Vijesti iz regiona
subota, 13 Maj 2017 00:00

Pernar: Vlade u Hrvatskoj, BiH i Srbiji su sluganske

Ocijeni...
(0 glasova)

pernarRetorika i način na koji se zastupnik Živog zida Ivan Pernar u Saboru nedavno 'obrušio' na HDZ te njegovo obraćanje zastupnicima koji su promijenili raniju odluku i dali glas toj stranci za okupljanje saborske većine koja je izabrala Gordana Jandrokovića (HDZ) za novog šefa parlamenta, snažno je odjeknuo u javnosti.

Njegov su govor na društvenim mrežama komentirali brojni građani i novinari, a jedan od potpredsjednika oporbenog SDP-a Rajko Ostojić, kako su prenijeli mediji, impresioniran tim govorom založio se za tješnju suradnju sa Živim zidom, ocijenivši da se Pernar razvija u političara sa stavom koji će, kako je rekao, nadrasti svoj populizam.

Kako komentirate jak odjek Vašeg govora u javnosti, ali i među političarima?
- Iskreno cijenim stav Rajka Ostojića jer je zapravo pokazao da u SDP-u postoji jedna progresivna struja koja vidi da političke promjene, odnosno da se društvena svijest s vremenom mijenja i da i SDP, kao najveća opozicijska stranka, treba početi ne samo nositi nego i uvažavati te promjene i sukladno s time polagano modificirati svoju politiku. Moj cilj nije 'uništenje' SDP-a, moj cilj je da SDP bude jedna progresivna stranka koja će stare ideje mijenjati novima, odnosno koja će se okrenuti u konačnici i mladim ljudima. Ako se to dogodi, smatrat ću to i svojim osobnim uspjehom.

Legalizacija konoplje
Argumentirajući konstruktivnost Živog zida, Pernar kao primjer ističe legalizaciju konoplje što, naglašava, nije populizam, nego njihov program. A ista stvar je i s, primjerice, cijepljenjem - Živi zid se, kaže, zalaže za slobodan izbor po pitanju cijepljenja.

"Dakle, mi imamo konkretna zakonska rješenja, čak smo ovo za cjepivo predali u saborsku proceduru. Također, u prošlom sazivu Sabora predali smo i naš prijedlog s izmjenama ovršnog zakona da se jedina nekretnina zaštiti od ovrhe. Znači, Živi zid nije samo kritičar, nego je, ajmo nazvati tako, konstruktivni kritičar. Tu se ne radi samo o kritici, već se radi i konretnim prijedlozima, odnosno alternativi za trenutnu politiku".
Znači li to, možda, moguću jaču suradnju na hrvatskoj ljevici?
- Mi suradnju ni sa kim se isključujemo, ali ono što nas zanima su programske stvari - na žalost, SDP je trenutno u potpunosti okrenut tzv. neoliberalnom konceptu i zbog toga je izgubio dio birača koji smo zapravo mi kasnije dobili. SDP po svojoj prirodi trebao bi - i po broju zastupnika, kao najjača i najveća opozicijska stranka - biti puno aktivniji u 'dekonstrukciji' HDZ-a i njihove politike te istovremeno predlagati neku alternativnu, bolju politiku. Na žalost, SDP kad je imao priliku to nije učinio, a to se najviše reflektira na, recimo, pitanju ovršnog zakona, zakona o HNB-u, zakona o obveznim odnosima itd. Znači, SDP je, na žalost, ostao bez tzv. baze, odnosno udaljili su se od birača.

U kontekstu pozicije SDP-a kakvom je Vi opisujete i načina na koji je HDZ okupio većinu te aktualnih previranja oko te većine, kako procjenjujete daljni razvoj situacije?
- Većina koju trenutno imamo u Saboru nije većina koja predstavlja demokratsku volju birača. Drugim riječima, ta većina je nastala na način da su se protivnici HDZ-ove politike potkupili ili ucijenili i na taj način su ti protivnici preko noći postali njeni zagovornici. I s tom kupljenom većinom, koja ne odražava volju građana je HDZ išao ka formiranju Vlade.

Moram primijetiti da za takve tvrdnje treba imati dokaze...
- Mi možemo reći da ih nema, ali kada povežete stvari u širu sliku, kada zatvorite krug indicija, jednostavno se nameće da razlog zašto određeni zastupnici preko noći mijenjaju stavove nije vezan uz, ne znam, njihovu slobodnu volju, već druge metode političkih pritisaka koji po svojoj prirodi nisu legitimni. Kada netko danas kaže jedno, a sutra glasa drugo, ili ako netko tko je godinama oštri protivnik nečega odjedanput postane zagovornik toga, kao recimo Tomislav Saucha, jasno je da njegova promjena stava nije plod njegove slobodne volje i samostalnog izbora, već je netko na taj njegov izbor utjecao.

Vi i Vaša stranka ste 'proizišli' iz aktivizma. Neki Vas smatraju populistima, no dio stručnjaka upozorava da se prije radi o protestnoj stranci koja kao takva ne nudi rješenja, nego samo ukazuje na probleme. Smatrate li se samo korektivnim ili kreativnim elementom?
- U odnosu na druge političke stranke mi smo korektiv u smislu da svojim nastupom, retorikom i programom utječemo na druge da se polako modificiraju i prilagođavaju, odnosno da pokušaju doći do onog političkog segmenta koji smo mi zauzeli, tj. do podrške birača. Međutim, moram napomenuti da Živi zid ima svoj program, on je dostupan na našoj web stranici i da ga svatko može vidjeti i pročitati. Naš politički program je najopširniji od svih izbornih programa svih ostalih stranaka. U njemu govorimo o reformi monetarnog sustava, promjenama u ovršnom zakonu i mnogim drugim progresivnim promjenama.

Političari na probleme puka gledaju sa znanstvene strane
Na pitanje je li aktivizam, koji je u njegovom slučaju očit unatoč političkom djelovanju, moguć na realnoj razini u Hrvatskoj - biti političar i istovremeno aktivist, Pernar kaže da političar koji nema kontakta s aktivizmom zapravo nema kontakta s 'običnim' građanima.

"Kako će netko tko u životu nije bio na deložaciji - recimo Andrej Plenković - i nije stajao uz obitelj kojoj je, primjerice, iskopčana voda i struja, razumjeti njihov problem. On na taj problem gleda sa 'znanstvene' strane, on to nikada nije svojim očima gledao, nije doživio to iskustvo i samim time ne shvaća o koliko se ozbiljnom problemu radi, koji doslovno vapi za rješavanjem. A on je svojim lažnim obećanjima, znači populizmom, dobio izbore - on je rekao 'zaštiti ćemo jedine nekretnine od ovrhe', a onda čim je dobio izbore u toj je izbornoj noći već zaboravio obećanje i provodi politiku kakvoj smo svjedoci".
U govoru ste kritični i prema građanima, rekavši da toleriraju korupciju u svim oblicima...
- Da, i podržavaju - bilo s time da izlaze na izbore i glasaju za HDZ, bilo na način da ne izlaze uopće na izbore pa da dozvoljavaju da manjina koja podržava HDZ ima neproporcionalno više zastupnika. Na taj način korumpirana vlast dolazi u suštini kvazidemokratskim putem do većine, koje zapravo čak na kraju niti nema pa onda još dodatno kupuju zastupnike, što je stravično.

Ponovno iznosite vlastite optužbe na račun premijera i HDZ-a, no mislite li pritom, kao što ste često isticali, da se slično ponašala svaka vlast do sada?
- Ne, recimo SDP nije uoči izbora rekao da će zaštiti jedinu nekretninu od ovrhe. Bili su korektni - rekli su 'ako dobijemo izbore, mi ćemo nastaviti deložirati one koji nemogu vraćati kredite'. Dok je HDZ igrao 'prljavo' - oni su rekli 'da, zaštiti ćemo ih', a onda su u izbornoj noći već rekli da ih neće zaštiti. Dakle, SDP i HDZ u suštini imaju isti program, ali su SDP-ovci pošteniji s te strane da unaprijed upozore građane što ih čeka ako, recimo, ne plate ratu kredita ili račune.

Vaši najveći podržavatelji su mladi - neki bi upozorili da su oni osjetljiva pa i politički neiskusna populacija. Imate li to na umu kada im se obraćate i koje im ideje želite prenijeti?
- Mladi nisu neiskusni. Mladi imaju puno znanja i, što je bitnije od svega, imaju pristup informacijama. Umirovljenici, primjerice, nemaju - oni mogu doći u doticaj samo s onim informacijama koje im vladajuća klasa prezentira. Mladi, pak, imaju društvene mreže, tzv. slobodan i necenzuriran protok informacija. Na taj način mogu, po mojoj procjeni, objektivnije donositi sudove i zaključke od, recimo, starije populacije. I to što stariji ljudi imaju više, pod navodnicima, nekakvog iskustva u smislu da 25 godina već izlaze na izbore, to ne znači ništa jer vidimo da usprkos tih 25 godina oni nisu ništa naučili i da i dalje podržavaju istu staru, propalu politiku koja nas je dokazano vodila u propast i očito je da s njom neće doći do nekog pozitivnog zaokreta u politici.

Smatrate li i dalje primjerenim Vaše obilaske škola i takav način 'mobilizacije' mladih, pogotovo ako se uzmu u obzir pokrenuti izvidi DORH-a o tome i upozorenja profesora, ravnatelja i institucija?
- Stalno se kuka da mlade ne zanima politika, da ne izlaze na izbore, da su nezainteresirani. A koja druga opcija je ostala nego da ih se na takav način animira da se uključe u politički proces, da iskažu svoja mišljenja i stavove, da uopće postanu subjekt političkog procesa? Do sada tu populaciju nitko od političara nije ni spominjao, tek s mojim ulaskom u škole se zapravo na njih počelo gledati kao na buduće ili trenutne birače i generaciju koja će danas-sutra odlučivati. Kad bih mogao vratiti vrijeme unatrag, sve bih učinio isto i žao mi je što ranije netko to isto nije učinio. Jer mlade pod hitno treba uključiti u proces odlučivanja.

Politizirane institucije
Na pitanje zašto se nekonvencionalno, ponekad čak i s podsmjehom, odnosi prema institucijama Republike Hrvatske, pri čemu i sam politički djeluje unutar jedne, Pernar kao primjer uzima vlastiti doživljaj slučaja Tomislava Sauche.

"Pogledajte, recimo, kako funkcionira DORH - prvo kada je trebalo pritisnuti Sauchu, tvrdili su da su potpisi za dnevnice vrlo vjerojatno njegovi. Nakon što je Saucha digao ruku za HDZ, znači dao podršku HDZ-ovoj većini, odjedanput sad javlja DORH da je pao stupanj vjerojatnosti da su potpisi njegovi i da su oni sad vjerojatno, a ne vrlo vjerojatno, njegovi. Znači, naše institucije su duboko politizirane i instrumentaliziraju se, na žalost, za političke obračune. I to je pitanje pravde, poštenja, objektivne krivnje ili nedužnosti, pitanje sasvim drugog reda".
Kada čovjek uđe u novo okruženje, čini se da se nužno mijenja perspektiva s obzirom na novo iskustvo u nečemu što se do tada promatralo 'izvana' i na temelju tako viđenoga zaključivalo. Je li se i kako promijenila Vaša perspektiva o funkcioniranju hrvatskog političkog sustava otkada ste saborski zastupnik, kako Vam on izgleda iznutra?
- Gore nego sam mislio da jest. Najveći šok mi je bio kada sam shvatio da u Saboru postoji cijela jedna grupa tzv. dizača ruku i čuvara kvoruma, koji se nikad u životu nisu javili za riječ, koji zapravo uopće ne odlučuju ni o čemu niti razmišljaju o ičemu, koji su tamo samo da uzmu svoju plaću i razmišljaju i dalje o svom životu - nema tu nikakvog kritičkog razmišljanja ili političkog stava, to su kao 'botovi' u kompjuterskim igricama, koji samo rade po zadanom programu i to je to.

Koji problemi i prioriteti u odnosima Hrvatske sa zemljama u regiji, prvenstveno s BiH i Srbijom?
- Mirotvorstvo, neutralnost i miroljubivost, to je politika koju želim da Hrvatska provodi. A mi nemamo problema s BiH i Srbijom jer se i Srbijom i BiH upravlja iz istih struktura moći - naše vlade nisu samostalne, nego su sluganske. Imamo problem s time što smo okupirani svi skupa, a ne jedni s drugima.

 

Tomislav Šoštarić (Al Jazeera)

Procitano 111 puta

S5 Box