Vijesti iz ekonomije
Ekonomija

Ekonomija (217)

Ocijeni...
(0 glasova)

namjenskaindustrijaKompanija Igman iz Konjica proširuje kapacitete a napravila je ugovor s jednom belgijskom kompanijom u vrijednosti od oko sedam miliona eura, rekao je direktor Igmana Džahid Muratbegović.

Govoreći na Info-danu metalaca, on je istaknuo da će Igman ovu godinu završiti na nivou prethodne.

– Prihod nam je trocifren, profit je dvoicifren, primili smo i ove godine nove radnike i sasvim smo zadovoljni, kazao je Muratbegović.

Dobre poslovne rezultate Igman ima zahvaljujući proizvodu koji je interesantan širom svijeta, ali i koji je kvalitetan.

– 2018. godina je u potpunosti zatvorena, a idemo i u proširenje proizvodnih linija, te smo sa jednom belgijskom kompanijom napravili ugovor, vrijednost investicije je oko sedam miliona eura, i proširujemo kapacitete na pištoljskoj municiji, istakao je Muratbegović.

(Oslobođenje)

Ocijeni...
(0 glasova)

supermarket1Bosna i Hercegovina ove godine prvi put bilježi pozitivan trgovinski saldo sa Slovenijom, što znači da u tu zemlju prvi put više izvozimo nego što iz nje uvozimo, piše BiznisInfo.

Ovo je veoma važno jer je Slovenija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera BiH, odnosno jedna od zemalja s kojom imamo najveću trgovinsku razmjenu.

BiH je za prvih devet mjeseci ove godine u Sloveniju izvezla robe u vrijednosti od 716 miliona maraka, a uvezla robe u vrijednosti od 687 miliona, što znači da smo ostvarili suficit od oko 30 miliona. Samo u septembru je ostvaren suficit od osam miliona maraka.

BiH je sa Slovenijom godinama imala negativan trgovinski balans, odnosno deficit. Primjera radi, taj deficit je 2012. godine iznosio 150 miliona maraka, da bi se vremenom smanjivao. Prošle godine BiH je također zabilježila deficit od 24 miliona maraka.

No, ove godine bh. izvoz doživljava pravi procvat i bilježi rekordne vrijednosti. Ukupan izvoz iz BiH za devet mjeseci iznosio je 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu lani.

Osim toga, u septembru je prvi put izvoz iz BiH premašio vrijednost od milijardu KM tokom samo jednog mjeseca.

Kada je riječ o Sloveniji, bh. proizvodi su sve popularniji, a posljednji bh. brend koji je zaokružio proces ulaska na ovo tržište je Vispakova Zlatna džezva.

Ovaj brend je prije nekoliko dana ušao u lanac trgovina Lidl u Sloveniji, čime je završen projekat ulaska na slovensko tržište, jer je sada dostupan u svim značajnijim trgovinama u ovoj zemlji.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnik4Kompanija za proizvodnju eksploziva Binas iz Bugojna još jedna je u nizu bh. kompanija iz namjenske industrije koja doživljava pravi poslovni preporod.

Ova firma je u prvoj polovini ove godine više nego udvostručila prihode u odnosu na isti period 2016. i prešla iz minusa u plus, odnosno umjesto gubitka zabilježila veliku dobit.

Binas je u prvoj polovini ove godine imao poslovne prihode od 4,8 miliona KM, za razliku od oko 1,9 miliona iz prve polovine prošle godine, piše BiznisInfo, na osnovu finansijskog izvještaja kompanije.

Binas je imao prihode od skoro 3 miliona KM na domaćem tržištu, dok se skoro 1,9 miliona odnosi na izvoz.

Kompanija je na kraju polugodišta imala dobit, odnosno zaradu od 422 hiljade maraka, što je ogroman iskorak kada se uzme u obzir da je u prvih šest mjeseci lani zabilježila gubitak od 1,5 miliona maraka.

Osim toga, Binas prema novom izvještaju ima 261 radnika, što ukazuje da je otvoren veliki broj radnih mjesta, jer je prije godinu dana broj zaposlenih bio 172.

Podsjetimo da je namjenska industrija BiH u velikom usponu, a da se veliki broj giganata digao iz pepela i doživio preporod, poput Pretisa, BNT-a, Zraka, TRZ-a Hadžići itd.

Kada se uzmu u obzir i rezultati ostalih kompanija, jasno je da namjenska industrija u BiH bilježi najbolje rezultate u poslijeratnom periodu.

(BiznisInfo)

Ocijeni...
(0 glasova)

ekonomija1Kompanija Apple dostigla je najveću vrijednost u historiji i postala prva kompanija na berzi koja vrijedi više od 900 milijardi dolara, javili su danas američki mediji.

Vrijednost kompanije porasla je nakon objavljivanja izvještaja o zaradi za prethodni period, kao i u iščekivanju enormne zarade tokom predstojeće sezone šopinga. Apple je nedavno izbacio novi iPhone X od kojeg se očekuje mnogo.

Ovo je prva kompanija u historiji SAD koja je izlistana na berzi a čija je vrijednost premašila 900 milijardi dolara.

Vrijednost dionica Apple trenutno je oko 175 dolara. Ako nastavi ovako, Apple je na putu da postane prva američka kompanija na berzi čija će vrijednost premašiti 1.000 milijardi dolara, navode američki mediji.

Druga po vrijednosti kompanija, Alphabet (u čijem je vlasništvu Google) nedavno je postala tek druga kompanija čija je vrijednost premašila 700 milijardi dolara.

Nekoliko analitičara se slaže da je Apple na pravom putu da veoma brzo pređe prag od 1.000 milijardi dolara.

Pogledajte koje su trenutno navrijednije američke kompanije i koja je njihova vrijednost:

(BiznisInfo.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kravaFarma muznih grla, koju je prije godinu dana u selu Čaplje, nadomak Sanskog Mosta, izgradio Hamdija Bilajbegović, Sanjanin koji već duže od dvije decenije živi i radi u švedskom gradu Malme, danas broji 50 grla i proizvodi znatne količine mlijeka za tržište.

Pored proizvodnje mlijeka, na njegovom imanju odvija se i proizvodnja stočne hrane na površini od 30 hektara.

Bilajbegović je u ovaj projekat uložio oko 200.000 maraka i počeo je s uzgojem 12 muznih grla, te proizvodnju postepeno uvećavao.

Iako se on još nije vratio da živi u BiH, kaže kako se ni u jednom trenutku nije pokajao što je kapital zarađen u inostranstvu uložio u rodnu zemlju.

"Proizvodimo mlijeko koje otkupljuje mljekara 'Meggle' iz Bihaća i zasad smo zadovoljni međusobnom saradnjom. U narednom periodu planiramo povećanje kapaciteta, kao i proizvodnju mesa za inostrano tržište", kaže Bilajbegović.

Dodaje kako je ideja o izgradnji ovakvog poljoprivrednog gazdinstva u njegovoj glavi bila prisutna dugo godina, te da je prije godinu dana sazrelo vrijeme da zaživi u praksi.

Bilajbegović ističe kako je na njegovoj farmi zaposlena četvoročlana porodica iz Zenice, koja ima osiguran boravak u kući koja je izgrađena u blizini štalskih objekata.

"Moram reći kako sam se odmah na početku susreo s problemom pronalaska radnika koji bi radili na farmi, iako sam uz osiguran boravak nudio i platu od hiljadu maraka. Jednostavno, ljudi kao da nisu zainteresovani da rade", kaže Bilajbegović.

Kaže kako se, naposljetku, poslije oglasa datog u medijima javila pomenuta porodica iz Zenice.

Ističe kako je nailazio na različite reakcije kada je započeo realizaciju svoje ideje, ali smatra da se uslovi za ulaganje u Bosni i Hercegovini ne razlikuju mnogo od onih u Švedskoj.

"Plašili su me domaćom birokratijom, ali moram priznati kako sam sve potrebne dozvole dobio vrlo brzo. To je znak da se i ovdje mijenja stav kada je riječ o ulaganju u privredu", smatra ovaj poduzetnik.

Kaže kako ne sumnja u uspjeh svog projekta i uvjeren je u njegovu dugoročnu isplativost, ističući kako je došlo vrijeme da Bosanci i Hercegovci koji su u proteklim decenijama stekli kapital u inostranstvu počnu ulagati u ovu državu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

mlijekoMljekara “Milksan” započela je proizvodnju mlijeka u tetrapaku i ovaj novi proizvod uskoro će se naći na policama trgovačkih objekata na području Sanskog Mosta i šire.

Prema riječima vlasnika ove sanske mljekare, Muhameda Kamerića, radi se o dugotrajnom mlijeku masnoće 3,2 posto i krenulo se s minimalnim količinama, koje će se vremenom povećavati zavisno od potreba tržišta.

Kako bi se započela ova proizvodnja, izgrađena je potpuno nova proizvodna linija u vrijednosti od 1,5 milion maraka, koja je finansirana sredstvima same mljekare.

– Morali smo se dobro zadužiti kako bismo pokrenuli ovu proizvodnju. Na tržištu je velika konkurencija, ali ćemo se pokušati boriti na naš način, a to su kvalitet i zdravstvena ispravnost, istakao je Kamerić, pišu Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, dosadašnje analize su pokazale kako se radi o kvalitetnom proizvodu koji će obogatiti asortiman i paletu proizvoda “Milksana”.

Kamerić ističe kako je ova godina za njih bila uspješna, a da iduće godine očekuju još bolje rezultate, prvenstveno zahvaljujući novom proizvodu.

Kada je riječ o novim proizvodima, u “Milksanu” planiraju i početak proizvodnje vrhnja za kuhanje, što će uslijediti u narednom periodu.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

agrokomercTešanjska AS grupa vlasnik je dvije trećine kladuškog Agrokomerca, i u kratkom vremenu uspjela je oživjeti proizvodnju čuvenih proizvoda nekadašnjeg prehrambenog diva.
Prošlog mjeseca je osposobljen i pogon za supe, uposleno je 30 novih radnika radi pokretanja treće smjene, što je dovelo do brojke od 130 stalno zaposlenih uz 50 sezonskih radnika, izvijestila je RTV USK.

Stari – novi proizvodi su spremni za distribuciju, a u decembru bi se trebali naći na policama trgovačkih centara.

Pokrenut je i novi proizvod u fabrici Topsa, finaliziraju se marketinške kampanje i tehnologija za pakovanje novih šest vrsta čokolada. Do kraja godine u prodavnicama će se naći i kafa Emina.

„Nadam se pozitivnom odzivu naših potrošača koji su vjerno prije 20-ak godina koristili tu kafu. Nadam se da će obnoviti tu svoju tradiciju ispijanja bosanske, odnosno turske kafe Emina“, kazao je za RTV USK Smail Korajlić, direktor ACFOOD-a, članice AS Group.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, potvrdio je za „Slobodnu Bosnu“ interes za preuzimanje i trećeg dijela prehrambene industrije velikokladuškog „Agrokomerca.

„AS Group je već preuzeo dvije proizvodne cjeline prehrambene industrije a svakako smo zainteresirani i za treću cjelinu kako bismo zaokružili porizvodnju u prehrambenom sektoru Agrokomerca. Želimo obnoviti prozvodnju konzumnih jaja i mesa koje ćemo distribuirati pod jedinstvenim robnim znakom AS“, rekao je Hrvić za „Slobodnu Bosnu“.

Hrvić kaže da AC Food, firma koja je ranije preuzela dio tvorničkih postrojenja Agrokomerca, namjerava obnoviti proizvodnju mesa i konzumnih jaja putem mreže kooperanata.

„Naša poslovna orijentacija jeste da razvijamo poslovnu saradnju s kooperantima. Želimo primijeniti pozitivno iskustvo velikih evropskih proizvođača hrane – niko od njih ne proizvodi sve, nego se oslanjaju na vlastitu mrežu kooperanata. U svojim najboljim danima,to je radio i Agrokomerc i mi namjeravamo nastaviti i usavršiti to pozitivno naslijeđe“, kazao je Hrvić.

Hrvić otkriva da namjerava oživjeti nekada čuveni bred kafe Emina, a velika očekivanja AS Group veže za tvornicu supa, majoneze i kečapa, što su nekada bili glavni tržišni aduti velikokladuške firme.

(SB)

Ocijeni...
(1 glasova)

tesanj1Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu, općina Tešanj dostigla je zaključno sa osmim mjesecom tekuće godine broj od 12.003 zaposlenih. Ovo je prvi put u historiji ove općine, jer su 1991. godine imali manje od 7000 zaposlenih.

“Prije tačno pet godina, 2012. godine, broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9001. Sada je ovaj broj veći za 3002 zaposlena, tj. veći je za 33%. Ovo je rezultat kontinuiteta politike razvoja koju u Tešnju provodimo u posljednjih 20 i više godina, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima naše općine u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta. Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima iz dva razloga. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju, i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobijaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i sa općinom Tešanj, budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike. I drugo, volio bih da smo dostigli i veći prosjek plaća. Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana”, izjavio je Suad Huskić Načelnik općine Tešanj.

Lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja, i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je primjer uspješnog lokalnog razvoja, smatra Načelnik općine Tešanj, te ističe: “Smatram da je došlo vrijeme da se neke prepreke daljem razvoju lokalnih zajednica, a koje su ugrađene u poreski sistem promijene. Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini, ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija, i na druge načine”

“Namjera nam je da potaknemo dijalog u javnosti o ovim temama, i s tim u vezi podržavamo novi, pravedniji i razvojni model raspodjele javnih prihoda koji će biti stavljen u funkciju napretka svih. Takav primjer je i inicijativa Zeničko-dobojskog kantona bazirana na Studiji koju je izradio Ekonomski fakultet”, navodi se u saopćenju iz kabineta Općinskog načelnika.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radnikUprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je nedavno listu 10 kompanija koje su u prvoj polovini 2017. godine izvršile najveće uplate PDV-a u BiH. Budući da među navedenim kompanijama postoji disbalans, onih iz Federacije BiH i onih iz Republike Srpske, ekonomski analitičari smatraju da dolazi do sve većeg jaza između dva entiteta, u zemlji koja je, ionako, prema svim pokazateljima među posljednjim u Evropi.
Od 10 bh. kompanija koje su u prvih šest mjeseci 2017. godine uplatile ukupno 388 miliona KM PDV-a, sedam ih je iz Federacije BiH, a tri s područja Republike Srpske. Riječ je o kompanijama koje su u tom periodu izvršile najveće uplate poreza na dodatnu vrijednost.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kazao je za Klix.ba da ovi podaci Uprave za indirektno oporezivanje, ali i bilo koji drugi ekonomski indikatori u posljednje tri godine u BiH, pokazuju da dolazi do sve većeg ekonomskog jaza između dva entiteta.

"Ono što je interesantno jeste da se taj jaz povećava. Isprva je krenuo neproporcionalno visokim odnosom ukupne zaduženosti, odnosa BDP-a entiteta Republike Srpske u odnosu na entitet Federacija BiH, a kasnije se nastavlja kroz niz socijalno-ekonomskih indikatora koji pokazuju da su životni standardi apsolutno različiti", kazao je Čavalić, dodavši da u Federaciji BiH ima određenih kantona koji će se po svojoj ekonomiji u dogledno vrijeme moći mjeriti s Republikom Srpskom.

Čavalić ističe da podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uz ostale ekonomske indikatore, potvrđuju da postoji veliki srazmjer između dva entiteta.

"U dogledno vrijeme se očekuje, a već su politički predstavnici Federacije BiH ranije govorili o tome, aktueliziranje pitanja raspodjele prihoda ostvarenih po osnovu indirektnih poreza. Na državnim organima upravljanja treba riješiti pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Teško je procijeniti kolika je sada razlika po postojećem modelu raspodjele, odnosno koliko jedan od entiteta nezasluženo ili neopravdano dobiva. Nemamo tačne podatke i trebalo bi izvršiti široku analizu. Bilo bi dobro da predstavnici Federacije BiH budu nosioci tih aktivnosti, da se ta analiza uradi u saradnji s Upravom za indirektno oporezivanje. Na osnovu te analize bi se moglo argumentovano govoriti o pitanju raspodjele tih sredstava. Nekoliko puta se govorilo o tome, ali diskretno i stidljivo", poručio je Čavalić.

Naš sagovornik je napomenuo da ne želi ostaviti utisak da je Federacija BiH mnogo razvijenija od Republike Srpske, imajući u vidu generalnu ekonomsku sliku da je Bosna i Hercegovina jedna od najnerazvijenijih država u Evropi.

Ekonomski analitičar Muris Čičić rekao je za Klix.ba da je u entitetskim razlikama, po privrednoj snazi, uvijek bio takav odnos: dvije trećine Federacija BiH - jedna trećina Republika Srpska.

"Republika Srpska je prema ekonomskim parametrima uvijek zauzimala tu poziciju, blizu jedne trećine Bosne i Hercegovine. Mada se u posljednjih nekoliko godina primjećuje da znatno zaostaju", kazao je u kratkoj telefonskoj izjavi Čičić.

Dodao je da se počinje javljati nesrazmjer u svakom pogledu, u pogledu stranih investicija, domaćih investicija, privrednog rasta i razvoja.

"Pokazuje se da je u Federaciji BiH na djelu pozitivnija privredna, poslovna atmosfera... Manje je politikanstva, a više životnih stvari... Taj nesrazmjer se počinje sve više javljati i to je problem za cijelu državu", zaključio je Muris Čičić.

(Klix.ba)

četvrtak, 02 Novembar 2017 00:00

Novi uspjeh: TOPS na policama slovenskih trgovina

Ocijeni...
(0 glasova)

topsVelikokladuška prehrambena industrija AC FOOD realizirala je nove značajne isporuke biskivita Tops i ostalih Agrokomercovih proizvoda na tržište Slovenije, ušavši u trgovačke lance kao što su francuski E’Leclerc, markete Jager, Fama, itd. Do kraja ove ili početkom iduće godine očekuje se ulazak Topsa u Mercator, Spar, Tuš, te na benzinske pumpe Petrol, i druge maloprodajne lance na slovenskom tržištu.

“Ovo nije naš prvi ulazak na slovensko tržište, ali je početak ozbiljnijeg širenja. Kao i ranije, naš sada već regionalno poznati brand Tops, prvi otvara vrata trgovina na stranim tržištima, tako da nakon njegovog ulaska očekujemo plasman i ostalih Agrokomercovih proizvoda. Slovenci su oduševljeni Topsom, i veoma brzo su reagirali na njegov kvalitet. Uvjereni smo da je ovo tek početak još jedne uspješne priče Agrokmerca na jednom inozemnom tržištu”, izjavio je Smail Korajlić direktor kompanije AC FOOD koja je nedavno preuzela proizvodnju Agrokomercovih brandova u Velikoj Kladuši.

Tops se u Velikoj Kladuši proizvodi od 1980. godine i jedan je od najpoznatijih brandova te vrste u regiji. U AC FOOD-u su sredinom ove godine pokrenuti procesi inoviranja ovog branda sa novim okusima i pakovanjima, u smislu daljeg jačanja tržišne pozicije, ali i udovoljavanja očekivanja ljubitelja ovog biskvita. Nova pakovanja Topsa očekuju se na tržištu krajem ove godine.

Osim Slovenije, AC FOOD izvozi Agrokomercove proizvode još u SAD, Hrvatsku, Irak, Srbiju, na Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju i Austriju.

(Oslobođenje)

Stranica 8 od 16

S5 Box