Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (179)

Ocijeni...
(1 glasova)

filterKompanija Mann+Hummel BA, koja je jedna od najznačajnijih njemačkih investicija u BiH, ostvaruje rekordnu proizvodnju u svom pogonu u BiH, tačnije u Tešnju.

Kako je za Biznisinfo potvrđeno iz ove kompanije, u septembru i oktobru kompanija bilježi rekordnu proizvodnju od oko 2 miliona filtera mjesečno.

Zaposleno je ca. 630 radnika što je rekordan broj od osnivanja. Na kraju godine očekuje se rast vrijednosti prodaje (prometa) za ca. 20 posto i proizvodnje za ca. 8 posto u odnosu na prošlu godinu, rečeno nam je iz ove kompanije.

Ova godina će biti rekordna i po ulaganjima od ca. 4 miliona KM.

Osim toga, ova kompanija dodatno širi svoje poslovanje u BiH, jer je kupila zemljište od ca. 9.300 m2 sa starim objektom od ca. 4500 m2 u Bukvi, s namjerom da gradi Logistički centar.

Podsjetimo, tešanjska firma “Mann+Hummel BA”, proizvođač filtera za automobilsku i mašinsku industriju, često se navodi kao primjer uspješne privatizacije u BiH.

Do 2005. godine, firma je poslovala pod imenom “Unico filter” (osnovana 1974.), da bi od te godine ušla u sastav velike njemačke grupacije “Mann+Hummel”.

Komapnija je prošle godine imala prihode od 57,5 miliona maraka.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

racunUdruženje za razvoj mladih KULT i državni parlamentarac Saša Magazinović već mjesecima se bore da utječu na Vijeće ministara BiH kako bi izdejstvovali zakonske izmjene o pomjeranju roka za plaćanje PDV-a za male privrednike kako bi ih na taj način stimulisali i pomogli u njihovoj borbi za naplatu faktura i stabilnije poslovanje.
Prvobitni zahtjev koji je upućen Vijeću ministara BiH bio je da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi. Tu inicijativu podržalo je 30 hiljada privrednika, a ideju su podržali i iz udruženja poslodavaca, privrednih komora i sl. Ipak taj prijedlog je odbijen.

Cilj te ideje je prije svega bio pomoć malim privrednicima, da im se omogući da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi, dok bi velike kompanije i dalje plaćale po starom, odnosno do 10. u mjesecu. Zbog toga nije bilo opasnosti za narušavanje likvidnosti budžeta.

"Takva praksa postoji u 26 evropskih zemalja. U zemljama susjedstva je također ta praksa pa tako firme koje godišnje imaju promet do 800.000 KM mogu ući u sistem da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi. U Njemačkoj to mogu firme s godišnjim prometom do dva miliona KM. Ipak, kada je riječ o BiH, Uprava za indirektno oporezivanje je odbila naš prijedlog", pojašnjava za Klix.ba Saša Magazinović, jedan od inicijatora zakonskih izmjena.

Nakon toga upućena je druga inicijativa Vijeću ministara i Upravi za indirektno oporezivanje, a zasnivala se na tome da se pomjeri rok plaćanja PDV-a za male privrednike s 10. u mjesecu na kraj mjeseca, jer bi to mnogima značilo, računajući da bi do kraja mjeseca mogli naplatiti određene fakture.

"To je bio najbezbolniji prijedlog i ništa ne bi utjecalo na punjenje budžeta. U ovoj inicijativi nije bilo nikakve političke konotacije, isključivo korsit za privrednike. Čak je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić podržao taj prijedlog. Ipak, bez obzira na deklarativnu podršku mnogih, na 118. zvaničnoj sjednici Vijeća ministara, 19. oktobra, sam dobio odgovor da inicijativa koju smo uputili nije prihvatljiva i da se odbija", kazao je Magazinović.

Inicijativa Saše Magazinovića i KULT-a je podrazumijevala i smanjenja zatezne kamate za svaki dan kašnjenja u plaćanju PDV-a sa stope 0,04 posto na 0,02 posto.

U posljednjem odgovoru Vijeća ministara istaknuto je da bi prihvatanje takve inicijative, odnosno izmjena roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca, zahtijevalo izmjene brojnih zakonskih odredbi, kao i promjene poslovnih procesa u administraciji. Poručuju da bi se izmjenama određenih zakonskih odredbi otežalo poslovanje urednom poreskom obvezniku.

U Vijeću ministara poručuju da bi izmjene zakonskih odredbi koje tretiraju pitanje naplate PDV-a dovele i do poremećaja u naplati i raspodjeli ostvarenih prihoda.

Kada je riječ o smanjenju zatezne kamate po svakom danu kašnjenja sa 0,04 na 0,02 posto, iz Vijeća ministara BiH su i tu opciju odbacili pod izgovorom da je zatezna kamata u sistemu indirektnog oporezivanja već jednom smanjena, ali da je trenutno prikladna kazna za dužnika te da njena visina utječe na to da se plaćanje PDV-a vrši na vrijeme, odnosno da je poticajna.

"Smanjenje stope zatezne kamate narušilo bi principe i značaj instrumenta koji osigurava pravovremenu naplatu prihoda", poručuju iz Vijeća ministara BiH.

Magazinović upozorava da sada privrednici koji kasne s plaćanjem PDV-a s postojećom zateznom kamatom na mjesečnom osnovu državi plaćaju više nego da se firme zaduže kod komercijalnih banaka. Naglašava da su efekti zemalja iz Evropske unije, koje su smanjile zatezne kamate, izuzetno povoljni te da su pospješili otvaranje novih radnih mjesta.

Ipak, mali privrednici će očito još dugo čekati bolje dane.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bosnalijekPrihodi Bosnalijeka u prvih devet mjeseci ove godine povećani su za 35 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema informacijama koje je Fena dobila iz Bosnalijeka, u ovom vremenskom razdoblju najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini ostvarila je prihod od 92 miliona KM, što predstavlja rast od 35% u odnosu na prvih devet mjeseci 2016. godine.

Kontinuirani rast prodaje Bosnalijekovih proizvoda na inozemnim tržištima nastavljen je i u ovoj godini, iako je rast prihoda rezultat i pozitivnih kretanja na tržištu BiH.

"Nastavljen je trend rasta učešća izvoza u ukupnom prihodu, pa je prihod ostvaren na inozemnim tržištima činio 64 posto ukupnog prihoda od prodaje, ali i jačanje pozicije na domaćem tržištu uz ostvaren rast prihoda od prodaje od 13 posto", ističu u Bosnalijeku.

Dobit kompanije prije oporezivanja iznosila je 5,5 miliona KM.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao1Kozarčanin Enes Kahrimanović već deset godina u Kozarcu uspješno vodi preduzeće “Austronet”, u kojem je, prije toga, radio u Austriji. Sve pozitivno u odnosu prema radniku u Austriji Enes je prenio ovdje, a njegovi radnici se, kao rijetko koji, mogu pohvaliti platom koja je veća od prosjeka, isplatom toplog obroka, prevoza i trinaestom platom.

Dvije godine je isplaćivao i 14. platu, ali obzirom da sa republičkim organima nije postigao dogovor da se ta plata makar djelimično oslobodi poreza, više je ne isplaćuje.

Iza “Austroneta” decenija uspješnog poslovanja

Firma uspješno posluje deset godina i niže sjajne poslovne rezultate i nakon jedne decenije posao se deset puta uvećao. Sa prvobitno 5 zaposlenih firma sada ima 83 radnika, a u planu je početkom iduće godine da broj zaposlenih bude 100 radnika. Godine 2007. profit je iznosio 500.000 KM, a krajem ove prognoziraju profit od 7 miliona maraka. U planu je izgradnja novih hala i proširenje kapaciteta.

Direktor “Austroneta”, Enes Kahrimanović, povratnik u rodno mjesto ističe za AA da je, radeći od 1992. godine kao radnik u Austriji u matičnoj firmi “Austronet”, došao na ideju da, vidjevši da određeni poluproizvodi koji su se do tada nabavljali iz Češke, Mađarske, Poljske i drugih zemalja znatno koštaju vlasnike, Austrijancima ponudi otvaranje firme u Kozarcu istovremeno znajući da će se takvi proizvodi uspjeti proizvesti na našim prostorima kvalitetno, a dosta jeftinije. Austrijanci su nakon obilaska Kozarca ponudili Kahrimanoviću 2007. godine da otvori “Austronet”, ali uz uslov da on bude direktor.

“Imao sam i ja samo jedan uslov, a taj je bio da firma bude baš u Kozarcu, jer sam ja iz Kozarca i nisam ni razmišljao o otvaranju preduzeća u nekim većim gradovima”, kaže Kahrimanović, što je na kraju i realizovano.

Široka lepeza proizvoda

“Austronet” proizvodi zaštitne mreže za poljoprivredu, razne vrste ograda, a prošle godinu su izvezli 5 miliona kvadrata mreže u Holandiju, odnosno zaštitne mreže od golubova. Proizvode i mreže za građevinarstvo, reklame na zaštitnim mrežama, mreže za teniske terene, na svim evropskim terenima, pa i one na Roland Garosu.

Tu su i reklame za velike brendove poput Adidasa, Nike, za auto-kuće, opremali su koncertne bine na nastupu Robija Vilijamsa, Metalike, a bili su prisutni i na svjetskom prvenstvu u odbojci na pijesku, evropskom prvenstvu u fudbalu, otvaranju Olimpijade u Kini i brojnim drugim.

Osim toga, proizvode i sunčeva zaštitna jedra brenda Soliday, koja su konkurencija zaštitnim tendama uz brendove Sunnysail, te Easy Shade. Soliday je jedan od vodeća tri svjetska brenda, 96 odsto njihovih proizvoda ide za EU, dok 4 odsto se plasira u zemlje našeg okruženja odnosno Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Od 1. januara slijedeće godine ulaze u grupu Amazon, najveći svjetski portal internet prodaje gdje će kupci moći naručiti direktno njihove mreže putem tog internet portala.

Zadovoljni radnici, kvalitetni proizvodi

Jedna od zaposlenih u “Austronetu”, Melina Mujkanović, kaže da je izuzetno zadovoljna radom u ovom preduzeću, a posebno odnosom poslodavca prema radnicima. Melina ističe da je tokom ljeta najviše posla, a ona je, kao i njene kolege, zadovoljna s platom.

“Da uslovi i plata nisu dobri, sigurno ne bismo radili ovdje, sve moje kolege su, kao i ja, veoma zadovoljni i srećni smo što radimo u ovakvoj firmi i ovako pozitivnom okruženju”, navodi Mujkanovićeva.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz1Poznato je da je Srbija jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera BiH. Zanimljivo je, i manje poznato, da susjedna država ima veću trgovinsku razmjenu s Federacijom nego sa Republikom Srpskom. To se odnosi i na uvoz i na izvoz.

Kako je za BiznisInfo rečeno iz Federalnog zavoda za statistiku, ukupan izvoz iz Federacije BiH u Srbiju, za devet mjeseci ove godine, iznosio je 450.261.000 KM.

S druge strane, prema podacima koji se mogu pronaći u posljednjem izvještaju Republičkog zavoda za statistiku RS, izvoz iz Republike Srpske u Srbiju za isti period iznosio je 313.947.000 KM.

Istovremeno, u Federaciju je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 705.756.000 KM, a u RS u vrijednosti od 626.446.000 maraka.

To znači da je ukupan obim trgovinske razmjene RS i Srbije za devet mjeseci iznosio 940.392.000 KM, a FBiH i Srbije 1.156.017.000 KM. Federacija je, dakle, imala veću robnu razmjenu sa Srbijom za 215 miliona maraka.

Zanimljiva je još jedna stvar, a to je da RS ima bolji trgovinski saldo s Hrvatskom nego sa Srbijom. RS, kako se vidi iz iznesenih podataka, sa Srbijom bilježi trgovinski deficit veći od 300 miliona KM.

S druge strane, RS je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 334.308.000 KM, a uvezla u vrijednosti od 155.905.000, što znači da je ostvarila suficit od oko 180 miliona maraka.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

BanjalukaHaldun Koc, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini, i Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, danas su svečano otvorili poslovnicu turskog konfekcijskog brenda DeFacto u Banjaluci, koja je inače prva u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanom otvaranju radnje na tri sprata u centru Banjaluke, u ulici Veselina Masleše, prisustvovao je veliki broj zvanica.

"Često se naglašava kako su investicije u svakoj zemlji, pa i u BiH, veoma značajne, to mi u našim izjavama redovno naglašavamo, a evo sad je baš jedan dobar povod da prisustvujemo i veoma konkretnom otvaranju. Mi sa naše strane se trudimo da podstaknemo poduzetnike, privrednike, biznismene da posluju, da investiraju na teritoriji cijele BiH. Sa druge strane, kada naiđu na podršku od strane gradske uprave i svih drugih nivoa, onda dođe i do jedne ovako lijepe, nadamo se, i uspješne priče", rekao je Koc u izjavi novinarima nakon otvaranja poslovnice.

Istakao je da su se u oblasti trgovine brojke u odnosima Tuske i BiH udesetostručile.

"Svega toga ne bi bilo da nema ovakvih ljudi, koji su hrabri, samouvjereni, koji čine nekada negdje i neke prve korake. Sa druge strane, kada naiđu na razumijevanje i podršku da sa svojom idejom nastave, to su uvijek lijepe priče. Ekonomska stabilnost sigurno utječe i na svaku drugu stabilnost, na povećan broj zaposlenih. Mislim da su se ovdje susrele na jednom mjestu te sve dobre i pozitivne energije i da smo došli do ove priče, zbog čega sam sretan. Svima im želim puno uspjeha, a turskom kapitalu da ugledavši se na njih pravi nove iskorake ovdje", rekao je Koc.

Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da u konceptu Banjaluke kao regionalnog centra slika može biti potpuna samo ako grad nudi i kulturne, ugostiteljske, zabavne i trgovinske sadržaje.

"Ono što je za nas vrlo interesantno, DeFacto počinje sa prvom prodavnicom u BiH upravo u Banjaluci, što znači da su našli interes i da će ako sve ovdje bude dobro išlo, a nadamo se da hoće, biti preporuka i drugima da dođu u Banjaluku sa svojim mogućnostima investiranja", rekao je Radojičić i dodao da ovakav brend predstavlja dodatni element u trgovinskim uslugama Banjaluke.

Kako navode iz DeFactoa, ovo je prvi u nizu prodajnih objekata ovog brenda u BiH.

"Ovaj modni brend planira povećati svoj tržišni udio, tako što će do kraja 2017. godine dostići broj od 500 domaćih i internacionalnih prodavnica, sa vizijom razvoja u svjetski modni brend. DeFacto, jedan od vodećih brendova u turskom sektoru modne konfekcije, ljubiteljima mode u svojoj novoj prodavnici otvorenoj u Banjaluci, nudi dizajn u skladu sa svjetskim trendovima iz širokog asortimana proizvoda. Nakon otvaranja prve prodavnice u Banjaluci, DeFacto ima za cilj da do kraja 2018. otvori još nekoliko prodajnih objekata u Bosni i Hercegovini, ali i proširi obim poslovanja u cijelom regionu", kažu u ovoj kompaniji.

Otvaranjem prodavnice u Banjaluci, DeFacto je povećao broj zemalja u kojima posluje na Balkanu, kao i broj svojih međunarodnih prodavnica na više od stotinu, preduzimajući čvrste korake ka postizanju uspjeha ovog globalnog brenda u pristupačnoj modi.

(TRT)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz1Izvoz iz Bosne i Hercegovine prvi put je premašio iznos od milijardu maraka u toku jednog mjeseca. Ovaj rekord i važna prekretnica za domaću privredu, desio se prošlog mjeseca, dakle u septembru ove godine, piše BiznisInfo.

Izvoz u septembru iznosio je milijardu i 13 miliona KM (1.013.715.000). Poređenja radi, izvoz je u septembru prošle godine iznosio 828 miliona maraka.

Time je nastavljen pozitivan trend rasta izvoza koji BiH bilježi od početka ove godine.

Ovo je drugi rekord ove godine. Najprije je u martu probijena granica od 900 miliona maraka, a sada i ova od milijardu KM.

Ukupno je za prvih devet mjeseci ove godine izvoz iznosio 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu 2016. godine.

Uvoz je za devet mjeseci iznosio 13 milijardi 306 miliona KM, što je za 12,6 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi 211 miliona KM.

Dakle, iako uvoz i dalje raste, a robni deficit je i dalje veoma visok, snažan rast izvoza svakako je ohrabrujuća činjenica za domaću ekonomiju.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

izvoz3Federacija BiH je u septembru ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 659.186.000 KM, što je za 10 posto više u odnosu na august ove godine ili 22,6 posto više u odnosu na septembar prethodne godine.
U septembru 2017. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.116.321.000 KM, što je za 3,3 posto više u odnosu na august 2017., odnosno za 16 posto više u odnosu na septembar prethodne godine.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za septembar 2017. je 65 posto, a u ukupnom uvozu 68,4 posto.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 59 posto, što je za 3,6 posto više u odnosu na august 2017. kada je pokrivenost iznosila 55,4 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH za septembar 2017. iznosi 457.135.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U septembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Italiju, a najviše se uvozilo iz Hrvatske i Italije te Njemačke.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

kiseljakOpćinski sud u Kiseljaku donio je odluke kojima je Sberbanci odobreno preuzimanje dionica Sarajevskog kiseljaka koje su u vlasništvu hrvatskog Agrokora, tačnije Jamnice.

Kako je Jamnica danas objavila putem Zagrebačke berze, Općinski sud u Kiseljaku donio je 9. oktobra dva rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave – mjenice, a u izvršnim postupcima tražitelja izvršenja Sberbank iz Zagreba i Sberbank iz Ljubljane, protiv Jamnice. U oba ta spora vrijednost predmeta je po 67,4 miliona konvertibilnih maraka.


– Izvršenje je određeno pljenidbom, procjenom i prodajom dionica društva Sarajevski kiseljak, koje su vlasništvo Jamnice, navodi se u objavi Jamnice.

Inače, zanimljivo je da je Sberbanka osim za Sarajevski kiseljak, zahtjev za isti postupak podnijela i za Konzum Sarajevo.

Obavještenje iz Jamnice objavljeno na Zagrebačkoj berzi

U septembru je iz Agrokora rečeno da su ljubljanska i zagrebačka Sberbanka pokrenule ovršni postupak nad dionicama Jamnice u Sarajevskom kiseljaku, te da su iste banke pokrenule ovršne postupke pred sudovima u Sarajevu i Travniku protiv Agrokora nad udjelima u Konzumu Sarajevo, tvrtki Ambalažni servis te i Boreas Kreševo.

Ostaje da se vidi hoće li slučaj Sarajevskog kiseljak biti presedan koji će dovesti do toga se i ostali zahtjevi Sberbanke u BiH riješe na isti način.

Podsjetimo da je Sberbanka na sličan način već došla do 18,53 posto dionica Mercatora koje su bile u vlasništvu posebne firme Ivice Todorića koja je registrovana u Holandiji.

Pojasnimo da je Hvatska vlada donijela poseban zakon, Lex Agrokor, kojim je zaštitila imovinu ove kompanije u Hrvatskoj.

No, napori Vlade RH da taj zakon bude priznat i u drugim državama nisu uspjeli, zbog čega Sberbanka upravo u državama poput BiH, Srbije i Crne Gore vidi šansu na namiri bar dio Agrokorovog duga.

Agrokor Sberbanci duguje oko 1,1 milijardu eura.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

posaotekstilOtvorenje novog pogona kompanije Rama-tex u općini Prozor-Rama biće upriličeno krajem oktobra, potvrdio je za Fenu Ivica Pavlović, direktor te kompanije.

– Firma Rama-tex već nepunih šest godina, vrlo uspješno obavlja proizvodnju na području općine Prozor-Rama, pa tako smo i ovaj projekt doveli do samoga kraja. Krajem ovog mjeseca otvaramo novi pogon u Prozoru, u koji će biti uposleno 80 radnika s područja općine Prozor-Rama, a u budućnosti nadamo se i povećanju broja radnika – kazao je Pavlović.

Dodao je kako se proizvodi te firme plasiraju na evropsko tržište.

– Devedeset pet procenata naše proizvodnje izvozi se u Njemačku za našeg poslovnog partnera CGL sports fashion, a otvaranjem novog pogona proširujemo proizvodnju za još jednog poslovnog proizvođača. Početkom proizvodnje u novom pogonu, potpisuje se ugovor s novim proizvođačem i nadamo se da će biti isto tako uspješna proizvodnja, kao što je bila s dosadašnjim poslovnim partnerima iz Njemačke – dodao je Pavlović.

O saradnji s lokalnim, kantonalnim i federalnom nivoom vlasti, Pavlović je kazao kako je više nego odlična.

– Što se tiče saradnje s općinom Prozor-Rama, imamo potpisan ugovor za upošljavanje novih radnika, gdje općina Prozor-Rama daje poticaje za zapošljavanje novouposlenih radnika, a također imamo i podršku od Zavoda za zapošljavanje, odnosno grant sredstva za upošljavanje novih radnika – kazao je Pavlović.

Josip Juričić, pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama, kazao je kako je projekt Rama-tex započeo još 2013. godine, kada su stupili u kontakt sa investitorom Dragomirom Čuljatom, te dogovorili pokretanje tekstilne tvornice u njihovoj općini.

– Tada je otvoren pogon na Gračacu, koji je upošljavao do 125 radnika, uz jednu značajnu podršku općine za takvo jedno zapošljavanje. Sada možemo sa zadovoljstvom reći kako smo bili cijelo vrijeme u pravu, što smo davali podršku i što smo prepoznali i podržali taj projekt. Krajem 2015. godine, Rama-tex se javio s prijedlogom za novu investiciju, odnosno za otvaranje pogona u Prozoru. Prethodno je Rama-tex kupio zgradu za svoj pogon, nekadašnje tvornice Dekorativa. U dogovoru s investitorom biti će uposleno novih 55 radnika, a prethodno će investitor napraviti određenu preraspodjelu radnika, gdje će dio njih koji su bliže Gračacu raditi u pogodnu na Gračacu, a oni koji su bliže Prozoru, raditi će u novom pogonu u Prozoru. Općina je i za ovaj pogon dogovorila, a dijelom i izdvojila finansijska sredstva, odnosno potporu koju ona ima po svom programu poticaja za zapošljavanje, a sve se to podrži od strane Općinskog vijeća. Ono što je veoma bitno je da taj projekt ima jednu stalnu uzlaznu liniju – ustvrdio je Juričić.

(BiznisInfo)

Stranica 6 od 13

S5 Box