Vijesti iz regiona
srijeda, 17 Januar 2018 00:00

Radioaktivni i nuklearni otpad uz komšijsko dvorište

Ocijeni...
(0 glasova)

nuklearnireaktorSve je izvjesnije da je Republika Hrvatska odabrala lokaciju Trgovske gore, u općini Dvor, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, na kojoj će najkasnije do 2023. godine skladištiti radioaktivni i nuklearni otpad, bez obzira na stav i protivljenje Bosne i Hercegovine. Takva namjera zapadnih bh. susjeda ide u pravcu rješavanja problema sa Slovenijom u vezi s lokacijom za skladištenje nuklearnog otpada iz nuklearke Krško, koja je zajedničko vlasništvo te dvije države, s obzirom na činjenicu da hrvatska strana nije prihvatila prijedlog Slovenije da lokacija zajedničkog odlagališta bude u Vrbini (Slovenija).

U obrazloženju odluke o formalnom odbijanju slovenskog prijedloga, u decembru prošle godine, navodi se da je riječ o području udaljenom desetak kilometara od granice i da je u neposrednoj blizini rijeke Save i izvorišta s kojih se pitkom vodom opskrbljuje glavni grad Hrvatske te posljednja stavka – cijena gradnje. Ona je, kako kažu u Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske, visinom od 600 miliona eura nedostižna, jer bi Hrvatska trebala osigurati polovinu tog iznosa. Uz navedeno odbijanje Slovenaca da na skladištu u Vrbini bude deponovan drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj.

Iako su se dvije strane nedavno dogovorile da zajednička grupa stručnjaka do maja ove godine još jednom razmotri sve ovo i pokuša pronaći / dogovoriti mogućnost zajedničkog odlaganja otpada iz NE Krško, direktor Hrvatskog državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković izrazio je sumnju u mogućnost tog novog dogovora, pogotovo za tri sljedeća mjeseca. "Teško, jer tog dogovora nema posljednjih 15 godina", jasan je Medaković.

Rezolucija o protivljenju izgradnje odlagališta
Zbog toga je gotovo izvjesno da će lokacija Trgovske gore – konkretnije, područja Čerkezovac i prostora nekadašnje kasarne bivše Jugoslavenske narodne armije, u općini Dvor – biti novo odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada u Hrvatskoj.

Razlog je to što su ponovo i glasno stanovnici Pounja, sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, s 22 općine i više od 600.000 stanovnika uz granicu s Hrvatskom, zatražili da susjedna država konačno odustane od namjere gradnje. Riječ je o stanovnicima Novog Grada/Bosanskog Novog, Kostajnice/Bosanske Kostajnice, Kozarske/Bosanske Dubice, Prijedora, Bihaća, Velike Kladuše, Bužima, Bosanske Krupe, Cazina, Krupe na Uni, Sanskog Mosta, Ključa, Ribnika, Bosanskog Petrovca, Drvara.

Trgovska gora, odnosno lokalitet Čerkezovac, udaljena je manje od tri kilometra od granice s Bosnom i Hercegovinom, a lokacija je ispresijecana vodotocima, koji su centralno slivno područje prema Uni i Kupi. To je suštinski razlog što se Bosna i Hercegovina protivi gradnji odlagališta na toj lokaciji.

"U Bosni i Hercegovini pratimo sve aktivnosti vezano za namjeru Hrvatske da gradi odlagalište radioaktivnog otpada u pograničnom dijelu s našom zemljom i poduzimamo aktivnosti", kažu u Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Podsjećaju da je još 2015. godine u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donesen zaključak o formiranju Radne grupe za praćenje tih aktivnosti i da ona uveliko radi. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine više je puta tražilo formiranje međudržavne komisije, koja bi zajednički radila na ovom problemu. Preduzete su i druge aktivnosti s ciljem zaštite stanovništva i životne sredine tog dijela Bosne i Hercegovine.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i parlamenti oba bh. entiteta donijeli su Rezoluciju o protivljenju izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, čime je jasno dato do znanja da je riječ o jedinstvenom stavu Bosne i Hercegovine. Jasmin Emrić, član Radne grupe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podsjeća da su aktivnosti u Bosni i Hercegovini usmjerene na protivljenje izgradnji odlagališta.

Zanemareni stavovi Bosne i Hercegovine
"Postavili smo brojna pitanja, ponudili sve činjenice o ugroženosti cijelog tog područja, te još i druge koje su osporavale mogućnost gradnje odlagališta i na bilo kojoj lokaciji na tom dijelu uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Nismo dobili nikakve odgovore od nadležnih u Hrvatskoj, već se sve svodilo samo na tvrdnje da ne postoje negativni utjecaji preko državne granice, odnosno na teritoriju Bosne i Hercegovine u neposrednoj blizini spomenute lokacije."

Emrić navodi da su upravo posljedice koje će nastati za cijeli taj kraj ujedinile i usaglasile sve politike i "svi smo u Bosni i Hercegovini jedinstveni protiv gradnje odlagališta, što je vrlo bitno za vođenje daljnih aktivnosti, odnosno za protivljenje realizaciji ovog projekta". On izražava sumnju da se Hrvatska, "po svemu sudeći, upustila u takav 'poduhvat' i, bojim se, krenula u taj projekt mimo stava Bosne i Hercegovine, odnosno čini sve da nastavi aktivnosti. Izradili su stratešku studiju utjecaja na okoliš, gdje su naveli da nema negativnog utjecaja preko granice, što nam je jasna poruka da idu dalje i da zanemaruju stavove iz Bosne i Hercegovine. Jednostavno ne prihvataju nikakve argumente, ne postoji dijalog, ništa, i bojim se da ćemo se uskoro, ako zaista krenu u gradnju, suočiti s međunarodnom arbitražom, čak i pokretanjem međudržavnog spora."

"Građani su u panici, jer je lokacija udaljena od središta grada oko dva kilometra", kaže načelnik Novog grada/Bosanskog Novog Miroslav Drljača i dodaje: "Kako u Hrvatskoj ne uvažavaju primjedbe lokalnog stanovništva, ostaje nam da ponovo organizujemo proteste, čak i blokadu granice. Sama ta priča već je dovela do tog da su se ljudi sa ovih prostora počeli iseljavati. Odlaze iz grada, sa sela, ali sa obje obale Une i iz susjedne Hrvatske. Pokrenuli smo inicijativu da se ovo područje sve do Kostajnice proglasi parkom prirode, jer ga treba zaštititi, zbog Une, pa šuma."

'Svoju sam djecu poslao vani'
I Jelena Dalmacija iz Udruženja građana "Green team" najavljuje nove proteste: "U susjednom Dvoru, u Hrvatskoj, će protestovati. Mi ćemo pomoći. Ako blokiraju granicu, i mi ćemo. Krenućemo u novu kampanju, jer vidite da sve ovo do sada ne pomaže", kaže ona.

Zoran Umićević iz Novog grada/Bosanskog Novog naglašava da je počelo iseljavanje: "Evo, svoju sam djecu poslao vani, a ovdje sam gradio da rade. Ali, šta ih čeka ako se to izgradi?"

Tužna je slika i na lijevoj obali Une, na hrvatskoj strani. Ulice Dvora gotovo su prazne. Rijetki prolaznici, uglavnom penzioneri. Jedan od njih, Kosta Marušić, kaže da se posljedice već osjete iseljavanjem, odlaskom. "Ali, pala je i prodaja nekretnina, sve je manje turista ovdje."

Iako bi prihvatanje značilo i do deset puta veći budžet, u lokalnoj zajednici odlučno kažu "ne". Načelnik općine Nikola Arbutina kaže da još ne može vjerovati u takvo što: "Ovi iz Zagreba su to riješili, i to je politička odluka. Ako je to toliko bezopasno i dobro, neka je grade tamo. Ukazujemo da to nije rješenje. Nažalost, prostornim planom to je regulirano kao jedna lokacija."

Očekuju žestok otpor stanovništva
U tom kontekstu, Toni Vidan iz Udruge "Zelena akcija Hrvatske" kaže: "Ako će se o Trgovskoj gori govoriti kao o jedinoj mogućoj lokaciji, bojim se žestokog otpora lokalnog stanovništva, a tu je i politički problem: blizina Bosne i Hercegovine. Zato bi bilo nužno provesti raspravu s Bosnom i Hercegovinom i dobiti suglasnost susjedne države za takvo rješenje, a nisam siguran koliko će Hrvatska biti u tome uspješna."

Ipak, provedba tog plana, bez obzira na riješenost Hrvatske, neće biti jednostavna, iako Hrvatska u Fondu za troškove ima više od 200 miliona eura. Lokalno stanovništvo istrajat će u protivljenju, ali dodatna je težina i susjedna Bosna i Hercegovina, iz koje se sve glasnije najavljuje tužba protiv Hrvatske u slučaju da krene gradnja.

Uistinu, kako do dijaloga i dogovora prije gradnje i je li on uopće moguć? Makar, kako u tom dijelu Bosne i Hercegovine kažu, zbog posljedica koje će trpjeti taj kraj, ali i stanovništvo s obje strane granice.

 

Mirza Sadiković (Al Jazeera)

Procitano 84 puta

S5 Box