Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (200)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomija1Kompanija Apple dostigla je najveću vrijednost u historiji i postala prva kompanija na berzi koja vrijedi više od 900 milijardi dolara, javili su danas američki mediji.

Vrijednost kompanije porasla je nakon objavljivanja izvještaja o zaradi za prethodni period, kao i u iščekivanju enormne zarade tokom predstojeće sezone šopinga. Apple je nedavno izbacio novi iPhone X od kojeg se očekuje mnogo.

Ovo je prva kompanija u historiji SAD koja je izlistana na berzi a čija je vrijednost premašila 900 milijardi dolara.

Vrijednost dionica Apple trenutno je oko 175 dolara. Ako nastavi ovako, Apple je na putu da postane prva američka kompanija na berzi čija će vrijednost premašiti 1.000 milijardi dolara, navode američki mediji.

Druga po vrijednosti kompanija, Alphabet (u čijem je vlasništvu Google) nedavno je postala tek druga kompanija čija je vrijednost premašila 700 milijardi dolara.

Nekoliko analitičara se slaže da je Apple na pravom putu da veoma brzo pređe prag od 1.000 milijardi dolara.

Pogledajte koje su trenutno navrijednije američke kompanije i koja je njihova vrijednost:

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kravaFarma muznih grla, koju je prije godinu dana u selu Čaplje, nadomak Sanskog Mosta, izgradio Hamdija Bilajbegović, Sanjanin koji već duže od dvije decenije živi i radi u švedskom gradu Malme, danas broji 50 grla i proizvodi znatne količine mlijeka za tržište.

Pored proizvodnje mlijeka, na njegovom imanju odvija se i proizvodnja stočne hrane na površini od 30 hektara.

Bilajbegović je u ovaj projekat uložio oko 200.000 maraka i počeo je s uzgojem 12 muznih grla, te proizvodnju postepeno uvećavao.

Iako se on još nije vratio da živi u BiH, kaže kako se ni u jednom trenutku nije pokajao što je kapital zarađen u inostranstvu uložio u rodnu zemlju.

"Proizvodimo mlijeko koje otkupljuje mljekara 'Meggle' iz Bihaća i zasad smo zadovoljni međusobnom saradnjom. U narednom periodu planiramo povećanje kapaciteta, kao i proizvodnju mesa za inostrano tržište", kaže Bilajbegović.

Dodaje kako je ideja o izgradnji ovakvog poljoprivrednog gazdinstva u njegovoj glavi bila prisutna dugo godina, te da je prije godinu dana sazrelo vrijeme da zaživi u praksi.

Bilajbegović ističe kako je na njegovoj farmi zaposlena četvoročlana porodica iz Zenice, koja ima osiguran boravak u kući koja je izgrađena u blizini štalskih objekata.

"Moram reći kako sam se odmah na početku susreo s problemom pronalaska radnika koji bi radili na farmi, iako sam uz osiguran boravak nudio i platu od hiljadu maraka. Jednostavno, ljudi kao da nisu zainteresovani da rade", kaže Bilajbegović.

Kaže kako se, naposljetku, poslije oglasa datog u medijima javila pomenuta porodica iz Zenice.

Ističe kako je nailazio na različite reakcije kada je započeo realizaciju svoje ideje, ali smatra da se uslovi za ulaganje u Bosni i Hercegovini ne razlikuju mnogo od onih u Švedskoj.

"Plašili su me domaćom birokratijom, ali moram priznati kako sam sve potrebne dozvole dobio vrlo brzo. To je znak da se i ovdje mijenja stav kada je riječ o ulaganju u privredu", smatra ovaj poduzetnik.

Kaže kako ne sumnja u uspjeh svog projekta i uvjeren je u njegovu dugoročnu isplativost, ističući kako je došlo vrijeme da Bosanci i Hercegovci koji su u proteklim decenijama stekli kapital u inostranstvu počnu ulagati u ovu državu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoMljekara “Milksan” započela je proizvodnju mlijeka u tetrapaku i ovaj novi proizvod uskoro će se naći na policama trgovačkih objekata na području Sanskog Mosta i šire.

Prema riječima vlasnika ove sanske mljekare, Muhameda Kamerića, radi se o dugotrajnom mlijeku masnoće 3,2 posto i krenulo se s minimalnim količinama, koje će se vremenom povećavati zavisno od potreba tržišta.

Kako bi se započela ova proizvodnja, izgrađena je potpuno nova proizvodna linija u vrijednosti od 1,5 milion maraka, koja je finansirana sredstvima same mljekare.

– Morali smo se dobro zadužiti kako bismo pokrenuli ovu proizvodnju. Na tržištu je velika konkurencija, ali ćemo se pokušati boriti na naš način, a to su kvalitet i zdravstvena ispravnost, istakao je Kamerić, pišu Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, dosadašnje analize su pokazale kako se radi o kvalitetnom proizvodu koji će obogatiti asortiman i paletu proizvoda “Milksana”.

Kamerić ističe kako je ova godina za njih bila uspješna, a da iduće godine očekuju još bolje rezultate, prvenstveno zahvaljujući novom proizvodu.

Kada je riječ o novim proizvodima, u “Milksanu” planiraju i početak proizvodnje vrhnja za kuhanje, što će uslijediti u narednom periodu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

agrokomercTešanjska AS grupa vlasnik je dvije trećine kladuškog Agrokomerca, i u kratkom vremenu uspjela je oživjeti proizvodnju čuvenih proizvoda nekadašnjeg prehrambenog diva.
Prošlog mjeseca je osposobljen i pogon za supe, uposleno je 30 novih radnika radi pokretanja treće smjene, što je dovelo do brojke od 130 stalno zaposlenih uz 50 sezonskih radnika, izvijestila je RTV USK.

Stari – novi proizvodi su spremni za distribuciju, a u decembru bi se trebali naći na policama trgovačkih centara.

Pokrenut je i novi proizvod u fabrici Topsa, finaliziraju se marketinške kampanje i tehnologija za pakovanje novih šest vrsta čokolada. Do kraja godine u prodavnicama će se naći i kafa Emina.

„Nadam se pozitivnom odzivu naših potrošača koji su vjerno prije 20-ak godina koristili tu kafu. Nadam se da će obnoviti tu svoju tradiciju ispijanja bosanske, odnosno turske kafe Emina“, kazao je za RTV USK Smail Korajlić, direktor ACFOOD-a, članice AS Group.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, potvrdio je za „Slobodnu Bosnu“ interes za preuzimanje i trećeg dijela prehrambene industrije velikokladuškog „Agrokomerca.

„AS Group je već preuzeo dvije proizvodne cjeline prehrambene industrije a svakako smo zainteresirani i za treću cjelinu kako bismo zaokružili porizvodnju u prehrambenom sektoru Agrokomerca. Želimo obnoviti prozvodnju konzumnih jaja i mesa koje ćemo distribuirati pod jedinstvenim robnim znakom AS“, rekao je Hrvić za „Slobodnu Bosnu“.

Hrvić kaže da AC Food, firma koja je ranije preuzela dio tvorničkih postrojenja Agrokomerca, namjerava obnoviti proizvodnju mesa i konzumnih jaja putem mreže kooperanata.

„Naša poslovna orijentacija jeste da razvijamo poslovnu saradnju s kooperantima. Želimo primijeniti pozitivno iskustvo velikih evropskih proizvođača hrane – niko od njih ne proizvodi sve, nego se oslanjaju na vlastitu mrežu kooperanata. U svojim najboljim danima,to je radio i Agrokomerc i mi namjeravamo nastaviti i usavršiti to pozitivno naslijeđe“, kazao je Hrvić.

Hrvić otkriva da namjerava oživjeti nekada čuveni bred kafe Emina, a velika očekivanja AS Group veže za tvornicu supa, majoneze i kečapa, što su nekada bili glavni tržišni aduti velikokladuške firme.

(SB)

Ocijeni...
(1 glasova)

tesanj1Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu, općina Tešanj dostigla je zaključno sa osmim mjesecom tekuće godine broj od 12.003 zaposlenih. Ovo je prvi put u historiji ove općine, jer su 1991. godine imali manje od 7000 zaposlenih.

“Prije tačno pet godina, 2012. godine, broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9001. Sada je ovaj broj veći za 3002 zaposlena, tj. veći je za 33%. Ovo je rezultat kontinuiteta politike razvoja koju u Tešnju provodimo u posljednjih 20 i više godina, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima naše općine u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta. Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima iz dva razloga. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju, i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobijaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i sa općinom Tešanj, budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike. I drugo, volio bih da smo dostigli i veći prosjek plaća. Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana”, izjavio je Suad Huskić Načelnik općine Tešanj.

Lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja, i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je primjer uspješnog lokalnog razvoja, smatra Načelnik općine Tešanj, te ističe: “Smatram da je došlo vrijeme da se neke prepreke daljem razvoju lokalnih zajednica, a koje su ugrađene u poreski sistem promijene. Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini, ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija, i na druge načine”

“Namjera nam je da potaknemo dijalog u javnosti o ovim temama, i s tim u vezi podržavamo novi, pravedniji i razvojni model raspodjele javnih prihoda koji će biti stavljen u funkciju napretka svih. Takav primjer je i inicijativa Zeničko-dobojskog kantona bazirana na Studiji koju je izradio Ekonomski fakultet”, navodi se u saopćenju iz kabineta Općinskog načelnika.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikUprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je nedavno listu 10 kompanija koje su u prvoj polovini 2017. godine izvršile najveće uplate PDV-a u BiH. Budući da među navedenim kompanijama postoji disbalans, onih iz Federacije BiH i onih iz Republike Srpske, ekonomski analitičari smatraju da dolazi do sve većeg jaza između dva entiteta, u zemlji koja je, ionako, prema svim pokazateljima među posljednjim u Evropi.
Od 10 bh. kompanija koje su u prvih šest mjeseci 2017. godine uplatile ukupno 388 miliona KM PDV-a, sedam ih je iz Federacije BiH, a tri s područja Republike Srpske. Riječ je o kompanijama koje su u tom periodu izvršile najveće uplate poreza na dodatnu vrijednost.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kazao je za Klix.ba da ovi podaci Uprave za indirektno oporezivanje, ali i bilo koji drugi ekonomski indikatori u posljednje tri godine u BiH, pokazuju da dolazi do sve većeg ekonomskog jaza između dva entiteta.

"Ono što je interesantno jeste da se taj jaz povećava. Isprva je krenuo neproporcionalno visokim odnosom ukupne zaduženosti, odnosa BDP-a entiteta Republike Srpske u odnosu na entitet Federacija BiH, a kasnije se nastavlja kroz niz socijalno-ekonomskih indikatora koji pokazuju da su životni standardi apsolutno različiti", kazao je Čavalić, dodavši da u Federaciji BiH ima određenih kantona koji će se po svojoj ekonomiji u dogledno vrijeme moći mjeriti s Republikom Srpskom.

Čavalić ističe da podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uz ostale ekonomske indikatore, potvrđuju da postoji veliki srazmjer između dva entiteta.

"U dogledno vrijeme se očekuje, a već su politički predstavnici Federacije BiH ranije govorili o tome, aktueliziranje pitanja raspodjele prihoda ostvarenih po osnovu indirektnih poreza. Na državnim organima upravljanja treba riješiti pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Teško je procijeniti kolika je sada razlika po postojećem modelu raspodjele, odnosno koliko jedan od entiteta nezasluženo ili neopravdano dobiva. Nemamo tačne podatke i trebalo bi izvršiti široku analizu. Bilo bi dobro da predstavnici Federacije BiH budu nosioci tih aktivnosti, da se ta analiza uradi u saradnji s Upravom za indirektno oporezivanje. Na osnovu te analize bi se moglo argumentovano govoriti o pitanju raspodjele tih sredstava. Nekoliko puta se govorilo o tome, ali diskretno i stidljivo", poručio je Čavalić.

Naš sagovornik je napomenuo da ne želi ostaviti utisak da je Federacija BiH mnogo razvijenija od Republike Srpske, imajući u vidu generalnu ekonomsku sliku da je Bosna i Hercegovina jedna od najnerazvijenijih država u Evropi.

Ekonomski analitičar Muris Čičić rekao je za Klix.ba da je u entitetskim razlikama, po privrednoj snazi, uvijek bio takav odnos: dvije trećine Federacija BiH - jedna trećina Republika Srpska.

"Republika Srpska je prema ekonomskim parametrima uvijek zauzimala tu poziciju, blizu jedne trećine Bosne i Hercegovine. Mada se u posljednjih nekoliko godina primjećuje da znatno zaostaju", kazao je u kratkoj telefonskoj izjavi Čičić.

Dodao je da se počinje javljati nesrazmjer u svakom pogledu, u pogledu stranih investicija, domaćih investicija, privrednog rasta i razvoja.

"Pokazuje se da je u Federaciji BiH na djelu pozitivnija privredna, poslovna atmosfera... Manje je politikanstva, a više životnih stvari... Taj nesrazmjer se počinje sve više javljati i to je problem za cijelu državu", zaključio je Muris Čičić.

(Klix.ba)

četvrtak, 02 Novembar 2017 00:00

Novi uspjeh: TOPS na policama slovenskih trgovina

Ocijeni...
(0 glasova)

topsVelikokladuška prehrambena industrija AC FOOD realizirala je nove značajne isporuke biskivita Tops i ostalih Agrokomercovih proizvoda na tržište Slovenije, ušavši u trgovačke lance kao što su francuski E’Leclerc, markete Jager, Fama, itd. Do kraja ove ili početkom iduće godine očekuje se ulazak Topsa u Mercator, Spar, Tuš, te na benzinske pumpe Petrol, i druge maloprodajne lance na slovenskom tržištu.

“Ovo nije naš prvi ulazak na slovensko tržište, ali je početak ozbiljnijeg širenja. Kao i ranije, naš sada već regionalno poznati brand Tops, prvi otvara vrata trgovina na stranim tržištima, tako da nakon njegovog ulaska očekujemo plasman i ostalih Agrokomercovih proizvoda. Slovenci su oduševljeni Topsom, i veoma brzo su reagirali na njegov kvalitet. Uvjereni smo da je ovo tek početak još jedne uspješne priče Agrokmerca na jednom inozemnom tržištu”, izjavio je Smail Korajlić direktor kompanije AC FOOD koja je nedavno preuzela proizvodnju Agrokomercovih brandova u Velikoj Kladuši.

Tops se u Velikoj Kladuši proizvodi od 1980. godine i jedan je od najpoznatijih brandova te vrste u regiji. U AC FOOD-u su sredinom ove godine pokrenuti procesi inoviranja ovog branda sa novim okusima i pakovanjima, u smislu daljeg jačanja tržišne pozicije, ali i udovoljavanja očekivanja ljubitelja ovog biskvita. Nova pakovanja Topsa očekuju se na tržištu krajem ove godine.

Osim Slovenije, AC FOOD izvozi Agrokomercove proizvode još u SAD, Hrvatsku, Irak, Srbiju, na Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju i Austriju.

(Oslobođenje)

Ocijeni...
(1 glasova)

filterKompanija Mann+Hummel BA, koja je jedna od najznačajnijih njemačkih investicija u BiH, ostvaruje rekordnu proizvodnju u svom pogonu u BiH, tačnije u Tešnju.

Kako je za Biznisinfo potvrđeno iz ove kompanije, u septembru i oktobru kompanija bilježi rekordnu proizvodnju od oko 2 miliona filtera mjesečno.

Zaposleno je ca. 630 radnika što je rekordan broj od osnivanja. Na kraju godine očekuje se rast vrijednosti prodaje (prometa) za ca. 20 posto i proizvodnje za ca. 8 posto u odnosu na prošlu godinu, rečeno nam je iz ove kompanije.

Ova godina će biti rekordna i po ulaganjima od ca. 4 miliona KM.

Osim toga, ova kompanija dodatno širi svoje poslovanje u BiH, jer je kupila zemljište od ca. 9.300 m2 sa starim objektom od ca. 4500 m2 u Bukvi, s namjerom da gradi Logistički centar.

Podsjetimo, tešanjska firma “Mann+Hummel BA”, proizvođač filtera za automobilsku i mašinsku industriju, često se navodi kao primjer uspješne privatizacije u BiH.

Do 2005. godine, firma je poslovala pod imenom “Unico filter” (osnovana 1974.), da bi od te godine ušla u sastav velike njemačke grupacije “Mann+Hummel”.

Komapnija je prošle godine imala prihode od 57,5 miliona maraka.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

racunUdruženje za razvoj mladih KULT i državni parlamentarac Saša Magazinović već mjesecima se bore da utječu na Vijeće ministara BiH kako bi izdejstvovali zakonske izmjene o pomjeranju roka za plaćanje PDV-a za male privrednike kako bi ih na taj način stimulisali i pomogli u njihovoj borbi za naplatu faktura i stabilnije poslovanje.
Prvobitni zahtjev koji je upućen Vijeću ministara BiH bio je da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi. Tu inicijativu podržalo je 30 hiljada privrednika, a ideju su podržali i iz udruženja poslodavaca, privrednih komora i sl. Ipak taj prijedlog je odbijen.

Cilj te ideje je prije svega bio pomoć malim privrednicima, da im se omogući da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi, dok bi velike kompanije i dalje plaćale po starom, odnosno do 10. u mjesecu. Zbog toga nije bilo opasnosti za narušavanje likvidnosti budžeta.

"Takva praksa postoji u 26 evropskih zemalja. U zemljama susjedstva je također ta praksa pa tako firme koje godišnje imaju promet do 800.000 KM mogu ući u sistem da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi. U Njemačkoj to mogu firme s godišnjim prometom do dva miliona KM. Ipak, kada je riječ o BiH, Uprava za indirektno oporezivanje je odbila naš prijedlog", pojašnjava za Klix.ba Saša Magazinović, jedan od inicijatora zakonskih izmjena.

Nakon toga upućena je druga inicijativa Vijeću ministara i Upravi za indirektno oporezivanje, a zasnivala se na tome da se pomjeri rok plaćanja PDV-a za male privrednike s 10. u mjesecu na kraj mjeseca, jer bi to mnogima značilo, računajući da bi do kraja mjeseca mogli naplatiti određene fakture.

"To je bio najbezbolniji prijedlog i ništa ne bi utjecalo na punjenje budžeta. U ovoj inicijativi nije bilo nikakve političke konotacije, isključivo korsit za privrednike. Čak je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić podržao taj prijedlog. Ipak, bez obzira na deklarativnu podršku mnogih, na 118. zvaničnoj sjednici Vijeća ministara, 19. oktobra, sam dobio odgovor da inicijativa koju smo uputili nije prihvatljiva i da se odbija", kazao je Magazinović.

Inicijativa Saše Magazinovića i KULT-a je podrazumijevala i smanjenja zatezne kamate za svaki dan kašnjenja u plaćanju PDV-a sa stope 0,04 posto na 0,02 posto.

U posljednjem odgovoru Vijeća ministara istaknuto je da bi prihvatanje takve inicijative, odnosno izmjena roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca, zahtijevalo izmjene brojnih zakonskih odredbi, kao i promjene poslovnih procesa u administraciji. Poručuju da bi se izmjenama određenih zakonskih odredbi otežalo poslovanje urednom poreskom obvezniku.

U Vijeću ministara poručuju da bi izmjene zakonskih odredbi koje tretiraju pitanje naplate PDV-a dovele i do poremećaja u naplati i raspodjeli ostvarenih prihoda.

Kada je riječ o smanjenju zatezne kamate po svakom danu kašnjenja sa 0,04 na 0,02 posto, iz Vijeća ministara BiH su i tu opciju odbacili pod izgovorom da je zatezna kamata u sistemu indirektnog oporezivanja već jednom smanjena, ali da je trenutno prikladna kazna za dužnika te da njena visina utječe na to da se plaćanje PDV-a vrši na vrijeme, odnosno da je poticajna.

"Smanjenje stope zatezne kamate narušilo bi principe i značaj instrumenta koji osigurava pravovremenu naplatu prihoda", poručuju iz Vijeća ministara BiH.

Magazinović upozorava da sada privrednici koji kasne s plaćanjem PDV-a s postojećom zateznom kamatom na mjesečnom osnovu državi plaćaju više nego da se firme zaduže kod komercijalnih banaka. Naglašava da su efekti zemalja iz Evropske unije, koje su smanjile zatezne kamate, izuzetno povoljni te da su pospješili otvaranje novih radnih mjesta.

Ipak, mali privrednici će očito još dugo čekati bolje dane.

 

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

bosnalijekPrihodi Bosnalijeka u prvih devet mjeseci ove godine povećani su za 35 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema informacijama koje je Fena dobila iz Bosnalijeka, u ovom vremenskom razdoblju najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini ostvarila je prihod od 92 miliona KM, što predstavlja rast od 35% u odnosu na prvih devet mjeseci 2016. godine.

Kontinuirani rast prodaje Bosnalijekovih proizvoda na inozemnim tržištima nastavljen je i u ovoj godini, iako je rast prihoda rezultat i pozitivnih kretanja na tržištu BiH.

"Nastavljen je trend rasta učešća izvoza u ukupnom prihodu, pa je prihod ostvaren na inozemnim tržištima činio 64 posto ukupnog prihoda od prodaje, ali i jačanje pozicije na domaćem tržištu uz ostvaren rast prihoda od prodaje od 13 posto", ističu u Bosnalijeku.

Dobit kompanije prije oporezivanja iznosila je 5,5 miliona KM.

(Fena)

Stranica 7 od 15

S5 Box