Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (200)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Zbog sve većeg odljeva mlađeg stanovništva Bosne i Hercegovine u inostranstvo, kao i neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta, domaći privrednici se već polako susreću s nedostatkom kvalificirane radne snage, piše Večernji list.

Građevinske kompanije već neko vrijeme ističu kako je postalo gotovo nemoguće pronaći obučene radnike jer su svi oni koji su znali raditi u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji…

Nema radnika

Ništa bolja situacija nije ni s velikim brojem drugih zanimanja. Situacija je podjednaka u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Tako je Prevent grupacija objavila kako se suočava s velikim poteškoćama jer je u Visokom, od potrebnih 400 radnika za proizvodnju platnenih automobilskih presvlaka za model ford focus, uspjela angažirati samo dva.

“Nama nedostaje još 398 radnika! Nismo se na tome zaustavili. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju te u Zavidovićima i drugim općinama u okolici obišli srednje škole, razgovarali s direktorima kako bi učenike završnih razreda, što je inače bilo u maju ove godine, mogli zaposliti kod nas”, kazao je Kenan Nalbantić na nedavno održanom II. poslovnom forumu Privredne komore FBiH u sklopu panela posvećenoga usklađivanju obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada i sprečavanja odljeva kadrova.

Dizanje plata

Uz nemogućnost pronalaska radnog mjesta, oni koji odlaze kao jedan od razloga često navode ekstremno niske plate u Bosni i Hercegovini, koje u nekim kompanijama iznose svega 400 do 500 konvertibilnih maraka, od kojih se ne može preživjeti. Plaćanje prekovremenoga rada u velikom broju kompanija je velika nepoznanica, a godišnji odmor postoji samo na papiru.

Upravo zbog toga, odnosno kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu, određeni privrednici iz Hercegovine odlučili su kao poklon u novoj godini uposlenicima podignuti plate. Kako tvrdi uposlenik jedne kompanije u Grudama, njemu i njegovim kolegama plate u idućoj godini trebale bi biti znatno povećane.

“Dovest ćemo se u situaciju da nam neće imati ko kuću napraviti. Prije su bila vremena kada je poslodavac mogao reći radniku da mu neće povećati platu i da ide jer bi vrlo brzo našao drugog koji pristaje na njegove uvjete rada, međutim, vremena se mijenjaju. Oni koji su znali i znaju raditi, odlaze… Tek sada kada imaju nekvalificirane radnike, koje najprije treba naučiti kako bi im počeli zarađivati, poslodavci polako postaju svjesni koga su prije imali. Kako bi spriječili ovakav scenarij u kompaniji u kojoj ja radim, donesena je odluka o povećanju plate, u prosjeku za 100 do 300 KM u idućoj godini”, kazao nam je sagovornik Večernjeg lista koji se bavi ljudskim resursima u jednom preduzeću u zapadnoj Hercegovini.

Najavljeno povećanje očekuju i određenom broju kompanija u Širokom Brijegu. Zanimljivo je spomenuti da su se na povećanje plata odlučili upravo u Grudama i Širokom Brijegu gdje je zaposlen najveći broj stanovništva ZH kantona te se bilježi najmanji broj odlazaka u inostranstvo. Nadamo se da će njihov primjer slijediti i ostali poslodavci te na taj način spriječiti daljnje iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

(Večernji)

nedjelja, 31 Decembar 2017 00:00

Turska ulaganja u Brcko distrikt

Ocijeni...
(0 glasova)

firma4Turska opština Kayserim u kojoj se nalazi najveća industrijska zona u Turskoj ostvarila je saradnju sa Brčko distriktom koja će se ogledati u gradnji ekspo centra za 70 do 100 firmi iz Turske u Brčkom. U sklopu ovog projekta, u početku, biće zaposleno oko 150 ljudi.

Opština Kayserim će graditi dva ovakava ekspo centra u svijetu, jedan u Dubaiju, a drugi u Brčkom. Delegacija Brčko distrikta je prošle sedmice obavila razgovore sa predstavnicima opštine Kayserim, a u januaru iduće godine delegacija iz Turske će posjetiti Brčko distrikt kada će se potpisati i memorandum o saradnji između ove dvije opštine.

Ova saradnja jedan je od rezultata 1. Biznis foruma Brčko distrikta. koji se održao u novembru tekuće godine.

Kayserim je Opština koja se nalazi u centralnoj Anadoliji u Turskoj, a 2004-e godine aplicirala je za Ginisovu knjigu rekorda za opštinu u kojoj je pokrenuto najviše fabrika u jednom danu, i to 139 fabrika. Osim toga u 2007-oj godini iz ove Opštine izvezeno je oko milijardu dolara vrijednosti namještaja što govori o kolikoj je industriji riječ.

U Kayserim industrijskoj zoni posluje 1200 firmi koje zapošljavaju oko 70.000 ljudi.

Turske kompanije su već nekoliko godina prisutne u Brčko distriktu. Tvornica platične stolarije "Yavuz" ima svoje proizvodne pogone u Brčkom od 2015-te godine i trnutno zapošljava oko 130 radnika. U 2018-toj godini "Yavuz" planira proširiti svoje kapacitete sa 10.000 m2 na 22.000m2, a u sljedeće tri godine uložiti će oko 10 miliona maraka u širenje kapaciteta za proizvodnju. Na ovaj način zaposliće se dodatnih 150 radnika.

Plan je da se cijela poslovna zona "Yavuz" završi do 2021, a osim zatvorenih pogona tu je i otovrena površina od 6000 m2, tako da će ukupna površina poslovne zone "Yavuz" u Brčkom iznositi 44.000 m2. "Yavuz" prodaje svoje proizvode u sedamnaest maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini, a što se tiče izvoza, najčešći kupci su iz Srbije, Hrvatske, Rumunije, Makedonije, Crne Gore i Njemačke.

(lokal.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

preventPrevent grupacija suočava se sa velikim poteškoćama pa je tako u Visokom od potrebnih 400 radnika za proizvodnju platnenih automobilskih presvlaka za model Ford Focus uspjela angažovati samo dva.
Kako javlja Indikator.ba, član uprave Prevent BH Kenan Nalbantić kazao je da pitanju "ljudskih resursa pristupamo kroz dva projekta".

- Jedan je iznikao iz Prevent School Automotive koja je prerasla u Takt akademiju kojom prikupljamo adekvatne kadrove iz tzv. VSS i srednjoškolskog segmenta, ali smo učestvovali i u projektima prekvalifikacije u Goraždu, Srebrenici, Travniku, i u posljednje vrijeme u Ključu. To su projekti koji su sistematski organizovani preko Grupacije kao nosioca projekta i nekih organizacija za podršku poput Švicarske ambasade, USAID-a, UNDP-a itd. Također, bili su uključeni i zavodi za zapošljavanje u različitim sredinama. U svakom od primjera imamo i različite konkretne brojeve – kazao je on.

Navodi da "u Visokom od 4.000 evidentiranih na Zavodu, kolegice iz našeg HR-a su pozivale 1.200 nezaposlenih, od kojih se samo stotinjak javilo na telefonski poziv, 40 je prošlo kroz obuku, a samo njih dvoje je potpisalo ugovor o radu".

- Nama nedostaje još 398 radnika! Nismo se na tome zaustavili. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju, te u Zavidovićima i drugim općinama u okolini obišli srednje škole, razgovarali sa direktorima kako bi učenike završnih razreda, što je inače bilo u maju ove godine, mogli zaposliti kod nas - kazao je Nalbantić na nedavno održanom II Poslovnom forumu Privredne komore FBiH u sklopu panela posvećenog usklađivanju obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i sprečavanja odliva kadrova.

Dodao je da je kompanija otišla toliko daleko da je za potrebe pokretanja proizvodnje u Travniku i Bugojnu organizirala sastanak sa sekretarima mjesnih zajednica koji su onda išli od kuće do kuće i animirali potencijalne radnike.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

novacNajbogatiji ljudi svijeta, njih 500, ove godine su povećali svoje bogatstvo za čak 1.000 milijardi dolara, što je čak 4 puta veći rast nego prošle godine. Riječ je bogatašima koji su uključeni u Bloomerbegov index milijardera, kojim se mjeri imovina 500 najbogatijih ljudi na svijetu, piše BiznisInfo.
Njihova imovina je ove godine uvećana za 23 posto. Ovih 500 milijardera sada ukupno imaju imovinu vrijednu oko 5.300 milijardi dolara, u odnosu na oko 4.400 milijardi na kraju prošle godine.

Na vrh liste po zaradi u ovoj godini je, naravno, osnivač Amazona Džef Bezos, koji je, prema Bloombergu, ove godine povećao imovinu za oko 34 milijarde dolara.

Prema izvještaju PricewaterhouseCoopers, koji je sačinila UBS Grupa, ove godine je broj azijskih milijardera prvi put premašio broj američkih milijardera.

Prema Bloombergovom indeksu, 38 kineskih milijardera povećalo je ove godine svoje bogatstvo za 65 posto, odnosno za 177 milijardi, što je procentualno najveći rast od svih zemalja.

No, SAD su i dalje država koja, pojedinačno gledano, ima najviše milijardera na Bloombergovoj listi – 159, i njihovo bogatstvo je povećano za 315 milijardi, što je rast od 18 posto (procenat manji jer se radi o većoj osnovici).

Ruski milijarderi, njih 27 na listi, povećali su bogatstvo za 29 milijardi, na 275 milijardi, čime su ponovo premašili vrijednost imovine koju su imali prije sankcija Rusiji.

Bloomberg navodi da je ovo sjajna godina za tehnološke kompanije, jer je 57 milijardera koji su vlasnici ovih firmi povećalo bogatstvo za 262 milijarde dolara, odnosno 35 posto, što je više nego ijedan drugi sektor.

Ukupno 58 milijardera s liste doživjelo je pad vrijednosti imovine za ukupno 46 milijardi dolara.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

stolarijaKompanija Yavuz, koja već deset godina posluje u BiH, širi svoje poslovanje u Srbiji, naporedo s konstantnim razvojem u našoj zemlji.
Kompanija je potpisala ugovor o zakupu prostora u mjestu Brasina, u srbijanskoj opštini Mali Zvornik. U njoj će do kraja februara pokrenuti proizvodnju PVC stolarije i zaposliti 16 radnika, a taj će broj kasnije rasti.

Vlasnik kompanije je Mustafa Javuz, Turčin koji deset godina posluje u BiH, gdje je napravio pravo poslovno carstvo.

– Mali Zvornik je strateški važno mjesto za nas, zbog blizine s proizvodnjim pogonima u BiH, rekao je Javuz i dodao da će radnici odabrani za zaposlenje odmah biti primljeni u radni odnos, te da će „ići na obuku za posao u neku od fabrika u BiH, u matičnu fabriku u Brčkom ili u Srebreniku“.

Javuz je naveo da kompanija ima deset različitih sektora proizvodnje, a da u BiH zapošljava 400 radnika u više pogona, te da je to brojka koju želi dostići i u Srbiji.

Pohvalio se da kompanija u BiH svake godine povećava proizvodnju, prodaju i izvoz za 20 posto.

Kako je BiznisInfo nedavno pisao, kompanija Yavuz pozicionirala se kao lider u oblasti proizvodnje PVC prozora u BiH. Njihov plan je da u narenih godina utrostruče broj radnika.

U sastavu kompanije Yavuz danas su dvije fabrike, 17 maloprodajnih objekata i Poslovna zona u Brčkom.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarket1Veliki prehrambeni proizvođači iz regiona i Evrope na liderskim su pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju, dok domaće kompanije pokušavaju da im koliko-toliko pariraju, pokazuju podaci "Euromonitora", kompanije za istraživanje tržišta.

Tako je "Podravka" lider na bosanskohercegovačkom tržištu u kategorijama supa, sosova, preliva i začina, "Ferrero" i "Nestle" na čelu u kategorijama namaza, odnosno žitarica za doručak, dok se domaća "Akova Group" uspjela izboriti za lidersku poziciju u kategoriji obrađenog mesa i morskih plodova.

"Podravka" je nastavila da dominira na tržištu supa u BiH s vrijednošću udjela od 50 odsto u 2017. godini, a ova brojka pokazuje kako ima visok nivo lojalnosti potrošača brendu.

"Prodaja supa će se povećavati u narednom periodu, ali potrošači će imati sve veću zdravstvenu osjetljivost, pa proizvođači treba da se usredsrijede na poboljšanje kvaliteta proizvoda koje nude. Ono što 'Podravku' izdvaja od ostalih jeste superiorna dostupnost i domet, pored toga što ima jak asortiman brendova, koji je jedan od najprepoznatljivijih u pakovanoj hrani u cjelini", smatraju u "Euromonitoru".

"Podravka" je sa 26 odsto predvodnik tržišta umaka, preliva i začina, a pariraju joj "Polimark" i domaća "Vitaminka" sa po 11 odsto.

Nadalje, "Ferrero", "Podravka" i "Swisslion Takovo" su vodeći u tržišnom segmentu namaza u BiH, koji zajedno imaju tržišni udio od 45 odsto, s tim da "Ferero" ima 21 odsto.

"Svaki od ovih igrača je prisutan u većini prodajnih mjesta u zemlji, ali 'Ferrero' je spreman da investira i dobije premiju od pozicioniranja na polici", navodi se u istraživanju.

Prema "Euromonitoru", nutricionisti su sve glasniji o značaju odgovarajućeg i redovnog doručka, a što će motivisati rastuću potrošačku populaciju u BiH da uključi redovni doručak u svoju svakodnevnu rutinu zbog čega će popularna i pogodna hrana za doručak vjerovatno imati koristi od ovog trenda.

Kada je u pitanju segment riže, tjestenine i rezanaca, glavnu riječ vodi "Barilla Holding" (10 odsto udjela), "Žito-Intes" (sedam odsto) i "Pasta Berruto" (sedam odsto).

Domaći igrač "Akova Group" (Ovako i Brovis) predvodi segment obrađenog mesa i morskih plodova s učešćem od 17 odsto, ispred regionalnih igrača "Argete" i "Podravke", koji drže 13, odnosno sedam odsto udjela.

Ipak, u kategoriji gotovih jela "Podravka" i "Ledo "su lideri s udjelima od 29 i 22 odsto, a obje kompanije su veliki regionalni igrači sa snažnim prisustvom u maloprodaji, što im daje prednost nad manjim regionalnim i domaćim igračima.

Nakon što se "Jami" izvukao iz segmenta smrznutih gotovih jela, a budućnost "Leda" je dalje neizvjesna, ima dosta prostora za novajlije da prodru u segment gotovih jela i dokažu svoju vrijednost.

"Ledo" je daleko ispred ostalih kada su u pitanju pakovanja prerađenog voća i povrća u Bosni i Hercegovini s udjelom od 46 odsto. Ova kompanija je izgradila jak asortiman proizvoda zamrznutog prerađenog voća i povrća, praktično monopolizirajući ovaj format, ne ostavljajući prostora za konkurenciju u većini prodavnica koje imaju zamrznuto voće i povrće.

"Nestle Adriatic BHo" u 2017. godini predvodi tržište prehrambenih proizvoda za doručak u Bosni i Hercegovini sa 34% učešća, a u kategoriji pečenih proizvoda postoji veliki broj malih igrača, a samo nekoliko velikih pekara ima prisutnost na nivou države.

Predrag Duduković, ekonomista, smatra kako strani proizvođači dominiraju jer je kod domaćih proizvodna tehnologija zastarjela, a za novu nema novca, što dovodi do visoke cijene konačnog proizvoda, koja nije konkurentna.

"Te firme iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo i kapital i mogu da ulažu i podižu sve na viši nivo s većom produktivnošću, a samim tim i smanjenjem cijene koštanja, što naše nisu u mogućnosti", kaže Duduković.

Prema njegovim riječima, prehrambena industrija je strateška grana pa bi država trebalo više da se uključi u njenu zaštitu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(3 glasova)

radnik2Nakon medicinara, iz naše zemlje pohrlili su i građevinari, metalci, drvoprerađivači, ali i akademski obrazovani Bosanci i Hercegovci, koji masovno odlaze u Evropu u potrazi za zaposlenjem i egzistencijom. Osim nezaposlenih, sve je više i zaposlenih koji više ne žele raditi u bh. firmama za mizerne plaće od po 400-500 KM, s kojima ne mogu sastaviti kraj s krajem.

Efekt bumeranga

Sve to se kao bumerang vraća i onim rijetkim poslodavcima u BiH. Primjetan je nedostatak radne snage u svim bh. općinama. Tako, naprimjer, u Gračanici trenutno nedostaje oko 1.000 radnika, skoro isto toliko i u Gradačcu. Oni koji i grade fabrike više ne znaju ko će u njima raditi.

Samo jedan od primjera je fabrika namještaja „Jadrina”, koju je ove godine napustilo 100 radnika. S druge strane, paradoksalno je da je na biroima za zapošljavanje u Gračanici i Gradačcu po osam do devet hiljada nezaposlenih, a radnika – nema!?

Nisu nepoznati ni slučajevi da su se u Gračanici počeli uvoziti radnici, posebno iz RS.

- Ovo su problemi koji opasno pritišću bh. ekonomiju i sada ih postaju svjesni poslodavci, ali ne i država i naši političari. Nije šala, ako kažem da su nekada u BiH dolazili skauti u potrazi za našim nogometnim draguljima, a danas dolaze za dobrim zavarivačem, stolarom, CNC-operaterom, keramičarom. Mobilnost radne snage jeste normalna pojava u tržišnoj ekonomiji, ali kod nas to, nažalost, nije slučaj - kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Gračanice Sead Jahić.

Zaposleni zbog mizernih plaća odlaze trbuhom za kruhom
Prema njegovim riječima, problemi odlaska kvalificirane radne snage u Sloveniju i Njemačku najbolje se vide na primjerima privredno razvijenih općina. Tako se kompanije u Gračanici, Gradačcu i Tešnju već odavno suočavaju s manjkom radnika. U Gračanici je stanje možda najizraženije.

Na lokalnoj radiostanici u Gračanici mjesečno se emitiraju oglasi za potrebama i po stotinu radnika, ali se na konkurs niko ne javi, iako na Birou za zapošljavanje imaju 8.104 evidentirane osobe. Iz ove ustanove nam kažu da su u oktobru s evidencije po osnovu zapošljavanja, najviše zbog odlaska u inozemstvo, brisane 342 osobe.

I direktor bi išao

- Našu fabriku je napustilo 100 radnika, otišli su trbuhom za kruhom i ja im ne zamjeram. I ja bih otišao. Mi na njihova mjesta nećemo primati druge ljude, već ćemo ići na novi način organizacije rada - kaže direktor fabrike namještaja “Jadrina” u Gračanici Ramiz Grapkić.

S radnom snagom u Gračanici kuburi i engleska kompanija „RPC Superfos Balkan”. U ovu fabriku za izradu ambalaže za prehrambenu industriju uloženi su milioni, ali radnici rade za mizerne plaće. U Gračanici se trenutno dovršava 15 proizvodnih hala, grade ih poduzetni ljudi i njima trebaju dobri majstori, vrijedni radnici, a nema ih. Tako se postavlja pitanje ko će proizvoditi liftove, dizalice, autodijelove za najpoznatije svjetske marke automobila, kompjutere, SIM i bankovne kartice, kotlove na pelet, školski namještaj, ploče za šalovanje, betonske prefabrikate, armirane mreže, kožnu galanteriju...

Vlasnik građevinske kompanije “Sagra” Sabahudin Avdić ističe kako mu nedostaju građevinski radnici svih profila, dok poznati poduzetnik Faruk Širbegović potvrđuje da radnike pronalazi u RS i cijeloj regiji.

Tren ili stvarna potreba

Iako privrednici potvrđuju da je teško stanje s pronalaskom dobrih radnika i majstora i u Gradačcu, tamošnji predsjednik Udruženja poslodavaca Muhamed Bilajac smatra da je „masovan odlazak radnika na Zapad više trend nego stvarna potreba”. On ističe da je ovo udruženje zajedno s Općinom i UNDP-om pokrenulo projekt prekvalifikacije radničkih zanimanja.

- Tvrdim da u BiH ima hljeba – kaže on.

Primjer povratka u BiH

Emir Kozarić ima drugačije iskustvo. On se, naime, vratio nakon što je prošle godine otišao iz BiH.

- Bio sam jedan od onih koga je povukla priča da se na Zapadu može zgrabiti vreća para, pa sam u decembru prošle godine napustio firmu u Gračanici koja se bavi proizvodnjom dizalica i otišao u Sloveniju, gdje sam bio devet mjeseci. Radio sam sve i svašta, čekajući papire za Njemačku. A onda mi je bilo svega dosta, vratio sam se u svoj “Fining”, gdje su mi bila otvorena vrata. Nema, ba, Bosne nigdje - kaže Kozarić.

Poslodavce osloboditi nameta

Vlasnik firme “Index” Fahir Humić iz Gračanice, kao i njegov kolega Suad Helić, rješenje vide u olakšicama koje bi država morala dati privrednicima.

- Poslodavce treba osloboditi ovolikih nameta i taj novac dati radnicima i eto njima dostojanstvenih i redovnih plaća, pa će oni ostati u svojoj zemlji, jer od dobra se ne ide - kažu Humić i Helić.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacU Bihaću je danas održan poslovni susret turskih privrednika i privrednika s područja Unsko-sanskog kantona. U okviru susreta održani su brojni sastanci krajiških i turskih privrednika na kojima je razgovarano o mogućnostima saradnje i investiranja.

Oblasti za koje je organizovan ovaj poslovni susret su građevinarstvo, metalna industrija, proizvodnja mašina, sektor plastike, automobilska industrije, prehrambena industrija, turizam i ugostiteljstvo, sektor medicinske opreme i štamparija.

Kako su nakon sastanka turski privrednici saopćili medijima, slijedi detaljnija analiza sektora u koja bi mogli ulagati. Kako prenosi RTV USK, predstavnik grupacije turskih privrednika Fuat Berna vjeruje da je itekako moguće uspostaviti bolju saradnju dvije zemlje jer Privredna komora Kodžaeli okuplja nekoliko hiljada respektabilnih kompanija a u delegaciji koja je danas posjetila Bihać nalaze se predstavnici poznatih turskih kompanija koje su spremne na ozbiljna ulaganja.

Ova televizija dalje navodi da su turski privrednici u razgovoru sa premijerom i članovima vlade istakli zainteresovanost za saradnju u mesnoj industriji, izgradnji bihaćkog aerodroma, brze ceste prema Sarajevu te za industriju rashladnih aparata Bira, o čemu se već naredne sedmice očekuju konkretni dogovori.

Informaciju o kupovini Bire potvrdio je i premijer USK Husein Rošić koji je za portal Klix kazao da je upravni odbor jedne firme iz Turske već donio odluku da kupi firmu Bira.

„Oni bi najvjerovatnije iduće sedmice trebali doći u Bihać. Sa trenutnim vlasnicima Bire utvrđuju koje su to obaveze prema radnicima i šta ih očekuje u momentu ulaska u posjed. To je ono što je za sada stoposto sigurno“, kazao je Rošić.

Podsjetimo, BIRA Bihać je prvi domaći proizvođač rashladnih uređaja u Bosni i Hercegovini, a osnovana je 1982. godine kao sastavni dio Gorenje Grupe. Na međunarodnom tenderu 2004. godine BIRA-u je akvizirala domaća kompanija Robot. Posljednih godina stanje u kompaniji bilo je sve lošije.

Dolazak turskih privrednika u Bihać organizovala je Trgovačka komora Kocaeli iz Turske a nosioci organizacije u Bihaću bili su Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona i Privredna komora USK. Susret je organizovan pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

preventU Vitkovićima kod Goražda u toku je završna faza izgradnje savremenog pogona „Prevent Componentsa“, jedne od fabrika u vlasništvu „Prevent Grupacije“ u ovoj poslovnoj zoni.

Prema riječima predsjednika Uprave „Preventa BiH“, Harisa Rahmana, novi objekat je na 10.800 kvadrata i biće specijaliziran za proizvodnju i obradu plastike i poliuretana.

– Riječ je o proširenju proizvodnog portfelja „Prevent Componentsa“ koji ima za cilj dodatno pozicioniranje među lidere u ovoj oblasti za autoindustriju. Investicija je sastavni dio strategije vertikalne integracije, gdje svojim krajnjim kupcima nudimo konačan proizvod na jednom mjestu. Do sada smo radili samo obradu plastike, a ovom investicijom u mogućnosti smo, prema najmodernijim svjetskim standardima, ponuditi plastične komponente prema specifičnim zahtjevima kupaca. Postoji čitava lepeza proizvoda, odnosno komponenti, za enterijere vozila, od mjenjača do dijelova koji će se ugrađivati u sjedišta vozila. Sama ideja realizirana je na osnovu razvojnih planova nekih od vodećih proizvođača u autoindustriji, kazao je Rahman za Dnevni avaz.

Planirano je upošljavanje 200 novih radnika, s planovima za daljnji rast broja uposlenih. U proizvodnji će biti korištena najsavremenija tehnologija, a značajan dio procesa bit će baziran na mašinskoj obradi, te će kompaniji biti potrebne stručna i kvalificirana radna snaga, koju će i sami razvijati.

– Proizvode iz ovog pogona Prevent će izvoziti i u Kinu. Vodeći svjetski brendovi sve češće traže proizvode iz Evrope, što je svakako prilika za nas, kao i druge domaće kompanije da se maksimalno angažiraju i iskoriste prilike koje se pružaju, ističe Rahman.

(Dnevni avaz)

nedjelja, 19 Novembar 2017 00:00

Izvoz namještaja iz BiH veći za 14 posto

Ocijeni...
(0 glasova)

namjestaj3Izvoz namještaja iz Bosne i Hercegovine za devet mjeseci ove godine iznosio je 374,7 miliona KM i veći je za 14 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema analizi Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz namještaja je učestvovao sa 38,8 posto u ukupnom izvozu drvne industrije.

Što se tiče strukture najviše su se izvozila sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, namještaj za spavaće sobe, te drveni kuhinjski i kancelarijski namještaj.

Sjedišta su se najviše izvozila u Njemačku, Austriju i Italiju, kancelarijski namještaj u Njemačku, Švedsku i Hrvatsku, dok se kuhinjski namještaj pretežno izvozio u Švicarsku, Hrvatsku, Norvešku, Austriju..

Spavaće sobe i namještaj od drveta za dnevne sobe i trpezarije najviše se izvozio u Njemačku, Nizozemsku, Hrvatsku, Češku, a ostali drveni namještaj i dijelovi izvozili su se pretežno u Njemačku, Hrvatsku, Češku, Italiju..

Izvoz montažne drvene gradnje u devet mjeseci činio je 1,4 posto ukupnog izvoza drvne industrije, što je 13,4 posto više nego u istom periodu lani. Montažne drvene kuće najviše su se izvozile u Švedsku, Švicarsku i Francusku.

(FENA)

Stranica 6 od 15

S5 Box