju veze sa stvarnošću po pitanju potrošnje. Sada pogledajte koji su motori najveći potrošači i odmah će vam biti jasno zašto je došao kraj downsizingu jer od iduće godine na snagu stupaju nova mjerenja koja će se vršiti u realnim uvjetima s realnim brojevima potrošnje i emisije CO2.

Za većinu vozača tvornički deklarirana brojka potrošnje goriva djeluje poput Jetija. Svi su čuli da postoji, no u stvarnosti je nitko nije vidio. Pravu istinu i poražavajuće tvorničke manipulacije prošloga je mjeseca razotkrila nezavisna britanska agencija Emission Analytics koja je u posljednjih pet godina napravila testove na 800 aktualnih automobila s europskih prometnica stvorivši tako bazu od 60.000 modela. Njihovi rezultati ne samo da potvrđuju općeprihvaćeno prikazivanje nerealne tvorničke potrošnje već otkrivaju besramne razlike deklarirane i realne potrošnje.

Na listi srama nalaze se gotovo sve marke, iznimke su tek Aston Martin i Nissan, odnosno njihovi modeli Vantage i 370Z koji dostižu tvorničku potrošnju, no svi ostali prikazuju u prosjeku barem 30 posto manje brojke. Najgore rezultate ostvarili su Fiat 500 i Ford Fiesta koji s punim tankom u realnim uvjetima mogu prevaliti gotovo upola manje kilometara od obećanog. Tvorničke podatke mogu sanjati i vozači Ford Focusa, Smarta, Fiat Pande, Toyote Yaris Hibrida, Mini Coopera, Peugeota 308 i VW Golfa, a zanimljivo da u moru negativaca ulogu pozitivaca preuzimaju Honda Civic i Citroën C3 koji s prosjekom od 4.6, odnosno 4.7 litara potrošnju prekoračuju za ‘samo’ 21, odnosno 28 posto.

Bez obzira na očite manipulacije brojkama, proizvođači automobila ne zaslužuju etiketu prevaranata. Oni samo koriste rupe u aktualnom sustavu testiranja New European Driving Cycle (NEDC) koji je sve slabosti pokazao za vrijeme nedavne afere Dieselgate. Novi sustav Zbog toga od iduće godine na snagu stupa novi sustav Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedures (WLTP) koji će kupcima pružati normalniju sliku potrošnje.

Automobile će testirati u realnim prometnim uvjetima, na ravnim cestama, ali i na uzbrdicama i nizbrdicama, u zavojima i s uključenim klima-uređajem. Do tada, ostaju nam ‘rekla-kazala’ informacije dobivene u laboratorijskom testiranju bez putnika u automobilu, s posebnim gumama za lakše kotrljanje i ugašenom klimom, u idealnim temperaturama i bez ostalih sudionika koji utječu na potrošnju. Takvi rezultati koje proizvođači bez pardona plasiraju u javnost od iduće će godine napokon postati prošlost.

PSA
 

Citroen je već ovog ljeta počeo sa testiranjima u realnim uvjetima. U automobile su postavili prtljagu, vozili su se po prometnicama i dobivene rezultate 30 testiranih verzija različitih modela uvrstili u službene brojke u katalozima. Uz to, planiraju testirati i objaviti podatke za dodatnih 20 verzija do kraja godine... Prema tome, tko je već sada počeo dogodine će biti u prednosti...

Sada pogledajte koji su motori najveći potrošači i odmah će vam biti jasno zašto dolazi kraj downsizingu kao što smo nedavno već pisali... Od iduće godine na snagu stupaju nova mjerenja koja će se vršiti u realnim uvjetima s realnim brojevima potrošnje i emisije CO2 što će biti i kraj za motore mikro obujma s golemim turbo puhalima jer neće moći postići ni emisiju CO2 niti potrošnju koje propisuju danas prema "laboratorijskim" mjerenjima. Jer ako navedu realnu potrošnju prema novim standardima, tko bi kupio turbo trocilindraša malog obujma od 90 KS koji troši prosječno osam litara?

 

POGLEDAJTE TOP 10 NAJVEĆIH MULJATORA S POTROŠNJOM:

1. Fiat 500 0.9 Twinair
 

Razlika: 45 posto

Tvornička potrošnja: 4.0 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 7.2 l/ 100 km

2. Ford Fiesta 1.0 Ecoboost
 

Razlika: 43 posto

Tvornička potrošnja: 4.3 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 7.5 l/100 km

3. Ford Focus 1.0. Ecoboost
 

Razlika: 42 posto

Tvornička potrošnja 4.7 l/100 km

Izmjerena potrošnja 8.2 l/100 km

4. Smart ForFour 0.9 Turbo
 

Razlika: 42 posto

Tvornička potrošnja: 4.3 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 7.4 l/100 km

5. Fiat Panda 0.9 Twinair
 

Razlika: 41 posto

Tvornička potrošnja: 4.6 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 7.9 l/100 km

6. Toyota Yaris 1.5 Hybrid
 

Razlika: 41 posto

Tvornička potrošnja: 3.7 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 6.3 l/100 km

7. Mini Cooper 1.5
 

Razlika: 41 posto

Tvornička potrošnja: 4.5 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 6.3 l/100 km

8. Alfa MiTo 0.9 Twinair
 

Razlika: 40 posto

Tvornička potrošnja: 4.2 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 7.0 l/100 km

9. Peugeot 308 1.6 e-HDI
 

Razlika 40 posto

Tvornička potrošnja: 3.2 l/100 km

Izmjerena potrošnja: 5.3 l/100 km

10. VW Golf 1.6 TDI
 

Razlika: 40 posto

Tvornička potrošnja: 3.2 l/100 km

Izmjerena potrošnja 5.3 l/100 km

 

(index.hr)

Stranica 15 od 16

S5 Box