Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

posao5Početkom februara 2018. godine iz Hadžića će na domaće i inostrano tržište biti plasirani prvi proizvodi novoosnovane firme za proizvodnju, preradu i pakovanje voća i povrća. Naime, kompanija TGT iz Sarajeva je u prostoru kasarne Žunovnica na 1.500 m2 oformila pogone firme Oba Food, saopćeno je na zvaničnom općinskom sajtu.

Direktor Oba Food Hasan Gurbuz kaže da se četiri godine razrađivala ideja o osnivanju jedne ovakve fabrike.

– Investirali smo 750.000 EUR u nabavku mašina i opreme za preradu i pakovanje voća i povrća koje ćemo plasirati na domaće i inostrano tržište. Radi se o svježim i sušenim proizvodima, a mjesečno ćemo prerađivati 500 tona voća i povrća. Radit ćemo u dvije smjene i zaposliti do 40 radnika - rekao je Gurbuz, koji se zahvalio Općini Hadžići na ustupljenom prostoru i pomoći oko pokretanja proizvodnje.

Općinski načelnik Hamdo Ejubović rekao je da čine sve kako bi olakšali investitorima da pokrenu proizvodnju i otvore nova radna mjesta.

(Indikator.ba)

petak, 12 Januar 2018 00:00

AC Food kupio i treći dio Agrokomerca

Ocijeni...
(2 glasova)

agrokomercU Općinskom sudu u Velikoj Kladuši danas je održana sudska prodaja posljednje trećine Dioničkog društva Agrokomerc, odnosno pogona tvornice biskvita, čokolade i kakaa.

Putem prodaje usmenim nadmetanjem ovaj objekat je prodan za dva miliona i 406 hiljada KM najpovoljnijem i jedinom ponuđaču, firmi AC Food dd Velika Kladuša, članici AS Grupe.

„AC FOOD je proglašen za najpovoljnijeg ponuđača od strane Općinskog Suda u Velikoj Kladuši sa ponuđenih 2.406.500 KM. AC FOOD je sada u obavezi da u roku od 30 dana izvrši uplatu navedenog iznosa. Radi se o Tvornici biskvita u Velikoj Kladuši“, potvrđeno je za BiznisInfo iz ove kompanije.

Podsjetimo, prodaja Agrokomercove imovine započela je u februaru proše godine sudskom prodajom. Imovina koja se proteže na kompleksu veličine 270 dunuma u naselju Polje podijeljena je u tri cjeline.

Prvi dio koji čine tvornica stočne hrane, pržionica kafe o prodaja voća i povrća prodat je 28. februara za 3,05 miliona KM. Drugi dio koji čine mesna industrija i hladnjače, kao i fabrike za proizvodnju supa, majoneza, kečapa i začina prodat je 30. avgusta za 4,4 miliona.

Treći dio, koji je kupljen danas, čine tvornice za proizvodnju biskvita, čokolade i kakaa.

Ovim je, kako je iz kompanije AC Food ranije i najavljeno, zaokružen proces preuzimanja imovine nekadašnjeg krajiškog giganta.

Rusmir Hrvić, predsjednik uprave AS grupacije u čijem sastavu posluje AC Food, potvrdio je ranije medijima da namjeravaju preuzeti kompletne pogone Agrokomerca i oživjeti nekadašnje brendove.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik2Kretanja na tržištu rada u BiH odraz su sveukupnih društvenih događaja, a jedan od trendova kojima svjedočimo je pojava da uprkos stopi nezaposlenosti većoj od 20 posto pojedine fabrike ne mogu pronaći dovoljan broj radnika ili im za tako nešto treba dugo vremena.
Svoje stavove o ovom problemu iznijeli su predstavnici sindikata, analitičari te pojedini zvaničnici. Zajedničko svim ovim stranama bilo je da se priznaje problem nedostatka radne snage, nedovoljno visokih plaća te velikih poreza i doprinosa na plaće koje kompanije moraju plaćati. Situaciju pogoršava i odliv radne snage iz BiH u zemlje Evropske unije.

Komentar o ovom pitanju smo zatražili i od Udruženja poslodavaca FBiH kao krovne institucije privatnih kompanija u FBiH.

Veliki porezi

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Eldin Hadžiselimović, koji je i generalni direktor ASA Holdinga, ističe da problem nedostatka radne snage nije toliko izražen u kompaniji koju on vodi izuzevši dio IT kadrova. Kao primjer navodi još jedno zanimanje.

- Ono što ja mogu konstatovati indirektno kao problem je u dijelu našeg posla koji se bavi špedicijom. Postoje određeni izazovi u pronalasku vozača. Samim tim cijena tih kadrova ide naviše ako želite da ih zadržite, i automatski negdje u lancu cijena tih usluga ide prema gore – pojašnjava Hadžiselimović.

Ističe i da što se tiče sestrinske firme Prevent "koja ima odgovarajućih problema u pronalasku kadrova, stvari se rješavaju kroz obuke, prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju radne snage. To se radi fokusirano i kroz saradnju sa lokalnom zajednicom. To je sigurno jedan od načina kako se ove stvari mogu rješavati".

Što se tiče generalnog problema nedostatka radne snage u privredi BiH, navodi da "problem možda nije ovdje jasno lociran".

- Trebamo pogledati širu sliku, a to je visoko porezno opterećenje na rad. Ako se tu nađe odgovarajuće rješenje, na taj način povećavate potencijal produktivnosti, potencijal zaposlenja novih ljudi, a jednim dijelom kroz snižavanje opterećenja na rad otvara vam se mogućnost povećanja plaća postojećim zaposlenicima. Po meni to je nešto na čemu bi trenutno država trebala raditi kroz unapređenje zakonskog okvira – pojašnjava Hadžiselimović.

Dodaje da se "treba vratiti deset koraka unazad i viditi šta je osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad".

- Nisam političar, ali sigurno postoji i niz drugih modaliteta kako se ova situacija može rješavati i preokrenuti. Naprimjer, imamo ogroman potencijal dijaspore. To je dodatni korak koji možemo učiniti i osmisliti plan i strategiju kako da ljude koji su uspješni vani privučemo u BiH. I time automatski dobijate odgovor i na pitanje kako povećati zaposlenost, poboljšati uvjete rada i slično – kazao je Hadžiselimović.

Stava je da odliv radnika iz BiH utječe na potencijal razvoja države, ali i na konkurentnosti same zemlje.

- Ta pojava dugoročno utječe na poslovanje u BiH. Vidite, vi ćete nekome dići plaću, napravit ćete kompenzacije, ali dugoorčno ako se taj trend, nastavi mi jesmo u puno većem problemu. Svaki odliv bilo koga iz BiH je direktno utjecaj na buduću potrošnju. Mi prodajemo usluge ovdje i nije svejedno da li to prodajemo na tržištu od 4 ili 3 miliona stanovnika. To je nešto na što trebamo obratiti pažnju. Suština je u tome da treba otići deset koraka unazad i riješiti osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad – zaključuje Hadžiselimović.

Depresivna vizija

Pored njega, i mnogi drugih privrednici dali su svoj osvrt na nedostatak radne snage na tržištu rada u BiH. Depresivnu perspektivu ima i Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora kompanije Standard iz Prnjavora, koji je u decembru prošle godine u organizaciji Unije udruženja poslodavaca RS-a u Banjoj Luci kazao da "imamo program razvoja, ali je pitanje da li ćemo moći da nađemo dovoljno radnika u budućnosti. Ne govorimo o kvalifikovanoj radnoj snazi, jer nemamo nadu da ćemo je naći".

Smatra kako povećanje plaća neće puno tome doprinijeti, jer ne postoji optimizam kod stanovništva, dok se sa druge strane u Evropi otvara milion radnih mjesta.

- Ljudi jednostavno nemaju nade i ne vide perspektivu. Možemo da radimo na tome da dižemo plaću, ali na ovo drugo mi nemamo utjecaj - kazao je on na skupu "Budućnost biznisa".

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a, kaže da je za povećanje plaća neophodna i podrška vlasti.

- Naš stav je da se mora raditi zajedno sa državom na poboljšanju uvjeta rada i povećanju plaća. Jedan od uvjeta za povećanje plaća je rasterećenje privrede kroz razna parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su veoma visoki za naše područje - kazao je Mijić.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

konzumKonzum u Bosni i Hercegovini je zabilježio pad prihoda u novembru 2017. godine, najvećim dijelom zbog nedovoljnih zaliha, navodi se u najnovijem izvještaju hrvatskog Ministarstva gospodarstva o poslovanju Agrokora, koji uključuje i kompanije iz BiH.
Velpro je u prvih jedanaest mjeseci 2017. imao prihod od gotovo 1,5 milijardi kuna, ali i negativnu EBITDA od 111 miliona kuna, dok je Konzum BiH imao prihod od 1,86 milijardi kuna i negativnu EBITDA od 93 miliona kuna.

“Velpro i Konzum BiH, za razliku od Konzuma u Hrvatskoj i Tiska, imaju veće izazove u pregovorima oko isporuka pojedinih roba što se direktno odrazilo na prihod, a time i na maržu i EBITDA”, obrazloženo je u izvještaju.

U komentaru poslovanja Konzuma BiH se napominje i kako je pad prihoda u novembru najvećim dijelom uzrokovan nedovoljnim zalihama, a što je posljedica neisporuka nekih dobavljača. “Oporavak isporuka i prometa ide nešto sporije od očekivanog te je još uvijek prisutna ograničena ili loša saradnja s desetak dobavljača”, navodi se u izvještaju.

“Novembar predstavlja prijelom između ljetne i zimske sezone te je mjesec s najmanjom potrošnjom, što je naravno utjecalo i na prihod u odnosu na druge mjesece, ali su prihodi Konzuma u Hrvatskoj i Tiska uprkos ovim okolnostima iznad očekivanog nivoa. Opskrba robom za dio grupacije još uvijek predstavlja izazov i u narednom razdoblju glavnina fokusa bit će na stabilizaciji asortimana kako bi vratili povjerenje kupaca, koje je poljuljano početkom 2017. godine”, ističe vanredna uprava u izvještaju.

Dodaje se da je u novembru zabilježeno veće smanjenje troška od očekivanog, ukoliko se izuzmu jednokratni troškove restrukturiranja (zatvaranje neprofitabilnih dućana, odvajanje Mercatorovih prodavaonica i likvidacija Velpro d.o.o.).

Ipak, veće uštede na troškovima nisu uspjele kompenzirati pad prihoda i bruto marže što je rezultiralo lošijim EBITDA od očekivanog.

Kad je riječ o poslovanju Sarajevskog kiseljaka, navodi se da su prihodi od prodaje kupcima izvan grupe u zemlji, kao i prihodi od prodaje na stranim tržištima veći od očekivanog. Mineralna voda i sky grupa proizvoda ostvarili su rast u odnosu na očekivanu prodaju. EBITDA prati stalni rast u odnosu na očekivane vrijednosti zbog porasta prihoda od prodaje i pada cijene šećera tokom godine.

Slične trendove bilježi i Ledo d.o.o. Čitluk.

Prihodi Leda od prodaje u novembru rasli su u skladu s očekivanjima. Najveći doprinos rastu prodaje dale su kategorije ribe i povrća, gdje su uvedeni novi artikli kao odgovor na aktivnosti konkurencije. Ostvarena EBITDA je u skladu s očekivanjima, a EBITDA marža bilježi lagani rast kao posljedica povećanja prodaje.

Inače, redovni mjesečni izvještaj vanredne uprave pokazuje da je poslovanje svih Agrokorovih kompanija stabilizirano.

Maloprodaja i veleprodaja, koji uključuju rezultate Konzuma u Hrvatskoj i BiH, Tiska i Velpro-centra, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine imali su prihod od 13,42 milijarde kuna, dok je EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) bila negativna, 149 miliona kuna.

“Cjelokupni sistem ostvaruje pozitivnu zaradu prije oporezivanja, kamata i amortizacije. Mislim da je to vrlo dobra osnova za postizanje i kretanje u proces postizanja nagodbe”, izjavila je Martina Dalić, potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica ekonomije, poduzetništva i obrta.

Smatra dobrim i što je vanredna uprava uspjela prije kraja prošle godine predstaviti prvi nacrt nagodbe povjeriocima, a očekuje i da se doći do glavnog cilja – da se nagodba postigne u zakonom propisanim rokovima.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik2Stopa nezaposlenosti u BiH mjerena standardima Međunarodne organizacije rada je u 2017. bila 20,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Nova radna mjesta i ekonomski razvoj bio je ono čemu su vlasti, barem deklarativno, težile. Paralelno sa tim, iz mjeseca u mjesec javnost je sa čuđenjem čitala vijesti o fabrikama koje ne mogu da nađu dovoljan broj radnika te popune otvorena radna mjesta, ili im za takvo nešto treba dugo vremena. Većina ovakvih slučajeva je zabilježena u sektoru proizvodnje i prerađivačke industrije. Naizgled paradoksalna situacija odraz je nekoliko trendova koji se paralelno dešavaju u BiH.

Odlazak građana, troškovi i porezi

Građani BiH sa vještinama traženim na tržištu Evropske unije odlaze "trbuhom za kruhom" smanjujući broj kvalitetnih radnika koje mogu zaposliti bh. kompanije. S druge strane, troškovi života rastu iz godine u godinu a prosječna plaća ne raste dovoljno brzo da to pokrije. Iz perspektive poslodavaca, visoke stope doprinosa i raznih poreza onemogućavaju firmama koje bi to željele da povećaju plaće i novčano nagrade svoje radnike.

Ilustracije radi, prosječna plaća u prerađivačkoj industriji je u oktobru prošle godine iznosila 632 KM. U ovom sektoru koji je nosilac izvoza, odnosno "uvoznik deviza", radilo je 154 hiljade radnika. U sektoru trgovine na veliko i malo te popravci vozila i motocikala zaposleno je bilo 134 hiljade radnika s prosječnom plaćom od 618 KM. Drugim riječima, samo u ova dva sektora radi skoro 290 hiljada radnika kojima krajnje dostignuće karijere u finansijskom smislu predstavlja plaća od oko 600 KM ili 300 eura što samo po sebi predstavlja razočaravajuću spoznaju. Uporedo sa tim, 100 najvećih bh. kompanija su npr. samo u 2015. ostvarile 1,15 milijardi KM dobiti.

Komentarišući pojavu da bh. firme ne mogu pronaći radnu snagu, ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je situacija u zadnje vrijeme postala alarmantna.

- Istina je da radnici, čak i oni koji su bez posla, neće da rade posao za oko 400 KM, već radije idu i rade za 500 eura u Slovačku ili Češku, ili još bolje u neke zapadnoevropske zemlje. Kada pogledamo redove ispred ambasada jasno je da trenutna politika realnog sektora i niskih plaća ne predstavlja održivo stanje jer su plaće preniske, a tu je i loša poslovna i politička klima koju kreiraju političari igrajući se nacionalističkih i ostalih igara. Tako da o odlasku ne razmišljaju samo mladi i nezaposleni već i zaposleni koji ne žele da njihova djeca odrastu u jednom ovakvom ambijentu – pojašnjava Pavlović.

Ističe da uzrok problema nikada nije jednostavan, već da je splet različitih okolnosti. Jedan od njih je i visoka stopa doprinosa te raznih poreza koji opterećuju kompanije. Pojašnjava da "smo došli u situaciju da se privredni koncept i sistem mora mijenjati".

- Zbog odliva radne snage iz BiH, bh. firme će morati povećati plaće kvalitetnim radnicima jer će isti u suprotnom napustiti BiH. Već sada vidimo da pojedine fabrike naprimjer grade stambene objekte koje uz povoljne uvjete daju radnicima koji moraju ostati u toj fabrici određen period. S druge strane, doći ćemo i u situaciju da će nedostatak radne snage izazvati jedan novi talas, a to je talas tražilaca radnih dozvola iz Moldavije i sličnih zemalja za BiH jer će domaće kompanije biti primorane da uvoze radnu snagu. Vlada mora podržati privredu, ali podržati u onim stvarnim problemima s kojima se firme susreću i na osnovu toga dizajnirati mjere razvoja – kazao je Pavlović.

Poručuje da "ovo kako stvari stoje je totalni odlazak u ćorsokak te situaciju da ćemo imati armiju nezaposlenih koji nisu sposobni za posao u privatnom sektoru, a s druge strane ćemo morati uvoziti radnu snagu".

Problemi radnika

Nedostatak radnika u pojedinim fabrikama problem je kojeg su svjesni i u raznim sindikatima. Tako u Samostalnom sindikatu šumarstva, prerade drveta i papira BiH navode da je jedan od razloga za nedostatak radnika i neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada. Ističu i neke druge probleme koji su nedavno riješeni poput zabrane prometa trupaca u FBiH i RS-u što je industriji namještaja olakšalo dolazak do sirovina.

- Pored toga, postoji i niz drugih uzroka. Kad su u pitanju primanja, plaće u drvnoj industriji su izuzetno niske u poređenju sa šumarstvom. Ne kažem da je u šumarstvu plaća dovoljno velika za egzistencijalne potrebe četveročlane porodice. Ona je prema podacima iz oktobra prošle godine bila 914 KM neto plaća, ali je plaća u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja znatno niža. U proizvodnji namještaja imamo 556 KM, a u prerađivačkoj industriji je 627 KM što je nedovoljno da jedna osoba preživi mjesec a kamoli četveročlana porodica – navodi predsjednica sindikata Lejla Ćatić.

S druge strane, ističe da je prisutna siva ekonomija te da postoje i fabrike koje rade na crno.

- Sada u drvnoj industriji ima pojava ne samo nedostatka radne snage već nedostatka dovoljno kvalifikovane radne snage. To i poslodavci stalno ističu, a svi su opterećeni visokom stopom doprinosa što onemogućava veće plaće radnicima – tvrdi Ćatić.

Pojašnjava da postoje i poslodavci u manjim sredinama gdje ljudi ne mogu puno birati gdje će raditi pa rade za male pare, što poslodavci zloupotrebljavaju i vješto koriste.

- Pored toga, imate situacija naprimjer u Kantonu Sarajevo gdje neki poslodavci, a znam primjere par firmi, još od privatizacije tih firmi ne uplaćuju doprinose, radnici se tužakaju, ogromne su presude, imate situacija gdje poslodavci oružjem prijete radnicima da odrađuju posao iako im ne isplaćuju plaću – ističe Ćatić.

Rješenje problema

Problema su svjesni i nadležni, a direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović je u ranijem intervjuu za Faktor pojasnio i pogubnosti visokih stopa poreza i doprinosa koji stvaraju sivu ekonomiju. Govoreći o rješenjima ovog problema, Isović naglašava kako nam je, između ostalog, potrebna dobra kontrola granica, dobro osmišljena ekonomska politika, eliminacija neracionalnog trošenja države, a sredstva od javnih prihoda ulagati u investicije i modernizaciju.

- Po mom mišljenju, osnovni uzrok sive ekonomije je prisustvo gotovine u platnom prometu u velikoj mjeri i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija. Uzroci sive ekonomije su neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora, krijumčarenje, i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe. Zatim, složen i komplikovan porezni sistem. Naime, porezni propisi se donose na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, deset kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za primjenu su nadležne četiri porezne uprave - ukazuje Isović.

Dalje dodaje kako su među uzrocima sive ekonomije i tolerancija države prema sivoj ekonomiji, neodgovarajući kapaciteti kontrolnih organa za provođenje propisa, neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije.

(Faktor.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

novac7Povećanjem stope poreza na dobit otjerat ćemo i ono malo investitora

"Reformska agenda za nas poduzetnike izgleda kao presipanje iz šupljeg u prazno. Jedina stimulativna mjera za domaće, ali i strane investitore do sada je bila niska stopa poreza na dobit, samo deset posto. Nijedan drugi aspekt bavljenja biznisom kod nas nije stimulativan, uzmite samo neku dozvolu ili saglasnost, skupo je platite, a dugo je čekate. Sad još ako stopu poreza na dobit podignu na tridesetak posto, kao što je bilo, neće ostati više nijedna zelena grana u našoj privredi", rezigniran je Majić.

Majić kaže i kako se premijer Novalić hvali da se prinos od poreza na dobit u 2016. drastično povećao. Povećava se, tvrdi, jer su ljudi zadovoljni stopom od deset posto, javno prikazuju dobit i plate porez.

"Povećanjem stope poreza na dobit otjerat ćemo i ono malo investitora što imamo. Stranih investicija skoro da i nemamo, osim želja Kineza za investiranje u termolektrane, da zagađujemo naš narod narednih pedeset do sto godina. Zapad u isto vrijeme odustaje od fosilnih goriva, a mi nelogično razvijamo energetiku baš u tom smjeru", smatra Tomislav Majić.

 

Država je najveći dužnik privredi


Link je prije sedam godina izašao s inicijativom da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi, a ne po isporučenoj.

"Država ne staje u zaštitu poštenih poduzetnika koji ne uspijevaju naplatiti svoje fakture. Na kraju, najveći dužnik privredi je sama država, a svi moramo platiti PDV. Ova stara inicijativa bi dala zamaha jer bi poduzetnike finansijski ojačala, da ne moraju trčati i dizati kredite da plate PDV, a ko zna kada će naplatiti svoju robu ili uslugu. Ovaj princip je na snazi u 27 zemalja Evropske unije, ne vidim zašto je kod nas to nemoguće", kaže Majić.

Najviše zakona, blizu osamdeset posto, koji utječu na poslovanje, je na nivou entiteta, tako da je logično da od tog nivoa vlasti mala i srednja preduzeća najviše očekuju.

"Entiteti su ti koji moraju mijenjati politiku prema privredi, moraju prije svega smanjiti svoje prohtjeve prema punjenju budžeta iz ovog izvora. Takav zaokret bi se automatski pozitivno odrazio, uz sinergiju s državnim nivom i smanjenjem izvjesnog broja nameta mogli bismo govoriti o razvoju privrede, ali i opstanku stanovništva na ovim prostorima. Svjedoci smo da nam odlaze i ljudi zrelije dobi, ako se nešto ne promijeni za dvadeset godina, kod nas će živjeti samo penzioneri", kazao nam je na kraju Tomislav Majić, predsjdenik Linka, udruženja za poduzetništvo i posao iz Mostara.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

stolarija1Kompanija MS&Wood traži nove radnike, i to majstore / stolare kojima nudi neto plate do čak 2.000 KM, piše BiznisInfo.
Firma MS&Wood iz Fojnice je regionalni lider u proizvodnji inovativnog namještaja, a svoje proizvode izvoze na veliki broj zahtjevnih svjetskih tržišta.

Firma sada traži iskusne majstore / stolare, koji će raditi za platu “od 1.000 do 2.000 KM neto, ovisno o znanju, vještinama i zalaganju“.

Zanimljivo je da ova vijest dolazi u trenutku kada mediji izvještavaju o kolonama mladih ljudi koji napuštaju BiH.

Podsjetimo da je prosječna neto plata u BiH oko 840 maraka. No, ovaj prosjek uglavnom dižu plate u administraciji, dok su plate u proizvodnom sektoru uglavnom još niže.

MS&Wood konstantno zapošljava nove radnike i povećava proizvodnju. Podsjetimo da je firma lani ponudila stipendije i dobro plaćeni posao svim učenicima u Fojnici koji upišu drvoprerađivačku školu.

(BiznisInfo)

ponedjeljak, 08 Januar 2018 00:00

Globalna ekonomija: Ko raste, ko se smanjuje

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomijaOtkako se globalna ekonomija oporavila od finansijske krize koja ju je zadesila 2008. godine, njen rast je bio umjeren ali stabilan. Taj će se trend, prema istraživanju Economist Intelligence Unit (EIU), najvjerovatnije nastaviti i u 2018: svjetski BDP će prema očekivanjima rasti za 2,7 procenata ove godine. To je nešto manje u odnosu na rast od 2,7 zabilježen 2017. godine.

Najveći doprinos ovom rastu opet će dati Kina. Druga ekonomija svijeta rašće prema procjenama za 5,8 posto ove godine, čitav procenat manje u odnosu na prošlu. Time će Indija zauzeti prvu poziciju na listi najbrže rastućih svjetskih velikih ekonomija, za procijenjenim žustrim rastom BDP-a od 7.8%. Jugoistočnoj Aziji takođe će ići dobro: Vijetnam, Kambodža, Mijanmar i Laos rašće za preko 6 procenata.

Bogati dio svijeta ne može se ni nadati da će se takmičiti sa ovako brzim stopama rasta. Ipak, većina razvijenih zemalja bi se trebala barem približiti zdravom procentu rasta od 2 posto, a čak se i Italiji za čiju se ekonomiju već dugo smatra da je „na samrti“ predviđa rast od značajnih 1,4 %.

Možda je najbolji indikator ovog globalnog optimizma činjenica da će, prema prognozama EIU-a, nazadovati ekonomije samo četiri zemlje. Najgore očekuje Venecuelu koju čeka pad od 11.9% uglavnom zahvaljujući hiperinflaciji i zaduživanju koje je izmaklo kontroli. I ekonomija Puerto Rica će opasti za 8 % nakon razornog uragana koji je veći dio otoka ostavio bez struje. Sjeverna Koreja takođe plaća ceh svoje politike, trpeći posljedice sankcija kao odgovor na razvoj nuklearnog programa.

(Economist/BiznisInfo)

Ocijeni...
(1 glasova)

radnik4Kada je njemačka Kompanija PASS, vodeći svjetski proizvođač u autoindustriji, početkom godine kupila preduzeće S.E.P. iz Ljeskovca kod Bijeljine, razvoj ovog malog preduzeća krenuo je vrtoglavom brzinom. Proizvodnja i broj zaposlenih udvostručeni su, izgrađeni su novi pogoni, a u naredna tri mjeseca biće zaposleno još 120 radnika, izvještava RTRS.

Preduzeće sada zapošljava 184 radnika. Proizvodi dijelove za protok tečnosti u automobilima, rezervoare, brizgaljke za pranje vjetrobranskih stakala i druge auto-dijelove i sve izvozi na svjetsko tržište.

Radnici zadovoljni, posebno oni kojima je ovo prvo zaposlenje.

– Završila sam Ekonomsku školu i zaposlila se ovdje. Nije teško, kolege su super pomažu nam, kaže Zorica Јovanović.

– Mislim da je veliki uspjeh jer sam ja čim sam izašla iz škole uspjela da se zaposlim. Osigurana sam i sve je kako treba, ističe Sanja Lugonja.

Branka Okilj je dugo čekala na posao a sad je zadovoljna.

– Plata je realna, dobra, a očekujemo i bolje, dodaje Branka.

Trideset radnika iz ovog preduzeća bilo je na tromjesečnoj obuci, u Pass-ovoj fabrici u Poljskoj.

– Imali smo firmin hotel, sve plaćeno. Dočekani lijepo, sa osmijehom, sa osmjiehom ispraćeni. Sve je bilo uredu. Naučili smo dobar posao. Radujemo se daljem napredovanju da omladina ne bježi iz Bijeljine, iz grada, naše države, priča Ognjen Vidaković.

Ambiciozne planove imaju i za narednu godinu.

U novoizgrađenoj hali proizvodnja bi trebalo da počne najkasnije do marta iduće godine.

– A to je još novih minimalno 120 radnih mjesta. Krajnji cilj ovog preduzeća PASS, čiji je većinski kapital njemački, da dođemo do cifre od 1.000 radnika, navodi Rado Maletić, direktor Fabrike PASS, Bijeljina.

Mašine za novi proizvodni pogon već su stigle iz Njemačke. Iz Kompanije PASS-a najavljuju i mogućnost preseljenja nekoliko pogona iz Poljske u Bijeljinu, što bi otvorilo mogućnost i za nova radna mjesta.

(RTRS)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac7U Republici Srpskoj (RS) posluju 54 organizaciona dijela banaka iz Federacije BiH koje su u sastavu sedam banaka iz tog bh. entiteta, te su za devet mjeseci 2017. ukupno plasirale kredita u iznosu od milijardu i 217,2 miliona KM ili 20,32 posto ukupnih kredita plasiranih u RS.
Ti krediti su veći za 10 posto u odnosu na kraj 2016. godine, kada su iznosili milijardu i 107,5 miliona KM i činili su 19,5 posto ukupnih kredita u RS-u, podaci su Agencije za bankarstvo RS-a.

Organizacioni dijelovi banaka iz Federacije BiH su u posmatranom periodu prikupili ukupno depozita u RS-u iznosu od 719,2 miliona KM ili 12 posto ukupnih depozita bankarskog sektora sa stopom rasta od šest posto.

Na nivou bankarskog sektora RS-a sedam banaka su za devet mjeseci 2017. iskazale neto nerevidiranu dobit u ukupnom iznosu od 87,3 miliona KM, dok je jedna banka imala negativan finansijski rezultat od pola miliona KM.

U bankama u RS-u, prema vlasničkoj strukturi akcionarskog kapitala, privatni kapital čini 99 posto, a učešće RS-a je svega jedan posto.

Iz entitetske Agencije za bankarstvo su u izvještaju o stanju bankarskog sektora naveli da u strukturi privatnog kapitala strani privatni kapital učestvuje sa 75 posto, a domaći sa 25 posto.

Dominantno mjesto u vlasničkoj strukturi bankarskog sektora RS-a i dalje drže Austrija sa učešćem od 33,93 posto i s većinskim kapitalom u dvije banke te Italija sa učešćem od 15,09 posto (sa većinskim kapitalom u jednoj banci).

Po jedna banka je u većinskom stranom vlasništvu akcionara iz Slovenije i Srbije i one učestvuju u ukupnom akcionarskom kapitalu sa 21,21 posto, dok je jedna banka u većinskom vlasništvu akcionara iz SAD sa učešćem od 2,49 posto u ukupnom akcionarskom kapitalu bankarskog sektora.

Još dvije banke su u većinskom privatnom vlasništvu domaćih akcionara i na njih se odnosi 23,51 posto ukupnog akcionarskog kapitala bankarskog sektora.

"Na bankarski sektor i dalje negativno utiču ograničene mogućnosti pristupa novim i stabilnijim izvorima finansiranja, relativno nedovoljan ekonomski rast i politička nesigurnost BiH, što se sve odražava na stanje realnog sektora, kao i kod sektora građana", navedeno je u izvještaju Agencije o stanju u bankarskom sektoru RS-a tokom devet mjeseci 2017.godine.

(FENA)

Stranica 6 od 15

S5 Box