Vijesti iz regiona
Region

Region (83)

Ocijeni...
(0 glasova)

kosovoDemokratski savez Kosova Ise Mustafe nije oprostio koalicionom partneru Aljbinu Kurtiju smjenjivanje ministra unutrašnjih poslova, pa je kabinetu lidera pokreta Samoopredjeljenje izglasano nepovjerenje poslije svega pedesetak dana vlasti.

Ukupno, 82 od 120 poslanika u tamošnjem parlamentu podržala su smjenu Kurtijeve vlade, dok je 32 bilo protiv.

Јedan poslanik bio je uzdžan prilikom glasanja.

Na taj način, Kurti je postao najbrže smjenjeni premijer Kosova.

Inicijativu za smjenu Aljbina Kurtija pokrenuo je njegov ključni koalicioni partner, Demokratski savez Kosova čijeg je ministra unutrašnjih poslova Agima Velijua, lider Samoopredjeljenja smjenio zbog nesuglasica oko uvođenja vanrednog stanja u jeku pandemije koronavirusa.

Takođe, Demokratska partija Kosova, najveća opoziciona stranka, oštro se suprotstavila Kurtiju oko niza odluka, prije svega oko izbjegavanje da ukine takse na proizvode iz centralne Srbije i BiH, na čemu je posebno insistirala Amerika.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

plenkovic1Zbog snažnih potresa koji su jutros uzdrmali Zagreb održan je hitan sastanak državnog vrha.
''Jutrošnji potres je bio najjači u zadnjih 140 godina. Pozivamo sve građane na oprez. Mi ćemo za sada preporučiti da svi budu izvan zgrada'', poručio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

''Nema potrebe za velikim odlascima na benzinske crpke. Imali smo dvije kontradiktorne poruke, prvo ostanite doma, a onda je bio potres. Seizmolozi će reći što struka ima reći o potresima i dodatnim podrhtavanjima. Intenzivirat ćemo sve aktivnosti i upravljat ćemo ovom krizom, kao i krizom oko koronavirusa. Molimo sve građane da slušaju isključivo Stožer'', naglasio je premijer, prenosi rtl.

Dodao je da su angažirane vojska i sve službe Grada Zagreba da krenu u raščišćavanje šteta po Zagrebu i nastojat će se da se što prije osposobe prometnice.

''Angažirat ćemo statičare da sukladno informacijama pregledaju zgrade. Nitko sada ne može znati koliko su oštećene zgrade, posebno starije. Poseban fikus bit će na bolnicama'', istaknuo je Plenković.

''Pregledat ćemo sve zgrade, moramo svi biti na oprezu i jedinstveni. Apeliram na sve sugrađane da budu bez panike i da budemo pribrani. Izvješćivat ćemo o svim sljedećim koracima. Nije ugodno ljudima koji su ispred kuća i vodimo računa da se zaštitimo i držite razmak. Oko 15 sati obavijestit ćemo vas o daljnjim koracima i stanju'', najavio je premijer koji će nakon ovoga kenuti obići grad kako bi vidio razmjere štete.

Na sastanku su sudjelovali i predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i ministar obrane Damir Krstičević, prenosi rtl.

''Onaj tko zapovijeda je Vlada i stožer. Slušajte vijesti i informacije od nadležnih, a to su prije svega predsjednik Vlade i Stožer civilne zaštite. Sve drugo što slušate, možete zanemariti'', poručio je Milanović.

''Panika nije dobar saveznik, ali oprez je sada još potrebniji. Grad Zagreb će dati sve svoje resurse za rješavanje situacije. 80 posto Zagrepčana je u objektima s armiranom konstrukcijom i ja ih na svoju odgovornost pozivam da se vrate kućama. Ostalih 20 posto građana Zagreba koji su u kućama građene prije 1950., za njih ćemo vidjet kako ćemo ih zbrinuti'', poručio je Bandić.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

crnagoraNacionalna paranoja i hajka u Srbiji protiv Crne Gore još jedan je od alarmirajućih događaja koji će neminovno uticati ne samo na unutrašnju već i spoljnopolitičku dinamiku regiona Zapadnog Balkana.

Situacija podseća na mart 2003. godine i referendum o ulasku Slovenije u EU i NATO. Iako je podrška EU integracijama u toj bivšoj jugoslovenskoj republici bila prilično visoka, podrška NATO-u zbog Iraka pala je na oko 40 odsto. Međutim, taj referendum je održan svega nešto više od nedelju dana nakon što su oficiri eskadrona smrti Miloševićevog režima ubili premijera Zorana Đinđića i Srbiju gurnuli u vanredno bezbednosno stanje. Rezultat je bio iznenađujući i ocenjen kao poziv na „buđenje“: izlaznost Slovenaca bila je 60 odsto, od kojih je članstvo u NATO-u podržalo 66, dok ulazak u EU skoro 90 odsto.

Gubernija kao alternativa

Poslednjih nedelja mediji prenose prepoznatljive kadrove iz perioda raspada SFRJ: protesti u Crnoj Gori upravljani iz Beograda, prebrojavanje krvnih zrnaca i balvani. Kao i u slučaju Slovenije, ponavljanje slika iz devedesetih i obnavljanje velikosrpske ideje nesumnjivo će se shvatiti kao novi poziv na „buđenje“ i samo dodatno gurnuti celo neposredno susedstvo Srbije prema NATO i EU. Čak i oni sve brojniji evroskeptici, ogorčani NATO osionošću i opravdano revoltirani neoliberalnom ekonomijom shvataju da je alternativa tome – neutralna i oligarhijska gubernija.

Slučaj Crne Gore javno je razgolio dvoličnu politiku bivših radikala i socijalista, na koju je zbog Briselskog sporazuma Zapad godinama široko zatvarao oči. Zbog ekspanzije Beograda aktivitran je alarm. Na stranu očigledne direktne namere predsednika Crne Gore Mila Đukanovića da srpski nacionalizam iskoristi na izborima u Crnoj Gori, akcije se preduzimaju i u drugim državama regiona.

Krajem januara NATO je potvrdio da je BiH u Akcionom planu za članstvo (MAP), iako je poziv bio tu na stolu već deset godina. Finale procesa ratifikacije članstva u NATO-a čeka Makedonija, koja će uskoro postati 30-ta članica Alijanse.

Na fonu protesta zbog Zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori dodatno je aktivirano pitanje pravoslavne autokefalije u Severnoj Makedoniji. Tragom za Ukrajinom i namerama Podgorice da podrži crnogorsku autokefalnu crkvu, Ohridska arhiepiskopija, uz podršku Vlade u Skoplju, ranije je poslala zahtev za priznavanjem Makedonske pravoslavne crkve. Sredinom januara sadašnji i bivši premijer Severne Makedonije, Oliver Spasovski i Zoran Zajev, posetili su vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koji im je potvrdio da će se pitanje autokefalnosti u Makedoniji rešavati uprkos protivljenu Srpske i Ruske pravoslavne crkve.

Američku ambasadorku u Crnoj Gori Džudi Rajzin Rajnke ućutkao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je od njega bio glasniji jedan od dva predstavnika Vašingtona na Balkanu, Ričard Grenel koji je krajem januara u Beogradu rekao da Srbija mora da prestane sa sputavanjem nezavisnosti Kosova. Čeka se završetak izbora u Srbiji u aprilu, da bi američki dvojac odlučnije stupio na scenu. Nije isključeno da će se Balkan naći pod reflektorom predsedničke kampanje Donalda Trampa.

Crna Gora “budi” region

Obnovljeni, projekat „velika Srbija 2.0“ biće poražen upravo u Crnoj Gori. Za to, i pored strahova američkog predsednika Trampa, nije neophodno da NATO ratuje kao u BiH 1995. i SR Jugoslaviji 1999. godine. Mada, kako je počelo sa balvanima, i tu opciju do kraja ne bi treblo isključiti...

Nikako ne treba isključiti ni opciju da politička garnitura Mila Đukanovića završi padom i izbornim porazom. Ako se to desi, protesti i Zakon o verskim slobodama biće samo okidač, a glavni uzrok – „minuli rad“ stabilokratije i tri decenije zasićenja jednom političkom opcijom. Bez obzira na očekivanja iz Moskve i Beograda, takva situacija najverovatnije neće promeniti spoljnu politiku Podgorice koja je lider u evroatlantskim integracijama. Međutim, neće zaceliti ni načete etničke podele unutar Crne Gore.

Ma kakav bio rasplet krize u Crnoj Gori, posledice se već odražavaju na reputaciju Srbije, koja je ponovo dobila epitet podrivača bezbednosti u regionu. Naprednjaci na čelu sa Vučićem uzalud se nadaju da će kriza u Crnoj Gori sputati ili usporiti rešavanje kosovskog problema. Crna Gora će samo akclerirati rešavanje kosovskog pitanja, a Zapad će još intenzivnije i odlučnije insistirati na pravnoobavezujućem sporazumu za Kosovo. U njemu će Beograd morati da na neki način prizna Kosovo i da ga ne sputava u razvoju svoje državnosti. Makedonija će ući u NATO, a to čeka i BiH kao privremena substitucija za EU integracije.

Srbija je političkim intervencijama u Crnoj Gori pokazala da je regionalni “mali Šengen” obesmišljen i samo medijska predstava. Države regiona će se najverovatnije prema NATO i EU kretati jedna za drugom, po principu regate. Na njenom kraju nesumnjivo će biti usamljena i izolovana Srbija, dokle god za kormilom tamo stoje i geostratezi iz Moskve.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Boris Varga (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

srbija2Nemiri u Crnoj Gori izbili su nakon što je crnogorski parlament usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojem se protivi Srpska pravoslavna crkva.

Srpska pravoslavna crkva protivi se novom crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Stotinjak intelektualaca s prostora bivše Jugoslavije danas se apelom obratilo međunarodnoj javnosti, od koje traži da osudi, kako su naveli, "političku, crkvenu i medijsku kampanju" iz Beograda kojom se "ugrožavaju mir i stabilnost" u Crnoj Gori i regiji.

Beta navodi da se u apelu, koji potpisuje 86 intelektualaca, političara i javnih ličnosti s prostora bivše Jugoslavije, a povodom događanja izazvanih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, ocjenjuje "nedopustivom pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi novog pokušaja destabilizacije Crne Gore na principima politike Slobodana Miloševića".

"Političkom, crkvenom i medijskom kampanjom dezinformacija iz Beograda, koja se sprovodi i u Podgorici i u Banjaluci, ozbiljno je ugrožen mir ne samo u Crnoj Gori već i u cijelom regionu. Država Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije: ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica", navodi se u apelu.

'Vraćanje Crne Gore u državni okvir sa Srbijom'

Univerzitetski profesori, književnici, nekadašnji visoki zvaničnici i političari, novinari, historičari, umjetnici s prostora bivše Jugoslavije smatraju da zvanični Beograd "u još jednom u nizu pokušaja pokušava da vrati Crnu Goru u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države", prenosi agencija.

"Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama, pripremljenim u saradnji sa Venecijanskom komisijom i usaglašenim sa najvišim evropskim standardima u toj oblasti, Crna Gora mijenja zakon donesen prije pola vijeka. Istovremeno, ovim se poništava Dekret regenta Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine, kojim je ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, i u potpunosti zaokružuje državnopravni okvir Crne Gore. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara", naveli su potpisnici apela.

Oni navode da je "strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore zvanični Beograd, odnosno vlasti Srbije, Srpska pravoslavna crkva i najveće opozicione stranke" i dodaju da "i ovog puta srpske elite konsenzualno od vlasti u Srbiji zahtijevaju radikalnu reakciju".

"Upozoravamo da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka. I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. 'Spomenici' takve politike zvaničnog Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu", navode potpisnici apela.

Nastavak politike Slobodana Miloševića

Ocjenjuju da je "Crna Gora od strane zvaničnog Beograda i njegovih saveznika odabrana kao žrtva regenerisane politike Slobodana Miloševića prema susjednim državama, pored ostalog, i zbog svog beskompromisnog opredjeljenja za građansko društvo, za evroatlantske integracije, zaštitu manjina i najbolje odnose sa susjedima".

"Iako je srpski nacionalizam izgubio gotovo sve poluge moći, vjerujemo da je važno upozoriti na pogubne posljedice ovakve politike zvaničnog Beograda. Regionalna solidarnost imperativ je za sve balkanske narode, koji moraju pokazati odgovornost i spremnost za predstojeće izazove. Iz navedenih razloga pozivamo sve političke aktere u međunarodnoj zajednici i regionu da nedvosmisleno osude destabilizaciju Crne Gore i regiona koju kreira i podstiče zvanični Beograd", zaključuje se u apelu.

Apel su potpisali Latinka Perović, Stjepan Mesić, Milan Kučan, Budimir Lončar, Bogić Bogićević, Raif Dizdarević, Haris Silajdžić, Azem Vllasi, Veljko Bulajić, Bogdan Tanjević, Šerbo Rastoder, Ivo Goldstein, Husnija Kamberović, Milivoj Bešlin, Momir Samardžić, Nikola Samardžić, Živko Andrijašević, Dragan Markovina, Edin Omerčić, Adnan Prekić, Ivo Vajgl, Žarko Papić, Dimitrije Popović, Senad Pećanin, Tamara Nikčević, Sonja Biserko, Milorad Popović, Boris A. Novak, Mirjana Miočinović, Vladimir Arsenijević, Filip David, Svetislav Basara, Nenad Prokić, Veton Surroi, Andrej Nikolaidis, Shkelzen Maliqi, Vladimir Milčin, Dino Mustafić, Radmila Vojvodić, Emir Hadžihafizbegović, Nataša Mićić, Čedomir Jovanović, Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandar Olenik, Tanja Petovar, Aleksandar Sekulović, Sinan Alić, Nerzuk Ćurak, Edina Bećirević, Gjyleta Mushkolaj, Slobodan Backović, Slavo Kukić, Esad Duraković, Branka Dragović Savić, Dinko Gruhonjić, Slobodan Sadžakov, Tomislav Marković, Belul Beqaj, Lula Mikijelj, Srdjan Šušnica, Izabela Kisić, Reuf Bajrović, Agron Bajrami, Slaviša Lekić, Boris Varga, Zlatko Dizdarević, Boško Jakšić, Dragan Banjac, Mijat Lakičević, Gordana Suša, Boro Kontić, Dragan Bursać, Emir Suljagić, Nataša Govedarica, Snežana Čongradin, Pavle Radić, Bojan Tončić, Dušan Mijić, Ivo Komšić, Suzana Kadirić, Ćerim Bajrami, Esad Rastoder, Rusmir Mahmutćehajić, Miloš Ćirić i Ferid Muhić.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novac1Tokom proteklih godinu dana prosječne plate u zemljama regiona najviše su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a najmanje u Crnoj Gori, javlja Anadoija.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto plata u Srbiji za oktobar 2019. godine iznosila je 55.065 dinara ili 468 eura, što je više za 10,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Najnoviji statistički podaci jasno pokazuju da je Srbija u periodu oktobar 2018. - 2019. ostvarila ubjedljivo najveći rast prosječnih plata od svih zemalja u regiji.

Nakon Srbije, slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za oktobar 2019. godine iznosila 932 KM ili 476,5 eura, što je za 4,2 posto više u odnosu na oktobar 2018. godine kada je prosječna bh. plata iznosila 894 KM, odnosno 457 eura, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije su pokazali da je prosječna plata u toj zemlji u oktobru ove godine iznosila 25.726 denara, odnosno 418 eura, što je više za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine kada je iznosila 24.817 denara ili 403 eura.

Slijedi Slovenija u kojoj je, prema podacima slovenačkog Statističkog zavoda, prosječna neto plata za oktobar 2019. godine iznosila 1.122 eura, što je za 3,3 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine kada je prosječna neto mjesečna plata iznosila 1.086 eura.

Tokom prethodne godine prosječne mjesečne neto plate su najmanje porasle u Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u oktobru 2019. godine u Crnoj Gori iznosila je 517 eura, što je rast od skromnih 1,4 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

Prosječna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za oktobar ove godine iznosila je 6.496 kuna ili 872 eura, što je više za 2,6 posto nego u oktobru prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

(AA)

četvrtak, 12 Decembar 2019 00:00

Strogo kontrolirana suđenja za ratne zločine

Ocijeni...
(0 glasova)

zlocinstrpciU sudnicu za ratne zločine u Beogradu od početka 2000. godine do danas nijedna kamera ušla nije. Reklo bi se da je takav ishod logičan, jer su od petooktobarske revolucije do danas na vlasti ili direktni učesnici u ratno zločinačkoj i agresorskoj ideologiji, ili oni koji nisu hteli ili imali snage da zločince razotkriju ili skinu sa rukovodećih pozicija. Na ulazu u Specijalni sud, koji je nadležan i za ratne zločine, novinarima uzimaju sve, dozvoljavaju samo papir i olovku. Nikada do sada, dakle unazad skoro 20 godina, nijedan prenos, nijedna fotografija, osim onih strogo kontrolisanih od države, nije zabeležila suđenje onima koji su, pod komandom najviših državnih zvaničnika, na najbrutalniji način ubijali, raseljavali i uništavali živote naroda bivše Jugoslavije.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda nedavno je zaključio da država Srbija ima posebnu strategiju za borbu za negiranje zločina koje je, u ime građana ove zemlje, počinila. Odugovlačenje procesa godinama ima za cilj, zapravo, čekanje na smrt svedoka i svih onih koji bi pred sudom mogli ikada da ispričaju o tome na koji način ih je vlast, tokom devedesetih, izmanipulisala i iskoristila za ratno profiterstvo i privilegije koje su na smrti sticali. Takođe, smrt onih čija je odgovornost neizostavna, a koja bi dokazala umešanost samog državnog vrha u genocide i ostala zverstva, poželjna je – čeka se... Da se stavi tačka.

Zločin koji se dogodio na železničkoj stanici u Štrpcima u februaru 1993. godine, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar izveli i ubili dvadeset civila nesrpske nacionalnosti – Bošnjaka, danas je tek na početku pred srpskim sudom za ratne zločine. Jasno je da su tužioci za ratne zločine nemoćni naspram državne strategije zataškavanja, ali je njihova spremnost da u takvoj farsi svesno učestvuju, takođe, i uveliko problematična, kada je reč o njihovom kredibilitetu i navodno dobrim namerama. U oktobru 2018. godine Apelacioni sud u Beogradu je potvrdio optužnicu protiv pet pripadnika Vojske RS-a za ovaj zločin – Gojka Lukića, Duška i Ljubiše Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić.

'Pjevajuća' strategija advokata

Pre nekoliko dana, advokati petoro optuženih za zločin u Štrpcima u nastavku suđenja pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokušavali da ospore iskaze dvojice svedoka Tužilaštva za ratne zločine. Jedan od advokata, zalizane i nauljene kose, ušao je u sudnicu pevajući: "Ljubio bih te, ljubio bih teee, i da sam pauk..." Ostali su se, pokušavajući da ospore izjave dvojice svedoka Tužilaštva za ratne zločine, nesrećnike koji su bili prisutni u vozu iz pakla, ili, kasnije, u školi, u mesto Prelovo, nadomak Višegrada, gde su iz voza dovedeni nesrećni ljudi, koji su kasnije brutalno ubijeni, podsmevali, napadali ih, sa stanovišta apsolutne arogancije, predstavljali svu nakaradnost ovdašnjeg ratno-zločinačkog sistema. Sistema koji radi u prilog i za korist nekolicine ratnih profitera kako bi izbegli odgovornost, danas, isključivo pred sopstvenim narodom.

Čovek koji je bio otpravnik vozova, Miroslav Vranić, svedočio je o tome da je te kobne noći, kada su ljudi iz voza pobijeni samo zato što su islamske veroisposvesti, dobio dopis da, kao i svaki put do tada, tokom tog ratnog perioda ne utiče na moguće izvođenje iz voza navodnih terorista, odbeglih vojnika i tome sličnih određenja ljudi iz perspektive ratnog zločinačkog aparata. Odnosno, da bi trebalo da asistira i pomogne pripadnicima snaga RS-a, ukoliko do takvog slučaja dođe.

Vranić je govorio da su u voz ušli ljudi, neobrijani, neugledni, koji su sa repetiranim puškama izbegavali svaki direktan pogled, dok su iz voza izvlačili ljude. S obzirom na to da su među putnicima bili i žene i deca putnika, brutalno ubijenih na nacionalnoj osnovi, Vranić je govorio o tome da je pokušavao da spase jednu ženu, čijeg su muža izveli. Govorio je o tome da je tek nakon zločina, iz medija, saznao zapravo o čemu se radilo... Da je reč o brutalnom zločinu pripadnika Vojske RS-a. Da su odveli i njegovog prijatelja, radnika u železnici, koji nije mogao biti ni za šta kriv...

'Ja samo ovaj sud priznajem...'

Posebnu pažnju advokata, međutim, izazvalo je svedočenje Krste Papića, nekadašnjeg komandanta bataljona Višegradske brigade Vojske RS-a. Reč je o vojniku koji je pre četvrt veka svedočio dovođenju u školu u Prelovu, nesrećnih ljudi iz kobnog voza, gde je prepoznao glas jedne od optuženih. Strategija advokata bila je da Papića proglasi podleglim pod pritiskom srpskog, ali i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, udarajući na osnovna osećanja jednog takvog čoveka, koji se borio za ratno zločinačke ciljeve vojske kojoj je pripadao.

Tako se svedočenje Papića o grozotama kojima je prisustvovao svelo na to da advokati optuženih iz svedoka izvlače izjave poput sledećih: "Ja samo ovaj sud priznajem, ne priznajem sud Bosne i Hercegovine..." Priznaje sud države i ideologije koja ga je učinila svedokom gnusnih ratnih zločina, delom svega toga, i obuzetog strahom da u svakom trenutku može da bude uhapšen i odveden pred sud Bosne i Hercegovine zbog toga.

U publici suda, razume se, nije bilo novinara. Samo autorka ovih redova i novinarka BIRN-a. I aktivista Žena u crnom. Nakon završetka, srela sam se sa optuženima na ulici. Čekali su gradski autobus u Ustaničkoj ulici, gde se sud nalazi. Ušli u njega i otišli negde kao sasvim obični ljudi...

Snežana Čongradin (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

vucic2Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u čestitki austrijskom piscu Peteru Handkeu, kome je danas svečano uručena Nobelova nagrade za književnost, istakao je da Srbija smatra Handkea za istinskog prijatelja.
“Srbija Vas smatra za istinskog prijatelja i, biću slobodan da kažem, Vašu Nobelovu nagradu doživljavamo kao da je dobio neko od nas. Sada, uz Ivu Andrića, slavimo još jednog našeg Nobelovca”, naveo je Vučić.
On je izrazio nadu da će Handke uskoro posjetiti Srbiju.

Vučić je naveo da je ovo nagrada Handkeu za njegov izuzetan književni rad, znanje i stvaralaštvo, ali isto tako i za neprikosnovene moralne odlike, za hrabrost i dostojanstvo, kojima se bori za svoje ideale vrhunskog intelektualca.

“Poštovani prijatelju, primite moje iskrene čestitke. Kao laureat Nobelove nagrade upisali ste se među besmrtne”, istakao je Vučić u čestitki.

(Srna)

Ocijeni...
(0 glasova)
 

hrvatska3Osamnaestogodišnji student Abia Uchenna Alexandro iz Nigerije doputovao je 12. novembra ove godine u Hrvatsku da bi učestvovao na petom Svjetskom međusveučilišnom prvenstvu u Puli.

Predstavljao je Federalni univerzitet tehnologija Owerri na takmičenju iz stonog tenisa. Nakon završetka takmičenja, zajedno sa jos četiri kolege, vratio se u Zagreb odakle je trebao 18. novembra letjeti za Istanbul.

Nakon dolaska u Zagreb, sa kolegom Eboh Kenneth Chinedu, smjestio se u hostel i izašao u šetnju gradom.

- Na ulasku u tramvaj zaustavila nas je policija. Odvezli su nas u policijsku stanicu. Pokušali smo im objasniti ko smo i da su nam dokumenti u hostelu. Nisu obraćali pažnju na ono što govorimo, kaže za Žurnal Eboh Kenneth Chinedu.

HODAJ ILI ĆU PUCATI

- Ne znamo koliko je sati bilo, ali bio je mrak... Izveli su nas iz stanice i stavili u kombi. Odvezli su nas na nepoznato mjesto. Dvojica policajaca su nam rekli idete u Bosnu. Ja nikada nisam bio u Bosni. Došao sam avionom u Zagreb, rekao sam im da ne znam Bosnu. Rekli su nam ne, vi idete u Bosnu. Nakon nekog vremena kombi je stao i gurnuli su nas u žbunje. Odbio sam ići u šumu, onda mi je policajac rekao ako se ne pomjerim da će me upucati, kaže Eboha Kenneth.

U razgovoru za Žurnal nigerijski studenti kazu da su bili preplašeni i da nisu znali šta da rade. Migranti, koje je Hrvatska policija zajedno s njima natjerala da kroz šumu pređu na teritoriju BiH, su ih odveli u kamp u Velikoj Kladuši.

Od tada su Abia Uchenna Alexandro i Eboha Kenneth Chinedu smješteni u kampu Miral u Velikoj Kladuši.

- Naši pasoši i sve stvari su ostale u Zagrebu. Uspio sam iz kampa pozvati kolegu koji je zajedno sa nama bio na takmičenju da nam pošalje pasoše. Ne znamo šta da radimo, viza za Hrvatsku nam ističe danas, kaže Kenneth Chinedu.

Kampom Miral upravlja Međunarodna organizacija za migracije IOM. Za Žurnal su samo kratko rekli da su o slučaju nigerijskih studenata, nakon što su dobili potvrdu od organizatora takmičenja da su oni stvarno studenti sa uredno izdatim vizama, obavijestili organizaciju Vaša prava iz Sarajeva koja će preuzeti njihov slučaj.

Iz ove organizacije nisu odgovarali na pozive iz redakcije Žurnala.

SNIMALA IH HRVATSKA POLICIJA

Iz Međusveučilišnog sportskog komiteta, organizatora svjetskog prvenstva u Puli, tvrde da su obaviješteni o slučaju. U razgovoru za Žurnal predstavnik Komiteta Alberto Tanghetti kaže da je bilo ukupno pet učesnika iz Nigerije, četiri studenta i profesor, te da su svi imali uredne vize.

- Ta dva studenta su bila na takmičenju, imali su hrvatsku vizu, povratne avionske karte iz Zagreba za Istanbul i iz Istanbula za Lagos. Znači, imali su vizu da dođu na takmičenje, imali su povratne karte... Na takmičenju ih je snimala hrvatska televizija. U nedjelju 17. 11 putovali su u Zagreb jer su u ponedjeljak imali let za istanbul. Sedam dana kasnije primio sam poziv iz kampa da se kod njih nalaze dvojica studenata iz Nigerije koje je hrvatska policija odvela u BiH. Ne razumijem kako se to desilo jer je policija u Puli bila obaviještena da su tu, kaže Thanghetti.

Iz ove organizacije kazu da ce nazvati Univerzitet u Puli, obavijestiti MUP Hrvatske i vidjeti kako mogu pomoći studentima.

(Zurnal.info)

Ocijeni...
(0 glasova)

tuzlanskakapijaKnjiga 'Tuzlanska kapija – režirana tragedija' promovirana je u Beogradu u organizaciji Ministarstva odbrane Srbije.

Dunja Mijatović smatra da je riječ o još jednom pokušaju negiranja ili relativiziranja zločina u ratovima u bivšoj JugoslavijiReuters

Visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović osudila je promoviranje knjige u Ministarstvu odbrane Srbije koja krivotvori činjenice o ratnom zločinu počinjenom na Tuzlanskoj kapiji 1995., priopćilo je Vijeće Europe.

"Nažalost, ponovo svjedočimo još jednom pokušaju negiranja ili relativiziranja zločina u ratovima u bivšoj Jugoslaviji koje su okarakterizirali kao takve Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i nacionalni sudovi za ratne zločine. Propagiranje falsifikata i dezinformacija u poslijeratnom kontekstu ozbiljno podriva sve napore na trajnom miru i pomirenju", izjavila je Mijatović.

Za iskreno suočavanje s prošlošću

Podsjetila je kako je "Ministarstvo odbrane Srbije [u utorak] organiziralo promociju knjige koja falsificira činjenice o ratnom zločinu koji je odnio 71 život na Tuzlanskoj kapiji u Bosni i Hercegovini u maju 1995. godine".

"Umjesto pružanja javne platforme za propagiranje stavova koji negiraju ratne zločine, politički čelnici i predstavnici u Srbiji moraju intenzivirati rad na borbi protiv imuniteta za ratne zločine, pružiti civilnim žrtvama rata pravične reparacije i podržati napore pomirenja u regiji u skladu s preporukama koje su dali moji prethodnici vlastima u Srbiji", smatra Mijatović.

"Iskreno suočavanje s prošlošću od suštinskog je značaja za pomirenje i konstruktivnu interakciju među zajednicama. Moje je duboko uvjerenje da mlade generacije u toj zemlji i u regiji zaslužuju da budu uvedene u duh mira, tolerancije i uzajamnog poštovanja", izjavila je Mijatović, prenosi Fena.

Knjiga Ilije Brankovića Tuzlanska kapija – režirana tragedija promovirana je u utorak u Beogradu u organizaciji Ministarstva odbrane Srbije, nakon čega su uslijedile brojne reakcije i osude iz Bosne i Hercegovine.

U granatiranju Tuzlanske kapije, kako piše u presudi Suda Bosne i Hercegovine, ubijena je 71 osoba, a ranjeno više od 130.

Đukić pobjegao nakon presude

Za taj ratni zločin osuđen je Novak Đukić, general Vojske Republike Srpske.

Nakon izricanja presude, kojom je osuđen na 20 godina zatvora, Đukić je pobjegao u Srbiju.

Bosna i Hercegovina tražila je njegovo izručenje ili da se presuda prizna i izvrši.

U Beogradu je 2017. počeo proces u vezi s tim, ali su ročišta više puta odgađana "zbog Đukićevog zdravstvenog stanja".

(Agencije)

srijeda, 16 Oktobar 2019 00:00

Na sjeveru Kosova uhapšene dvije osobe

Ocijeni...
(0 glasova)

policija2Jedan od uhapšenih dovodi se u vezu s ubistvom Olivera Ivanovića, a navodno je riječ o inspektoru koji je skrivao dokaze.

Kosovo, PolicijaUhapšeni su odvedeni u Prištinu, operacija se nastavlja u Leposaviću.

Policija je potvrdila da su u akciji na sjeveru Kosova u srijedu ujutro uhapšene dvije osobe, od kojih je jedan policajac koji se dovodi u vezu s ubojstvom čelnika Inicijative Sloboda demokratija pravda - SDP Olivera Ivanovića, kao i još jedan osumnjičeni, kod koga je pronađeno oružje.

"Policijska akcija izvedena je na osnovu naloga za pretres koji je izdao Osnovni sud, Posebni odjel, a koji je rezultirao hapšenjem osumnjičenog policajca inicijala R. B., uključenog u nalog za pretragu", navedeno je u policijskom priopćenju.

Navedeno je kako se traga za drugim osumnjičenim policajcem, javlja Beta, pozivajući se na Radio-televiziju Srbije.

Informaciju da je u toku potraga za trećom osobom potvrdio je glasnogovornik Policije Kosova Baki Kelani.

'Policajac skrivao dokaze'

Agencija Tanjug navodi, pozivajući se na isto priopćenje, kako su "u operaciji pronađena i zaplenjena još dva komada oružja i municija".

Isti izvor navodi kako je uhapšen policijski istražitelj Rade Basara, koji je vodio istragu o ubojstvu Olivera Ivanovića i za koga se sumnja da je skrivao dokaze.

Uhapšeni su odvedeni u Prištinu, a kako se navodi, operacija se nastavlja u Leposaviću.

Prištinski Kosova Press javlja da su dvojica Srba uhapšeni po nalogu Specijalnog suda Kosova.

Đurić: Bili su naoružani do zuba

Hapšenja je potvrdio i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije, Marko Ðurić navodeći kako su „pripadnici ROSU želeli da uhapse Željka Bojića, a da su odveli njegovog sina Vasilija Bojića u nepoznatom pravcu“.

Prema njegovim riječima, „više od 100 pripadnika specijalne jedinice ROSU, naoružanih do zuba, upalo jutros u 5.45 na sever Kosova i Metohije, u grad su ušli sa 25 vozila, a 40 vozila je bilo na ulazu u grad“.

„Glavna meta operacije bio je komandir operative Kosovske policijske službe (KPS), zadužen za sever, Željko Bojić kome su upali u stan, izvršili premetačinu i odveli sina Vasilija Bojića u nepoznatom pravcu“.

Dodao je i kako je „uhapšen još jedan radnik KPS, regiona sever, Rade Basara koji je radio na značajnim slučajevima“.

(Agencije)

Stranica 1 od 6

S5 Box