Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (200)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac2Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama.
Hajde da odmah utvrdimo svrhu postojanja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Na zvaničnoj stranici lijepo piše da je banka nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi pomogla zemljama u tranziciji da izgrade svoja demokratska društva kroz podršku projektima u privatnom sektoru i, po potrebi, javnim investicijama. Dioničari u banci su 65 zemalja. Najveći među njima su Sjedinjene Američke Države, dok su nedaleko iza evropske sile, poput Njemačke, Francuske i Italije, kao i EU u cjelini.

Kako funkcioniše EBRD? Otvorili su kancelarije u 30-ak zemalja u razvoju. Tamo kreditiraju, podržavaju ili postaju suvlasnici perspektivnih projekata. Propisano je da oko 80% ulaganja treba biti u privatni sektor, fabrike, energetski i finansijski održive projekte. Samo 20% bi trebalo posvetiti javnim projektima i to uglavnom na lokalnom nivou, poput vodosnabdijevanja u Visokom.

Pa šta se onda dogodilo sa misijom EBRD-a u Bosni i Hercegovini? Umjesto da 80% od do sada uloženih 2,1 milijarde eura ode u privatni sektor, oni su uložili samo 11%. Da pojasnim, umjesto 1,7 milijardi eura, privatnom sektoru su dali 232 miliona. S druge strane, umjesto 400 miliona eura, državi BiH su dali 1,88 milijardi, uglavnom za koridor 5C.

Ovakve brojke su dovoljne za tužbu protiv čelnika EBRD. Oni ne samo da ne podržavaju privatni sektor u skladu sa svojom misijom, već hrane antievropske stranke na vlasti ostavljajući im na raspolaganje orgroman novac. I vrapci na grani znaju da je jačanje privatnog sektora jedini spas za BiH. Tek povećanje radnih mjesta u privatnim firmama i rast njihovih plata može dovesti do toga da radna mjesta kod privatnika budu konkurentna preplaćenoj administraciji. Ovo je osnovni preduslov da BiH ima šansu za osptanak. EBRD iz naizgled misterioznih razloga radi upravo suprotno.

Postoji u ekonomskoj teoriji izraz “istiskivanje” (crowding out). Često se istiskivanje pominje kada država previše investira, pa zbog toga u bankarskom sektoru ne postoji interes za podršku privatnicima. U BiH je na snazi možda najjače istiskivanje na svijetu. Prvo entiteti i kantoni značajan procenat svojih budžeta finansiraju obveznicama i trezorskim zapisima, pa banke svoje pozicije tu parkiraju na najsigurnijeg mogućeg dužnika. Kao da to nije dovoljno, tu ulijeću institucije poput EBRD, koja, umjesto da insistira na privatnim projektima, BH vlastima isporučuje skoro dvije milijarde eura. Tako su sretni bankari, koji bez rizika u izvještajima prikazuju profit, ali i BH političari koji svoj utjecaj preko tendera šire, umjesto da ga gube.

S druge strane imate privatnike koji vape za povoljnijim kreditnim linijama. I tako se ponavlja naše poslijeratno prokletstvo. Zadovoljni su oni koji troše budžet na račun onih koji ga pune.

Zašto je EBRD u BiH na kriminalan način iznevjerio svoju misiju? Najlakše bi bilo reći da su SAD i evropski partneri dogovorili da nas sruše iz nekog zavjereničkog razloga; da je ovo rezultat tajnih konkretnih dogovora svjetskih vođa.

To jednostavno nije tako. Odgovor je jednostavniji, a za BiH i prirodniji. U pitanju su lijenost i neznanje. Od 30 zemalja u kojima djeluju, nama su poslali one najgore, ne zato da nas kazne, već zato što smo im po prioritetu zadnja rupa na svirali.

I zato, svaki put kad se dvoumite između dva uzroka neke naše nevolje: 1) teorija zavjere, koja bi zahtjevala da se veliki broj ljudi sastane, nešto odluči vezano za BiH, te koordinirano i tačno to sprovodi, i 2) obična nestručnost i lijenost; uvijek odaberite ovu drugu. Nikad nećete pogriješiti, bilo da se radi o ulozi međunarodnih finansijskih instituacija i vlada, ujedinjenju ljevice, sprovedbi zakona ili djelovanju koalicije u Bužimu.

Ovih dana naše političke perjanice dolijeću sa londonske EBRD konferencije mašući novim zaduženjjem od 700 miliona eura. Nemojte se radovati. Sve ćemo te novce vratiti sa kamatama. A kad se za nekoliko godina završi gradnja koridora i hiljade građevinaca se zapita “šta ćemo sad?”, ostat će nam radna mjesta na naplatnim kućicama i ogromni krediti, umjesto hiljada dugoročno zaposlenih građana u turizmu i proizvodnji.

Ko je ispred BiH zadužen da podigne glas zbog ovakve EBRD politike? Zvanična lista članova odbora navodi da nas tamo predstavljaju Mirko Šarović i Adil Osmanović. Eto. Da ne bude, nema ko da se pobuni. Imamo po jednog za svaki entitet.

 

 

Edin Forto (edinforto.wordpress.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoIzvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u 2017. iznosio je 76 miliona KM i veći je za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.
Istovremeno, uvoz je iznosio 142 miliona KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalović u intervjuu Srni.

"Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tokom 2016. godine on je iznosio 61 posto, a u 2015. 48 posto", napominje Lalović i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU prošle godine bio je veći za 24 posto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset posto ispod nivoa izvoza zabilježenog u 2012., kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište
/prije ulaska u EU/.

Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalović navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode sa niskom dodatom vrijednošću /mlijeko i pavlaka/.

"Fermentisani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, zatim sir devet posto, te maslac dva posto", precizira Lalović.

Posmatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njenim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište - 32 posto ili 24 miliona KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini.

Ona je istakla da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 miliona KM ili 21 posto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016., te dodala da slijede Makedonija, Kosovo, pa Srbija.

Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 posto, potom mlijeko i pavlaka 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto.

Lalović navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije jesu Njemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija.

Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta.

Lalović naglašava da je potrebno da se proizvođači što više okreću ka proizvodnji dugotrajnih namirnica, u koje je uložen veći stepen obrade i koje imaju veću tržišnu cijenu, a za tako nešto potrebna su značajna ulaganja u proces proizvodnje.

"Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali da idu u smjeru proširivanje palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brendiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inostranom tržištu", kaže Lalović za Srnu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

fisKompanija FIS protekle godine je završila petogodišnji investicioni plan vrijedan 20 miliona KM i zaposlila značajan broj radnika, čime se nametnula kao lider u proizvodnji namještaja.
Ovo se, između ostalog, navodi u obavijesti kompanije koja je danas objavljena u dnevnoj štampi u vidu plaćenog oglasa. U obavijesti se navodi da su prošle godine postignuti dobri rezultati i ostvareni zadati planovi u svakom segmentu.

Također se navodi da su se vlasnici kompanije prije nekoliko godina povukli a upravljačku funkciju prenijeli na profesionalni menadžment.

– Izvršena je kompletna reorganizacija poslovanja pri kojoj je vlasnička funkcija u potpunosti odvojena od upravljačke, što se u praksi pokazalo vrlo uspješnim za poslovanje. Uprava poduzeća slijedi temeljna načela koja su postavili vlasnici poštujući pri tome najviše standarde poslovanja, stoji u obavijesti.

Uprava preduzeća i u ovoj godini planira snaženje maloprodajne mreže, dodatnu modernizaciju proizvodnje kao i nova zapošljavanja.

Zadatim planovima FIS želi dati novi zamah ekonomskom razvoju regije ali i države u cjelini.

(BiznisInfo)

utorak, 27 Februar 2018 00:00

Skoro polovina kriptovaluta propala

Ocijeni...
(1 glasova)

bitcoinVeliki rast vrijednosti Bitcoina i drugih kriptovaluta tokom 2017. godine je doveo do toga da mnoge kompanije uđu na ovo tržište, sa nadom da će se obogatiti preko noći.

Mnoge od početnih digitalnih valuta su izgledale nepouzdano na samom startu, što se ispostavilo kao tačno.

"Bitcoin.com" sproveo je istraživanje ICO, koje je pratio Tokendata, a koje pokazuje da je 46 odsto od 902 kriptovalute već propalo. Od ovog broja, 142 valute nikad nisu dobile dovoljno finansijskih sredstava za realizaciju, dok je 276 njih lagano nestajalo ili su jednostavno bile prevare.

U stvarnosti bi moglo biti još "žrtava", pa se tako sugeriše da je 113 ICO prestalo da bude aktivno na društvenim mrežama, ili su imale premalo mušterija da bi ostvarile bilo kakav uspjeh. Ni onim kriptovalutama koje su preživjele nisu cvjetale ruže, jer je samo nekoliko njih ostvarilo zaradu veću od 10 miliona dolara.

Doduše, ne predstavlja veliko iznenađenje što je veliki broj kriptovaluta ostvario neuspjeh. Mnoge od njih su bile prevare ili su bile usmjerene ka tržištima gdje nije bilo dovoljno široke publike koju bi mogle privući. Neke druge jednostavno nisu imale dovoljno prednosti da privuku novac u zadovoljavajućem formatu.

ICO format je i dalje popularna opcija tokom 2018. godine, ali se novom talasu kriptovaluta ne predviđa mnogo bolja sudbina.

(Benchmark.rs)

Ocijeni...
(0 glasova)

bingo1Sa padom Ivice Todorića te uvođenjem povjereništva u Agrokor završena je jedna era privrede na Balkanu, a usponom Senada Džambića i Binga počela je druga, barem za građane BiH.
Uzdanica Agrokora svakako je bio Konzum kroz koji je plasiran šaroliki spektar proizvoda koje je hrvatski koncern proizvodio. Jedno od ključnih tržišta za ovog giganta bila je i BiH koja je dugi niz godina služila kao “krava muzara“ u kojoj se dobavljačima plaćalo sa velikim kašnjenjem, a često su se dugovi prebijali kroz kompenzaciju ili na rate. Erozija poslovanja Konzuma te logičan proces ukrupnjavanja maloprodajnog tržišta u BiH doprinijeli su tome da Bingo u posljednjih deset godina od relativno malog igrača zasjedne na tron kao vodeći maloprodajni lanac u BiH. Uz to, Džambić je kupio veliki broj proizvodnih preduzeća s kojima uz ostale dobavljače opskrbljuje svoje centre.

Tako se u vlasništvu ovog giganta nalaze kompanije kao što su Tuzlanski Kiseljak, Dita, proizvođač namještaja Duka, Unevit, Tuzla Remont, Majevica, Hekom, Wilson, Kaletex, Autosaobraćaj, Kvin, Eko život i nekoliko drugih. Bingo također proizvodi i nekoliko poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Saradnja sa EBRD-om

Mediji su proteklih godina prenijeli i izjavu Džambića, koji se slabo pojavljuje u javnosti, o tome da se bez kredita ne može te da je za tuzlanskog giganta itekako važna saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Dugogodišnja saradnja Binga i EBRD-a otpočela je 2010. godine. U 2010. godini EBRD je Bingu odobrio kredit u iznosu od 6,5 miliona eura kao podršku za proširenje i razvoj regionalne i maloprodajne mreže u čitavoj BiH. Zatim 2012. godine nastavlja da promoviše energetsku efikasnost u BiH kreditom u iznosu od 5,4 miliona eura kako bi finansirali realizaciju naprednih mjera uštede energije u Bingu. Kredit je bio dio programa direktnog finansiranja projekta održive energije za Zapadni Balkan i odobren je Bingovoj podružnici – preduzeću Hekom, koja upravlja programom energetske efikasnosti za Bingo.

S obzirom na to da je Bingo segment poboljšanja energetske efikasnoti uskladio sa standardima EU-a, ali i drugim segmentima poslovanja, predstavnik EBRD-a izjavio je da će nastaviti da pružaju podršku daljnjem razvoju firme. Sredinom 2015. EBRD daje Bingu novi kredit od 21 milion eura za podršku daljnjem širenju poslovanja u BiH.

Onda početkom 2017. godine stiže i službena potvrda. Bingo je sa prihodima i svojih više od 200 objekata te 5.000 radnika konačno prestigao Konzum po rezultatima prodaje i zasjeo na tron najvećeg trgovačkog lanca u BiH.

Da li je Bingo bh. Agrokor

Širenje Binga mnogi upoređuju sa poslovnom logikom koju je slijedio hrvatski Agrokor. Todorićevo carstvo bilo je rašireno na niz sektora i uključivala je firme kao što su Agrolaguna (vinogradarstvo, maslinarstvo i stočarstvo), poljoprivredna kompanija Belje, Dijamant, proizvođač sladoleda i smrznute hrane Frikom, Jamnica, Ledo, Mladina, mesna industrija PIK Vrbovec, Sarajevski Kiseljak, Zvijezda, Konzum, Mercator, Tisak, Roto dinamic, Agrokor-Energija, mStart i niz drugih. Agrokor je bio aktivan i u hotelijerstvu, turizmu, maloprodaji putem kioska, štamparstvu i mnogim drugim industrijama.

Analitičari su složni u tome da je između Binga i Agrokora veliki broj sličnosti, ali i razlika. Obje firme su porodične što u slučaju Binga može uzrokovati određene opasnosti u smislu upravljanja što je evidentno iz primjera Agrokora. Istovremeno, Bingo je u prednosti jer za razliku od Agrokora i dalje je prisutan samo na tržištu BiH koje dobro poznaje.

- Bingo kod potrošača igra na kartu domaćih proizvoda i niskih cijena - ističe ekonomista Goran Radivojac, ocjenjujući da je preuzimanjem francuskog lanca Interex dodatno utvrdio poziciju većeg trgovačkog lanca, kada je postao prisutniji i u RS-u.

Radivojac dodaje i da je "očigledno da u trgovinskom lancu Bingo poznaju lokalno tržište, da imaju dobre rokove plaćanja prema domaćim proizvođačima i nisu opterećeni eksternim faktorima, kreditnim zaduženjima ili rasprostranjenosti na drugim tržištima".

Kako će se situacija u Bingu odvijati te koji su planovi razvoja i dalje ostaje poslovna tajna. Ali je jasno da će se širenje nastaviti jer je jedina alternativa – stagnacija.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomijaSvjetski ekonomski forum objavio je rezultate Indeksa globalne konkurentnosti 137 država u svijetu za period od 2017 do 2018. godine, a Bosna i Hercegovina smjestila se na 103. mjesto.

Naša zemlja napredovala je za četiri pozicije u odnosu na 2016. godinu kad je bila na 107. mjestu. Međutim, i dalje su nas određeni ekonomski parametri smjestili na kraj liste.

Na primjer, Bosna i Hercegovina je 135. u svijetu po sposobnosti da zadrži talente ili radnu snagu zbog čega je dobila ocjenu 1,8. S druge strane, BiH je dobila ocjenu 1,6 po sposobnosti da privuče talente, što je našu zemlju smjestilo na predzadnje ili 136. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti.

Zanimljivo je kako je BiH na 134. mjestu po sposobnosti zaštite interesa manjina, a među zadnjima na listi smo i kada su u pitanju sofisticiranost kupaca, broj zaposlenih žena, inovativnost, saradnja između poslodavaca i radnika te kvalitet obrazovnog sistema.

Najbolje ocjene imamo kada je riječ o bilansu državnog budžeta po kojem smo 15. na listi te ukupnoj poreskoj stopi koja nas je smjestila na 19. mjesto.

Zemlje iz našeg okruženja ostvarile su bolje rezultate, ali su skoro u istom rangu s BiH po sposobnosti privlačenja i zadržavanja talenata.

Popevši se sa 68. na 78. mjesto, Srbija je zauzela najbolju poziciju na listi u posljednjih deset godina. Crna Gora smjestila se na 88. mjesto, dok Hrvatska drži vodstvo u regiji na 74. mjestu.

Srbija je za sposobnost zadržavanja talenata dobila istu ocjenu kao i BiH, 1,8, što je smjestilo na 134. mjesto. Hrvatska je prema ovom parametru na 131. mjestu, a Crna Gora je 100. na listi s ocjenom 3,0.

Najbolje ocjene po svim ekonomskim parametrima od 137 država ima Švicarska, a najgore Jemen.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

namjestaj3Izvoz namještaja iz Federacije BiH u 2017. godini veći je za 12 posto u odnosu na 2016. godinu i iznosio je 303.174.623 KM.
Prema analizi Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH), ukupan izvoz iz FBiH drveta, proizvoda od drveta, namještaja i drugih finalnih proizvoda iznosi 778.751.258 KM što je za osam posto više nego u 2016. godini.

- Međutim, još uvijek veliki udio u izvozu imaju ogrijevno drvo, trupci, rezana građa lišćara i četinara, i to oko 60 posto od ukupnog izvoza, a od toga su proizvodi šumarstva 15 posto i rezana građa 28 posto što je za proizvođače finalnih proizvoda problem jer nemaju dovoljno sirovine, a njihova proizvodnja je izvozno orijentisana - kazala je za Fenu sekretar Grupacije šumarstva i prerade drveta u PKFBiH Šemsa Alimanović.

Napomenula je da je potrebno iznaći modus da bi se obezbijedila dovoljna količina sirovine i rezane građe i usmjerila preduzećima drvoprerade u FBiH.

- Važno je reći da u vrlo teškim ekonomskim uslovima i bez podrške države preduzeća iz ovog sektora postižu dobre rezultate. Dostupnost sirovine i adekvatna podrška omogućili bi bolju konkurentnost i veće izvozne šanse domaćih proizvođača – navela je Alimanović.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

drva1Oko hiljadu radnih mjesta ugašeno je u proteklih deset godina u oblasti drvoprerađivačke industrije na području Unsko-sanskog kantona, kaže predsjednik Privredne komore USK Nihad Šušnjar. Prema njegovim riječima, radi se o svojevrsnom paradoksu ako se ima u vidu da je riječ o kantonu koji je najbogatiji šumama u Federaciji BiH.

"Drvna industrija je već prilično na koljenima. Postoje kvalitetne pilane koje zapošljavaju veliki broj ljudi, ali se svake godine po jedna gasi ili su vlasnici nezadovoljni raspodjelom sirovina", kaže Šušnjar.

On je dodao kako se drvoprerađivačka industrija na području USK danas gotovo isključivo svela na rezanje trupaca i proizvodnju polufabrikata, a svega nekolicina privrednih subjekata bavi se finalnom proizvodnjom.

"Dominantno se radi o prerađivačima bukve, s obzirom na to da područje ovog kantona obiluje kvalitetnom bukvom, međutim najveći dio drveta se preradi i izveze kao primarni ili polufinalni proizvod. Imamo svega nekolicinu firmi koje se bave finalnom preradom drveta i proizvodnjom namještaja ili dijelova za namještaj, tako da se nešto malo popravila ta struktura u korist finalne prerade, ali to još nije dovoljno", istakao je Šušnjar.

Nedostatak proizvodnih pogona koji se bave finalnom proizvodnjom drveta objašnjava se velikom potražnjom drvnih sirovina i njihovom visokom cijenom na stranom tržištu.

"Jednostavno, proizvođačima se više isplati takav način proizvodnje. Recimo, proizvodnja namještaja i drugih finalnih proizvoda podrazumijeva ulaganje u kadrove i tehnologiju, što ovdašnji proizvođači izbjegavaju", smatra Šušnjar.

Prema njegovim riječima, takav način proizvodnje vremenom je proizveo disbalans u ponudi i potražnji drvnih sirovina na ovim prostorima.

Haris Mešić, direktor "Unsko-sanskih šuma", kaže kako su ovogodišnje potrebe drvoprerađivača u ovom kantonu za sirovinom veće dva i po puta od količine koju ovo preduzeće može da im isporuči na osnovu godišnjeg plana proizvodnje.

Prema njegovim riječima, oni su svojim planom za ovu godinu predvidjeli eksploataciju i isporuku 50.000 kubika drveta, a ukupne potrebe ovdašnjih drvopreradivača iznose oko 125.000 kubika.

"Kako bi se stimulisala drvoprerađivačka industrija u USK, ove godine će se drvni sortimenti dijeliti po kriterijumima koje protežiraju preduzeća koja se bave finalnom i polufinalnom proizvodnjom", potvrdio je Mešić.

Inače, problem u vezi sa sirovinama nemaju samo drvoprerađivači na području USK, nego svi u BiH. U Banjaluci će naredne sedmice biti održan sastanak predstavnika iz Republike Srpske i Federacije BiH, a na kojem bi trebalo da budu utvrđeni pravci daljeg djelovanja, ali i mjere kojima bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje sirovinom.

Drvoprerađivači iz Republike Srpske smatraju kako bi u cilju zaštite domaće proizvodnje trebalo zabraniti izvoz sirovina, dok su u FBiH mišljenja da izvoz ne treba obustavljati, nego ga opteretiti taksama kako bi se destimulisao.

(Nezavisne)

srijeda, 14 Februar 2018 00:00

Niko više neće da radi za 500 maraka

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik4Za tri-četiri godine morat ćemo uvoziti radnu snagu. Već sada vlade moraju početi razmišljati o zelenim kartonima, posebno za velike investitore, jer imate slučajeve da čovjek kod nas investira milione, a jedva dobije vizu”, kaže Smailbegović

Došlo je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini ne može naći radnik, iako, kako kaže zvanična statistika, imamo 475.000 nezaposlenih. Desilo se to, npr., “Preventu” u Visokom. Raspisali su oglas za prijem 400 radnika za rad u proizvodnji, a zaposlili su samo dva radnika.

“U Visokom, od 4.000 evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, kolegice iz našeg HR-a (Ljudski resursi) pozivale su 1.200 nezaposlenih, od kojih se samo stotinjak javilo na telefonski poziv, 40 je prošlo kroz obuku, a samo je njih dvoje potpisalo ugovor o radu. Nama nedostaje još 398 radnika. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju, te u Zavidovićima i drugim okolnim općinama obišli srednje škole, razgovarali s direktorima kako bi učenike završnih razreda (u maju prošle godine) mogli zaposliti kod nas”, kazao je nedavno Kenan Nalbantić, član Uprave “Prevent BH”.

Dodao je da je kompanija otišla toliko daleko da je za potrebe pokretanja proizvodnje u Travniku i Bugojnu organizirala sastanak sa sekretarima mjesnih zajednica, koji su onda išli od kuće do kuće i animirali potencijalne radnike. Sličan problem imala je i jedna firma iz Gornjeg Vakufa, koja je tražila 40 radnika, a za posao je konkuriralo mnogo manje od 40.

OPSTANAK ZAVISI OD RADNIKA

Kako je to moguće? Ako pogledate komentare na ovakve vijesti na lokalnim portalima, stvari postaju jasnije. Niko više neće da radi za plaće 400-500 maraka, niko neće da radi prekovremeno ako se to ne plaća i niko neće da radi noćne smjene ako to nije adekvatno plaćeno. Jednostavno, ljudi traže dobre uvjete za rad i tada prihvataju posao. Činjenica je da nije lahko prehraniti porodicu, pa su ljudi često prinuđeni da prihvataju i takve poslove, ali pošto su se pojavile i nove prilike u vidu odlaska u inostranstvo na tri mjeseca, mnogi se odlučuju na tu varijantu jer tako više zarade.

Konačno, kompanije u BiH moraju postati svjesne, a neke već i jesu, da neće moći opstati na tržištu ako radnicima ne ponude bolje uvjete rada, jer radnici će im otići, a nove neće moći pronaći. Ovo su naznake da dolazi kraj ere niskih plaća. Kome je u interesu da opstane na tržištu, taj će morati i dobro platiti radnike. Neke su firme već krenule tim putem. U ranijim brojevima Stava imali smo priču o fojničkom “MS&Woodu”, firmi koja traži majstore i nudi plaće od 1.000 do 2.000 maraka. Oni nemaju problem s nedostatkom kandidata, sasvim suprotno, imaju širok izbor kandidata za otvorene pozicije.

Također, ovih je dana i firma “Sinkro” iz Hrasnice objavila oglas da traži 50 radnika, šivača, a startna je plaća 800 maraka, stalni radni odnos nakon dvije godine, te obuku za kandidate bez iskustva, kao i mogućnost organiziranja prijevoza iz mjesta iz kojih se prijavi veći broj kandidata.

Ne trebate biti stručnjak za tržište rada da se zaključi da firme koje nude dobre uvjete u pogledu plaće imaju veću šansu da sebi osiguraju radnu snagu, a time i opstanu na tržištu. Ove će druge morati dobro razmisliti o svojim postupcima. Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH i član Nadzornog odbora “Preventa”, problem vidi u tome što su na biroima za zapošljavanje ljudi prijavljeni samo zbog zdravstvenog osiguranja, a inače se bave raznim poslovima nacrno u garažama i slično. Ovakvi biroi za zapošljavanje izgubili su smisao i moraju se reformirati.

VRIJEME PROMJENA

On je mišljenja da plaće nisu razlog zašto se ljudi ne prijavljuju na pozive poslodavaca, jer da su plaće razlog, odazvali bi se na razgovor za posao i kazali da ga ne mogu prihvatiti zbog plaće. U konkretnom slučaju, dakle slučaju “Preventa”, nije baš da je primljeno samo dvoje, jer je tu riječ samo o radnicima koje su angažirali putem općinske službe za zapošljavanje, a bilo je i drugih načina da se ljudi angažiraju.

No, činjenica je da je, kako kaže Smailbegović, prije 15 godina na “Preventovu” kapiju dolazilo 500 ljudi, a primali su samo 50 radnika, a sada traže 50, prijavi se 20. Na pitanje šta se to promijenilo za 15 godina, Smailbegović odgovara: “Zaposlio se svijet. Za tri-četiri godine ćemo morati uvoziti radnu snagu. Već sada vlade moraju početi razmišljati o zelenim kartonima, posebno za velike investitore, jer imate slučajeve da čovjek kod nas investira milione, a jedva dobije vizu.”

No, i on je uvjeren da će plaće morati rasti, i već rastu. Prije 15 godina prosječna plaća bila je 350 maraka, a danas je više od 800 maraka. Za značajniji rast plaća, tvrdi Smailbegović, neophodno je smanjiti doprinose na plaće, jer je s ovako visokim doprinosima teško povećavati plaće u značajnijem iznosu. S druge strane, problem su i nesrazmjerne plaće u javnom i realnom sektoru.

Još jedan od problema s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo jesu i odlasci ljudi, što nije samo problem BiH nego je svjetski trend, pa su gotovo sve zemlje postale otvorene i rado primaju stručnjake iz raznih oblasti, općenito potrebnu radnu snagu. Bosanci idu u Njemačku, Nijemci, npr., u Finsku itd. Donekle stoji argument da je to gubitak ljudskog kapitala i da ćemo i sami imati problem u budućnosti zbog toga. Ali, iz toga se izrodilo i nešto dobro. Konačno smo postali svjesni da možemo da biramo da radimo ili ne radimo za 400 maraka. Sada je više opcija u igri. Tržišna ekonomija i globalizacija učinili su svoje, ako niste konkurentni s plaćama, nećete imati radnika, a to je siguran put u propast preduzeća. S druge strane, niste više zatvoreni granicama pa da morate prihvatiti sve što vam se nudi kako biste prehranili porodicu. Danas možete, recimo, iz Zavidovića raditi za kompaniju iz Singapura, a možete i spakovati torbu pa otići u Katar i raditi za neku tamošnju kompaniju. A naše kompanije neka razmisle kako dalje.

(Stav.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

vozOperativna dobit prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju (EBITDA) JP Željeznice FBiH u 2017. iznosi 18.966.858 KM, dok je u 2016. iznosila 6.279.938 KM.
Operativni prihodi kompanije u 2017. iznose 113.402.237 KM i veći su za 6.628.055 KM u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili 106.774.182 KM.

Operativni rashodi u 2017. iznose 94.435.379 KM i manji su za 6.058.868 KM u odnosu na 2016. kad su iznosili 100.494.247 KM.

Generalni direktor JP Željeznice FBiH Enis Džafić izjavio je da su utrostručili operativnu dobit u prošloj u odnosu na 2016, te da su Željeznice FBiH u 2017. godini ostvarile najbolji rezultat u posljednjih 25 godina poslovanja.

Pojasnio je da su ključni faktori za povećanje prihoda kompanije bili povećanje prihoda iz teretnog saobraćaja, putničkog saobraćaja, održavanja lokomotiva i vagona za druge korisnike, te pružanje usluga na pruzi, iznajmljivanja lokomotiva i vagona.

- U 2017. prevezli smo 8.873.000 tona robe, što je za 10.000 tona više u odnosu na 2016, čime je nastavljen trend povećanja sa stabilnih 20 posto iznad prosjeka EU-a po kilometru pruge - kazao je Džafić.

U putničkom saobraćaju Željeznice FBiH su u 2017. prevezle 355.000 hiljada putnika, što je za 97.000 putnika više u odnosu na prethodnu godinu.

- Naša odluka da BH Voz sa Talgo garniturama stavimo u cijelosti u pogon na novim linijama Sarajevo - Čapljina i Sarajevo - Banja Luka, najviše je utjecala na ovo značajno povećanje broja putnika. Osim toga ostvareni su prihodi pružanjem nove vrste usluga našim partnerima. Prvi put su naši inženjeri i mehaničari u svojim radionicama uradili opravku lokomotive za kompaniju ArcelorMittal, a vrijednost realiziranog ugovora iznosila je 516.000 KM - naveo je Džafić.

U strukturi operativnih troškova najveće smanjenje realizirano je smanjenjem broja uposlenika i to za 4.000.000 KM, a broj zaposlenih u 2017. manji je za 115 radnika. Samo u protekle tri godine broj uposlenika je smanjen za 431, dok je istovremeno povećan obim poslova, što ukazuje na povećanje produktivnosti rada.

Prije ljeta očekuje se završetak radova na elektrifikaciji Unske pruge, čime će se, nakon 25 godina, uspostaviti redovan putnički saobraćaj elektrovučom i potpuno uvođenje BH voza na relaciji Bihać - Sarajevo.

Također, redovno izmirujući obaveze prema Poreskoj upravi FBiH, ne samo da su zaustavili rast glavnog duga prema javnim fondovima u 2017., već su smanjili glavni dug prema javnim fondovima za oko 5,5 miliona KM, što nije bio slučaj u zadnjih 25 godina, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

(Fena)

Stranica 4 od 15

S5 Box