Vijesti iz rubrike ''Aktuelno''
petak, 05 April 2019 00:00

Povratak boraca ISIL-a: Obračun BiH sa radikalizmom!?

Ocijeni...
(0 glasova)

idis1Procesuiranje islamskih boraca bit će test spremnosti BiH za partnerstvo u antiterorističkoj borbi, najbolji dokaz političkog otklona od ekstremizama i veliki korak prema NATO-u.

Ljudi koji su mjesecima i godinama ratovali na krajnje brutalan način sada su hodajuće tempirane bombe

Kada je u drugoj polovini prošle godine postalo izvjesno da će ISIL doživjeti svoj vojnički, a time i politički kraj, tj. da je i ovaj projekt super-sila u okviru prekompozicije sfera uticaja na globalnom planu pred okončanjem, postavilo se vrlo ozbiljno pitanje sigurnosnih prijetnji od dijelova grupa ekstremista koje će se nakon vojnog razbijanja uputiti na sve strane svijeta tražeći utočište, neko novo ratište i u - matične zemlje. Sjetimo se da je i mudžahedinski pokret u Afganistanu nastao uz svesrdnu američku pomoć, organizacijsku, logističku i svaku drugu, a sve da bi se ova zemlja suprotstavila sovjetskoj agresiji i okupaciji. Ali, kada su Sovjeti poraženi u Afganistanu, a SAD kasnije odlučile da se povuku iz ove razorene i politički rastrojene zemlje, vrlo brzo su bivši saveznici postali „talibanski nedemokratski režim“ i teroristička prijetnja za Zapad, posebno SAD. Ponajviše se to odnosilo na Al Qaidu i njenog lidera Osamu Bin Ladena, oboje u potpunosti američke proizvode.
Četnici iz Ukrajine?

Indikativno je da u cijelom problemu boraca sa stranih ratišta do prije nekoliko dana nije bilo ni riječi o dobrovoljcima koji su boravili u Ukrajini na strani separatističkih snaga u Donjecku. Prema raspoloživim podacima, među njima je bilo desetak državljana BiH, koji su u Ukrajinu otputovali u organizaciji Četničkog ravnogorskog pokreta iz Srbije. Tek prije nekoliko dana Tužilaštvo BiH podiglo je prvu optužnicu i to protiv Gavrila Stevića iz Banjaluke koja ga tereti za protivzakonito pridruživanje paravojnim formacijama u Ukrajini i ratovanje na području Luganjska „u sastavu jedinice ‘Jovan Šević’ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine”. Inače, po povratku u Beograd njih je privela i saslušavala srbijanska BIA, a epilog ovih procesa je da je već 30 državljana Srbije nakon sporazuma o priznanju krivice osuđeno uslovnim kaznama! Ostali državljani BiH sa ukrajinskog ratišta zasad su nedostupni organima BiH jer borave u Srbiji.

Hodajuće bombe

Sada je vrijeme da se rasformiraju i pacifiziraju ISIL i prateće ekstremističke grupe pa ponovo ulazimo u priču o tome – šta s njima poslije svega. U svakom slučaju, gdje god da dođu, ljudi koji su mjesecima i godinama živjeli u ekstremnim uvjetima i ratovali na krajnje brutalan način sada su hodajuće tempirane bombe u psihološkom, psihijatrijskom, sociološkom i političkom smislu. Stoga je vrlo bitno kako će i gdje oni biti zbrinuti. Jasno je da je to u specifičnoj i rovitoj sredini kakva je Bosna i Hercegovina, već opterećenoj nasljeđem vjersko-političkih antagonizama, vrlo vruća tema. A posebno posljednjih dana kada je razotkrivena obavještajna operacija hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije, koja je pokušala političku antibosansku kampanju Zagreba poentirati „otkrivanjem skladišta naoružanja“ kod selefija i time betonirati priču o BiH kao evropskom leglu terorizma.

Još početkom godine SAD su gotovo ultimativno zatražile od zemalja saveznica, članica NATO-a i svih drugih država – da prihvate „svoje“ ekstremiste iz Sirije i procesuiraju ih u svojim zemljama! Možda je izgledalo pomalo servilno od ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnatka kada je promptno u ime BiH odmah nakon ovog poziva Washingtona objavio da će naša zemlja „prihvatiti sve svoje državljane koji su ratovali na stranim bojištima i prema njima postupiti po zakonu.“

U ovako delikatnom pitanju i iz pozicije Bosne i Hercegovine zapravo nije ni mogao, a niti trebao postupiti drugačije. A kada se problem malo razloži, pokazat će se da je ovo jedan od vrlo bitnih ispita naše zemlje u domenu spremnosti da se odgovori na globalne prijetnje. Osim toga, na unutarnjem planu vlasti BiH će i kao sistem, ali i politički faktori pojedinačno morati da razjasne i demonstriraju svoj stav prema ekstremizmima bilo koje vrste. U tom smislu BiH sada može značajno poentirati kao partner Zapada u međunarodnoj borbi protiv terorizma i potencijalna članica NATO-a i to u operaciji koja uopće nije posebno zahtjevna. Posebno je povoljna okolnost to što BiH već ima zakonske odredbe i međunarodni sporazum sa NATO koji omogućavaju da se problem rješava optimalno brzo.
Istražitelji iz BiH na terenu!

Prema nepotvrđenim saznanjima na lokacijama zarobljeničkih vojnih kampova i zatvora u Siriji i Iraku, ali i nekim bliskoistočnim zemljama gdje su pohapšeni dijelovi razbijenih jedinica ISIL-a, već se nalaze operativci Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, zapravo jedine ovlaštene institucije za obavještajni rad u inostranstvu. Njihov zadatak je koliko jasan i jednostavan, toliko i delikatan. Prvi korak je utvrđivanje stvarnog identiteta zarobljenika koji su preliminarno evidentirani kao državljani BiH.

Svi zarobljeni pripadnici ISIL-a, Fronta Al Nusra, Al Qaide te manjih frakcijskih grupa tj. pokreta koji su rezolucijom UN-a proglašeni terorističkim organizacijama, već su isljeđivani od američkih, sirijskih, kurdskih ili iračkih istražitelja te se došlo do nekoliko desetaka osoba (oko 60) koje su navodno državljani BiH. S obzirom da većina njih sada nastoji izbjeći sankcije za učešće u terorističkim jedinicama i za eventualno počinjene zločine, redovni problem istražitelja je utvrđivanje stvarnog identiteta i porijekla. Baze podataka iz bosanskih službi, kako one osnovne identifikacijske, tako i službene policijske, sigurnosne i sudske evidencije sada su od neprocjenjivog značaja. Zatim DNK uzorci i profili, otisci prstiju te podaci iz baza DIA-e i CIA-e te sigurnosnih organa Sirije, Iraka i vojnih snaga Kurda u međusobnom ukrštanju će nesumnjivo dovesti do tačnog identiteta i porijekla zarobljenika.

Sljedeći korak je istraga radi li se samo o inkirminiranom članstvu u terorističkim organizacijama ili su neki od zarobljenika počinili i ratne zločine. To će već biti delikatniji dio posla u fazi prikupljanju dokaza, a zatim i kod procesuiranja nakon transfera u BiH.
BiH i NATO - saradnja po Sporazumu

Saradnja BiH i SAD na zadatku prihvatanja islamskih boraca ima izuzetan vanjskopolitički značaj. Naime, u ovoj fazi operacije, tj. razmjeni tajnih podataka o terorističkim prijetnjama, organi BiH postupaju po Sporazumu između BiH i NATO-a o sigurnosti informacija potpisanom još 2007. godine kada su u Ministarstvu sigurnosti i Ministarstvu odbrane BiH formirani, a od NATO-a certificirani odjeli (registri) za čuvanje tajnih podataka po standardima Saveza. Saradnja postoji već duže od decenije i ovo je možda dosad najkonkretnija i najznačajnija aktivnost, jer se radi o domenu protuterorističke borbe. Početkom marta, dok već traju pripreme za transfer islamskih boraca u BiH, Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH i Wendy Bashnan, direktorica NATO ureda za sigurnost u Sarajevu potpisali su dodatne administrativne aranžmane za zaštitu tajnih podataka razmijenjenih između Bosne i Hercegovine i NATO-a, što jasno ukazuje na ozbiljno partnerstvo BiH u domenu kolektivne odbrane od terorizma, ali i na podršku NATO-a daljem putu BiH ka Savezu. Proteklih dana je i Eric Nelson, novi ambasador SAD u Sarajevu dao nedvosmislenu podršku za nastavak tog procesa. Upravo zbog svega toga, može se reći da se ovdje radi o operaciji od većeg političkog, nego sigurnosnog značaja.

Sljedeći značajan ispit za BiH, bit će procesuiranje državljana BiH nakon njihovog transfera u domovinu. U slučaju da se radi „samo“ o djelu iz Člana 162, b) KZ BiH - „učešće u stranoj, vojnoj ili paravojnoj, parapolicijskoj formaciji na ratištima izvan BiH“ procedura je vrlo jednostavna i bh. pravosuđe je već postupalo u takvim situacijama i donijelo 20-tak presuda, ne samo protiv bivših boraca, nego i protiv organizatora njihovog odlaska (slučaj Bilal Bosnić i dr.). Opća ocjena u javnosti je bila da su sankcije bile preblage, tj. da su izricane najniže moguće presude i da je upitan njihov odgojni efekt. Međutim, sada je vrlo vjerovatno da će radi dokazivanja opredijeljenosti BiH protiv terorizma, posebno islamskog, Sud BiH nastojati izreći maksimalne kazne za ovo krivično djelo, a to je 10 godina. Svakako, ni dosad nije trebalo biti popustljivosti prema ovim osobama pa je onda sasvim umjesno pitanje – da li su blage kazne i sudske nagodbe s njima bile rezultat političkog uticaja na sudove od stranaka u BiH koje nikad ne osuđuju agresivno i nezakonito djelovanje selefijskih zajednica ili to čine samo formalno, dok u praksi s njima koketiraju i djeluju kao njihovi pokrovitelji !?
Moguće drakonske kazne

Utvrdi li se, međutim, sada da među državljanima BiH ima i ratnih zločinaca, bit će to još teži izazov za Sud BiH. Moguće je da će BiH demonstrirati političku privrženost antiterorističkoj borbi izricanjem drakonskih kazni za dokazane zločine u sprezi sa terorizmom, kao što je bilo u slučajevima nekoliko ranijih presuda (Topalović / ubistva Hrvata u Konjicu – 42 godine, Jašarević /pucanje na Ambasadu SAD – 40 godina, Čaušević / bomba na PU Bugojno – 35 godina zatvora). Vjerovatno će se upravo takvi, složeniji postupci voditi protiv eksponiranih osoba kao što je npr. Almir Selimović iz Živinica, inače poznat po video (YouTube) prijetnjama reisu Kavazoviću i svim „kjafirima i nevjernicima u BiH koji su napustili islam“ te pozivanju na „ubijanje kjafira gdje god ih se stigne i svim sredstvima.“

Selimović je zarobljen na iračko-sirijskoj granici, a osim njega među prvim izručenima mogli bi biti Ibrahim Ibro Ćufurović i Armin Čurt. Zatim možemo očekivati da budu izručeni Alija Keserović, Emir Ališić i Hamza Labidija i to prema najavi ministra Mektića već ovih dana. Pretpostavlja se da su zarobljeni i Begzad Sarač, Edvin Babić, Senad Kasupović, Salem Hasić, Enes Borovac, Bilal Sinanović, Edin Muftić i Nedim Mujčinović, ali nema pouzdanih saznanja da će i oni biti izručeni sa ovom prvom šestorkom.

Inače, Interpol i američke službe kriminalistički obrađuju oko 25 državljana BiH za kojima se traga i već su raspisane međunarodne potjernice te je neminovno da oni i po tom osnovu budu izručeni u BiH ma gdje da budu uhapšeni. Nepotvrđene i nepotpune procjene govore da je na sirijsko ratište iz BiH u posljednjih šest godina otišlo oko 180 vojno sposobnih muškaraca, zatim oko 60 žena, što njihovih supruga, što djevojaka-boraca koje su tamo postale nevjeste ISIL-a. Također, procjenjuje se da je s majkama i najmanje 40 djece i oni su posebna briga. Plan za njihov transfer, prihvat i kasniji program resocijalizacije zasad ne postoji iz prostog razloga što žene i djeca nisu sigurnosna prijetnja, a očigledno je da su humanitarna i socijalna dimenzija procesa u drugom planu.

Od pomenutog broja boraca, za gotovo trećinu (60) postoje indicije ili potvrde da su poginuli, a njih 50-tak se vratilo u BiH nakon dužeg ili kraćeg boravka pa je dio već procesuiran. Zarobljeni će biti izručeni, a ostali borci su se ili već razbježali van ratnih zona ili su se sa lažnim identitetom utopili u haotičnu situaciju koja vlada u Siriji pa je pitanje hoće li ikad biti pronađeni.

Kada i gdje će tačno u BiH biti dopremljeni zarobljenici vjerovatno će ostati zaštićeni podatak dok se transfer ne završi. Prethodno će trebati riješiti i pitanje pritvorskog smještaja za njih, jer je sigurno da će sa aerodroma biti sprovedeni izravno u neki od zatvora i stavljeni u nadležnost Tužilaštva BiH. Vjerovatno će i ovim povodom biti aktuelizirano pitanje novog zatvora u Istočnom Sarajevu koji se već mjesecima ne otvara radi politikantskih borbi oko personalnih rješenja za mjesta u upravi zatvora!
Odgovor na podmetanja iz Hrvatske

Ono što će uslijediti, suđenja pred Sudom BiH, bit će vrlo značajno u pravnom i u političkom smislu. Zagarantiran je međunarodni monitoring tih postupaka i veliko interesiranje medija i javnosti, što je i dobro. Ovakvom kontrolom i razrješenjem cijele situacije BiH bi trebala biti zadovoljna iz dva razloga.

Prvi je prosta činjenica da je preuzimanje sigurnosno rizičnih osoba u vlastitu nadležnost najbolji način da ih se drži pod punim nadzorom, a izvan uticaja raznih stranih agentura i nedobronamjernih zemalja, koje bi ih mogle instrumentalizirati na štetu BiH. Narastajuća afera o navodnom organiziranju vehabija od hrvatskih službi radi kompromitacije BiH o tome najbolje svjedoči. Nedovoljno bavljenje vlasti problemom selefijskih zajednica, dopuštanje da nekontrolirano djeluju izvan bh. zakona i Islamske zajednice BiH stvorili su utisak kod domaće javnosti da ih se svjesno tolerira od dijela bošnjačke elite, a to je istovremeno stvorilo priliku i povod neprijateljima da razviju mantru o BiH kao „islamskoj, terorističkoj opasnosti u Evropu.“ Nakon razotkrivanja operacije hrvatskih službi kojom se pokušalo u vehabijske zajednice i mesdžide podmetnuti oružje postaju jasni motivi višemjesečnih optužbi od predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića te opanjkavanje BiH u tijelima EU za vjerski ekstremizam. Dakle, da je operacija uspjela „pronađeno oružje“ bi bilo krunski dokaz svih ranijih optužbi protiv Bosne i Hercegovine.

Drugi pozitivan aspekt predstojećih izručenja je prilika za pravosuđe i druge segmente vlasti u BiH da demonstriraju suštinsku i praktičnu opredijeljenost za suprotstavljanje svim ekstremizmima, kao i da dokažu sposobnost države za partnerstvo u antiterorističkoj borbi. Time će se anulirati svi dosadašnji efekti propagande o Bosni i Hercegovini kao „bazi terorizma na tlu Evrope.“ Također, u svim tim postupcima konačno će se i jasno izdiferencirati snage koje su zaista opredjeljene za euro-atlantske integracije, i one koje nisu u stanju napraviti iskorak iz retrogradnih političkih, vjerskih i društvenih koncepata.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Edin Subašić (AJBalkans)

Procitano 1876 puta

S5 Box