Vijesti iz regiona
Region

Region (64)

Ocijeni...
(0 glasova)

dubrovnikIslamski centar u dubrovačkom naselju Gruž trebao bi postati realnost kroz dvije godine, javlja Dubrovački dnevnik.

Čim se riješi dokumentacija, moglo bi se početi s gradnjom, za koju se ne očekuje da će dugo trajati.

Riječ je o prostoru na lokaciji bivšeg GP Dubrovnik u Gružu, a projekt podrazumijeva i gradnju džamije s minaretom, koji će biti u mediteranskom, odnosno marokanskom stilu.

Čeka se građevinska dozvola
“Projekt ide svojim tijekom, neće dugo proći niti dok ishodujemo građevinsku dozvolu. Dakle, sad je u tijeku priprema papirologije, a sve skupa će za gradnju biti spremno kroz dvije godine. Moramo naglasiti i da u Islamskoj zajednici imamo odličnu suradnju s gradskim vlastima koji nam izlaze u susret”, rekao je predsjednik Islamske zajednice Fehim Vukotić.

Islamski centar dugogodišnja je želja dubrovačkih muslimana, kojih u Dubrovniku, prema popisu stanovništva iz 2011, ima 1.499.

Izgradnjom islamskog centra i džamije napokon će dobiti prostor za održavanje brojnih društvenih sadržaja te prostorije za molitvu.

(Agencije)

ponedjeljak, 01 April 2019 00:00

Pola Makedonije gori, nikoga nije briga

Ocijeni...
(0 glasova)

pozarKako navodi ta stranka, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo šumarstva i Ministarstvo poljoprivrede odgovorni su za to, prenosi MIA.

“Više nedelja Makedonija gori, ali niko ne preuzima odgovornost. Gospodine Zaev vreme je za ostavke, vreme je za razrešenja. Imamo situaciju u kojoj kao nikada do sada, u mesecu martu imamo više od pet stotina požara kroz celu Makedoniju koje niko ne gasi, niti se preuzimaju bilo kakve radnje da se pronađu počinioni", navodi u saopštenju VMRO-DPMNE.

Oni smatraju da se radi o pustošenju Makedonije, o neviđenoj anarhiji u dosadašnjoj istoriji Makedonije, koja mnogo košta makedonske građane.

"Nestaju šume, gore vočnjaci, a imamo evakuisano i cela sela. Pitanje je kada će doći do žrtve“, upozorava ta stranka.

Poslanik iz redova VMRO-DPMNE Vladimir Gjorčev kaže da takvo stanje u državi znači da ne postoje institucije.

“To znači da postoji kompletna sprega između kriminala zajedno sa državnim institucijama. Uključeni su šumarska mafija, policija, lokalne vlasti i ministarstava“, ističe Gjorčev.

On je zaključio da treba da se ponese odgovornost i ostavke, te da je ovo fijasko i debakl za državne instituije, kako on navodi „državne institucije Zorana Zaeva“.

Juče je makedonska vlada uvela zabranu za kretanje u šumskim područjima na neodređeno vreme.

Severna Makedonija je zahvaćena požarima širokih razmera - aktivni su šumski požari na Skopskoj Crnoj Gori, Šar planini, u istočnoj Makedoniji, u Makedonskoj Kamenici, u nacionalnom parku Galičica, oko Prespanskog jezera, kao i u Kavadarcima, Negotinu i Strumici.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzamija3Afera "selefije", u kojoj se navodi kako su hrvatski obavještajci vrbovali pripadnike selefijskog pokreta za prenos oružja u bh. mesdžide, potreslo je region. Međutim, o ovoj temi zainteresirali su se i mnogobrojni svjetski mediji, a među njima i ugledni njemački Die Tageszeitung.
U članku ovog lista sa sjedištem u Berlinu navodi se kako je do ovog trenutka već ispitano nekoliko visokopozicioniranih osoba u BiH, a među njima su istakli ministra sigurnosti Dragana Mektića.

Isto tako, na svojoj web stranici ovaj njemački medij naglašava kako je kompletan slučaj mogao dobiti svoj preokret kada su tri osobe posjetile Ambasadu BiH u Sloveniji kako bi ambasadoru Veljku Obrenoviću navodno otkrili dodatne detalje u vezi s istragom.
Naime, Die Tageszeitung podsjeća kako je Žurnal nedavno objavio istraživački tekst u kojem navodi kako su pripadnici Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske vrbovali selefije da prenose oružje iz Hrvatske u bh. mesdžide s ciljem da opravdaju navode predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o navodnom organiziranju terorizma u BiH.

Još je zanimljivije to što Die Tageszeitung spominje kako iza kompletnog ovog projekta stoji sami vrh hrvatskog političkog establišmenta kojem je glavni cilj da stvori adekvatne preduvjete za uspostavljanje trećeg entiteta u BiH.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hrvatska1Posljednjih godina iseljavanje je postalo jedna od onih tema koja se trajno nastanila u hrvatskom javnom i medijskom prostoru. Brojke su velike i za neveliku Hrvatsku ogromne, a sama tema nije napuhana, iako se ponekad takvom doima. Ulaskom u Europsku uniju i podizanjem rampe na golemom europskom tržištu rada, deseci tisuća Hrvata krenuli su u treći veliki ekonomski egzodus u zadnjih stotinu godina.

Nakon što su razmjeri odljeva stanovništva postali dramatični, a novi se iseljenici putem medija i društvenih mreža počeli javljati iz svojih novih domovina s pričama koje su desetke tisuća drugih učvrstile u odluci da učine isto, ovdašnja je vlast krenula ublažavati povode i posljedice egzodusa. I to uglavnom retorički. Bilo je pritom svega: od motivacijskih poruka lokalnih dužnosnika da "nema bolje i sigurnije zemlje od Hrvatske" do ljutitog prokazivanja onih koji odlaze kao sebičnih ljudi s manjkom domoljublja.
Hoće li iseljenici ubaciti u 'rikverc'?

Od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović čuli smo, među ostalim, da „slobodno mogu otići oni koji smatraju da im u Hrvatskoj nije dobro", a od premijera Andreja Plenkovića ocjenu da je iseljavanje "dvosmjerno" te da se "poklopilo s činjenicom da je Hrvatska članica EU i da su nestale barijere za slobodu kretanja". Na lanjskoj proslavi Dana državnosti, hrvatski premijer čak je poručio da je „optimizam ključ demografskog rasta“ te ustvrdio da bi u siromašnim zemljama Afrike i Srednjeg istoka "vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj" sve kako bi dao do znanja da ovdje nije tako loše.

Nedavno je Plenković svojoj političko-propagandnoj retorici o iseljavanju dao dodatni naboj rekavši na jednom stranačkom skupu kako će se „trendovi (iseljavanja) izbalansirati, a ljudi uskoro početi vraćati“. Desetak dana kasnije, prilikom službenog posjeta njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, u razgovoru s tamošnjim iseljenim Hrvatima ponovio je kako uskoro očekuje migracije u povratnom smjeru, odnosno povratak iseljenika u domovinu. "To je trend koji je primjetan u ostalim srednjoeuropskim članicama Europske unije da se nakon prvog snažnog vala iseljavanja ljudi počinju vraćati obogaćeni novim iskustvima", dodao je.

No, je li uistinu tako i može li se očekivati demografsko "povratničko čudo" nakon što je Državni zavod za statistiku u veljači objavio tmurnu procjenu prema kojoj je sredinom prošle godine Hrvatska imala četiri milijuna i 89 tisuća stanovnika, odnosno 200.000 ljudi manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine. Demografi su istodobno procijenili da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna. Velik dio tog demografskog gubitka čine upravo oni koji su od 2011. naovamo odselili iz Hrvatske. Čime ih to njihova matična domovina može privući da sada odjednom ubace u rikverc“ i masovno se počnu vraćati?

Za povratak su, u prvom redu, potrebni ekonomski preduvjeti. Iako Hrvatska u zadnje vrijeme čak bilježi pozitivne ekonomske trendove, stručnjaci ističu da to nije dovoljno i da se ne nazire ikakav masovniji povratak u zemlju. Ekonomist Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, napominje da se od pamtivijeka migracije događaju zbog težnje ljudi za boljim životom.
Nema povratka bez ekonomskog oporavka

„Neki idu zbog klime, neki zbog religije, neki zbog ženidbe, ali konstanta je bolji život. U mirnodopska vremena migracije se događaju zbog životnog standarda, a određuju ih tzv. "push" i "pull" efekti. "Push" efekti su oni koji guraju ljude da migriraju, dok "pull" efekti privlače ljude na migracije. U ovom slučaju ti su efekti prosječna cijena rada. U Hrvatskoj ona iznosi 10 eura, dok je u Europi 30 eura, a u Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj i još nekim zemljama čak 40 ili 50 eura. S trećinom takvih zarada ljudi ondje mogu platiti troškove stanovanja, s drugom trećinom mogu pokriti troškove života pa im ostane još trećina za ušteđevinu. A u Hrvatskoj zarade tek trećinu tog dohotka pa kad sve plate ne ostane im ništa“, objašnjava nam prof. Jurčić.

Uzimajući u obzir samo taj faktor, koji je za veliku većinu ključan, Hrvatska očito nije ni blizu toga da se ljudi počnu u nju vraćati.

"Bit će onih koji će se vratiti, ali to neće biti opća pojava. Netko se vani ne snađe, nekome ne odgovara klima, netko ne nauči jezik, netko naprosto nema sreće, ali takvih koji će se vratiti neće biti više od 10 posto", procjenjuje Jurčić.

Naročito se, kaže, masovnije neće vraćati mladi ljudi.

"Stariji ljudi odu van na četiri-pet godina, zarade nešto pa se vrate kući. Ali, moramo gledati generalne tokove. Budući da u Hrvatskoj nema politike kojom bi hrvatske plaće konvergirale s onim europskima, ne očekujem uskoro nekakav masovni povratak ", napominje Jurčić.
'Ono koji odu prije 30-te teško će se vratiti'

Demograf iz Zagreba Stjepan Šterc Plenkovićevu izjavu o povratku iseljenih Hrvata smatra, najblaže rečeno, neozbiljnom.

"Nakon svih silnih negativnih trendova koji pogađaju Hrvatsku, a to je pad od 16.000 stanovnika na godišnoj razini (toliko ih više umre nego što se rodi) te iseljavanja 60.000-70.000 ljudi godišnje prema podacima zavoda za statistiku zemalja iseljavanja, izjaviti samo tako, lakonski, da će se oni vratiti, a bez da je napravljen ijedan poticajni model za povratak, smatram poprilično neozbiljnim. Ta izjava više djeluje kao političko pokrivanje svih negativnih procesa u smislu: eto, dogodilo se to što se dogodilo, ali oni će se ipak vratiti. Ne, vratit će se tek jedan dio ljudi, a i pitanje je kakva će biti njihova dobna struktura. A ako se na tome zaustavi cijela priča oko poticanja povratka u Hrvatsku, moram priznati da kao demograf ne mogu razumjeti takav pristup", kazao nam je Šterc.

Jurčić pak naglašava da su postojeći demografski trendovi alarmantni stoga što ljudi koji su plodni i trebaju imati djecu, nisu više u Hrvatskoj.

"Imamo gubitak radno sposobnih ljudi koji odlaze, a njihov ukupni negativni efekt vidjet će se u natalitetu i osjetiti u sljedećoj generaciji. Nema nikakvih ekonomskih elemenata na vidiku koji bi mogli rezultirati nekim masovnijim povratkom. Pojedinačnih slučajeva uvijek će biti, ali većina onih koji su otišli prije svoje 30 godine života, teško da će se vratiti", smatra ekonomist Jurčić.

Demograf Šterc ističe kako će negativna vanjska migracijska bilanca u Hrvatskoj uvijek biti prisutna.

"Može se dogoditi da u jednom trenutku imamo više useljenih nego iseljenih, ali to je iluzija. Nijedan, ponavljam - nijedan poticajni model nije napravljen da se ti ljudi počnu vraćati. Stoga je Plenkovićeva tvrdnja u prvom redu politička izjava kojom se želi amortizirati sve negativne demografske aktivnosti u Hrvatskoj. Da bi se uopće moglo pristupiti nekom ozbiljnijem procesu, treba napraviti poticajni model, omogućiti ulaganja, navijestiti ljudima da ćeš ih osloboditi poreza na dobit i stotinu takvih stvari. No, ništa se od toga nije dogodilo", kaže Šterc.
Neodrživa usporedba s Poljskom

Na opasku da je, ako ništa drugo, Plenkovićeva Vlada osnovala Ministarstvo demografije, Šterc ističe kako je to učinjeno pod političkim pritiskom.

"Dio zasluga za to pripisujem i sebi, ali mi nismo željeli da to bude ministarstvo već jedan strateški ured, a ponajmanje smo htjeli da na čelu bude politička, a ne stručna osoba", kaže Šterc.

Osim osnivanja Ministarstva demografije, u hrvatskoj Vladi vole se pohvaliti da su, s ciljem zaustavljanja iseljavanja, jednokratno povisili minimalnu plaću za 248 kuna te uložili više od 4 milijarde kuna za zapošljavaje mladih. Govoreći o mogućem masovnijem povratku iseljenih kao trendu koji su već iskusile neke tranzicijske zemlje, Plenković je zasigurno imao na umu Poljsku gdje se doista vratio velik broj onih koji su masovno nahrupili u zapadnu Europu kada je njihova zemlja 2004. godine postala članicom Europske unije. No, ekonomist Jurčić ističe da usporedba Hrvatske s Poljskom nije baš održiva.

"Poljska je brže počela i brže se razvijala, a nije imala recesiju. Poljska je sada 30 posto iznad standarda iz 2008. godine, dok smo mi 20 posto ispod ili smo u najboljem slučaju tek sada došli na razinu iz 2008. godine", kaže.

Da će najavljeni povratak iseljenih Hrvata u domovinu ići teže nego što to premijer optimistično najvaljuje, govori i istraživanje politologa Tade Jurića među iseljenim Hrvatima prema kojemu je tek 15 posto njih izjavilo da razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, dok ih 40 posto kaže da nemaju namjeru vratiti se za stalno.

Izvor: Al Jazeera
Tagovi

Ocijeni...
(0 glasova)

taksiBh. taksi prijevoznici imaju probleme na granici s Republikom Hrvatskom jer im se zabranjuje prolazak vozilima registriranim za taksi prijevoz bez obzira na to da li su u tranzitu ili im je krajnje odredište u toj zemlji.
Slučajevi zabrane ulaska bh. taksi vozila s putnicima nisu rijetkost. U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH ističu kako s Republikom Hrvatskom još uvijek nije potpisan međunarodni sporazum te da se čeka na odgovor hrvatske strane.

"U cilju prevazilaženja ovog problema obratili smo se hrvatskoj strani inicijativom za zaključivanje međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i RH, kojim će se urediti pitanje taksi prijevoza. Ovo iz razloga jer zakonski propisi u Republici Hrvatskoj predviđaju da strani prijevoznik može obavljati auto-taksi prijevoz na teritoriji RH, samo ako je to uređeno međunarodnim ugovorom. I pored naše urgencije još uvijek nismo dobili stav, odnosno povratne informacije od hrvatske strane o njihovoj spremnosti da se ovo pitanje riješi na zadovoljstvo obje strane", stoji u odgovoru Majde Tatarević, stručne savjetnice za odnose s javnošću i međunarodnu saradnju ovog državnog ministarstva.

Bh. strana je, kako su nas upoznali u ovom državnom resoru, dva puta preko diplomatskih veza pisala hrvatskoj strani, ali nije bilo nikakve povratne informacije.

Tatarević ističe kako je problem u osnovi taj što je taksi prijevoznik ovlašten za taksi prijevoz u svojoj općini ili gradu i to od općine ili grada u kojem obavlja svoju poslovnu djelatnost, a nije za međunarodni prijevoz, jer se radi o javnom/komercijalnom prijevozu putnika.

Da hrvatska policija vraća naše taksi prijevoznike u matičnu zemlju govori primjer od prije dva dana kada je Postaja Granične policije Cetingrad na Graničnom prijelazu Maljevac vratila taksi firme "Zeka" d.o.o marke Renault Megane registarskih oznaka TA-012301 kojim je upravljao Jasmin Kantarević.

Putnik kojeg je prevozio do aerodroma zakasnio je na let. Prema informacijama iz ove firme sa sjedištem u Bugojnu, njima je hrvatska strana kazala da moraju tražiti dozvolu Ministarstva prometa i komunikacija RH.

(klix.ba)

četvrtak, 14 Mart 2019 00:00

Srbija i Crna Gora prebacuju migrante u BiH

Ocijeni...
(1 glasova)

imigranti5Činjenica da se u Bosni i Hercegovini trenutno nalazi 3.500 do 4.000 migranata čiji identitet, sigurnosni i kriminalni background sigurnosne službe uglavnom ne znaju, dovoljan su povod za pitanja o stanju sigurnosti u BiH usko vezanom za migrantsku krizu.

Nedavna informacija Ministarstva sigurnosti BiH da je identificirano pet osoba iz Afganistana povezanih s terorizmom i terorističkim aktivnostima to i potvrđuje.

Njih petoricu su, sticajem okolnosti da su su već bili registrirani u bazama podataka rizičnih osoba, sigurnosne službe BiH otkrile usporedbom biometrijskih podataka, a koji su dobijeni nakon uzimanja otisaka prstiju. Može se samo pretpostavljati koliko kriminogenih i osoba povezanih s terorizmom ide migrantskim rutama preko BiH bez dokumenata kao i stepen rizika u vezi s tim.

Dodatni oprez zahtjevaju i indikatori da nove ilegalne rute ulaska iz Srbije i Crne Gore u BiH uspostavljaju sigurnosne službe ovih zemalja, posebno Srbije!
Kanali preko jugoistočne granice

Kanale iz Crne Gore otvaraju i uhodavaju uglavnom kriminalne švercerske grupe koje su i dosad krijumčarili ljude, posječenu šumu, drogu, ukradene automobile, stoku, oružje, medicinske preparate i falsificirane lijekove, nedozvoljene hemijske supstance za ilegalne narko-laboratorije i sl. Oni se služe slabo nadziranim lokalnim i šumskim putevima.

Sve se to sada čini bez ometanja od crnogorskih policijskih organa i radi višeg cilja – da se migranti što manje zadržavaju u ovoj susjednoj zemlji! Tako su kriminalne švercerske grupe dobile i novi posao – transfer migranata za novac – uz prećutni mig crnogorskih vlasti da ubrzaju protok migranata koji stižu iz Albanije i preko Kosova.

Intenziviranje kretanja migranata zabilježeno je posljednje tri sedmice, kako se i očekivalo sa dolaskom ljepšeg vremena od kojeg i zavisi prohodnost šumskih puteva između Crne Gore i BiH. Sprega crnogorskih švercera i lokalnog stanovništva, koje je najbolji poznavalac prekograničnih ilegalnih puteva, dovela je do toga da je ova granica trenutno najfrekventnija i najprohodnija za migrante, a kako kažu i najmanje naporna, najsigurnija i najjeftinija, jer vodičima plaćaju oko 200 eura da ih uvedu u BiH, gdje se zatim migranti dosta slobodno kreću čekajući da naiđu na policajce Granične policije BiH kojima uglavnom odmah ističu zahtjev za azil.

To im omogućava da se dvije sedmice (dok traje rješavanje) slobodno kreću prema sljedećoj granici, onoj sa Hrvatskom ili da predahnu u centrima za prihvat.

Na crnogorsko-bosanskoj granici najviše je ilegalnih, lokalnih puteva koji idu paralelno sa putevima Nikšić – Gacko (između sela Bobotovo groblje-Kazanci-Avtovac-Gacko) i Nikšić – Bileća. Posebno je zanimljivo područje između sela Vraćenovići, Koravlica i Vlahinja pored kojih se zaobilazi granični prelaz Deleuša.

Suština ovih staza, koje su pretežno pješačke staze, je u tome da su uglavnom neprohodne i za terenska vozila što migrantima skoro garantira da neće naići na bosanske policajce na samoj graničnoj liniji, a kad uđu na teritoriju BiH, onda su već u mislima o tome kako ući u Hrvatsku.
Drina pod prismotrom susjeda

Što se tiče Srbije, sumnje su postojale još prošle godine, kada je u BiH stigao prvi veliki talas migranata preko srbijansko-bosanske granice i to istovremeno kroz nekoliko „prolaza“ koje Granična policija BiH ne može nadzirati čak ni povremenim patrolama. Kada je početkom 2018. godine eskalirala situacija sa migrantima u Beogradu, tj. kada su iscrpljene rezerve humanitarnih organizacija i volonterskih aktivista, a država Srbija počela da gubi strpljenje zbog evropskog nečinjenja i zatvorenih granica Mađarske i Hrvatske, sigurnosne službe su, da bi smanjile pritisak migranata na Beograd i druge gradove, odlučile problem „prebaciti u tuđe dvorište“, u ovom slučaju preko Drine u Bosnu i Hercegovinu.

Problem nedovoljnog broja ljudstva i nedostajuće tehnike za efikasan nadzor državne granice u GP BiH je dobro poznat, kako u BiH tako i u susjedstvu. Upravo ovaj faktor, kao najslabiju kariku u zaštiti istočne i jugoistočne bh. granice, iskoristile su vojne i civilne sigurnosne službe da detektiraju najslabije pokrivena mjesta i kretanje migranata usmjere ka tim tačkama. Postupak je jednostavan.

Iz Beograda i gradova iz unutrašnjosti Srbije vodiči pokrenu migrante obećavajući prelaz u BiH i dovode ih u rejone Loznice, Malog Zvornika, a u posljednje vrijeme i sela Lešnica (nasuprot Janje), Badovinci i Salaš Crnobarski na desnoj, srbijanskoj obali Drine. Treba reći da je ovo pogranično područje zbog izraženog šverca visokotarifnom robom i ljudima pod pojačanim nadzorom srbijanskih policijskih organa.

Ali, kad je potrebno propustiti migrante, vrlo je očito da policija ima sasvim drugačije instrukcije. U tom slučaju granica sa BiH se pažljivo osmatra i u periodu kada nema pripadnika GP BiH na bosanskoj strani, migranti se prevoze čamcima preko rijeke. A kad izađu na bh. obalu prepušteni su GPRS-u i intuiciji u kretanju prema Bijeljini, Zvorniku, Janji... i najbližoj autobuskoj, željezničkoj ili policijskoj stanici MUP-a GP BiH ili Terenskoj kancelariji Službe za poslove sa strancima.

O sprezi švercera i vlasti Srbije svjedočili su i neki migranti koji su 8. marta otkriveni u Bijeljini. Grupu od 89 ilegalnih migranta u gradu je otkrila bijeljinska policija u ranim jutarnjim satima. Provjerama je utvrđeno da je riječ o 61 migrantu iz Pakistana, 16 migranata iz Bangladeša, osam iz Irana i četiri iz Afganistana. Drinu su prešli po svemu sudeći u rejonu sela Amajlije tokom noći i do jutra prepješačili do Bijeljine poljskim putevima bez vodiča i koristeći se GPRS-om!

No, jedan od njih svjedoči: „Došli smo iz Beograda, neki iz Niša i to nas je koštalo po 800 eura. Vodič nas je držao cijeli dan na obali u Srbiji i povremeno razgovarao na mobitel s nekim. Rekao je da čekamo noć i da ode policija s druge strane. Dok smo sjedili u šumi na obali tri puta je prolazila policijska patrola i vodiča nešto pitala. Navodno su ga tjerali da pužuri sa prelaskom. Kad je pao mrak, stigli su čamci. Prevoz nas je koštao još po 50 eura. Vodič je jednom prešao s nama i rekao da idemo samo pravo do prvog naselja i ostavio nas, a prethodno je uzeo pare. Navigacijom smo došli u Bijeljinu i želimo nastaviti na Zapad,“ kaže informatički tehničar Mohammad iz Pakistana na dobrom engleskom.

A da je priča o učešću i srbijanskih organa tačna ukazuje i činjenica da na srbijanskoj strani granice već mjesecima nije zabilježena niti jedna intervencija srbijanske policije, iako migranti svjedoče o susretima s njima i njihovoj odlučnosti da kanališu kretanje grupa ka precizno određenim tačkama prelaza na kojima prebacivanje organiziraju „vodiči“ i lokalno stanovništvo sa čamcima pri čemu svi dobro zarađuju na migrantskoj muci.

Opisano ponašanje srbijanskih i crnogorskih organa ukazuje na njihovu odluku da ne namjeravaju štititi vlastite južne i istočne granice od novog priliva migranata (što se zapravo očekuje ponajviše od Bugarske, Turske i Grčke da zaustave taj val), nego da kapacitete mobiliziraju kako bi povećali „protočnost“ migrantskih puteva kroz svoje zemlje prema Bosni i Hercegovini i tako problem prebacili vlastima BiH.
Koga očekuju Mađari?

Posljednjih dana ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić iznio je ozbiljne indikatore o vjerovatnom pogoršanju sigurnosne situacije zbog pojačanog priliva migranata. Prošle je godine kroz BiH prošlo preko 26.000 migranata i osim ovih 3-4000 zaglavljenih u bosanskoj zimi i na hrvatskoj granici, većina je uspješno prošla ka zapadu.

Ali, ako se preko Turske i Grčke prema nama kreće novih 70.000, i ako i samo polovina krene preko BiH, obistiniće se Mektićeva prognoza da „ćemo biti u velikom problemu“ i da „očekujemo eskalaciju problema sa migrantima, ne samo u BiH već i duž cijele rute".

Samo u prva dva mjeseca ove godine u BiH je ušlo 2.260 migranata što je znatno više nego u uporednom periodu prošle godine.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić iznio je podatak da ovih dana, i to samo na dijelu granice sa Crnom Gorom dnevno uđe oko 100 migranata, a što je direktna posljedica državno-švercerske organizacije transfera ovih nesretnika.

„Graničnoj policiji u ovom trenutku treba oko 450 policijskih službenika samo za redovne poslove na graničnim prelazima i punktovima prema Srbiji i Crnoj Gori. Ali, ako bismo htjeli da pokrijemo sve tačke gdje može biti ilegalnih prelaza na 600 kilometara dugoj granici, onda nam treba tri puta toliko policajaca!“ saopćila je press služba GP BiH nakon posljednjeg sastanka Operativnog štaba za pitanja migracija u BiH održanog prošle sedmice. Osim što je problem konačno ozbiljno shvaćen i što je jačanje kontrole granice označeno kao glavni prioritet u rješavanju migrantske situacije, interesantan je i zaključak da će „Bosna i Hercegovina iskoristiti sve raspoložive kapacitete kako bi pojačali kontrolu i nadzor na istočnoj granici i spriječili ulazak ilegalnih migranata.“

Ostalo je nejasno na koje „sve raspoložive kapacitete“ Operativni štab misli. Da li na ojačavanje granice prebačenim policijskim snagama iz unutrašnjosti zemlje, na pojačanje koje je ponuđeno iz Mađarske ili se možda mislilo na dosad rijetko pominjani i neiskorišteni potencijal – vojsku ?

Zanimljiva je i ponuda Mađarske da nam u pomoć pošalje određeni broj policajaca, koji bi vršili monitoring granice bez oružja i policijskih ovlaštenja. Štab je prihvatio ovu ponudu i uskoro će u proceduru pred organe BiH biti upućen prijedlog bilateralnosg sporazuma. U svemu su nejasni pa zato i intrigirajući motivi Mađarske da ponudi ovakvu pomoć, a pitanje je i kako nam može pomoći 60-tak policajaca koliko je najavljeno.

Ukoliko donesu i stave nam na raspolaganje nešto od sofisticirane opreme, npr. IC uređaje za noćno osmatranje, termo-kamere, senzore pokreta koji bi se postavili na kritičnim tačkama i sl. bila bi to dragocjena pomoć. Što se tiče prakse, veliko je pitanje koliko bi mađarski policajci sa iskustvom sa apsolutno ravnog i preglednog terena bili efikasni u bespućima Podrinja i hercegovačkog krša. Ponuda je svakako za respekt.

Od svega je ipak najzanimljiviji i onaj najtajanstveniji dio ponude – motiv. Izvor iz krugova sigurnosnih službi BiH nagovještava da je čitava misija (i ponuda) podstaknuta saznanjima koja dijele Interpol i obavještajna zajednica evropskih zemalja da bi se među migrantima najnovijeg talasa sa istoka mogli nalaziti prikriveni lažnim identitetima i istaknute vođe poraženih armija ISIL-a koji se upravo raspada. U tom kontekstu mađarska misija bila bi ustvari više preventivna briga o vlastitoj i evropskoj sigurnosti, nego pomoć Bosni i Hercegovini, kojoj u ovom trenutku čak i takva pomoć mnogo znači.
Osnov za upotrebu vojske?

Za angažman Oružanih snaga BiH najprije treba pronaći pravni osnov. U Zakonu o službi u OS BiH Član 4 kaže da su „zadaci Oružanih snaga učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma.“

Ako bi se vojsku uključilo u kontrolu granice radi „borbe protiv terorizma“, a da se to zasniva na ovoj petorici otkrivenih Afganistanaca povezanim sa ekstremističkim grupama (i neutvrđenim brojem neotkrivenih) onda je pravni osnov formalno pronađen pa ostaje da se o tome odluči na nivou kolektivnog komandanta vojske (Predsjedništva BiH), te da Operativna komanda OS BiH po prvi put razradi plan i donese naređenje o upotrebi vojske radi zaštite državne granice! Naravno, tu bi se moglo raditi jedino o ispomoći graničnim policajcima u ljudstvu pri čemu bi vojska mogla patrolirati, pokrivati punktovima neuralgične tačke granice, svojim prisustvom i upozorenjima odvratiti migrantske grupe od kretanja i prelaska u BiH i alarmirati policijske snage ovlaštene za postupanje.

I to je sve, ali nije ni beznačajno, uzme li se u obzir da su tri bataljona OS BiH već stacionirana u kasarnama u Bileći, Goraždu i Bijeljini.
Teroristi 'spavači'

Vratimo se sigurnosnim aspektima krize i potencijalnim sigurnosnim problemima. Pet Afganistanaca, koji će najvjerovatnije biti deportovani nakon operativne obrade, upozoravaju nas da se u kolonama nevoljnika nalaze i kriminogena lica, pristalice ektremističkih grupa, teroristi „spavači“ koji koriste migrantske rute da se tako maskirani domognu planiranih destinacija na Zapadu.

Upravo zato je neshvatljivo da se EU ovako indolentno odnosi prema stanju u BiH. Prošle godine, EU je izdvojila oko 9,2 miliona eura kao pomoć BiH u uspostavljanju prihvatnih centara za migrante sa aktuelnim kapacitetom od oko 4.500 ljudi. Ovih dana IOM upravo razmatra načine nabavke stambenih kontejnera, vreća za spavanje i opreme za privremene kampove kako bi se BiH pripremila za predstojeći priliv.

Dakle, pripreme se odvijaju na bazi privremenih projekata i na inicijativu stranih i volonterskih organizacija! Zašto država ne čini skoro ništa ? Pa gotovo da je takav odnos i opravdan upravo zbog indolentnosti EU.

BiH prije svega nema logistički, finansijski i sigurnosni potencijal niti efikasnu upravu za prihvat većeg broja migranata i njihovo trajno zbrinjavanje. Toga su zemlje EU (već prvi susjed Hrvatska) svjesne, a vrlo brzo će se pokazati da BiH ne može biti „sakupljalište“ hiljada migranata, ako su zemlje EU tako zamislile rješenje svog problema. Jer, putujuće kolone izbjeglica i ekonomskih migranata (kojih je više nego ovih prvih) jedino žele stići na Zapad i oni će u tome uspjeti.

Što se tiče BiH, sad je samo pitanje taktike kako njihovu kalvariju ova zemlja može podnijeti što bezbolnije.

I ne treba smišljati nove taktike, BiH treba postupiti kao i susjedi: zaštititi svoju južnu i istočnu granicu od eskalacije nekontroliranog ulaska, logistički zbrinuti migrante u tranzitu koliko je moguće, a na zapadnoj granici, koliko god to bilo neprincipijelno prema susjedima, „usmjeriti migrante najpogodnijim rutama ka konačnoj destinaciji.“

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Edin Subašić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

kosovo1Predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli potpisao je u petak Platformu za dijalog o konačnom, sveobuhvatnom i zakonski obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i ona je, kako prenosi Zeri, postala javni dokument.

Platforma ima 11 principa kojih se tim Kosova treba pridržavati u nastavku dijaloga sa Srbijom, a Beograd je tumači kao zatvaranje vrata dijalogu.

Platformom je predviđeno potpisivanje konačnog sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma, koji bi podrazumijevao međusobno priznanje, ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, formiranje specijalnog suda za zločine koje su tokom posljednjih sukoba počinili Srbi i pitanje reparacije.

Također podrazumijeva članstvo Kosova u UN-u i Evropskoj uniji, kao i da Srbija ne blokira njegovo članstvo u međunarodnim organizacijama kao što su UNESCO i Interpol, prenosi Tanjug.

Vučić: Uvod u katastrofu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je prije šest mjeseci upozorio Brisel da je nacrt Platforme Kosova uvod u katastrofu na cijelom Balkanu, a da ga je Evropska unija uvjeravala da ona neće ni doći na dnevni red, da je neće izglasati, a da danas kažu kako "nemaju komentar" na taj dokument.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj izjavio je ranije u petak kako vjeruje da će teškoće koje Kosovo ima sa Srbijom uskoro biti riješene i svi će u regiji živjeti bolje.

"Kosovo će ostvariti svoje ciljeve da se uskoro pridruži UN-u, što će građanima omogućiti bolji život i ekonomski razvoj", rekao je Haradinaj, prenosi Tanjug.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

vucic1Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u izjavi za italijansku agenciju ANSA nagovijestio je da Srbija ne odustaje u potpunosti od priznanja nezavisnosti Kosova.
On je kazao da bi Srbija trebala nešto dobiti zauzvrat ako prizna Kosovo.

“Prije svega moramo postići kompromis. Ne možemo priznati Kosovo, a da ništa ne dobijemo od druge strane”, rekao je Vučić za ANSA-u, prenosi Beta.

Vučić je rekao da je pitanje promjene granica kontroverzna tema, pošto ne priznaju svi iste granice, zavisno od toga da li su priznali nezavisnost Kosova ili ne.

“Za razliku od kosovskih lidera koji svakog dana obmanjuju svoje građane nerealnim obećanjima da će Priština dobiti sve, a Beograd ništa, moja dužnost je da Srbima objasnim značaj kompromisa (s Prištinom) koji ne predstavlja poraz nego pobjedu. Pobjedu za budućnost Srbije”, naveo je Vučić.

On je negirao da je ikada imao tajne sastanke s predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, što tvrde neki mediji, i opisao je kao “čiste laži” navode o postojanju nacrta konačnog sporazuma između Beograda i Prištine.

Ponovio je da Beograd neće nastavljati dijalog s Prištinom dok kosovske vlasti ne ukinu carine od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

kosovo2Srbija je do sada otplatila 750 milijuna eura kredita za razne projekte na Kosovu, a po osnovu glavnice ostalo je još 198 milijuna eura koje će Beograd vraćati do 2041. godine, pišu Večernje novosti.

Riječ je o kreditima koji su odobreni između '70-ih i '90-ih godina prošlog stoljeća.

Novac se koristio za izgradnju cesta i željezničke mreže, te za projekte u području energetike, elektroprivrede, rudarstva, vodnog gospodarstva i poljoprivrede, a njih ne otplaćuje službena Priština nego se servisiraju iz blagajne u Beograd, što će potrajati još 22 godine.

Novosti podsjećaju kako je Srbija preuzela otplatu obaveza po osnovu javnog vanjskog duga Kosova prema stranim vjerovnicima, poslije reprograma od 2002. do 2009. godine. U tom trenutku to zaduženje iznosilo je 930,81 milijuna eura.
Smatraju Kosovo dijelom Srbije

U iznos su ulazili dugovi prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj od 433,31 milijuna eura, vjerovnicima Pariškog kluba - 296,56 milijuna eura, Londonskom klubu vjerovnika - 168,9 milijuna eura, Kuvajtu 17,99 milijuna eura, Banci za razvoj Vijeća Europe 5,79 milijuna eura...

Najveći dužnici su, među ostalim, Rudarski kombinat Trepča, Elektroprivreda Kosova, Ibar, Termoelektrana, Energetika i gasifikacija, Feronikl.

Na otplatu kredita Beograd se odlučio jer je Kosovo po Ustavu dio Srbije, podsjeća Tanjug.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

vucic3Ako se samoproglašeni spasilac ne dozove pameti, taj protest će do proljeća narasti u pravi cunami gnjeva ojađenih i ozlojeđenih građana.

Aleksandar Vučić ništa nije naučio iz sudbine Slobodana Miloševića, piše autor.

Ušli smo u četvrti mesec mirnih građanskih protesta u Srbiji protiv predsednika Srbije i njegove vlasti. Ako se samoproglašeni srpski spasilac ne dozove pameti, taj protest će do proleća narasti u pravi cunami gneva ojađenih i ozlojeđenih građana, koji će i "počistiti" i njega, i sve njegove poslušnike u vlasti.

Uzurpatori vlasti čine sve da isprovociraju građane, koji već sedam godina mirno podnose pravno, pa i fizičko nasilje. Nedavno su, na protestu u Beogradu, vlasti ubacile neke svoje saradnike da nose vešala i od tada preko tabloidnih medija trube samo o tom bizarnom detalju, da se ne bi pričalo o njihovom stranačkom kolegi Zoranu Babiću, za kojeg se tvrdi da je na autoputu automobilom usmrtio majku četvoro dece Staniku Gligorijević.

Vešala su u Srbiji kroz istoriju bila i ostala manir okupatora, to naročito Mačva i Šabac, a i Beograd, dobro znaju, kao što svi znamo da su to danas u našoj zemlji Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije, Srpska radikalna stranka, Jedinstvena Srbija i njihove "službe bezbednosti". Na osnovu te bizarnosti, predsednik se ne ustručava da kaže kako se učesnici protesta bore da nekoga obese, a on se navodno bori za budućnost Srbije.
Mržnja, nacionalizam i šovinizam

Sa njim se više ne može pričati u metaforama. Treba mu otvoreno reći: Aleksandre Vučiću, vešala su izmišljotina "službe" - Tvoje, a ne državne bezbednosti. Vi ste "obesili" celu Srbiju, vi ste ta omča oko vrata naše države, koja građanima ne da da žive kao sav normalan svet. Providne su i prozirne sve te vaše antipolitičke fore i fazoni na nivou dečje TV emisije Poletarac. Njima pokazujete svu svoju političku infantilnost, jer ništa niste naučili iz sudbine Slobodana Miloševića, rodonačelnika vaše nacionalističke i kriminogene koalicije koja davi Srbiju decenijama.

Često ovih dana slušamo besmislena pitanja udbaša i DB-ovaca, koji, svaki put kad građani hoće da smene razne miloševiće, vučiće, dačiće... pitaju: A koga biste vi umesto njega? Odgovor na ta besmislena pitanja glasi: Ima Srbija takve ljude! Jedan od njih je, recimo, Nebojša Zelenović. Gradonačelnik Šapca je jedno od tih lepih novih lica evropske Srbije, jer je politički stvaralac, a ne obmanjivač lažima i obećanjima. Zato bi on trebalo da bude, ne jedan, nego prvi od pet miliona, kao zastupnik nas građana u ovim mutnim političkim vodama Srbije, zatrovanim mržnjom, nacionalizmom i šovinizmom.

Navijači sa severne tribine Marakane zapretili su predsedniku, nekada takođe navijaču Crvene zvezde, da će ga srušiti lakše nego Miloševića, a on je odmah potom izjavio da je mali i da nema snage niti podrške da privatizuje Zvezdu. Time je priznao da je istinita izreka koja kaže da svaka država sveta ima svoju mafiju, a jedino u Srbiji mafija ima svoju državu.

Ako za ova četiri meseca pobune usred zime, "kad joj vreme nije", predsednik nije shvatio razloge protesta i poruke "ološa", kako je nazvao pet miliona ljudi, evo četiri osnovne:
Četiri poruke, pa izaberi

Prva: Sa svojom svitom lažnih doktoranata i opskurnih tipova sa kupljenim diplomama okupirana je, zarobljena i opljačkana naša zemlja. Ukinuti su joj sve atributi države - od Ustavnog suda, preko parlamenta do nezavisnog sudstva. Časna profesija društvenog života izjednačena je sa zločinima i kriminalom i obaveza je svakog građanina koji ume da misli da se pobuni i sruši takvu vlast.

Druga: To je, zapravo, nastavak prve. Možete dan i noć da se kunete preko svih medija u bezgraničnu ljubav prema Srbiji, do poslednjeg srpskog dinara. Možete tvrditi od jutra do sutra da Srbija napreduje ka Evropskoj uniji, a da je prijateljstvo sa Rusima samo zbog slovenskog bratstva i pravoslavlja. Možete pričati o nekakvom nemačkom standardu. Stvarnost je, međutim, neumoljiva. Srbija je pod ovom vlašću opljačkana i ojađena do te mere da je zvanično najsiromašnija država u Evropi, većinski neprosvećena, gladna i bosa.

Treća: Ovo je, ustvari, poziv svim gradovima i udruženjima građana koji još ćute da nam se pridruže i dignu svoj glas, da nateramo predsednika da podnese ostavku i da posle toga krenemo u korenitu promenu društvenog uređenja i političkog sistema, koji nam tri decenije proizvodi političke destruktivce i vlastodržce tipa Vučića, Miloševića, Ivice Dačića, Vojislava Šešelja, Tomislava Nikolića, Željka Ražnatovića Arkana i Dragana Markovića Palme.

Četvrta: Ovo je, zapravo, vrisak ojađene Srbije, koja se davi i kojoj omču oko vrata steže i uništava je jedna razorna populistička, nacinalistička i šovinistička sujeta na vlasti.
'Od inata nema goreg zanata'

Nije Srbija ni 700.000 članova političkog krila zvanog SNS, od kojih su polovina pljačkaši, a druga polovina sendvičarska sirotinja. Već tri decenije su na vlasti oni koji nikada nikakav politički program nisu pokazali, nikada ništa za opšte dobro uradili. Jedini njihov program je vlast po svaku cenu i pljačka građana do gole kože. Srbija ovim protestima podvlači crtu i kaže – dosta.

Narod Srbije ima jednu poučnu izreku: "Od inata nema goreg zanata." Zato se, Aleksandra Vučiću, prestani inatiti sa Srbijom. Prestani da trošiš naš novac tako što vodiš izbezumljene ljude kao stado po gradovima Srbije. Jer time lažeš sebe da imaš svoj narod, koji te navodno voli, a građanima u protestu dokazuješ da nikada nisi bio niti si sada predsednik ni jednom od pet miliona građana. Nemaš više prava da odlučuješ u naše ime. Ti ne da nisi budućnost Srbije, ti si njena najmračnija prošlost, gori od najgorih, najveći politički ratni profiter svih vremena.

Zato podnesi ostavku, jer ako se budeš i dalje inatio, samo ćeš veće zlo napraviti i sebi, i Srbiji. Možda misliš da možeš nadživeti ove proteste, ali nikada ni jedan diktator nije pobedio svoj narod, pa nećeš ni ti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Milojko Pantić (Al Jazeera)

Stranica 1 od 5

S5 Box