Vijesti iz regiona
Region

Region (124)

srijeda, 01 Avgust 2018 00:00

Podjela Kosova kao uvod u podjelu BiH

Ocijeni...
(0 glasova)

kosovo2Novi javni diskurs u medijima o podeli Kosova teško je prihvatiti ozbiljno, imajući u vidu da je to do sada bila samo jedna od skoro beskorisnih poluga pritisaka zvaničnog Beograda na tok Briselskih pregovora.

Ulogu „lošijeg policajca“ u dijalogu između Beograda i Prištine imao je ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, sa metaforičkim ali veoma jasnim predlozima o „trajnom razgraničenju“ između Srba i Albanaca na Kosovu.

Krajem jula direktno i šovinistički o razgraničenju se izjasnio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Bez obzira na utemeljenost teze o podeli Kosova, obnavljanje političke retorike o crtanju novih etničkih karata imaće svoje posledice najmanje povoljne po mir i stabilnost u regionu, posebno u BiH.
Zastrašivanje EU 'velikom Srbijom'

Komentarišući otvoreno pismo episkopa raško-prizrenskog Teodosija o odlasku i prodaji imovine Srba sa Kosova zbog gotovo svakodnevnih medijskih izjava u vezi podele Kosova, Vučić se drsko i preteći izrazio da ukoliko ne bude razgraničenje sa Albancima, srpski narod treba da se spremi da za 40 godina brani Vranje.

Jer tobože demografija je najbolje albansko oružje.

Za odbranu se sprema i premijer Kosova Ramuš Haradinaj, ali ne pelenama. Za njega ideja o podeli Kosova ili razmena teritorije sa Srbijom znači – rat.

Republika Srpska i separatistička retorika njenog predsednika Milorada Dodika još jedna je poluga pritiska na Briselske pregovore. Zastrašuje se ne samo EU, već i ceo region ratovima i obnavljanjem Velike Srbije, barem tih ostataka što su od nje od devedesetih godina ostali.

Dodik, koji je uveliko u predizbornoj kampanji, smatra da „rešavanje pitanja statusa Kosova ne treba odvajati od pitanja statusa Republike Srpske“. Za njega je „konačni okvir“ savez Republike Srpske sa Srbijom i „dijelovima koji mogu perspektivno da kontrolišu, kao što je sjever Kosova, uz jačanje snage autoriteta srpskog naroda u Crnoj Gori, koje bi trebalo da približi Srbiji Crnu Goru“.
Licemerno prijateljstvo sa Rusijom

Dva su važna momenta u ovoj, na prvi pogled, drugorazrednoj političkoj predstavi: rasklimavanje postojećih mirovnih sporazuma i stvaranje okolnosti za novo prekrajanje granica.

Dejtonski i Kumanovski sporazum potpisani su nakon vojnih intervenicja NATO i predstavljaju svojevrsni simbol, pre svega američkog prisustva na Zapadnom Balkanu.

Rusija je ta kojoj najviše odgovara dezavuisanje i postavljanje pod pitanje rezultat američkog mešanja na prostoru bivše Jugoslavije. Cilj Moskve je zaustavljanje novog proširenja NATO-a na istok, kao i onemogućavanje širenja modela, primenjenog na Balkanu, američkog prisustva na prostoru bivšeg SSSR – u Ukrajini i Gruziji.

Situacija je mnogo ozbiljnija nego što sa malih ekrana i društvenih mreža izgleda. Rusi su planirali nerede u Crnoj Gori, kao i sprečavanje konačnog rešavanja makedonsko-grčkih pregovora oko imena Makedonije.

Licemerno prijateljstvo završilo se proterivanjem dvoje ruskih diplomata i zabranom ulaska za još dvoje zbog pokušaja da ugroze sporazum sa Makedonijom. Skandal je delimično rasvetlio veze ruskih diplomata i biznismena sa grčkim desničarima, pravoslavnom crkvom i organizovanjem masovnih protesta, a akcija je simbolički izvedena pred sam početak samita NATO u julu.

Makedonci su zato korak bliže NATO-u i korak dalje od podela.

Iako je rusko Ministarstvo spoljnih poslova demantovalo medijske napise kosovskog lista „Gazeta ekspres“ da se Donald Tramp za vreme samita u Helsinkiju sa Vladimirom Putinom složio sa predlogom da Srbija prizna nezavisnost Kosova u zamenu za teritorije, takav način produbljavanja krize odgovara Rusima jer bi samnjio pritisak na Moskvu.

Rusija igra igru strpljenja: čeka tolerisanje aneksije Krima i odustajanje od sankcija u zamenu za zajedničko rešavanje konflikta na istoku Ukrajine.
Buđenje identiteta prošlosti

Drugi momenat koji bi mogao imati šire dramatične posledice je, kako ga naziva novinar i politički analitičar Mirnes Kovač, sistematsko buđenje predatorskog identiteta kod bosanskih Srba, koji Dodik ciljano podstiče kontinuiranom politikom negiranja najtežih zločina i genocida.

Dodikovo razglabanje hipoteze za ruski Sputnjik o novom vojnom konfliktu u Bosni, ko bi protiv koga ratovao i ko bi kako prošao u tom hipotetičkom sukobu, Kovača podseća na početak devedesetih kada je sličnu raspravu u Skupštini Republike BiH vodio Radovan Karadžić.

Priča o podeli Kosova je opasna, bez obzira na to da li je ona samo Vučićev preteći manevar, ili, pak, realna akcija da se uz podršku Rusije za tu ideju pridobije haotični Donald Tramp.

Bez zavaravanja, nesrazmerna podela Kosova na „srpski sever“ i „albanski jug“ sve vreme postoji i ona je noćna mora za Prištinu.

Ta podela je jedan od razloga zbog čega se odugovlači formiranje Zajednice srpskih opština. Kada se govori o „izdaji srpskih interesa na Kosovu“, srpski nacionalisti pre svega misle na stavljanje severa pod punu kontrolu kosovskih vlasti.

Zbog toga je zvanični Beograd Severnu Mitrovicu prepustio srpskim kriminalnim strukturama, a ne Prištini.
Napeti pregovori i niz sporazuma

Da mu je sever važniji od preostalih srpskih enklava, Vučić je pokazao poslednjih dana u izjavama drastično umanjujući broj srpskih kuća južno od Ibra i govoreći za više srpskih mesta da „tamo više nema nikog“.

Episkop raško-prizrenski Teodosije u svom pomenutom pismu veoma je direktan kada kritikuje princip teritorijalnih razgraničenja i stvaranje novih etnički kompaktnih teritorija koji je i bio uzrok stradanja nevinih ljudi tokom ratova devedesetih i koji predstavlja kontinuiranu pretnju regionu.

Iako se zvanično razgraničenje i razmena teritorija na severu Kosova i jugu Srbije možda nikada ne desi, najverovatnije da će decenije raznih veoma napetih pregovora i niza sporazuma samo podsticati predstavnike manjina da napuštaju mešane sredine.

O novim razgraničenjima teritorija po etničkom principu u BiH sanja ne samo Dodik. Planovi o trećem entitetu nikad nisu prestajali da budu aktuelni.

Etnička homogenizacija uz podizanje svesti o ujedinjavanju svih srpskih zemalja stvoriće na terenu novu političku realnost. Po svemu sudeći, to će biti nacionalističke politike sa kojima bi trenutno stanje postojećih mirovnih sporazuma iz devedesetih godina, postignutih uz pomoć Zapada, postalo potpuno neodrživo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Boris Verga (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

hrvatska1Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić najavio je da će sa po 100.000 kuna (oko 25 hiljada maraka) subvencionirati kupovinu deset kuća na području grada kako bi potaknuo doseljavanje u taj gradić koji je, prema zadnja dva popisa, izgubio hiljade stanovnika.

Zato gradonačelnik ima ideju koju misli početi primjenjivati od 1. januara iduće godine.

"Sada dobru kuću u Vrbovskom možete kupiti za 30-40 tisuća eura. Imamo dosta ljudi koji već u Vrbovskom rade, no ovdje ne žive. Prvenstveno je njima namijenjena ta mjera. Želimo naš grad repopulirati, neka prednost imaju oni koji već ovdje rade, kasnije i oni koji se žele doseliti i započeti vlastiti posao. Deset obitelji koje se jave na natječaj i zadovolje uvjete dobit će po 100.000 kuna za kupnju novog doma u našem gradu. A praznih kuća ovdje imamo na desetke, pa neka onda netko u njima i živi. Tih milijun kuna pronaći ćemo, otvorit ćemo mjesta u proračunu", rekao je Mufić za Večernji list.

(Fena)

Ocijeni...
(2 glasova)

logorHrvatska policija uhapsila je na graničnom prelazu Ličko Petrovo Selo bivšeg komandanta logora Manjača u BiH, Danu Lukaića, koji je navodno osumnjičen za ratne zločine, javlja HRT.

Hrvatska televizija navodi da je Lukaić bio komandant srpskog koncentracionog logora Manjača i da je navodno priveden u Zagreb.

Mladen Ivanić, član Predsedništva BiH, rekao je da je informisan o hapšenju Lukaića, dodaje HRT.

“Ovdje, kao što znate, nema telefonske veze, ali mi smo pokrenuli neke aktivnosti drugim putem”, rekao je Ivanić, koji je prisustvovao komemoraciji za žrtve ustaškog logora Jadovno.

“Osumnjičeni je priveden u prostorije PU zagrebačke gdje su provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđene osnove sumnje da je osumnjičeni tijekom rujna 1992. godine u logoru ratnih zarobljenika ‘Manjača’ pored Banja Luke, kao tadašnji pripadnik sigurnosnih službi JNA i Vojske Republike Srpske, u više navrata zapovjedio podređenim pripadnicima Vojske Republike Srpske da nečovječno postupaju prema ratnim zarobljenicima nanošenjem patnji i ozljeda tjelesnog integriteta i zdravlja, u čemu je povremeno i sam sudjelovao, kršeći pravila međunarodnog prava, uslijed čega je više ratnih zarobljenika zadobilo teške tjelesne ozljede“, saopćeno je iz MUP-a Hrvatske, prenosi agencija Anadolija.

Program kasnio zbog hapšenja
U organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banja Luke, u Jadovnom i kod Šaranove jame na Velebitu obilježeno je sjećanje na stradale u Drugom svjetskom ratu, a program je kasnio gotovo dva sata jer je hrvatska policija na graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo uhapsila Danu Lukaića.

Dušan Bastašić, predsjednik udruženja “Jadovno 1941.”, kazao je da je Hrvatska policija smatrala da Lukaića treba privesti.

“Nemam tačnih informacija o čemu se radi. Znam samo da se radi o čestitom i poštenom čovjeku”, rekao je Bastašić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da je nedopustivo hapšenje pukovnika Vojske RS-a Daneta Lukajića u Hrvatskoj zbog navodnog ratnog zločina u logoru Manjača, napominjući da to nije u jurisdikciji hrvatskog pravosuđa.

Dodik je u izjavi Srni rekao da je uvjeren da će srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić protestovati i tražiti od hrvatskih vlasti da što prije osiguraju Lukajićevo puštanje na slobodu.

“Hapšenje oficira Vojske Republike Srpske je neprihvatljivo, nedopustivo”, poručio je predsjednik RS-a, prenosi RTRS.

Dodik je naveo da Hrvatskoj očigledno smeta obilježavanje Dana sjećanja na žrtve u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, te da smatra da bi bilo korisno da pokažu poštovanje prema mjestima kao što je Jadovno, gdje je stradao veliki broj Srba.

Osude organizacija iz RS-a
Organizacija starješina Vojske Republike Srpske najoštrije je osudila hapšenje Lukajića, tvrdeći da za to nema nikakvog osnova.

Predsjedništvo te organizacije traži od institucija bh. entiteta Republika Srpska i institucija Bosne i Hercegovine da energično protestuju kod hrvatskih vlasti zbog hapšenja Lukajića i odmah zatraže njegovo puštanje na slobodu.

U saopštenju za medije ta organizacija navodi da “nacionalističkoj Hrvatskoj smeta obilježavanje stradanja Srba od ustaških vlasti, od strane udruženja srpskog naroda čiji je član pukovnik Dane Lukajić”. Time se, kako kažu, žele zaplašiti svi koji dolaze da se poklone žrtvama stravičnih zločina ustaške vlasti u NDH, u Drugom svjetskom ratu, prenosi agencija Tanjug.

Starješine VRS-a smatraju da je postupak Hrvatske “izraz euforije ustaštva koje je snažno okupiralo sve segmente društva”.

Na hapšenje Lukajića reagovala je i Međunarodna Komisija za otkrivanje istine o Jasenovcu sa sjedištem u Londonu, navodeći da ovo nije prvi put da vlasti Hrvatske hapse i privode hodočasnike i učesnike Međunarodnih Konferencija o Jasenovcu, Jadovnom i komemoracija žrtava hrvatskog genocida.

Podsjećaju na slučaj Mileta Dakića koji se vraćao iz Banje Luke kao učesnik Međunarodne Konferencije o Jasenovcu i koji je uhapšen u prisustvu akademika Srboljuba Živanovića, predsjednika Međunarodne Komisije, koji je potpisao saopštenje dostavljeno medijima.

Dakić je, podsjećaju, proveo skoro dvije godine u zatvoru odakle je pušten bez ikakvog dokaza o krivici.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

crnagoraU Crnoj Gori nema kampova za migrante i ta zemlja neće biti njihovo prihvatilište u ime Evropske unije, izjavio je crnogorski premijer Duško Marković.

Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Milana Kneževića tokom premijerskog sata, Marković je istakao da su stabilnost i sigurnost građana u prvom planu te da je država sistematski sposobna da to osigura.

"Pažljivo pratimo debatu u okviru EU-a i kako se nositi sa uzrocima migratornog talasa. Iako nije istog obima kao 2015. godine, Vlada radi na svim poljima kako bi bolje regulisali migracijske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju", rekao je on, javlja agencija Tanjug.
Crna Gora prati politiku i standarde EU-a

Marković je kazao da je, u slučaju masovnijeg dolaska migranta do Crne Gore, planirana sanacija jedne granične karaule u kojoj bi se smjestili, prenosi Radio-televizija Crne Gore.

"To je jedan od instrumenata na odgovor mogućim migracijskim izazovima u budućnosti. Njegova brza realizacija doprinijeće jačanju zaštite osnovnih prava migranata i njihovom bezbjednom i humanom prijemu", rekao je Marković.

On je dodao da će Crna Gora nastaviti pratiti politiku i standarde EU-a, jer kao zemlja kandidat želi doprinijeti konačnom rješenju tog složenog pitanja.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

srbijaSkupština Srbije usvojila je amandman na prijedlog izmjene Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, koji su predložili poslanici Lige socijaldemokrata Vojvodine.

Usvojeni amandman na Zakon predviđa da će svaki poslanik u srbijanskoj Skupštini moći govoriti na svom maternjem jeziku.

Tako i poslanici bošnjačke nacionalne manjine u Skupštini imaju pravo obraćati se na bosanskom jeziku, prenosi agencija Patria.

Ovaj amandman predviđa da se proširi pravo na obraćanje narodnih poslanika na svom maternjem jeziku i na one koji pripadaju manje brojnim nacionalnim manjinama.

Amandman se odnosi na Član 10. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, koji predviđa da narodni poslanik, koji je pripadnik nacionalne manjine čiji broj u ukupnom stanovništvu Srbije dostiže dva posto, ima pravo na sjednicama Narodne skupštine obraćati se na svom maternjem jeziku.
Afirmiranje brojnih manjina

Poslanici LSV-a su istakli da bi zakonskim prijedlogom bez njihovog usvojenog amandmana bili onemogućeni Slovaci, Hrvati, Rusini, Romi, Bugari, Rumuni, Vlasi ili Makedonci da se Narodnoj skupštini obrate na svom maternjem jeziku.

Usvojeni amandman poslanika LSV-a proširuje pravo na obraćanje narodnih poslanika na svom maternjem jeziku na sve one koji pripadaju nacionalnoj manjini koja ima formiran nacionalni savjet.

Na taj način će se u potpunosti afirmirati i manje brojne nacionalne manjine, a ne samo one koje imaju većeg udjela u ukupnom stanovništvu Srbije.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

saobracajProtest zbog cijene goriva organizovan je širom Srbije, a u glavnom gradu Beogradu zastoj je trajao jedan sat.
Na društvenim mrežama objavljene su fotografije beogradske Gazele na kojoj vozila stoje. Gužve je bilo i na drugim mjestima koja su redovno problematična - Autokomandi, u Kneza Miloša, Bulevaru despota Stefana... Pojedini vozači su izašli iz vozila i stajali su nasred mosta. Automobilima nije bilo moguće proći u smjeru ka gradu, a gužve je bilo i ka Novom Beogradu.
Vozači su sjedili na okolnim travnatim površinama, slušali muziku i zaigrali fudbal.

Kako javlja B92, vozila su stajala u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu, Kraljevu, Zaječaru, Šapcu, Čačku, Leskovcu, Prokuplju, Aranđelovcu, Subotici...

Protestovali su i u Novom Pazaru u koji se nije moglo ući iz pravca Raške.
Saobraćaj je u svim gradovima normalizovan nakon 18 sati, ali je putem društvenih mreža dogovoren novi zastoj sljedeće sedmice u jutarnjem terminu, piše Blic.

Nije poznato da li je policija zapisivala vozače koji su učestvovali u protesti. Hitna pomoć i vozači javnog gradskog prijevoza kazali su kako otežano dolazili do potrebnih lokacija.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

vucic2Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da je stav Srbije kristalno jasan po pitanju Bosne i Hercegovine i poručio da oni koji drže predavanja i lekcije Srbiji treba malo da se zaustave.

Vučić je, upitan za stav Srbije u vezi s pozivom predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika na državno ujedinjenje RS-a i Srbije, rekao da ne razumije potrebu koju neki iz regije imaju stalno da isputuju stav Srbije, koji je potpuno jasan.

"Sto puta sam rekao da Srbija poštuje Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet BiH, kao i entiteta RS unutar BiH. Milion sam puta rekao to i nikada drugačiju izjavu niste čuli", rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

BiH dobar susjed
I pored toga, dodao je, traži se od Srbije da se nekome pravda.

"Ne pada mi napamet da se pravdam za stavove koji su kristalno jasni, čisti kao suza, dok stavovi drugih ne samo da nisu jasni, već i nisu dobronamerni prema nama", rekao je on.

Istakao je da je BiH dobar susjed i da želi dobre odnose sa njima: "U stanju ću biti još mnogo toga da istrpim, ali malo se zaustavite s tim."

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u četvrtak je pozvao dužnosnike na najvišim pozicijama u Republici Srbiji da nedvosmisleno osude Dodikove grube nasrtaje na teritorijalni integritet i suverenitet BiH, pri čemu i Srbiju, kako je rekao, na krajnje provokativan način stavlja u funkciju svoje konfliktne predizborne kampanje.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

radijacijaIako je u svakodnevnom životu manje poznato, prirodni plin radon koji se nalazi posvuda oko nas u  životnom prostoru, drugi je najveći uzročnik karcinoma pluća. Poslije pušenja, Tako ga je svrstala Svjetska zdravstvena organizacija. Iz istih razloga i zbog najnovijih naučnih spoznaja o narastajućem prisustvu i štetnosti ovog prirodnog ubice, Evropska unija je 2013. propisala i posebnu Direktivu za radon koja je stupila na snagu početkom februara ove godine, a ovih dana je iz Brisela naređena dodatna provjera njene primjene u svim zemljama članicama.

E, upravo ovaj posljednji potez Generalne direkcije EU-e za energiju koja je zajedno s Evropskom agencijom za atomsku energiju - EURATOM sunadležna za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, u nekim mlađim članicama EU izazvala je neočekivanu  uznemirenost javnosti jer su, zahvaljujući novinarima, prvi put u javnost dospjeli službeni podaci o koncentracijama radona u životnoj sredini u tim zemljama.

Iako sve države članice EU-a (i one koje imaju ambiciju jednoga dana to biti) imaju stručna državna tijela za radiološku i nuklearnu sigurnost, neke od njih ni do danas nemaju obavezujuće Akcione planove za radon. Hrvatska je, na primjer, tek sredinom februara dobila Radnu grupu za izradu nacionalnog akcionog plana za nadzor na ovim radioaktivnim prirodnim ubicom, koji bi trebalo da bude odobren do kraja godine. Radna grupa je formirana pri Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost koji, kao i u većini država-sljednica bivše Jugoslavije, korijene vuče iz 80-tih godina prošlog stoljeća i tadašnjeg saveznog zakonodavstva iz ove oblasti. Međutim, sva mjerenja prisutnosti radona u zraku su sve do ovih dana u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Grčkoj i svim zemljama tranzicije, bila uglavnom predmetom znanstvenih istraživanja i državne statistike. Informacije o njegovoj koncentraciji u životnoj sredini bile su namijenjene isključivo nacionalnim vladama i parlamentima, te za potrebe nadležnih međunarodnih tijela kao što su već spomenuta Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna agencija za atomsku energiju i EU.
Djeca su najugroženija

Uznemirenost hrvatske javnosti ovih dana su izazvale medijske vijesti o nedozvoljenim dozama radona na više lokacija u ovoj zemlji, a u nekim objektima u Istarskoj županiji među kojima je i veliki broj osnovnih škola i vrtića, koncentracija ovog radioaktivnog plina je bila četverostruko veća od maksimalno dozvoljene -  1200 bekerela po kubnom metro zraka umjesto maksimalno dozvoljenih 300 mjernih jedinica.

Dodatni strah, a u nekim istarskim općinama i paniku, izazvala su zvanična tumačenja fizičara i drugih resornih stručnjaka po kojima radon nastaje sam po sebi, prirodnim procesom radioaktivnog raspada radija, da se iz zemlje širi kontinuirano i da ga u manjim ili većim, dozvoljenim ili nedozvoljenim dozama, ima svakodnevno u svakom životnom prostoru -  u zemlji, zraku i vodi, te da se prikrada i u sve zatvorene prostore u kojima je zbog povećane koncentracije i neprovjetrenosti, najopasniji po ljudsko zdravlje. Sva živa bića su, kaže struka, od rođenja do smrti izložena djelovanju jonizirajućeg zračenja u kojem radom ima glavnu ulogu. Ovaj radioaktivni plin je, navodno, najveći prirodni izvor zračenja živih bića i okoliša, jer čini više od pola doze godišnje radijacije koju primamo iz svih drugih radionukleida zajedno.

Radon je, eto, nus-produkt geološke strukture našeg planeta i tu se ništa ne može promijeniti. Od ćudi prirode najčešće ne možemo pobjeći, svi uzrasti i svi slojevi društvene hijerarhije su u milosti i nemilosti majke prirode. Pa i vlast koja je, čini se, najmanje svjesna svoje svjetovnosti. No, može li se ipak za čovjeka učiniti više? Može li zdravlje nacije biti važnije od statistike ili naučnih pokusa?
Pouke hrvatskog slučaja

Primjer susjedne Hrvatske je više nego poučan. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u sadašnjem kapacitetu i s nadležnostima, osnovan je Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti iz 2013., dakle tek u godini u kojoj je Hrvatska primljena u EU. Samo dvije godine poslije, u nekim područjima u Hrvatskoj su utvrđene povišene doze koncentracije radona u zraku i vodi, ali takvi nalazi nisu bili dostupni javnosti zbog koje i Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i sam Državni zavod postoje, već su pohranjeni u službene ladice, dio podataka je objavljen na službenoj web-stranici Zavoda, a dio je složen u godišnje izvještaje o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. I time je, eto, ovaj renomirani Državni zavod završio svoju društvenu misiju!?

Štaviše, iz ureda ravnatelja ovog Zavoda je ovih dana pojašnjeno da oni "kao državna ustanova" nemaju zakonsku obvezu bilo koga obavještavati o svojim nalazima. "Rezultate mjerenja radioaktivnog plina radona smo dužni objaviti samo na radonskom zemljovidu na našem portalu, a tamo gdje se pokaže da su vrijednosti štetnog plina veće od dozvoljenih, uradit ćemo posebni Akcijski plan za suzbijanje rizika. Plan aktivnosti za radon u Hrvatskoj trebalo bi da bude završen do kraja godine, a za povećane vrijednosti radona tek ćemo utvrdit određene preporuke", izjavio je tim povodom direktor ovog zavoda Saša Medaković, svjesno ili nesvjesno potvrđujući da Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u ovoj zemlji kao i većini drugih država u tranziciji upravo postoji zbog samog sebe, zbog vlade, države i godišnjih izvještaja. Ne zbog građana koji finansiraju i Državni zavod, i Vladu, i državu, i izradu godišnjih izvještaja.
Kakvo je stanje u BiH?

Kao i ostale sljednice bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je imala solidnu osnovu za organiziranje kvalitetnih mehanizama monitoringa jonizirajućeg zračenja na svom teritoriju od sticanja neovisnosti. Međutim, tek u oktobru 2007. godine, dobila je, u Briselu visoko ocijenjen, Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti, a ubrzo zatim i državno regulatorno tijelo za ovu oblast. Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, nezavisno je ekspertno tijelo u nadležnosti Vijeća ministara.

Zakonom o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini utvrđen je "sistem kontrole nad izvorima jonizirajućeg zračenja, zaštita ljudi, sadašnje i budućih generacija, kao i okoline od ekspozicije (proces izlaganja jonizirajućem zračenju) ili potencijalne ekspozicije jonizirajućem zračenju". Cilj ovog Zakona je "osigurati zaštitu od jonizirajućeg zračenja - radijacijsku i nuklearnu sigurnost građana Bosne i Hercegovine na sljedeći način: a) Uspostaviti i implementirati sistem koji omogućava razvoj i korištenje izvora jonizirajućeg zračenja u skladu sa zahtjevima za zaštitu zdravlja ljudi i sigurnosti; b) Uspostaviti i održavati regulatorni program za izvore jonizirajućeg zračenja i time osigurati kompatibilnost s međunarodnim standardima o sigurnosti izvora zračenja i za zaštitu od jonizirajućeg zračenja; c) Osnovati državno regulatorno tijelo za radijacijsku i nuklearnu sigurnost s odgovarajućim nizom funkcija i odgovornosti, te potrebnim resursima za uspostavljanje regulatorne kontrole".

Državna regulatorna/regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, iako zbog budžetskih restrikcija tek polovično kadrovski popunjena, u međuvremenu je izrasla u respektabilno ekspertno tijelo koje se vlastitim aktivnostima, godišnjim planovima rada i inicijativama, za kratko vrijeme uspjelo inkorporirati u sve relevantne međunarodne organizacije i radna tijela zadužena za kontrolu nuklearnih aktivnosti, te u tijela za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Međutim, u našoj zemlji je kao i u većini drugih država tranzicijskog kruga, forma bila i ostala važnija od suštine.
Suštinu je 'pojela' forma

Po ovoj pogubno lošoj birokratskoj navici, godišnji izvještaji o stanju nuklearne i radijacijske sigurnosti u Bosni i Hercegovini, Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara su podneseni tek od 2013. godine, a informacije o dozama jonizirajućeg zračenja u svakodnevnom životnom prostoru ni do danas nisu postale dio javnog diskursa. Zašto? Zato što još niko iz Brisela nije naredio-

Takvi nalazi ostaju u ladicama Vijeća ministara, u parlamentarnim klupama, godišnjim izvještajima koji su do sada bili izvan dosega najšire javnosti i eventualno u uskim naučno-stručnim krugovima. Ni mediji se ovom temom do sada uglavnom nisu bavili.

Uprkos svim dosadašnjim godišnjim izvještajima o radu državne agencije DARNS, za potrebe ovoga teksta nigdje nisam mogao pronaći podatak o tome da li se ikada do sada ovo državno tijelo bavilo uzorkovanjem radioaktivnog radona i eventualnim mapiranjem područja s povišenim ili nedozvoljenim dozama ovog opasnog prirodnog plina. Imajući, međutim, u vidu da u BiH i dan-danas zuba vremena izjeda na desetine metalnih i betonskih skeleta nekadašnjih industrijskih pogona, takve lokacije bi potencijalno mogle biti izvorištem visoke radijacije. Neovisni stručnjaci također upozoravaju da je i geološka struktura pojedinih područja naše zemlje pogodna za radonska isparavanja (stjenovito tlo). Zbog svega toga, tvrde stručnjaci u sjedištu EU, krajnje je vrijeme da se sa forme pređe na suštinu: da zdravlje nacije bude važnije od godišnjih izvještaja o radu nadležnih državnih tijela, koja su do sada, očito, bila sama sebi svrha.
Nema mjesta panici

Pripremajući se za ovaj tekst i pismeno sam se obratio nadležnima u DARNS-u u Sarajevu s molbom da mi se ustupe informacije o tome "da li su i kada obavljana ikakva mjerenja koncentracije prirodnog radioaktivnog plina radona u zraku u Bosni i Hercegovini", te "gdje je moguće pronaći Izvještaj o tome  za 2017. godinu". Podsjetio sam da je najnoviji izvještaj o tome Vijeće ministara usvojilo prije mjesec dana, 26. aprila, te da takav izvještaj nisam uspio pronaći na web-stranici Vijeća ministara, niti među godišnjim izvještajima Državne regulatorne agencije DARNS. Odgovor nisam dobio. No, imajući u vidu da se informacije u vremenu "globalnog sela" ne mogu dugo skrivati, za povjerovati je da će javnost u Bosni i Hercegovini kao ovih dana u Hrvatskoj, uskoro saznati da li su i koliko građani ozračeni iz prirode, jesu li koncentracije radiokativnog radona u granicama dozvoljenog, te šta se preduzima s državnog nivoa ukoliko negdje takve doze prelaze granicu zdravstveno dopuštenog zračenja.

Prema Direktivi Evropske komisije smatra se da su koncentracije radona manje od 300 bekerela po kubnom metro zraka u životnom prostoru ili u objektima, zdravstveno prihvatljive, odnosno da je uz takve doze ozračenja radonom rizik od karcinoma zanemariv. Uznemirenosti ili panike, dakle, ne bi trebalo biti sve dok se ne dokaže da opasnost po kolektivno zdravlje ljudi eventualno postoji.

Iako se za ovaj radioaktivni plin i njegovu rizičnost po životnu sredinu naučno zna još od 1900. godine, o konkretnim posljedicama radonskog zračenja se i u mnogim zemljama članicama EU-a sve donedavno nije  govorilo u javnosti. Među zemljama koje su najsvjesnije rizika ovog radioaktivnog plina po zdravlje nacije su skandinavske zemlje, Irska, Njemačka i Češka. Od zemalja regiona svaka od njih ima državne resore za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, većina ih ima i Akcione planove i dobre formalne odnose s međunarodnim institucijama. Ono što nedostaje je svjesnost o tome kome takvi mehanizmi služe.

Hrvatska, primjerice, iako članica EU od početka jula 2013. nije razmišljala o Akcionom planu za radon sve dok u februaru ove godine Direktiva za radon iz Brisela nije stupila na snagu. Ovom direktivom je svakoj članici nalaženo donošenje godišnjeg akcionog plana i poduzimanje svih drugih mjera zaštite od prekomjernog zračenja ljudi i prirode radiokativnim zrakama ovog podmuklog zemnog ubice.

Šta bi, pitanje je, bilo s kancerogenim radonom u Hrvatskoj, i do kada bi se ljudi i djeca trovala ovim opasnim plinom u Istri, da nije bilo evropske Direktive o kontroli prisustva radona u domovima, školama i vrtićima, u životnom okolišu? Zašto baš u svakoj oblasti života i rada u tranzicijskim zemljama, mjeru i standarde moraju uspostavljati autoriteti izvana?  Da li je moguće da je i nakon četvrtstoljetnog postojanja novonastalih balkanskih država, država sama sebi svrha i cilj, a građanin tek biračka mašina, statistički podatak ili sredstvo državnopolitičkoj ‘eliti’ za manipulaciju nacionalnim strastima? Zašto su državi toliko nebitni građani? Čak toliko nebitni da su im važniji i loše izrežirani politički trileri od zdravlja nacije!

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Zekerijah Smajić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

vucic3Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u intervjuu beogradskom tisku da će rješenje kosovskog problema, kakvo god ono bude bilo, ujedno biti i njegov kraj u politici.
"Kada je riječ o rješenju za Kosovo - nadam se rješenju. Znam, kakvo god rješenje bilo, to je moj kraj u politici", rekao je Vučić za beogradski list Kurir uz 15. obljetnicu tiskanja tog lista.

Na pitanje da objasni na što točno misli kad kaže kraj, Vučić je to prokomentirao tumačeći mentalitet svojih sunarodnjaka.

"Srbi su takvi. Srbi mi nikad neće oprostiti svoju bolju budućnost i mir. Dakle, u Srbiji se slave samo porazi i ratovi", rekao je Vučić.

"Poštovali smo samo one koji su bili ratni vojskovođe i nikoga više. Sasvim sam siguran da za bilo kakvu odluku o Kosovu neću imati ni razumijevanja niti većinsku podršku našeg naroda, ali siguran sam da ću za to imati drugačije sagledavanje u budućnosti i drugačije sagledavanje kroz povijest - moje uloge i onoga što je moglo i trebalo napraviti", rekao je Vučić istaknuvši da nije spreman dati Kosovo "nizašto".

"I ako mislite da sam spreman sutra im (kosovskim Albancima) reći: 'Evo vam nezavisno Kosovo nizašto' - nisam spreman", naglasio je predsjednik Srbije izbjegavajući odgovoriti što on smatra prihvatljivim rješenjem.

"Mislio sam govoriti (o tome), jer se toga ne sramim, i to bih lako objasnio srpskom narodu i svatko pametan i normalan bi to dobro razumio, ali ne mogu izlaziti s tim zato što bih time oslabio međunarodno-pravnu poziciju Srbije pred razgovore i pregovore. I to ljudi trebaju razumjeti", rekao je Vučić, prenosi Hina.

Vučić je ranije u intervjuu za The Guardian izjavo kako bi pravno obvezujući sporazum Beograda i Prištine o rješenju kosovskog pitanja mogao biti potpisan za šest mjeseci do godinu dana.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

hapsenje1U više akcija na teritoriji Srbije policija je u saradnji s nadležnim tužilaštvima za nekoliko dana, zarad suzbijanja opšteg kriminala, uhapsila 36 osoba.
Osumnjičeni se terete za krivična djela iznuda, nanošenje teških povreda, ugrožavanje sigurnosti, prinuda, proganjanje, zlostavljanje i mučenje, obljuba nad nemoćnim licem, obljuba nad djetetom, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nedozvoljene polne radnje.

U Zaječaru je uhapšen B. V. (1973) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično dijelo obljuba nad djetetom.

Sumnja se da se B. V. u više navrata zaključavao sa djetetom u kupatilo i nad njim obavljao nedozvoljene polne radnje.

Osumnjičeni je, uz krivičnu prijavu, priveden Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru.

Policija je u Kragujevcu uhapsila U. N. (1999) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo zlostavljanje i mučenje.

On se tereti da je 22. aprila 2018. godine sa još dvija, za sada nepoznata lica, nasilno uvukao u automobil jednog muškarca koga su potom u kući na nepoznatoj adresi fizički maltretirali i mučili.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će biti priveden nadležnom Osnovnom javnom tužilaštvu u Kragujevcu.

Pripadnici MUP u Leskovcu uhapsili su P. T. (1979) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo iznuda u pokušaju.

On se sumnjiči da je 14. aprila 2018. godine sa telefona poslao SMS poruku oštećenoj, u kojoj je od nje zahtijevao da ostavi u kanti za smeće na jednoj lokaciji kovertu sa 2.000 evra.

Tom prilikom joj je zapretio da će joj, ukoliko prijavi događaj policiji, biti bačena bomba na lokal i kuću.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će biti priveden nadležnom tužilaštvu u Leskovcu.

Policija je u Smederevu uhapsili su S. D. (1982), zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo obljuba nad nemoćnim licem.

Osumnjičeni se tereti da je stupio u kontakt sa dvijema maloljetnicama i da je iskoristivši njihovo mentalno stanje, nad njima, u više navrata, počinio obljubu.

Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden Višem javnom tužilaštvu u Smederevu.

Pripadnici MUP u Smederevu uhapsili su D. P. (1948) zbog postojanja osnova sumnje da je tokom 2017. i 2018. godine, u više navrata, počinio krivična djela obljuba nad nemoćnim licem i dva krivična djela nedozvoljene polne radnje.

Osumnjičeni se tereti da je iskoristivši mentalno stanje tri maloljetnice nad njima počinio obljubu.

Sumnja se da je D. P. povjerenje djevojčica zadobio tako što im je najprije davao slatkiše, a zatim i novac od 100 ili 150 dinara, a potom ih vrbovao da dođu kod njega u kuću, gdje ih je obljubio.

Policija je prilikom pretresa stana osumnjičenog pronašla lovačku pušku, koju je imao u nelegalnom posjedu, zbog čega mu se na teret stavlja i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden Višem javnom tužilaštvu u Smederevu.

Policija je u Smederevu uhapsili su A. N. (1984), zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.

Sumnja se da se A. N. pred maloljetnim sinom i ćerkom intravenski drogirala i prostituisala, a dječak se jednom prilikom i ubo na igle koje je osumnjičena prethodno koristila prilikom konzumiranja narkotika.

Ona se sumnjiči i da je maloljetnog sina primoravala da krade.

Osumnjičena je uz krivičnu prijavu privedena Osnovnom javnom tužilaštvu u Velikoj Plani.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su V. Đ. (1996) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo iznuda.

Osumnjičeni je zahtijevao od oštećenog novac u iznosu od 100.000 dinara, čiju primopredaju je zahtijevao 26. aprila 2018. godine na Bežanijskoj kosi.

On je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužilaštvu u Beogradu.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su D. J. (1998) zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teška telesna povreda.

On se sumnjiči da je 27. aprila 2018. godine ispred jednog restorana u Kikindi zadao više udaraca rukom tridesetogodišnjem muškarcu, nanevši mu tom prilikom teške tjelesne povrede u vidu kontuzije očne jabučice.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici uhapsili su M. Lj.(1999) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična djela ugrožavanje sigurnosti i prevara.

On se sumnjiči da je iz jedne prodavnice ukrao artikale, a nakon što je oštećena pokušala da razgovara sa njim i ubijedi ga da vrati ukradene stvari, fizički ju je napao, uputio joj pretnje i potom pobjegao.

M. Lj. je takođe osumnjičen da je izvršio prevaru putem sajta "Kupujem prodajem" na štetu dvojice muškarca iz Bujanovca i Zaječara, kojima je nakon uplaćenog novca umjesto dogovorenih telefona poslao drvene letvice i kutiju od cigareta.

On je uz krivičnu prijavu priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Staroj Pazovi.

Policija je u Zaječaru uhapsila B. V. (1994) i S. P. V. (1974) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Njih dvoje se sumnjiče da su, nakon što su saznali da će policijski službenici privesti N.V. zbog raspisane potjernice Osnovnog suda u Zaječaru, izveli psa kako bi to sprečili, a potom i gurali policijske službenike i gađali ih jajima.

Osumnjičeni su privedeni nadležnom tužilaštvu u Zaječaru.

U Subotici je uhapšen D. L. (1998) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.

On je osumnjičen da je pretio u jednoj pekari u Subotici radnici i njenoj kćerki, da će ih napasti.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici.

U Sremskoj Mitrovici policija je uhapsila J. K. (1997) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična djela teška telesna povreda i laka tjelesna povreda.

Osumnjičeni je na dječjem igralištu u Novoj Pazovi, nakon verbalne rasprave, nanio teške telesne povrede jednom muškarcu, a potom dva dana kasnije i lake povrede drugom muškarcu.

Osumnjičeni je priveden nadležnom tužilaštvu.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu uhapsili su S. D. (1971) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

On je u Osipaonici u više navrata pokušao da svojim vozilom „opel astra" zaustavi oštećenog, koji se takođe kretao svojim vozila u kojem je bila i supruga osumnjičenog.

Oštećeni je uslijed toga svojim automobilom udario u vozilo, koje se kretalo iz suprotnog smjera.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Smederevu.

Policija je takođe u Smedrevu uhapsili su D. P. (1971) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u pokušaju.

On se tereti da je u toku noći na pločniku ispred garaže oštećenog bacio flašu sa benzinom, u kojoj je bila natopljena krpa koju je zapalio, nakon čega je došlo do eksplozije. Tom prilikom nije bilo povređenih.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Smederevu.

U Pančevu je uhapšen S. R. (1973) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

On se sumnjiči da je ispred zgrade suda u Pančevu jednom advokatu uputio pretnje i on je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Pančevu.

Policija je u Pančevu uhapsili su M. V. (1995) zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.

On se sumnjiči da je 22. aprila 2018. godine u Pančevu, u neposredno blizini jednog ugostiteljskog objekta, nakon kraće verbalne rasprave ubo nožem u predjelu grudi oštećenu i potom pobjegao.

Osumnjičenom je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Pančevu.

Policija je u Nišu uhapsila M. Ž. (1972) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teška telesna povreda i M. D. (1995) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.

Oni su u naselju Pantelej nanijeli teške tjelesne povrede jednom muškarcu.

Osumnjičeni su sprovedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Nišu.

U Leskovcu je uhapšen M. I. (1984) zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.

Osumnjičeni je 22. aprila 2018. godine, ispred jednog ugostiteljskog objekta u Leskovcu staklenom čašom nanio povrede u vidu rasekotine na glavi dvojici oštećenih, nakon čega je pobjegao.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Leskovcu.

U Kragujevcu je uhapšen S. S. (1995) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teška telesna povreda.

On je u jednom ugostiteljskom objektu zadao više udaraca oštećenom, kojem je nanio teške tjelesne povrede u vidu frakture vilične kosti.

Osumnjičeni je priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kragujevcu.

(B92)

Stranica 1 od 9

S5 Box