Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

madi1Kompanija “Madi” iz Tešnja gradi novu fabriku. Riječ je o potpuno novom pogonu za proizvodnju panirane piletine, a vrijednost ove investicije procjenjena je na 6 miliona KM.
Maid Jabandžić, direktor kompanije “Madi” je za Radiosarajevo.ba rekao kako je riječ o proizvodima vrhunskog ukusa i kvalitete koji će se proizvoditi od visokokvalitetnog pilećeg mesa, čija će priprema biti izuzetno kratka.

“Ovakva vrsta proizvodnje ne postoji u Bosni i Hercegovini. Riječ je o pogonu od 3500 m2. Očekujemo zaposlenje za novih 20-ak kolegica i kolega. Vrijednost investicije je procjenjena na 6 miliona KM. Cijeli projekat, od idejnog do tehnološkog rješenja vode vrhunski stručnjaci i inženjeri iz regije. Oprema i tehnologija koju ćemo koristit predstavljaju posljednju riječ tehnologije kada je u pitanju ova branša”, istakao je za Radiosarajevo.ba Maid Jabandžić.

Prema njegovim riječima, za nova ulaganja su se odlučili jer od ove godine očekuju da Bosna i Hercegovina počne izvoziti piletinu i prerađevine od piletine u zemlje EU, te su nakon višestrukih istraživanja o mogućnostima koje se otvaraju na tržištu većem od 500 miliona stanovnika, odlučili da kroz ulaganja budu prisutni na najkvalitetniji mogući način na ovom ogromnom tržištu.

“Osim kontinuiranog ulaganja u obrazovanje naših kadrova, promociju proizvoda i tehnološka unapređenja naših proizvodnih procesa, namjeravamo ove godine obnoviti flotu vozila koja koristi naša komercijala te proširiti kompleks farmi za roditeljska jata”, dodao je Jabandžić.

Tešanjski “Madi” danas slovi za poslovno čudo na Balkanu, gdje obara rekorde i važi za najperspektivnijeg proizvođača piletine i proizvoda od piletine u regiji.

(Radiosarajevo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao6Sve više investitora dolazi u opštinu Brod smještenu svega nekoliko metara od Evropske unije. Među njima je i austrijski Anton Paar – vodeći svjetski proizvođač visokokvalitetnih mjernih uređaja i precizne mehanike.

Svoj novi proizvodni pogon svečano je otvorio u Gornjim Močilima nedaleko od Broda.

„Preduzeće ima austrijske korijene, dolazi iz Graca. Trenutno ovdje vršimo obradu metalnih dijelova. Riječ je o CNC obradi struganjem i glodanjem, kao i ručnoj izradi kablova. Zasad imamo 34 zaposlena a u očekivanju smo novog projekta koji bi trebao stići sredinom godine. Tako da očekujemo da ćemo do ljeta preći broj od 40 zaposlenih“, kazao je za TV K3 direktor Bernard Urh.

Anton Paar je prvobitno bio smješten u Derventi a od sada je proizvodnja smještena u novu proizvodnu halu u Brodu koja se prostire na 2.000 kvadratnih metara.

Hala je izgrađena u rekordnom roku, za svega 3 mjeseca.

„Imamo odličnu saradnju sa investitorima koji su odlučili da ulažu u Brod što mi je posebno zadovoljstvo. Poručujem svima koji počinju svoje investicije ovdje da se neće razočarati ni u lokalnu upravu ni u radnju snagu. Imamo ljude koji žele da rade i imamo stručan kadar“, kazao je načelnik Opštine Brod Ilija Jovičić.

Izgradnja pogona je koštala oko 1,2 miliona eura. Posao u tvornici pronašlo je zasad 34 radnika metalske struke.

Anton Paar posluje u cijelom svijetu u preko 50 filijala i 6 velikih proizvodnih pogona, u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i SAD-u.

Zapošljavaju preko 2.600 radnika.

(TVK3/BiznisInfo)

petak, 13 April 2018 00:00

Konzum BiH u februaru povećao gubitak

Ocijeni...
(0 glasova)

konzumcijenaKompanija Konzum BiH ostvarila je u prva dva mjeseca ove godine gubitak prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 7,7 miliona kuna (oko dva miliona maraka).

Ovo se navodi u novom izvještaju o finansijskom stanju u Agrokoru koji je izradila vanredna uprava kompanije.

Kada se uzme u obzir da je, prema ranijem izvještaju, gubitak u januaru bio 2,9 miliona kuna (oko 800.000 KM), ispostavlja se da je u februaru dodatno uvećan i da je samo taj mjesec bio oko 4,8 miliona kuna (oko 1,2 miliona KM).

Inače, Konzum BiH je u prva dva mjeseca imao prihode od 197 miliona kuna, odnosno oko 50 miliona maraka. To je znatno manje od prosječnih mjesečnih prihoda iz prethodnih nekoliko godina ali je, kako tvrde u ovoj kompaniji, „bolje od plana“ za ovu godinu.

Gubitak, odnosno negativnu EBITDA-u zabilježio je i Konzum Hrvatska, i to u visini od 17,6 miliona kuna (oko 4,5 miliona maraka).

(BiznisInfo)

nedjelja, 08 April 2018 00:00

Kompanija iz Doboja uvozi otpad

Ocijeni...
(0 glasova)

smecePreduzeće za reciklažu pastičnih boca Omorika u Johovcu kod Doboja jedino je takve vrste u Bosni i Hercegovini. Kapaciteti postrojenja nisu do kraja iskorišteni. Ovdje se mjesečno prerađuje oko 300 tona plastičnog otpada.

Zbog nedostatka potrebnih količina PET ambalaže za preradu u ovom preduzeću su prinuđeni da uvoze smeće. Procentualno 70 posto dobijaju s bh. tržišta a ostalo uvoze.

– Otpad, odnosno naša osnovna sirovina, nabavljamo s područja BiH. Naši dobavljači su komunalna preduzeća, sakupljači sekundarnih sirovina, zatim punionice voda i drugih pića, deponije, proizvođači PET ambalaže. No, jedan dio ipak moramo da uvozimo iz inostranstva, najčešće iz zemalja EU kao što su Slovenija i Hrvatska – kazala je Mira Stanojević, rukovoditelj programa za reciklažu za TV Liberty.

Nakon prerade PET ambalaže u daljem procesu proizvodnje ovdje se pravi folija. Ovo preduzeće izvozi 95 posto svoje proizvodnje. Njihovi glavni kupci su fabrike koje se bave izradom ambalaže za robu široke potrošnje, konditorske kuće, autoindustrija…

– Sav otpad završi ili u deponijama ili u prirodi. Samo pravilnim razvrstavanjem i odlaganjem otpada on može biti pristupačan reciklirima koji ga mogu ponovo upotrijebiti – kaže Stanojević.

Prema nekim podacima, oko 1.000 tona PET ambalaže se plasira na području BiH u toku jednog mjeseca. No, najviše otpada završi u riječnim tokovima ili pored puteva, što je žalosno jer se tako baca i novac, kažu u ovom preduzeću.

Tona plastičnih boca sadrži više od 20 hiljada komada. Za jednu tonu u ovom preduzeću se može dobiti od 300 do 650 KM.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radniciNajslikovitiji pokazatelj siromaštva u Bosni i Hercegovini je činjenica da radnik na minimalcu u Luksemburgu, državi s najvećom satnicom, zaradi za sat vremena onoliko koliko naš građanin na minimalcu ne može za cijeli radni dan.
Ako su pak troškovi života slični, postavlja se pitanje koliko je jeftina radna snaga zaista prednost neke ekonomije, a koliko ozbiljan društveni problem.

Minimalne plate u mnogim zemljama iznose polovinu od prosječnih i ne osiguravaju uslove za normalan život. S minimalcem od 208 eura, što je oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na evropskom dnu po pitanju minimalnih zarada. Institutu za ekonomsko i socijalno istraživanje EU u svom izvještaju za mart ove godine donosi da je početkom godine u državama članicama zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4 posto.

U zapadnoj Evropi radnici na minimalcu u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Najbolji uslovi su u Luksemburgu s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu, piše u analizi koju je objavio Večernji list. Druga grupa zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španija (4,46), Malta (4,31), Portugal (3,49) i Grčka (2,30 eura).

Radnik s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane


U trećoj grupi su zemlje istočne Evrope gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu. U Bugarskoj se radi za 1,57 eura po satu, Turskoj 2,53, Ukrajini 0,74, Srbiji 1,58 i Moldaviji 0,68. Evropska trgovačka unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje šezdeset posto od nacionalne prosječne plaće. Da bi se ostvario taj ambiciozni cilj potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Evrope.

Ako analiziramo, odnos prosječne i minimalne plate je u našoj zemlji u istom omjeru kao u Njemačkoj, pravi je problem što s prosječnom plaćom u BiH radnik ne može pokriti niti polovinu potrošačke korpe, dok s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane.

Aner Žuljević, doktor ekonomskih nauka i zastupnik u Domu naroda Federalnog parlamenta, kaže kako je osnovni izazov bh. ekonomije je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje, visoko oporezivanje plata i visoka cijena rada destimulativno djeluju na strane investitore, što posebno dolazi do izražaja u uslovima sveukupnog nepovoljnog političkog i ekonomskog ambijenta.

Prosječna plata neupotrebljiv pokazatelj

"Kod nas je neto plata mala između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima minimalnu platu koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe. Visina prosječne plate kod nas je kontaminirana javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru", kaže Žuljević.

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima. To itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju naše države, nastavlja Žuljević, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju. Izuzetno je važno da država utiče na smanjenje doprinosa na plaće, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.

Potrebne poreske reforme

"Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za par dana zaradi naša minimalna plata. Ono sto dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama EU. Zbog toga je prevažno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta", kaže on.

Kako bi se osiguralo da poresko rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, Žuljević kaže kako Vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati. Poreska reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

auto5Njemačka je spremna ponuditi ustupke Sjedinjenim Američkim Državama kako bi spriječila predsjednika Donalda Trumpa da uvede tarife na europski čelik i aluminij, otkrivajući da ne dijeli isti stav s Francuskom o tome kako da se izbjegne trgovinski rat, piše agencija Bloomberg.

Njemačka vrši pritisak u okviru Europske unije da se smanje tarife na uvoznu robu iz SAD-a, uključujući i carine na automobile, te da pokušaju postići sporazum s Washingtonom, navodi njujorška agencija, pozivajući se na jednog državnog dužnosnika, ne otkrivajući njegov identitet, prenosi Tanjug.

Takav pristup, koji štiti izvozno vođenu njemačku industriju, rizik je da se izazove udaljavanje drugih zemalja EU-a od Njemačke, među kojima je i Francuska, koja, prema riječima predstavnika Vlade, ne želi da Unija učini bilo kakav ustupak.

Pozitivna reakcija njemačke autoindustrije
"Nešto malo više od četiri tjedna preostalo je do isteka privremenog američkog moratorija na primjenu tarifa za čelik i aluminij na Bruxelles, a EU još uvijek pokušava premostiti međusobna razmimoilaženja i utvrditi zajednički pristup prema Trumpu. Na kocki je potencijalni poremećaj odnosa, uključujući i trgovinsku razmjenu između EU-a i SAD-a, koja je u 2016. godini iznosila blizu 640 milijardi dolara", dodaje Bloomberg.

Njemačka se zalaže za bilo kakav sporazum EU-a koji bi obuhvatio nove tarife na niz američkih proizvoda - od automobila, preko strojeva, do prehrambene i farmaceutske robe, citira njujorška agencija jednog od dva neimenovana sugovornika.

Taj stav ne dijeli Francuska, koja želi da u fokusu bude pritisak na Kinu povodom pitanja kao što su subvencije i prekomjerni kapaciteti u industriji čelika, rekao je drugi dužnosnik, koji je tražio da ostane anoniman, budući da iznosi detalje o unutarnjoj strategiji.

Vlada kancelarke Angele Merkel već provodi anketu u njemačkoj automobilskoj industriji o tome bi li podržali 10-postotno smanjenje carine EU-a na američke automobile, kako bi se izbjegao trgovinski spor, objavio je u utorak list Suddeutsche Zeitung.

Proizvođači automobila su, prema navodima lista, pozitivno reagirali na tu ideju.

"Dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama mora se nastaviti na najvišoj političkoj razini", naveli su iz njemačke udruge autoindustrije VDA na pitanje o izveštaju Suddeutsche Zeitunga.

Ministar: Ništa nisam ponudio SAD-u
"Mi se zalažemo za održive i pouzdane sporazume, koji su u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U interesu fer i slobodne trgovine, neophodno je otkloniti međusobne trgovinske barijere i dogovoriti jedan novi trgovinski okvir", poručili su iz VDA.

Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier, koji se prošlog tjedna sastao s američkim tajnikom za trgovinu Wilburom Rossom, rekao je novinarima da nije ništa ponudio Sjedinjenim Američkim Državama kako bi osigurao izuzeće EU-a od tarifa, demantirajući pisanje Handelsblatta u ponedjeljak da je predložio snižavanje carina na automobile.

"Samo EU je ta koja pregovara, ujedinjeno i zajedno. Nisam ništa nudio ni obećao", napisao je Altmaier na Twitteru.

Glasnogovornica Ministarstva trgovine je dodala da je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malstrom u cijelosti obaviještena o njegovim razgovorima u SAD-u, ali je odbila komentirati tekst Suddeutsche Zeitunga, navodi njujorška agencija.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

wallstreet1Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, nakon što je Vašington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protivmjere i borbu do kraja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 5,7 odsto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 odsto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 odsto, na 6.992 boda.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.

Prema uslovima iz te uredbe, Tramp će uvesti carine tek nakon konsultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protivmjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog veleposlanika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno uticati na globalnu ekonomiju.

Zbog toga je u samo dva dana Dow Jones indeks potonuo više od 1.000 bodova.

“Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište”, kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima prošle sedmice bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka.

Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se saznalo da je konsultantska kompanija Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

(Hina)

Ocijeni...
(0 glasova)

bimalBrčanski div Bimal, najveći proizvođač ulja u regiji, ostvario je prošle godine poslovne prihode od čak 218 miliona maraka, piše BiznisInfo.
Ovo je novo veliko povećanje za čak 25 miliona KM, kada se uzme u obzir da su godinu ranije prihodi iznosili oko 193 miliona maraka.

Kompanija raste iz godine u godinu. Osim što je lider u BiH, sve više izvozi i osvaja nova tržišta.

Poslovni rashodi su iznosili oko 209 miliona maraka, od čega se na materijalne troškovo odnosilo oko 193 miliona KM.

Firma je otvarila neto dobit od oko 7,6 miliona maraka, što je nešto manje nego 8,2 miliona godinu ranije.

(BiznisInfo)

petak, 16 Mart 2018 00:00

Tops iz BiH na tržištu Švedske

Ocijeni...
(1 glasova)

topsAgrokomercov brend Tops velikokladuške prehrambene industrije AC FOOD ušao je na tržište Švedske. Prve količine ovog najpoznatijeg bosanskohercegovačkog biskvita već se nalaze na policama švedskih trgovina i većih trgovačkih lanaca City Gross i Orient Hus. Rezultat je ovo ekskluzivne saradnje koja je ostvarena sa distributerom Plivit Trade AB Sweden.
"Švedska je još jedno novo tržište koje smo otvorili u posljednjih devet mjeseci od kako smo preuzeli proizvodnju i plasman branda Tops. Prethodno smo testirali tržište i zapravo je to taj ukus koji su švedski kupci tražili. Prve reakcije kupaca su izvanredne, i uvjereni smo da ćemo i na tržištu Švedske postići značajan uspjeh. Zanimljivo je da bez obzira na različitosti tržišta, i očekivanja kada se radi o ukusima, Tops na jednostavan način povezuje ljude. Svjesni smo ovih prednosti, zato nastavljamo sa internacionalnom ekspanzijom našeg branda", navodi se u saopćenju za javnost kompanije AC FOOD u kojoj se proizvode Agrokomercovi brandovi u Velikoj Kladuši.


Švedska je deseto po redu strano tržište na koje je plasiran Tops. Uz Švedsku Tops se izvozi još u Sloveniju, SAD, Hrvatsku, Irak, Srbiju, na Kosovo, u Crnu Goru, Makedoniju i Austriju.

"Imamo velika očekivanja kada je riječ o Topsu. U našoj zaista izvrsnoj ponudi koju nudimo na švedskom tržištu nedostajao nam je jedan ovakav kvalitetan brand. Nadam se da ćemo sa ulaskom Topsa na tržište Švedske otvoriti jedno novo poglavlje plasmana ovog poznatog branda u ovom dijelu Evrope", izjavio je jedan od vlasnika i zamjenik direktora kompanije Plivit Trade AB, Amir Golalić.

Plivit Trade AB osnovan je 1998. u švedskom gradu Västervik. Prve godine poslovanja kompanija je ostvarila prihode od 6 miliona švedskih kruna. U posljednjih 20 godina kompanija je narasla u Grupu sa godišnjim prihodom od 200 miliona švedskih kruna, sa čitavim nizom podružnica u Jugoistočnoj Evropi, te poslovanjem koje je prošireno sa uvoza i prodaje na proizvodnju. Plivit Trade je ekskluzivni zastupnik na švedskom tržištu poznatih regionalnih brandova sa Balkana.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

autoindustrijaKompanija TMD Group iz Gradačca radi za najveće svjetske igrače u automobilskoj industriji. Prošle godine je rasla za 43 posto, a ove će i više – poslovi do kraja godine već su ugovoreni.
Do 2021. godine, kompanija koja je trenutno 4. najveći izvoznik u Tuzlanskom kantonu planira dostići vrijednost izvoza od 200 miliona eura. Dobra saradnja sa Općinom Gradačac otvorila je vrata novim ulaganjima, a nakon što investicijski ciklus bude završen, broj zaposlenih preći će 1.000.

TMD Group trenutno zapošljava 671 radnika u 4 fabrike: Kovgrad i TMD Automotive u Gradačcu, UTL u Sarajevu i TMD Mibo u Brčkom. Proizvode vanjske i unutrašnje prstenove za automobilske ležajeve.

U 2017. proizveli su 30 miliona jedinica, a u ovoj godini već je naručeno i više od toga. Svakog dana TMD Group proizvede oko 30.000 jedinica, a dnevno 2 do 3 šlepera odlaze na tržište Evrope.

„Ove godine ćemo proizvesti i isporučiti 50 miliona komada. Poslovi su već dogovoreni, a ono što je sada najbitnije jeste da i prvi i pedesetmilioniti proizvedeni komad budu jednake kvalitete“, kazao je za BiznisInfo Adem Hanić, direktor TMD Group.

Sve što proizvede, TMD izvozi. Ima ugovore sa najvećim svjetskim kompanijama kada je u pitanju biznis sa automobilskim ležajevima. Ilustracije radi, recimo da kompanija oko 80 posto proizvodnje radi za Schaefller, SKF i NTN/ SNR, tri kompanije koji drže 70-80 posto svjetskog tržišta u biznisu sa ležajevima.

Investicija od 20 miliona eura
U narednih osam mjeseci, posao u novom pogonu fabrike dobiće 150 novih radnika. Pogon je opremljen, očekuje se samo još izdavanje upotrebne dozvole.

To je tek najava veće investicije – nove fabrike za koju će kamen temeljac biti položen u toku ljeta. Riječ je o greenfield investiciji za koju je kupljeno općinsko zemljište površine 14.000 m2 u Industrijskoj zoni II u Gradačcu.

„Nova investicija je vrijedna oko 20 miliona eura i bit će realizovana u naredne tri godine. Pripremni radovi su u toku, obezbijeđena je urbanistička dozvola i još čekamo na dozvolu za pretvorbu zemljišta. U fabrici će do 2021. godine biti zaposleno 300 radnika. Ugovor je već sklopljen sa jednom američkom kompanijom i očekujemo promet od 50 miliona eura. Sva proizvodnja će ići u izvoz. U pitanju je potpuno nova tehnologija. Radićemo najveći dio sklopa mjenjača elektroautomobila u saradnji sa partnerom iz Njemačke. U pitanju je ogroman posao, mi ćemo proizvoditi komponente, a sastavljanje će se vršiti u Njemačkoj. Dok nova fabrika ne bude izgrađena, prototipovi i tehnologija razvijaju se u sklopu postojeće fabrike“, kazao nam je Hanić.

U planu su i drugi razvojni projekti sa električnim automobilima. TMD Group 2020. godine trebala bi raditi na proizvodnji rotora elektroautomobila. U pitanju je izrada dijelova za 600.000 elektroautomobila u saradnji sa Japancima. Oko 5 hiljada tona bilo bi proizvedeno samo za jednu komponentu i to sve u postojećim i novim pogonima u Gradačcu.

Širenje i na Hrvatsku
Investicije neće ostati samo na području Bosne i Hercegovine. U planu je pokretanje joint venture poslovnog poduhvata u Babinoj Gredi u Hrvatskoj, zajedno sa njemačkim partnerom. Prvi korak, kupovina zemljišta, već je učinjen.

„Proizvodnja bi bila koordinirana između BiH i Hrvatske. Ovdje bi se u kovačnici sve otkovalo, a onda bi se u Hrvatskoj radile druge tehnologije. Projekat koji bez logističkog centra košta 10 do 12 miliona eura bio bi realizovan u naredne dvije godine. Planirano je da radnici iz Babine Grede dolaze u Gradačac na obuku. Dobijat će ovdje tehničku i tehnološku podršku dok ova tehnologija i tamo ne zaživi. Prenijet ćemo našu tehnologiju u Babinu Gredu kao što smo to već učinili u Brčkom“, kazao je Hanić.

Sve ovo tek je dio mogućnosti koje TMD-u i drugim kompanijama nudi autoindustrija kao jedna od najperspektivnijih grana globalno.

„Za razliku od nekih drugih industrija kao što je prehrambena gdje je jako teško osvojiti čak i manji dio tržišta, tržište autoindustrije nema takvih ograničenja. Tržište je ogromno, igrači su globalni, industrija se stalno mijenja i uvijek je u ekspanziji. Posla ima jako puno i to je jedna od rijetkih industrija gdje je konkurencija dobrodošla. Primjera radi, mi bismo mogli, da imamo kapacitete, izvesti i tri puta više. Konkretno, samo za Schaefller izvezli smo prošle godine 20 miliona eura, što je 1,5 promil od njihovih ukupno 15 milijardi eura. Mogli bismo za njih proizvesti i 2 ili 3 puta više – 40 ili 60 miliona eura, ali nemamo toliko kapaciteta“, kazao nam je Hanić.

Sve više naših kompanija radi za vodeće svjetske proizvođače, a u autoindustriji ima toliko posla da bi od njega i cijela država mogla živjeti.

„Autoindustrija je apsolutno budućnost BiH, naravno pored drugih industrijskih grana kao što su tekstilna, drvna, kožarska, prehrambena i sl. BiH ima tradiciju u automobilskoj industriji. Još od prije rata priznata je stručnost naših radnika i inžinjera u tom poslu, a bh. proizvođači odlično su se uklopilii i u današnje globalno tržište. Ovdje nema konkurencije, jer ima dovoljno posla za sve. Kada bi država pomogla i bila naklonjena proizvođačima iz autoindustrije, za 3 godine mogli bismo biti razvijena zemlja“, tvrdi Hanić.

Podrška lokalne zajednice
TMD Group u Gradačcu je oko sebe okupio kompanije koje su za strane partnere već sad prepoznatljive. Značajnu ulogu odigrala je i dobra saradnja sa institucijama vlasti i podrška lokalne zajednice. Projekti koje je Općina Gradačac u proteklih nekoliko godina implementirala bili su za investitore signal da je riječ o sredini naklonjenoj poslovnoj zajednici.

Među njima je ispunjavanje kriterijuma i uslova za sticanje Certifikata za povoljno poslovno okruženje (BFC), ali i infrastrukturni projekti kao što je prečistač voda bez čije izgradnje ne bi bilo moguće sklopiti ugovore sa velikim svjetskim kompanijama. Jedan od njih je i svjetski gigant Benteler.

„Kada smo tek počeli pregovarati sa Bentelerom, na primjer, oni nisu znali ništa o Bosni, a kamoli o Gradačcu. Za njih je tu na karti bila crna rupa. Sad je već drugačija situacija. Kompanije su se dokazale svojim radom, a i podrška lokalne zajednice i uspostavljanje tijesne saradnje javnog i privatnog sektora odigrala je značajnu ulogu. Takođe, sticanjem Certifikata za povoljno poslovno okruženje koji je prepoznat u regiji i cijeloj Evropi, Gradačac je investitorima dokazao da se poštuju određeni standardi koji su preduslov za bilo kakve pregovore o saradnji. Certifikat povoljnog poslovnog okruženja je garancija da je odnos lokalne vlasti prema privrednicima adekvatan i da postoje dobri uslovi za poslovanje. Naročito je važan za buduće potencijalne investitore, jer svako od njih želi znati u kakvu sredinu dolazi, kako je tamo poslovati, koje kompanije su već tu i sl. Certifikat je itekako olakšao posao i nama privrednicima“, zaključio je Hanić.

(BiznisInfo)

Stranica 4 od 15

S5 Box