Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (210)

Ocijeni...
(0 glasova)

stolarijaKompanija Yavuz, koja već deset godina posluje u BiH, širi svoje poslovanje u Srbiji, naporedo s konstantnim razvojem u našoj zemlji.
Kompanija je potpisala ugovor o zakupu prostora u mjestu Brasina, u srbijanskoj opštini Mali Zvornik. U njoj će do kraja februara pokrenuti proizvodnju PVC stolarije i zaposliti 16 radnika, a taj će broj kasnije rasti.

Vlasnik kompanije je Mustafa Javuz, Turčin koji deset godina posluje u BiH, gdje je napravio pravo poslovno carstvo.

– Mali Zvornik je strateški važno mjesto za nas, zbog blizine s proizvodnjim pogonima u BiH, rekao je Javuz i dodao da će radnici odabrani za zaposlenje odmah biti primljeni u radni odnos, te da će „ići na obuku za posao u neku od fabrika u BiH, u matičnu fabriku u Brčkom ili u Srebreniku“.

Javuz je naveo da kompanija ima deset različitih sektora proizvodnje, a da u BiH zapošljava 400 radnika u više pogona, te da je to brojka koju želi dostići i u Srbiji.

Pohvalio se da kompanija u BiH svake godine povećava proizvodnju, prodaju i izvoz za 20 posto.

Kako je BiznisInfo nedavno pisao, kompanija Yavuz pozicionirala se kao lider u oblasti proizvodnje PVC prozora u BiH. Njihov plan je da u narenih godina utrostruče broj radnika.

U sastavu kompanije Yavuz danas su dvije fabrike, 17 maloprodajnih objekata i Poslovna zona u Brčkom.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarket1Veliki prehrambeni proizvođači iz regiona i Evrope na liderskim su pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju, dok domaće kompanije pokušavaju da im koliko-toliko pariraju, pokazuju podaci "Euromonitora", kompanije za istraživanje tržišta.

Tako je "Podravka" lider na bosanskohercegovačkom tržištu u kategorijama supa, sosova, preliva i začina, "Ferrero" i "Nestle" na čelu u kategorijama namaza, odnosno žitarica za doručak, dok se domaća "Akova Group" uspjela izboriti za lidersku poziciju u kategoriji obrađenog mesa i morskih plodova.

"Podravka" je nastavila da dominira na tržištu supa u BiH s vrijednošću udjela od 50 odsto u 2017. godini, a ova brojka pokazuje kako ima visok nivo lojalnosti potrošača brendu.

"Prodaja supa će se povećavati u narednom periodu, ali potrošači će imati sve veću zdravstvenu osjetljivost, pa proizvođači treba da se usredsrijede na poboljšanje kvaliteta proizvoda koje nude. Ono što 'Podravku' izdvaja od ostalih jeste superiorna dostupnost i domet, pored toga što ima jak asortiman brendova, koji je jedan od najprepoznatljivijih u pakovanoj hrani u cjelini", smatraju u "Euromonitoru".

"Podravka" je sa 26 odsto predvodnik tržišta umaka, preliva i začina, a pariraju joj "Polimark" i domaća "Vitaminka" sa po 11 odsto.

Nadalje, "Ferrero", "Podravka" i "Swisslion Takovo" su vodeći u tržišnom segmentu namaza u BiH, koji zajedno imaju tržišni udio od 45 odsto, s tim da "Ferero" ima 21 odsto.

"Svaki od ovih igrača je prisutan u većini prodajnih mjesta u zemlji, ali 'Ferrero' je spreman da investira i dobije premiju od pozicioniranja na polici", navodi se u istraživanju.

Prema "Euromonitoru", nutricionisti su sve glasniji o značaju odgovarajućeg i redovnog doručka, a što će motivisati rastuću potrošačku populaciju u BiH da uključi redovni doručak u svoju svakodnevnu rutinu zbog čega će popularna i pogodna hrana za doručak vjerovatno imati koristi od ovog trenda.

Kada je u pitanju segment riže, tjestenine i rezanaca, glavnu riječ vodi "Barilla Holding" (10 odsto udjela), "Žito-Intes" (sedam odsto) i "Pasta Berruto" (sedam odsto).

Domaći igrač "Akova Group" (Ovako i Brovis) predvodi segment obrađenog mesa i morskih plodova s učešćem od 17 odsto, ispred regionalnih igrača "Argete" i "Podravke", koji drže 13, odnosno sedam odsto udjela.

Ipak, u kategoriji gotovih jela "Podravka" i "Ledo "su lideri s udjelima od 29 i 22 odsto, a obje kompanije su veliki regionalni igrači sa snažnim prisustvom u maloprodaji, što im daje prednost nad manjim regionalnim i domaćim igračima.

Nakon što se "Jami" izvukao iz segmenta smrznutih gotovih jela, a budućnost "Leda" je dalje neizvjesna, ima dosta prostora za novajlije da prodru u segment gotovih jela i dokažu svoju vrijednost.

"Ledo" je daleko ispred ostalih kada su u pitanju pakovanja prerađenog voća i povrća u Bosni i Hercegovini s udjelom od 46 odsto. Ova kompanija je izgradila jak asortiman proizvoda zamrznutog prerađenog voća i povrća, praktično monopolizirajući ovaj format, ne ostavljajući prostora za konkurenciju u većini prodavnica koje imaju zamrznuto voće i povrće.

"Nestle Adriatic BHo" u 2017. godini predvodi tržište prehrambenih proizvoda za doručak u Bosni i Hercegovini sa 34% učešća, a u kategoriji pečenih proizvoda postoji veliki broj malih igrača, a samo nekoliko velikih pekara ima prisutnost na nivou države.

Predrag Duduković, ekonomista, smatra kako strani proizvođači dominiraju jer je kod domaćih proizvodna tehnologija zastarjela, a za novu nema novca, što dovodi do visoke cijene konačnog proizvoda, koja nije konkurentna.

"Te firme iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo i kapital i mogu da ulažu i podižu sve na viši nivo s većom produktivnošću, a samim tim i smanjenjem cijene koštanja, što naše nisu u mogućnosti", kaže Duduković.

Prema njegovim riječima, prehrambena industrija je strateška grana pa bi država trebalo više da se uključi u njenu zaštitu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(3 glasova)

radnik2Nakon medicinara, iz naše zemlje pohrlili su i građevinari, metalci, drvoprerađivači, ali i akademski obrazovani Bosanci i Hercegovci, koji masovno odlaze u Evropu u potrazi za zaposlenjem i egzistencijom. Osim nezaposlenih, sve je više i zaposlenih koji više ne žele raditi u bh. firmama za mizerne plaće od po 400-500 KM, s kojima ne mogu sastaviti kraj s krajem.

Efekt bumeranga

Sve to se kao bumerang vraća i onim rijetkim poslodavcima u BiH. Primjetan je nedostatak radne snage u svim bh. općinama. Tako, naprimjer, u Gračanici trenutno nedostaje oko 1.000 radnika, skoro isto toliko i u Gradačcu. Oni koji i grade fabrike više ne znaju ko će u njima raditi.

Samo jedan od primjera je fabrika namještaja „Jadrina”, koju je ove godine napustilo 100 radnika. S druge strane, paradoksalno je da je na biroima za zapošljavanje u Gračanici i Gradačcu po osam do devet hiljada nezaposlenih, a radnika – nema!?

Nisu nepoznati ni slučajevi da su se u Gračanici počeli uvoziti radnici, posebno iz RS.

- Ovo su problemi koji opasno pritišću bh. ekonomiju i sada ih postaju svjesni poslodavci, ali ne i država i naši političari. Nije šala, ako kažem da su nekada u BiH dolazili skauti u potrazi za našim nogometnim draguljima, a danas dolaze za dobrim zavarivačem, stolarom, CNC-operaterom, keramičarom. Mobilnost radne snage jeste normalna pojava u tržišnoj ekonomiji, ali kod nas to, nažalost, nije slučaj - kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Gračanice Sead Jahić.

Zaposleni zbog mizernih plaća odlaze trbuhom za kruhom
Prema njegovim riječima, problemi odlaska kvalificirane radne snage u Sloveniju i Njemačku najbolje se vide na primjerima privredno razvijenih općina. Tako se kompanije u Gračanici, Gradačcu i Tešnju već odavno suočavaju s manjkom radnika. U Gračanici je stanje možda najizraženije.

Na lokalnoj radiostanici u Gračanici mjesečno se emitiraju oglasi za potrebama i po stotinu radnika, ali se na konkurs niko ne javi, iako na Birou za zapošljavanje imaju 8.104 evidentirane osobe. Iz ove ustanove nam kažu da su u oktobru s evidencije po osnovu zapošljavanja, najviše zbog odlaska u inozemstvo, brisane 342 osobe.

I direktor bi išao

- Našu fabriku je napustilo 100 radnika, otišli su trbuhom za kruhom i ja im ne zamjeram. I ja bih otišao. Mi na njihova mjesta nećemo primati druge ljude, već ćemo ići na novi način organizacije rada - kaže direktor fabrike namještaja “Jadrina” u Gračanici Ramiz Grapkić.

S radnom snagom u Gračanici kuburi i engleska kompanija „RPC Superfos Balkan”. U ovu fabriku za izradu ambalaže za prehrambenu industriju uloženi su milioni, ali radnici rade za mizerne plaće. U Gračanici se trenutno dovršava 15 proizvodnih hala, grade ih poduzetni ljudi i njima trebaju dobri majstori, vrijedni radnici, a nema ih. Tako se postavlja pitanje ko će proizvoditi liftove, dizalice, autodijelove za najpoznatije svjetske marke automobila, kompjutere, SIM i bankovne kartice, kotlove na pelet, školski namještaj, ploče za šalovanje, betonske prefabrikate, armirane mreže, kožnu galanteriju...

Vlasnik građevinske kompanije “Sagra” Sabahudin Avdić ističe kako mu nedostaju građevinski radnici svih profila, dok poznati poduzetnik Faruk Širbegović potvrđuje da radnike pronalazi u RS i cijeloj regiji.

Tren ili stvarna potreba

Iako privrednici potvrđuju da je teško stanje s pronalaskom dobrih radnika i majstora i u Gradačcu, tamošnji predsjednik Udruženja poslodavaca Muhamed Bilajac smatra da je „masovan odlazak radnika na Zapad više trend nego stvarna potreba”. On ističe da je ovo udruženje zajedno s Općinom i UNDP-om pokrenulo projekt prekvalifikacije radničkih zanimanja.

- Tvrdim da u BiH ima hljeba – kaže on.

Primjer povratka u BiH

Emir Kozarić ima drugačije iskustvo. On se, naime, vratio nakon što je prošle godine otišao iz BiH.

- Bio sam jedan od onih koga je povukla priča da se na Zapadu može zgrabiti vreća para, pa sam u decembru prošle godine napustio firmu u Gračanici koja se bavi proizvodnjom dizalica i otišao u Sloveniju, gdje sam bio devet mjeseci. Radio sam sve i svašta, čekajući papire za Njemačku. A onda mi je bilo svega dosta, vratio sam se u svoj “Fining”, gdje su mi bila otvorena vrata. Nema, ba, Bosne nigdje - kaže Kozarić.

Poslodavce osloboditi nameta

Vlasnik firme “Index” Fahir Humić iz Gračanice, kao i njegov kolega Suad Helić, rješenje vide u olakšicama koje bi država morala dati privrednicima.

- Poslodavce treba osloboditi ovolikih nameta i taj novac dati radnicima i eto njima dostojanstvenih i redovnih plaća, pa će oni ostati u svojoj zemlji, jer od dobra se ne ide - kažu Humić i Helić.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

bihacU Bihaću je danas održan poslovni susret turskih privrednika i privrednika s područja Unsko-sanskog kantona. U okviru susreta održani su brojni sastanci krajiških i turskih privrednika na kojima je razgovarano o mogućnostima saradnje i investiranja.

Oblasti za koje je organizovan ovaj poslovni susret su građevinarstvo, metalna industrija, proizvodnja mašina, sektor plastike, automobilska industrije, prehrambena industrija, turizam i ugostiteljstvo, sektor medicinske opreme i štamparija.

Kako su nakon sastanka turski privrednici saopćili medijima, slijedi detaljnija analiza sektora u koja bi mogli ulagati. Kako prenosi RTV USK, predstavnik grupacije turskih privrednika Fuat Berna vjeruje da je itekako moguće uspostaviti bolju saradnju dvije zemlje jer Privredna komora Kodžaeli okuplja nekoliko hiljada respektabilnih kompanija a u delegaciji koja je danas posjetila Bihać nalaze se predstavnici poznatih turskih kompanija koje su spremne na ozbiljna ulaganja.

Ova televizija dalje navodi da su turski privrednici u razgovoru sa premijerom i članovima vlade istakli zainteresovanost za saradnju u mesnoj industriji, izgradnji bihaćkog aerodroma, brze ceste prema Sarajevu te za industriju rashladnih aparata Bira, o čemu se već naredne sedmice očekuju konkretni dogovori.

Informaciju o kupovini Bire potvrdio je i premijer USK Husein Rošić koji je za portal Klix kazao da je upravni odbor jedne firme iz Turske već donio odluku da kupi firmu Bira.

„Oni bi najvjerovatnije iduće sedmice trebali doći u Bihać. Sa trenutnim vlasnicima Bire utvrđuju koje su to obaveze prema radnicima i šta ih očekuje u momentu ulaska u posjed. To je ono što je za sada stoposto sigurno“, kazao je Rošić.

Podsjetimo, BIRA Bihać je prvi domaći proizvođač rashladnih uređaja u Bosni i Hercegovini, a osnovana je 1982. godine kao sastavni dio Gorenje Grupe. Na međunarodnom tenderu 2004. godine BIRA-u je akvizirala domaća kompanija Robot. Posljednih godina stanje u kompaniji bilo je sve lošije.

Dolazak turskih privrednika u Bihać organizovala je Trgovačka komora Kocaeli iz Turske a nosioci organizacije u Bihaću bili su Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona i Privredna komora USK. Susret je organizovan pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

preventU Vitkovićima kod Goražda u toku je završna faza izgradnje savremenog pogona „Prevent Componentsa“, jedne od fabrika u vlasništvu „Prevent Grupacije“ u ovoj poslovnoj zoni.

Prema riječima predsjednika Uprave „Preventa BiH“, Harisa Rahmana, novi objekat je na 10.800 kvadrata i biće specijaliziran za proizvodnju i obradu plastike i poliuretana.

– Riječ je o proširenju proizvodnog portfelja „Prevent Componentsa“ koji ima za cilj dodatno pozicioniranje među lidere u ovoj oblasti za autoindustriju. Investicija je sastavni dio strategije vertikalne integracije, gdje svojim krajnjim kupcima nudimo konačan proizvod na jednom mjestu. Do sada smo radili samo obradu plastike, a ovom investicijom u mogućnosti smo, prema najmodernijim svjetskim standardima, ponuditi plastične komponente prema specifičnim zahtjevima kupaca. Postoji čitava lepeza proizvoda, odnosno komponenti, za enterijere vozila, od mjenjača do dijelova koji će se ugrađivati u sjedišta vozila. Sama ideja realizirana je na osnovu razvojnih planova nekih od vodećih proizvođača u autoindustriji, kazao je Rahman za Dnevni avaz.

Planirano je upošljavanje 200 novih radnika, s planovima za daljnji rast broja uposlenih. U proizvodnji će biti korištena najsavremenija tehnologija, a značajan dio procesa bit će baziran na mašinskoj obradi, te će kompaniji biti potrebne stručna i kvalificirana radna snaga, koju će i sami razvijati.

– Proizvode iz ovog pogona Prevent će izvoziti i u Kinu. Vodeći svjetski brendovi sve češće traže proizvode iz Evrope, što je svakako prilika za nas, kao i druge domaće kompanije da se maksimalno angažiraju i iskoriste prilike koje se pružaju, ističe Rahman.

(Dnevni avaz)

nedjelja, 19 Novembar 2017 00:00

Izvoz namještaja iz BiH veći za 14 posto

Ocijeni...
(0 glasova)

namjestaj3Izvoz namještaja iz Bosne i Hercegovine za devet mjeseci ove godine iznosio je 374,7 miliona KM i veći je za 14 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema analizi Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz namještaja je učestvovao sa 38,8 posto u ukupnom izvozu drvne industrije.

Što se tiče strukture najviše su se izvozila sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, namještaj za spavaće sobe, te drveni kuhinjski i kancelarijski namještaj.

Sjedišta su se najviše izvozila u Njemačku, Austriju i Italiju, kancelarijski namještaj u Njemačku, Švedsku i Hrvatsku, dok se kuhinjski namještaj pretežno izvozio u Švicarsku, Hrvatsku, Norvešku, Austriju..

Spavaće sobe i namještaj od drveta za dnevne sobe i trpezarije najviše se izvozio u Njemačku, Nizozemsku, Hrvatsku, Češku, a ostali drveni namještaj i dijelovi izvozili su se pretežno u Njemačku, Hrvatsku, Češku, Italiju..

Izvoz montažne drvene gradnje u devet mjeseci činio je 1,4 posto ukupnog izvoza drvne industrije, što je 13,4 posto više nego u istom periodu lani. Montažne drvene kuće najviše su se izvozile u Švedsku, Švicarsku i Francusku.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

madi1Kompanija Madi iz Tešnja jedna je od četiri bh. kompanije koje su dobile dozvolu za izvoz piletine iz BiH na tržište Evropske unije (EU). U ovoj kompaniji ne kriju zadovoljstvo prije svega jer su u kratkom roku ispunili sve procedure za dobijanje ove dozvole.

– Mi smo najbrže rastući brend u regionu u ovoj branši. Svake godine u proizvodne pogone i ostalu infrastrukturu investiramo najmanje deset miliona KM. Sve što zaradimo to i reinvestiramo, pa čak nekada uzmemo i kredite. Naši proizvodni pogoni su najsavremeniji i u potpunosti novi i to je jedan od razloga što smo brzo implementirali sve procedure za dobijanje dozvole za izvoz u EU, kaže Maid Jabandžić, direktor kompanije Madi za magazin Visit BiH.

Prema njegovim riječima, dobijanje ove dozovle svakako će pomoći u povećanju proizvodnih kapaciteta što će automatski značiti i nova upošljavanja.

– Trenutno nam je u fokusu Hrvatska zbog blizine, a onda i dalje u Evropsku uniju. Javlja nam se jako puno firmi, gotovo svaki dan po jedna, iz zemalja EU koje žele raditi s nama. Osim toga, zbog ratnih dešavanja puno je naših ljudi napustilo BiH i otišlo u zemlje Evrope gdje su ostvarili zavidne karijere, imaju svoje firme gore, pa samim tim i poznanstva i određene pozicije u društvu. Oni se, također, javljaju s idejama i poslovnim prijedlozima što planiramo iskoristiti, kaže Jabandžić.

Ističe da su bili i na Sajmu hrane u Kölnu gdje su ostvarili određene kontakte s poslovnim ljudima iz Evrope. Kaže da to žele iskoristiti kako bi povećali izvoz mesa, ali i proizvodne kapacitete. I pored svega on kaže da ne voli poslovnu euforiju, te da je pobornik stare izreke „prvo škoči, pa reci hop“.

– Siguran sam da će nova situacija pomoći kompaniji Madi, lokalnoj zajednici, ali i Bosni i Hercegovini. Mi ćemo se za to boriti, jer nismo pasivni. Uvijek idemo dalje, prema kupcima i tržištu. Nedavno smo radili projekciju plana za narednu godinu i zahvaljujući izvoznoj dozvoli on je značajno veći u odnosu na ovu godinu. Nadam se da ćemo sve i realizovati, naglašava Jabandžić.

On kaže da neće biti kvota za izvoz piletine u EU, te da će se moći izvoziti neograničene količine.

– Postoje kvote kod uvoza u BiH, ali očekuje nas liberalizacija uvoza što svakako želimo iskoristiti kako bismo povećali proizvodnju i ostvarili još veći rast. Ja kažem da je uspješan poslovni čovjek samo onaj koji neku poslovnu nepriliku pretvori u svoju proliku i šansu, poručuje on.

Kompanija Madi piletinu izvozi tek četiri godine i ostvaruju 11 posto od ukupnog prometa. Jabandžić kaže da je budući rast ove kompanije u vezi direktno s izvozom.

Ova tešanjska kompanija trenutno zapošljava oko 500 radnika i postoji 28 godina. Kao i većina kompanija u BiH krenuli su od trgovine pa su s vremena na vrijeme mijenjali smjerove djelovanja.

– Sada smo najveći proizvođači piletine u zapadnom Balkanu i ove godine ćemo proizvesti 13 miliona pilića, poručuje on.

Finalna proizvodnja i dio primarne proizvodnje koncentrisan je na Tešanj. Madi ima oko 150 kooperanata i svi oni su u krugu od stotinu kilometara od Tešnja.

– Glavni biznis kompanije Madi je svježa i smrznuta piletina, odnosno 82 posto proizvodnje, dok je ostalih 18 posto, a to nije mala cifra jer se radi o 4.000 tona, prerađevine i polutrajni proizvodi. Obim proizvodnje Madija je izuzetno veliki, pa ovih 18 posto možda zvuči malo, ali kada uporedite 4.000 tona s drugim, onda vidite ustvari koliko je značajno ovih 82 posto proizvodnje, kaže Maid.

Kada je u pitanju izvoz, koncentrisani su na Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, a trenutno se pripremaju za Kosovo, te tržište Evropske unije.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

namjenskaindustrijaKompanija Igman iz Konjica proširuje kapacitete a napravila je ugovor s jednom belgijskom kompanijom u vrijednosti od oko sedam miliona eura, rekao je direktor Igmana Džahid Muratbegović.

Govoreći na Info-danu metalaca, on je istaknuo da će Igman ovu godinu završiti na nivou prethodne.

– Prihod nam je trocifren, profit je dvoicifren, primili smo i ove godine nove radnike i sasvim smo zadovoljni, kazao je Muratbegović.

Dobre poslovne rezultate Igman ima zahvaljujući proizvodu koji je interesantan širom svijeta, ali i koji je kvalitetan.

– 2018. godina je u potpunosti zatvorena, a idemo i u proširenje proizvodnih linija, te smo sa jednom belgijskom kompanijom napravili ugovor, vrijednost investicije je oko sedam miliona eura, i proširujemo kapacitete na pištoljskoj municiji, istakao je Muratbegović.

(Oslobođenje)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarket1Bosna i Hercegovina ove godine prvi put bilježi pozitivan trgovinski saldo sa Slovenijom, što znači da u tu zemlju prvi put više izvozimo nego što iz nje uvozimo, piše BiznisInfo.

Ovo je veoma važno jer je Slovenija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, odnosno jedna od zemalja s kojom imamo najveću trgovinsku razmjenu.

BiH je za prvih devet mjeseci ove godine u Sloveniju izvezla robe u vrijednosti od 716 miliona maraka, a uvezla robe u vrijednosti od 687 miliona, što znači da smo ostvarili suficit od oko 30 miliona. Samo u septembru je ostvaren suficit od osam miliona maraka.

BiH je sa Slovenijom godinama imala negativan trgovinski balans, odnosno deficit. Primjera radi, taj deficit je 2012. godine iznosio 150 miliona maraka, da bi se vremenom smanjivao. Prošle godine BiH je također zabilježila deficit od 24 miliona maraka.

No, ove godine bh. izvoz doživljava pravi procvat i bilježi rekordne vrijednosti. Ukupan izvoz iz BiH za devet mjeseci iznosio je 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu lani.

Osim toga, u septembru je prvi put izvoz iz BiH premašio vrijednost od milijardu KM tokom samo jednog mjeseca.

Kada je riječ o Sloveniji, bh. proizvodi su sve popularniji, a posljednji bh. brend koji je zaokružio proces ulaska na ovo tržište je Vispakova Zlatna džezva.

Ovaj brend je prije nekoliko dana ušao u lanac trgovina Lidl u Sloveniji, čime je završen projekat ulaska na slovensko tržište, jer je sada dostupan u svim značajnijim trgovinama u ovoj zemlji.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Kompanija za proizvodnju eksploziva Binas iz Bugojna još jedna je u nizu bh. kompanija iz namjenske industrije koja doživljava pravi poslovni preporod.

Ova firma je u prvoj polovini ove godine više nego udvostručila prihode u odnosu na isti period 2016. i prešla iz minusa u plus, odnosno umjesto gubitka zabilježila veliku dobit.

Binas je u prvoj polovini ove godine imao poslovne prihode od 4,8 miliona KM, za razliku od oko 1,9 miliona iz prve polovine prošle godine, piše BiznisInfo, na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Binas je imao prihode od skoro 3 miliona KM na domaćem tržištu, dok se skoro 1,9 miliona odnosi na izvoz.

Kompanija je na kraju polugodišta imala dobit, odnosno zaradu od 422 hiljade maraka, što je ogroman iskorak kada se uzme u obzir da je u prvih šest mjeseci lani zabilježila gubitak od 1,5 miliona maraka.

Osim toga, Binas prema novom izvještaju ima 261 radnika, što ukazuje da je otvoren veliki broj radnih mjesta, jer je prije godinu dana broj zaposlenih bio 172.

Podsjetimo da je namjenska industrija BiH u velikom usponu, a da se veliki broj giganata digao iz pepela i doživio preporod, poput Pretisa, BNT-a, Zraka, TRZ-a Hadžići itd.

Kada se uzmu u obzir i rezultati ostalih kompanija, jasno je da namjenska industrija u BiH bilježi najbolje rezultate u poslijeratnom periodu.

(BiznisInfo)

Stranica 7 od 15

S5 Box