Vijesti iz regiona
subota, 30 Mart 2019 00:00

Plenković najavljuje povratak iseljenih, stručnjaci se snebivaju

Ocijeni...
(0 glasova)

hrvatska1Posljednjih godina iseljavanje je postalo jedna od onih tema koja se trajno nastanila u hrvatskom javnom i medijskom prostoru. Brojke su velike i za neveliku Hrvatsku ogromne, a sama tema nije napuhana, iako se ponekad takvom doima. Ulaskom u Europsku uniju i podizanjem rampe na golemom europskom tržištu rada, deseci tisuća Hrvata krenuli su u treći veliki ekonomski egzodus u zadnjih stotinu godina.

Nakon što su razmjeri odljeva stanovništva postali dramatični, a novi se iseljenici putem medija i društvenih mreža počeli javljati iz svojih novih domovina s pričama koje su desetke tisuća drugih učvrstile u odluci da učine isto, ovdašnja je vlast krenula ublažavati povode i posljedice egzodusa. I to uglavnom retorički. Bilo je pritom svega: od motivacijskih poruka lokalnih dužnosnika da "nema bolje i sigurnije zemlje od Hrvatske" do ljutitog prokazivanja onih koji odlaze kao sebičnih ljudi s manjkom domoljublja.
Hoće li iseljenici ubaciti u 'rikverc'?

Od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović čuli smo, među ostalim, da „slobodno mogu otići oni koji smatraju da im u Hrvatskoj nije dobro", a od premijera Andreja Plenkovića ocjenu da je iseljavanje "dvosmjerno" te da se "poklopilo s činjenicom da je Hrvatska članica EU i da su nestale barijere za slobodu kretanja". Na lanjskoj proslavi Dana državnosti, hrvatski premijer čak je poručio da je „optimizam ključ demografskog rasta“ te ustvrdio da bi u siromašnim zemljama Afrike i Srednjeg istoka "vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj" sve kako bi dao do znanja da ovdje nije tako loše.

Nedavno je Plenković svojoj političko-propagandnoj retorici o iseljavanju dao dodatni naboj rekavši na jednom stranačkom skupu kako će se „trendovi (iseljavanja) izbalansirati, a ljudi uskoro početi vraćati“. Desetak dana kasnije, prilikom službenog posjeta njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, u razgovoru s tamošnjim iseljenim Hrvatima ponovio je kako uskoro očekuje migracije u povratnom smjeru, odnosno povratak iseljenika u domovinu. "To je trend koji je primjetan u ostalim srednjoeuropskim članicama Europske unije da se nakon prvog snažnog vala iseljavanja ljudi počinju vraćati obogaćeni novim iskustvima", dodao je.

No, je li uistinu tako i može li se očekivati demografsko "povratničko čudo" nakon što je Državni zavod za statistiku u veljači objavio tmurnu procjenu prema kojoj je sredinom prošle godine Hrvatska imala četiri milijuna i 89 tisuća stanovnika, odnosno 200.000 ljudi manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine. Demografi su istodobno procijenili da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna. Velik dio tog demografskog gubitka čine upravo oni koji su od 2011. naovamo odselili iz Hrvatske. Čime ih to njihova matična domovina može privući da sada odjednom ubace u rikverc“ i masovno se počnu vraćati?

Za povratak su, u prvom redu, potrebni ekonomski preduvjeti. Iako Hrvatska u zadnje vrijeme čak bilježi pozitivne ekonomske trendove, stručnjaci ističu da to nije dovoljno i da se ne nazire ikakav masovniji povratak u zemlju. Ekonomist Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, napominje da se od pamtivijeka migracije događaju zbog težnje ljudi za boljim životom.
Nema povratka bez ekonomskog oporavka

„Neki idu zbog klime, neki zbog religije, neki zbog ženidbe, ali konstanta je bolji život. U mirnodopska vremena migracije se događaju zbog životnog standarda, a određuju ih tzv. "push" i "pull" efekti. "Push" efekti su oni koji guraju ljude da migriraju, dok "pull" efekti privlače ljude na migracije. U ovom slučaju ti su efekti prosječna cijena rada. U Hrvatskoj ona iznosi 10 eura, dok je u Europi 30 eura, a u Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj i još nekim zemljama čak 40 ili 50 eura. S trećinom takvih zarada ljudi ondje mogu platiti troškove stanovanja, s drugom trećinom mogu pokriti troškove života pa im ostane još trećina za ušteđevinu. A u Hrvatskoj zarade tek trećinu tog dohotka pa kad sve plate ne ostane im ništa“, objašnjava nam prof. Jurčić.

Uzimajući u obzir samo taj faktor, koji je za veliku većinu ključan, Hrvatska očito nije ni blizu toga da se ljudi počnu u nju vraćati.

"Bit će onih koji će se vratiti, ali to neće biti opća pojava. Netko se vani ne snađe, nekome ne odgovara klima, netko ne nauči jezik, netko naprosto nema sreće, ali takvih koji će se vratiti neće biti više od 10 posto", procjenjuje Jurčić.

Naročito se, kaže, masovnije neće vraćati mladi ljudi.

"Stariji ljudi odu van na četiri-pet godina, zarade nešto pa se vrate kući. Ali, moramo gledati generalne tokove. Budući da u Hrvatskoj nema politike kojom bi hrvatske plaće konvergirale s onim europskima, ne očekujem uskoro nekakav masovni povratak ", napominje Jurčić.
'Ono koji odu prije 30-te teško će se vratiti'

Demograf iz Zagreba Stjepan Šterc Plenkovićevu izjavu o povratku iseljenih Hrvata smatra, najblaže rečeno, neozbiljnom.

"Nakon svih silnih negativnih trendova koji pogađaju Hrvatsku, a to je pad od 16.000 stanovnika na godišnoj razini (toliko ih više umre nego što se rodi) te iseljavanja 60.000-70.000 ljudi godišnje prema podacima zavoda za statistiku zemalja iseljavanja, izjaviti samo tako, lakonski, da će se oni vratiti, a bez da je napravljen ijedan poticajni model za povratak, smatram poprilično neozbiljnim. Ta izjava više djeluje kao političko pokrivanje svih negativnih procesa u smislu: eto, dogodilo se to što se dogodilo, ali oni će se ipak vratiti. Ne, vratit će se tek jedan dio ljudi, a i pitanje je kakva će biti njihova dobna struktura. A ako se na tome zaustavi cijela priča oko poticanja povratka u Hrvatsku, moram priznati da kao demograf ne mogu razumjeti takav pristup", kazao nam je Šterc.

Jurčić pak naglašava da su postojeći demografski trendovi alarmantni stoga što ljudi koji su plodni i trebaju imati djecu, nisu više u Hrvatskoj.

"Imamo gubitak radno sposobnih ljudi koji odlaze, a njihov ukupni negativni efekt vidjet će se u natalitetu i osjetiti u sljedećoj generaciji. Nema nikakvih ekonomskih elemenata na vidiku koji bi mogli rezultirati nekim masovnijim povratkom. Pojedinačnih slučajeva uvijek će biti, ali većina onih koji su otišli prije svoje 30 godine života, teško da će se vratiti", smatra ekonomist Jurčić.

Demograf Šterc ističe kako će negativna vanjska migracijska bilanca u Hrvatskoj uvijek biti prisutna.

"Može se dogoditi da u jednom trenutku imamo više useljenih nego iseljenih, ali to je iluzija. Nijedan, ponavljam - nijedan poticajni model nije napravljen da se ti ljudi počnu vraćati. Stoga je Plenkovićeva tvrdnja u prvom redu politička izjava kojom se želi amortizirati sve negativne demografske aktivnosti u Hrvatskoj. Da bi se uopće moglo pristupiti nekom ozbiljnijem procesu, treba napraviti poticajni model, omogućiti ulaganja, navijestiti ljudima da ćeš ih osloboditi poreza na dobit i stotinu takvih stvari. No, ništa se od toga nije dogodilo", kaže Šterc.
Neodrživa usporedba s Poljskom

Na opasku da je, ako ništa drugo, Plenkovićeva Vlada osnovala Ministarstvo demografije, Šterc ističe kako je to učinjeno pod političkim pritiskom.

"Dio zasluga za to pripisujem i sebi, ali mi nismo željeli da to bude ministarstvo već jedan strateški ured, a ponajmanje smo htjeli da na čelu bude politička, a ne stručna osoba", kaže Šterc.

Osim osnivanja Ministarstva demografije, u hrvatskoj Vladi vole se pohvaliti da su, s ciljem zaustavljanja iseljavanja, jednokratno povisili minimalnu plaću za 248 kuna te uložili više od 4 milijarde kuna za zapošljavaje mladih. Govoreći o mogućem masovnijem povratku iseljenih kao trendu koji su već iskusile neke tranzicijske zemlje, Plenković je zasigurno imao na umu Poljsku gdje se doista vratio velik broj onih koji su masovno nahrupili u zapadnu Europu kada je njihova zemlja 2004. godine postala članicom Europske unije. No, ekonomist Jurčić ističe da usporedba Hrvatske s Poljskom nije baš održiva.

"Poljska je brže počela i brže se razvijala, a nije imala recesiju. Poljska je sada 30 posto iznad standarda iz 2008. godine, dok smo mi 20 posto ispod ili smo u najboljem slučaju tek sada došli na razinu iz 2008. godine", kaže.

Da će najavljeni povratak iseljenih Hrvata u domovinu ići teže nego što to premijer optimistično najvaljuje, govori i istraživanje politologa Tade Jurića među iseljenim Hrvatima prema kojemu je tek 15 posto njih izjavilo da razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, dok ih 40 posto kaže da nemaju namjeru vratiti se za stalno.

Izvor: Al Jazeera
Tagovi

Procitano 1095 puta

S5 Box