Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

Ocijeni...
(1 glasova)

konzumKonzum u Bosni i Hercegovini je zabilježio pad prihoda u novembru 2017. godine, najvećim dijelom zbog nedovoljnih zaliha, navodi se u najnovijem izvještaju hrvatskog Ministarstva gospodarstva o poslovanju Agrokora, koji uključuje i kompanije iz BiH.
Velpro je u prvih jedanaest mjeseci 2017. imao prihod od gotovo 1,5 milijardi kuna, ali i negativnu EBITDA od 111 miliona kuna, dok je Konzum BiH imao prihod od 1,86 milijardi kuna i negativnu EBITDA od 93 miliona kuna.

“Velpro i Konzum BiH, za razliku od Konzuma u Hrvatskoj i Tiska, imaju veće izazove u pregovorima oko isporuka pojedinih roba što se direktno odrazilo na prihod, a time i na maržu i EBITDA”, obrazloženo je u izvještaju.

U komentaru poslovanja Konzuma BiH se napominje i kako je pad prihoda u novembru najvećim dijelom uzrokovan nedovoljnim zalihama, a što je posljedica neisporuka nekih dobavljača. “Oporavak isporuka i prometa ide nešto sporije od očekivanog te je još uvijek prisutna ograničena ili loša saradnja s desetak dobavljača”, navodi se u izvještaju.

“Novembar predstavlja prijelom između ljetne i zimske sezone te je mjesec s najmanjom potrošnjom, što je naravno utjecalo i na prihod u odnosu na druge mjesece, ali su prihodi Konzuma u Hrvatskoj i Tiska uprkos ovim okolnostima iznad očekivanog nivoa. Opskrba robom za dio grupacije još uvijek predstavlja izazov i u narednom razdoblju glavnina fokusa bit će na stabilizaciji asortimana kako bi vratili povjerenje kupaca, koje je poljuljano početkom 2017. godine”, ističe vanredna uprava u izvještaju.

Dodaje se da je u novembru zabilježeno veće smanjenje troška od očekivanog, ukoliko se izuzmu jednokratni troškove restrukturiranja (zatvaranje neprofitabilnih dućana, odvajanje Mercatorovih prodavaonica i likvidacija Velpro d.o.o.).

Ipak, veće uštede na troškovima nisu uspjele kompenzirati pad prihoda i bruto marže što je rezultiralo lošijim EBITDA od očekivanog.

Kad je riječ o poslovanju Sarajevskog kiseljaka, navodi se da su prihodi od prodaje kupcima izvan grupe u zemlji, kao i prihodi od prodaje na stranim tržištima veći od očekivanog. Mineralna voda i sky grupa proizvoda ostvarili su rast u odnosu na očekivanu prodaju. EBITDA prati stalni rast u odnosu na očekivane vrijednosti zbog porasta prihoda od prodaje i pada cijene šećera tokom godine.

Slične trendove bilježi i Ledo d.o.o. Čitluk.

Prihodi Leda od prodaje u novembru rasli su u skladu s očekivanjima. Najveći doprinos rastu prodaje dale su kategorije ribe i povrća, gdje su uvedeni novi artikli kao odgovor na aktivnosti konkurencije. Ostvarena EBITDA je u skladu s očekivanjima, a EBITDA marža bilježi lagani rast kao posljedica povećanja prodaje.

Inače, redovni mjesečni izvještaj vanredne uprave pokazuje da je poslovanje svih Agrokorovih kompanija stabilizirano.

Maloprodaja i veleprodaja, koji uključuju rezultate Konzuma u Hrvatskoj i BiH, Tiska i Velpro-centra, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine imali su prihod od 13,42 milijarde kuna, dok je EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) bila negativna, 149 miliona kuna.

“Cjelokupni sistem ostvaruje pozitivnu zaradu prije oporezivanja, kamata i amortizacije. Mislim da je to vrlo dobra osnova za postizanje i kretanje u proces postizanja nagodbe”, izjavila je Martina Dalić, potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica ekonomije, poduzetništva i obrta.

Smatra dobrim i što je vanredna uprava uspjela prije kraja prošle godine predstaviti prvi nacrt nagodbe povjeriocima, a očekuje i da se doći do glavnog cilja – da se nagodba postigne u zakonom propisanim rokovima.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik2Stopa nezaposlenosti u BiH mjerena standardima Međunarodne organizacije rada je u 2017. bila 20,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Nova radna mjesta i ekonomski razvoj bio je ono čemu su vlasti, barem deklarativno, težile. Paralelno sa tim, iz mjeseca u mjesec javnost je sa čuđenjem čitala vijesti o fabrikama koje ne mogu da nađu dovoljan broj radnika te popune otvorena radna mjesta, ili im za takvo nešto treba dugo vremena. Većina ovakvih slučajeva je zabilježena u sektoru proizvodnje i prerađivačke industrije. Naizgled paradoksalna situacija odraz je nekoliko trendova koji se paralelno dešavaju u BiH.

Odlazak građana, troškovi i porezi

Građani BiH sa vještinama traženim na tržištu Evropske unije odlaze "trbuhom za kruhom" smanjujući broj kvalitetnih radnika koje mogu zaposliti bh. kompanije. S druge strane, troškovi života rastu iz godine u godinu a prosječna plaća ne raste dovoljno brzo da to pokrije. Iz perspektive poslodavaca, visoke stope doprinosa i raznih poreza onemogućavaju firmama koje bi to željele da povećaju plaće i novčano nagrade svoje radnike.

Ilustracije radi, prosječna plaća u prerađivačkoj industriji je u oktobru prošle godine iznosila 632 KM. U ovom sektoru koji je nosilac izvoza, odnosno "uvoznik deviza", radilo je 154 hiljade radnika. U sektoru trgovine na veliko i malo te popravci vozila i motocikala zaposleno je bilo 134 hiljade radnika s prosječnom plaćom od 618 KM. Drugim riječima, samo u ova dva sektora radi skoro 290 hiljada radnika kojima krajnje dostignuće karijere u finansijskom smislu predstavlja plaća od oko 600 KM ili 300 eura što samo po sebi predstavlja razočaravajuću spoznaju. Uporedo sa tim, 100 najvećih bh. kompanija su npr. samo u 2015. ostvarile 1,15 milijardi KM dobiti.

Komentarišući pojavu da bh. firme ne mogu pronaći radnu snagu, ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je situacija u zadnje vrijeme postala alarmantna.

- Istina je da radnici, čak i oni koji su bez posla, neće da rade posao za oko 400 KM, već radije idu i rade za 500 eura u Slovačku ili Češku, ili još bolje u neke zapadnoevropske zemlje. Kada pogledamo redove ispred ambasada jasno je da trenutna politika realnog sektora i niskih plaća ne predstavlja održivo stanje jer su plaće preniske, a tu je i loša poslovna i politička klima koju kreiraju političari igrajući se nacionalističkih i ostalih igara. Tako da o odlasku ne razmišljaju samo mladi i nezaposleni već i zaposleni koji ne žele da njihova djeca odrastu u jednom ovakvom ambijentu – pojašnjava Pavlović.

Ističe da uzrok problema nikada nije jednostavan, već da je splet različitih okolnosti. Jedan od njih je i visoka stopa doprinosa te raznih poreza koji opterećuju kompanije. Pojašnjava da "smo došli u situaciju da se privredni koncept i sistem mora mijenjati".

- Zbog odliva radne snage iz BiH, bh. firme će morati povećati plaće kvalitetnim radnicima jer će isti u suprotnom napustiti BiH. Već sada vidimo da pojedine fabrike naprimjer grade stambene objekte koje uz povoljne uvjete daju radnicima koji moraju ostati u toj fabrici određen period. S druge strane, doći ćemo i u situaciju da će nedostatak radne snage izazvati jedan novi talas, a to je talas tražilaca radnih dozvola iz Moldavije i sličnih zemalja za BiH jer će domaće kompanije biti primorane da uvoze radnu snagu. Vlada mora podržati privredu, ali podržati u onim stvarnim problemima s kojima se firme susreću i na osnovu toga dizajnirati mjere razvoja – kazao je Pavlović.

Poručuje da "ovo kako stvari stoje je totalni odlazak u ćorsokak te situaciju da ćemo imati armiju nezaposlenih koji nisu sposobni za posao u privatnom sektoru, a s druge strane ćemo morati uvoziti radnu snagu".

Problemi radnika

Nedostatak radnika u pojedinim fabrikama problem je kojeg su svjesni i u raznim sindikatima. Tako u Samostalnom sindikatu šumarstva, prerade drveta i papira BiH navode da je jedan od razloga za nedostatak radnika i neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Ističu i neke druge probleme koji su nedavno riješeni poput zabrane prometa trupaca u FBiH i RS-u što je industriji namještaja olakšalo dolazak do sirovina.

- Pored toga, postoji i niz drugih uzroka. Kad su u pitanju primanja, plaće u drvnoj industriji su izuzetno niske u poređenju sa šumarstvom. Ne kažem da je u šumarstvu plaća dovoljno velika za egzistencijalne potrebe četveročlane porodice. Ona je prema podacima iz oktobra prošle godine bila 914 KM neto plaća, ali je plaća u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja znatno niža. U proizvodnji namještaja imamo 556 KM, a u prerađivačkoj industriji je 627 KM što je nedovoljno da jedna osoba preživi mjesec a kamoli četveročlana porodica – navodi predsjednica sindikata Lejla Ćatić.

S druge strane, ističe da je prisutna siva ekonomija te da postoje i fabrike koje rade na crno.

- Sada u drvnoj industriji ima pojava ne samo nedostatka radne snage već nedostatka dovoljno kvalifikovane radne snage. To i poslodavci stalno ističu, a svi su opterećeni visokom stopom doprinosa što onemogućava veće plaće radnicima – tvrdi Ćatić.

Pojašnjava da postoje i poslodavci u manjim sredinama gdje ljudi ne mogu puno birati gdje će raditi pa rade za male pare, što poslodavci zloupotrebljavaju i vješto koriste.

- Pored toga, imate situacija naprimjer u Kantonu Sarajevo gdje neki poslodavci, a znam primjere par firmi, još od privatizacije tih firmi ne uplaćuju doprinose, radnici se tužakaju, ogromne su presude, imate situacija gdje poslodavci oružjem prijete radnicima da odrađuju posao iako im ne isplaćuju plaću – ističe Ćatić.

Rješenje problema

Problema su svjesni i nadležni, a direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović je u ranijem intervjuu za Faktor pojasnio i pogubnosti visokih stopa poreza i doprinosa koji stvaraju sivu ekonomiju. Govoreći o rješenjima ovog problema, Isović naglašava kako nam je, između ostalog, potrebna dobra kontrola granica, dobro osmišljena ekonomska politika, eliminacija neracionalnog trošenja države, a sredstva od javnih prihoda ulagati u investicije i modernizaciju.

- Po mom mišljenju, osnovni uzrok sive ekonomije je prisustvo gotovine u platnom prometu u velikoj mjeri i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija. Uzroci sive ekonomije su neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora, krijumčarenje, i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe. Zatim, složen i komplikovan porezni sistem. Naime, porezni propisi se donose na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, deset kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za primjenu su nadležne četiri porezne uprave - ukazuje Isović.

Dalje dodaje kako su među uzrocima sive ekonomije i tolerancija države prema sivoj ekonomiji, neodgovarajući kapaciteti kontrolnih organa za provođenje propisa, neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

novac7Povećanjem stope poreza na dobit otjerat ćemo i ono malo investitora

"Reformska agenda za nas poduzetnike izgleda kao presipanje iz šupljeg u prazno. Jedina stimulativna mjera za domaće, ali i strane investitore do sada je bila niska stopa poreza na dobit, samo deset posto. Nijedan drugi aspekt bavljenja biznisom kod nas nije stimulativan, uzmite samo neku dozvolu ili saglasnost, skupo je platite, a dugo je čekate. Sad još ako stopu poreza na dobit podignu na tridesetak posto, kao što je bilo, neće ostati više nijedna zelena grana u našoj privredi", rezigniran je Majić.

Majić kaže i kako se premijer Novalić hvali da se prinos od poreza na dobit u 2016. drastično povećao. Povećava se, tvrdi, jer su ljudi zadovoljni stopom od deset posto, javno prikazuju dobit i plate porez.

"Povećanjem stope poreza na dobit otjerat ćemo i ono malo investitora što imamo. Stranih investicija skoro da i nemamo, osim želja Kineza za investiranje u termolektrane, da zagađujemo naš narod narednih pedeset do sto godina. Zapad u isto vrijeme odustaje od fosilnih goriva, a mi nelogično razvijamo energetiku baš u tom smjeru", smatra Tomislav Majić.

 

Država je najveći dužnik privredi


Link je prije sedam godina izašao s inicijativom da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi, a ne po isporučenoj.

"Država ne staje u zaštitu poštenih poduzetnika koji ne uspijevaju naplatiti svoje fakture. Na kraju, najveći dužnik privredi je sama država, a svi moramo platiti PDV. Ova stara inicijativa bi dala zamaha jer bi poduzetnike finansijski ojačala, da ne moraju trčati i dizati kredite da plate PDV, a ko zna kada će naplatiti svoju robu ili uslugu. Ovaj princip je na snazi u 27 zemalja Evropske unije, ne vidim zašto je kod nas to nemoguće", kaže Majić.

Najviše zakona, blizu osamdeset posto, koji utječu na poslovanje, je na nivou entiteta, tako da je logično da od tog nivoa vlasti mala i srednja preduzeća najviše očekuju.

"Entiteti su ti koji moraju mijenjati politiku prema privredi, moraju prije svega smanjiti svoje prohtjeve prema punjenju budžeta iz ovog izvora. Takav zaokret bi se automatski pozitivno odrazio, uz sinergiju s državnim nivom i smanjenjem izvjesnog broja nameta mogli bismo govoriti o razvoju privrede, ali i opstanku stanovništva na ovim prostorima. Svjedoci smo da nam odlaze i ljudi zrelije dobi, ako se nešto ne promijeni za dvadeset godina, kod nas će živjeti samo penzioneri", kazao nam je na kraju Tomislav Majić, predsjdenik Linka, udruženja za poduzetništvo i posao iz Mostara.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

stolarija1Kompanija MS&Wood traži nove radnike, i to majstore / stolare kojima nudi neto plate do čak 2.000 KM, piše BiznisInfo.
Firma MS&Wood iz Fojnice je regionalni lider u proizvodnji inovativnog namještaja, a svoje proizvode izvoze na veliki broj zahtjevnih svjetskih tržišta.

Firma sada traži iskusne majstore / stolare, koji će raditi za platu “od 1.000 do 2.000 KM neto, ovisno o znanju, vještinama i zalaganju“.

Zanimljivo je da ova vijest dolazi u trenutku kada mediji izvještavaju o kolonama mladih ljudi koji napuštaju BiH.

Podsjetimo da je prosječna neto plata u BiH oko 840 maraka. No, ovaj prosjek uglavnom dižu plate u administraciji, dok su plate u proizvodnom sektoru uglavnom još niže.

MS&Wood konstantno zapošljava nove radnike i povećava proizvodnju. Podsjetimo da je firma lani ponudila stipendije i dobro plaćeni posao svim učenicima u Fojnici koji upišu drvoprerađivačku školu.

(BiznisInfo)

ponedjeljak, 08 Januar 2018 00:00

Globalna ekonomija: Ko raste, ko se smanjuje

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomijaOtkako se globalna ekonomija oporavila od finansijske krize koja ju je zadesila 2008. godine, njen rast je bio umjeren ali stabilan. Taj će se trend, prema istraživanju Economist Intelligence Unit (EIU), najvjerovatnije nastaviti i u 2018: svjetski BDP će prema očekivanjima rasti za 2,7 procenata ove godine. To je nešto manje u odnosu na rast od 2,7 zabilježen 2017. godine.

Najveći doprinos ovom rastu opet će dati Kina. Druga ekonomija svijeta rašće prema procjenama za 5,8 posto ove godine, čitav procenat manje u odnosu na prošlu. Time će Indija zauzeti prvu poziciju na listi najbrže rastućih svjetskih velikih ekonomija, za procijenjenim žustrim rastom BDP-a od 7.8%. Jugoistočnoj Aziji takođe će ići dobro: Vijetnam, Kambodža, Mijanmar i Laos rašće za preko 6 procenata.

Bogati dio svijeta ne može se ni nadati da će se takmičiti sa ovako brzim stopama rasta. Ipak, većina razvijenih zemalja bi se trebala barem približiti zdravom procentu rasta od 2 posto, a čak se i Italiji za čiju se ekonomiju već dugo smatra da je „na samrti“ predviđa rast od značajnih 1,4 %.

Možda je najbolji indikator ovog globalnog optimizma činjenica da će, prema prognozama EIU-a, nazadovati ekonomije samo četiri zemlje. Najgore očekuje Venecuelu koju čeka pad od 11.9% uglavnom zahvaljujući hiperinflaciji i zaduživanju koje je izmaklo kontroli. I ekonomija Puerto Rica će opasti za 8 % nakon razornog uragana koji je veći dio otoka ostavio bez struje. Sjeverna Koreja takođe plaća ceh svoje politike, trpeći posljedice sankcija kao odgovor na razvoj nuklearnog programa.

(Economist/BiznisInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik4Kada je njemačka Kompanija PASS, vodeći svjetski proizvođač u autoindustriji, početkom godine kupila preduzeće S.E.P. iz Ljeskovca kod Bijeljine, razvoj ovog malog preduzeća krenuo je vrtoglavom brzinom. Proizvodnja i broj zaposlenih udvostručeni su, izgrađeni su novi pogoni, a u naredna tri mjeseca biće zaposleno još 120 radnika, izvještava RTRS.

Preduzeće sada zapošljava 184 radnika. Proizvodi dijelove za protok tečnosti u automobilima, rezervoare, brizgaljke za pranje vjetrobranskih stakala i druge auto-dijelove i sve izvozi na svjetsko tržište.

Radnici zadovoljni, posebno oni kojima je ovo prvo zaposlenje.

– Završila sam Ekonomsku školu i zaposlila se ovdje. Nije teško, kolege su super pomažu nam, kaže Zorica Јovanović.

– Mislim da je veliki uspjeh jer sam ja čim sam izašla iz škole uspjela da se zaposlim. Osigurana sam i sve je kako treba, ističe Sanja Lugonja.

Branka Okilj je dugo čekala na posao a sad je zadovoljna.

– Plata je realna, dobra, a očekujemo i bolje, dodaje Branka.

Trideset radnika iz ovog preduzeća bilo je na tromjesečnoj obuci, u Pass-ovoj fabrici u Poljskoj.

– Imali smo firmin hotel, sve plaćeno. Dočekani lijepo, sa osmijehom, sa osmjiehom ispraćeni. Sve je bilo uredu. Naučili smo dobar posao. Radujemo se daljem napredovanju da omladina ne bježi iz Bijeljine, iz grada, naše države, priča Ognjen Vidaković.

Ambiciozne planove imaju i za narednu godinu.

U novoizgrađenoj hali proizvodnja bi trebalo da počne najkasnije do marta iduće godine.

– A to je još novih minimalno 120 radnih mjesta. Krajnji cilj ovog preduzeća PASS, čiji je većinski kapital njemački, da dođemo do cifre od 1.000 radnika, navodi Rado Maletić, direktor Fabrike PASS, Bijeljina.

Mašine za novi proizvodni pogon već su stigle iz Njemačke. Iz Kompanije PASS-a najavljuju i mogućnost preseljenja nekoliko pogona iz Poljske u Bijeljinu, što bi otvorilo mogućnost i za nova radna mjesta.

(RTRS)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac7U Republici Srpskoj (RS) posluju 54 organizaciona dijela banaka iz Federacije BiH koje su u sastavu sedam banaka iz tog bh. entiteta, te su za devet mjeseci 2017. ukupno plasirale kredita u iznosu od milijardu i 217,2 miliona KM ili 20,32 posto ukupnih kredita plasiranih u RS.
Ti krediti su veći za 10 posto u odnosu na kraj 2016. godine, kada su iznosili milijardu i 107,5 miliona KM i činili su 19,5 posto ukupnih kredita u RS-u, podaci su Agencije za bankarstvo RS-a.

Organizacioni dijelovi banaka iz Federacije BiH su u posmatranom periodu prikupili ukupno depozita u RS-u iznosu od 719,2 miliona KM ili 12 posto ukupnih depozita bankarskog sektora sa stopom rasta od šest posto.

Na nivou bankarskog sektora RS-a sedam banaka su za devet mjeseci 2017. iskazale neto nerevidiranu dobit u ukupnom iznosu od 87,3 miliona KM, dok je jedna banka imala negativan finansijski rezultat od pola miliona KM.

U bankama u RS-u, prema vlasničkoj strukturi akcionarskog kapitala, privatni kapital čini 99 posto, a učešće RS-a je svega jedan posto.

Iz entitetske Agencije za bankarstvo su u izvještaju o stanju bankarskog sektora naveli da u strukturi privatnog kapitala strani privatni kapital učestvuje sa 75 posto, a domaći sa 25 posto.

Dominantno mjesto u vlasničkoj strukturi bankarskog sektora RS-a i dalje drže Austrija sa učešćem od 33,93 posto i s većinskim kapitalom u dvije banke te Italija sa učešćem od 15,09 posto (sa većinskim kapitalom u jednoj banci).

Po jedna banka je u većinskom stranom vlasništvu akcionara iz Slovenije i Srbije i one učestvuju u ukupnom akcionarskom kapitalu sa 21,21 posto, dok je jedna banka u većinskom vlasništvu akcionara iz SAD sa učešćem od 2,49 posto u ukupnom akcionarskom kapitalu bankarskog sektora.

Još dvije banke su u većinskom privatnom vlasništvu domaćih akcionara i na njih se odnosi 23,51 posto ukupnog akcionarskog kapitala bankarskog sektora.

"Na bankarski sektor i dalje negativno utiču ograničene mogućnosti pristupa novim i stabilnijim izvorima finansiranja, relativno nedovoljan ekonomski rast i politička nesigurnost BiH, što se sve odražava na stanje realnog sektora, kao i kod sektora građana", navedeno je u izvještaju Agencije o stanju u bankarskom sektoru RS-a tokom devet mjeseci 2017.godine.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Zbog sve većeg odljeva mlađeg stanovništva Bosne i Hercegovine u inostranstvo, kao i neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta, domaći privrednici se već polako susreću s nedostatkom kvalificirane radne snage, piše Večernji list.

Građevinske kompanije već neko vrijeme ističu kako je postalo gotovo nemoguće pronaći obučene radnike jer su svi oni koji su znali raditi u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji…

Nema radnika

Ništa bolja situacija nije ni s velikim brojem drugih zanimanja. Situacija je podjednaka u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Tako je Prevent grupacija objavila kako se suočava s velikim poteškoćama jer je u Visokom, od potrebnih 400 radnika za proizvodnju platnenih automobilskih presvlaka za model ford focus, uspjela angažirati samo dva.

“Nama nedostaje još 398 radnika! Nismo se na tome zaustavili. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju te u Zavidovićima i drugim općinama u okolici obišli srednje škole, razgovarali s direktorima kako bi učenike završnih razreda, što je inače bilo u maju ove godine, mogli zaposliti kod nas”, kazao je Kenan Nalbantić na nedavno održanom II. poslovnom forumu Privredne komore FBiH u sklopu panela posvećenoga usklađivanju obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada i sprečavanja odljeva kadrova.

Dizanje plata

Uz nemogućnost pronalaska radnog mjesta, oni koji odlaze kao jedan od razloga često navode ekstremno niske plate u Bosni i Hercegovini, koje u nekim kompanijama iznose svega 400 do 500 konvertibilnih maraka, od kojih se ne može preživjeti. Plaćanje prekovremenoga rada u velikom broju kompanija je velika nepoznanica, a godišnji odmor postoji samo na papiru.

Upravo zbog toga, odnosno kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu, određeni privrednici iz Hercegovine odlučili su kao poklon u novoj godini uposlenicima podignuti plate. Kako tvrdi uposlenik jedne kompanije u Grudama, njemu i njegovim kolegama plate u idućoj godini trebale bi biti znatno povećane.

“Dovest ćemo se u situaciju da nam neće imati ko kuću napraviti. Prije su bila vremena kada je poslodavac mogao reći radniku da mu neće povećati platu i da ide jer bi vrlo brzo našao drugog koji pristaje na njegove uvjete rada, međutim, vremena se mijenjaju. Oni koji su znali i znaju raditi, odlaze… Tek sada kada imaju nekvalificirane radnike, koje najprije treba naučiti kako bi im počeli zarađivati, poslodavci polako postaju svjesni koga su prije imali. Kako bi spriječili ovakav scenarij u kompaniji u kojoj ja radim, donesena je odluka o povećanju plate, u prosjeku za 100 do 300 KM u idućoj godini”, kazao nam je sagovornik Večernjeg lista koji se bavi ljudskim resursima u jednom preduzeću u zapadnoj Hercegovini.

Najavljeno povećanje očekuju i određenom broju kompanija u Širokom Brijegu. Zanimljivo je spomenuti da su se na povećanje plata odlučili upravo u Grudama i Širokom Brijegu gdje je zaposlen najveći broj stanovništva ZH kantona te se bilježi najmanji broj odlazaka u inostranstvo. Nadamo se da će njihov primjer slijediti i ostali poslodavci te na taj način spriječiti daljnje iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

(Večernji)

nedjelja, 31 Decembar 2017 00:00

Turska ulaganja u Brcko distrikt

Ocijeni...
(0 glasova)

firma4Turska opština Kayserim u kojoj se nalazi najveća industrijska zona u Turskoj ostvarila je saradnju sa Brčko distriktom koja će se ogledati u gradnji ekspo centra za 70 do 100 firmi iz Turske u Brčkom. U sklopu ovog projekta, u početku, biće zaposleno oko 150 ljudi.

Opština Kayserim će graditi dva ovakava ekspo centra u svijetu, jedan u Dubaiju, a drugi u Brčkom. Delegacija Brčko distrikta je prošle sedmice obavila razgovore sa predstavnicima opštine Kayserim, a u januaru iduće godine delegacija iz Turske će posjetiti Brčko distrikt kada će se potpisati i memorandum o saradnji između ove dvije opštine.

Ova saradnja jedan je od rezultata 1. Biznis foruma Brčko distrikta. koji se održao u novembru tekuće godine.

Kayserim je Opština koja se nalazi u centralnoj Anadoliji u Turskoj, a 2004-e godine aplicirala je za Ginisovu knjigu rekorda za opštinu u kojoj je pokrenuto najviše fabrika u jednom danu, i to 139 fabrika. Osim toga u 2007-oj godini iz ove Opštine izvezeno je oko milijardu dolara vrijednosti namještaja što govori o kolikoj je industriji riječ.

U Kayserim industrijskoj zoni posluje 1200 firmi koje zapošljavaju oko 70.000 ljudi.

Turske kompanije su već nekoliko godina prisutne u Brčko distriktu. Tvornica platične stolarije "Yavuz" ima svoje proizvodne pogone u Brčkom od 2015-te godine i trnutno zapošljava oko 130 radnika. U 2018-toj godini "Yavuz" planira proširiti svoje kapacitete sa 10.000 m2 na 22.000m2, a u sljedeće tri godine uložiti će oko 10 miliona maraka u širenje kapaciteta za proizvodnju. Na ovaj način zaposliće se dodatnih 150 radnika.

Plan je da se cijela poslovna zona "Yavuz" završi do 2021, a osim zatvorenih pogona tu je i otovrena površina od 6000 m2, tako da će ukupna površina poslovne zone "Yavuz" u Brčkom iznositi 44.000 m2. "Yavuz" prodaje svoje proizvode u sedamnaest maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini, a što se tiče izvoza, najčešći kupci su iz Srbije, Hrvatske, Rumunije, Makedonije, Crne Gore i Njemačke.

(lokal.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

preventPrevent grupacija suočava se sa velikim poteškoćama pa je tako u Visokom od potrebnih 400 radnika za proizvodnju platnenih automobilskih presvlaka za model Ford Focus uspjela angažovati samo dva.
Kako javlja Indikator.ba, član uprave Prevent BH Kenan Nalbantić kazao je da pitanju "ljudskih resursa pristupamo kroz dva projekta".

- Jedan je iznikao iz Prevent School Automotive koja je prerasla u Takt akademiju kojom prikupljamo adekvatne kadrove iz tzv. VSS i srednjoškolskog segmenta, ali smo učestvovali i u projektima prekvalifikacije u Goraždu, Srebrenici, Travniku, i u posljednje vrijeme u Ključu. To su projekti koji su sistematski organizovani preko Grupacije kao nosioca projekta i nekih organizacija za podršku poput Švicarske ambasade, USAID-a, UNDP-a itd. Također, bili su uključeni i zavodi za zapošljavanje u različitim sredinama. U svakom od primjera imamo i različite konkretne brojeve – kazao je on.

Navodi da "u Visokom od 4.000 evidentiranih na Zavodu, kolegice iz našeg HR-a su pozivale 1.200 nezaposlenih, od kojih se samo stotinjak javilo na telefonski poziv, 40 je prošlo kroz obuku, a samo njih dvoje je potpisalo ugovor o radu".

- Nama nedostaje još 398 radnika! Nismo se na tome zaustavili. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju, te u Zavidovićima i drugim općinama u okolini obišli srednje škole, razgovarali sa direktorima kako bi učenike završnih razreda, što je inače bilo u maju ove godine, mogli zaposliti kod nas - kazao je Nalbantić na nedavno održanom II Poslovnom forumu Privredne komore FBiH u sklopu panela posvećenog usklađivanju obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i sprečavanja odliva kadrova.

Dodao je da je kompanija otišla toliko daleko da je za potrebe pokretanja proizvodnje u Travniku i Bugojnu organizirala sastanak sa sekretarima mjesnih zajednica koji su onda išli od kuće do kuće i animirali potencijalne radnike.

(Faktor.ba)

Stranica 4 od 13

S5 Box