Vijesti iz rubrike ''Aktuelno''
četvrtak, 12 Decembar 2019 00:00

Bosna i Hercegovina u sjeni Černobila

Ocijeni...
(0 glasova)

novac1Ako pitamo stanovnika jednog grada ili države šta je ključno za napredak njegove domovine, većina će vjerovatno odgovoriti da je to ekonomija ili dati odgovore koji se tiču usko ekonomskog prosperiteta. Vladavina prava, uređen finansijski sistem i obrazovanje se sigurno mogu dodati na listu odgovora, s ponavljanjem kako treba smanjiti društvene nejednakosti stanovnika u pogledu finansijskog stanja. No, ako postavimo pitanje da li je ekonomska nejednakost rezultat političke nejednakosti i obrnuto, mogli bismo doći do pravog i potpunijeg odgovora na pitanje kako neke države propadaju i stagniraju a druge napreduju.

U bestselleru Zašto nacije propadaju, Daron Acemogulu, profesor sa MIT-a, i James Robinson, profesor sa Hardvarda, nastojali su na ovo pitanje propadanja nacija odgovoriti postojanjem uključivih (inkluzivnih) i ekstrakcijskih političkih i ekonomskih institucija u jednom društvu. Iako su neki od njihovi pristupa u pogledu "kompresiranja" historije na udaru kritike, radi se o kvalitetnom djelu, koje se svojim sadržajem značajno može referitati i na bosanskohercegovačko društvo. Kontinuirani odliv mozgova, iseljavanje cjelokupnih porodica, nizak stepen nataliteta, nepokrivenost potrošačke korpe s prosječnom platom... nisu, naravno, samo uzroci ekonomske nestabilnosti, nego i političke stagnacije.

Negativne brojke i sumnjive teorije

Iako se prognozirao rast od 3,1 posto u 2019. godini i 3,2 posto u 2020. godini, Međunarodni monetarni fond je nedavno smanjio takvu prognozu na 2,8 posto za 2019. godinu i 2,6 posto za 2020. godinu Ovakvo smanjenje u prognozi rezultat je najprije političke nekonzistentnosti, zbog kašnjenja u neformiranju nove vlasti od izbore prošle godine. Malo prije MMF-a, Svjetska banka je, također, u godišnjem izvještaju o lakoći poslovanja pozicionirala Bosnu i Hercegovinu na 90. mjesto.

Ove brojke nisu rezultat teoretskih interpretacija ekonomske stagnacije, nego rezultat nekoliko realnosti koje su se desile u proteklim kvartalima za prošlu i ovu godinu. Jer, kako to kaže pomenuti univerzitetski dvojac Acemoglu i Robinson, svjetska ekonomija je međusobna isprepletenost investicija i međunarodne trgovine. Poput trgovaca, i neke države zarađuju ili se zadužuju više; neke više, a neke manje proizvode. Za Bosnu i Hercegovinu vanjsko tržište igra ključnu ulogu. Slab rast, odnosno usporeni rast njemačke ekonomije i stagnacija izvoza na neke važna tržišta za Bosnu i Hercegovinu (poput Kosova i Turske) znači i negativan rast za bosanskohercegovačku ekonomiju. Pridodate li tome kontinuiran negativan trend iseljavanja radno sposobnog stanovništva, lahko je doći do zaključka da svi spomenuti faktori prave neizvjesnost oko buduće ekonomske stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Iako državna agencija za statistiku pokazuje podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda u prva dva kvartala ove godine, radi se, zapravo, o najmanjem rastu od 2015. godine. Podaci o industrijskoj proizvodnji u oktobru pogoršani su u odnosu na prethodne periode te bilježi pad za 10,4 posto. Specifičnost industrijske proizvodnje ogleda se u tome i što svaki negativni trendovi utječu i na cjelokupan lanac dobavljača. Stoga u procesu ekonomskog napretka zemlje nije dovoljan samo BDP, nego i širi spektar različitih statističkih podataka, poput vanjskotrgovinskih deficita/suficita, industrijske proizvodnje, posebne grane privrede značajne u određenoj zemlji, kao i migracija stanovništva te statusi o radnoj snazi. Za Bosnu i Hercegovinu neki od spomenuti projekcija već su pod crvenim alarmom.

Patriotizam i ljubav prema domovini

Serija HBO-a o nuklearnoj katastrofi u Černobilu populizirala je podsjećanje na historijsku katastrofu iz 80-tih godina novim generacijama koje još nisu ni rođene dok se odvijala cjelokupna dramatična situacija. Iako su mlađe i starije generacije percipirale sva dešavanja oko Černobila iz vlastitih perspektiva, prvi s više dramatizacije i primjesama naučne fantastike, drugi s vlastitim sjećanjima i implikacijama na tadašnje globalne relacije, serija je relativno dobro prikazala umnu i duhovnu atmosferu koja je proistekla kao posljedica ljudskog nadmetanja, nepromišljenih postupaka i neprikosnovene želje za moći.

No, Černobil nas daleko više uči od same ekološke katastrofe. Slijed događaja pred i poslije glavne eksplozije lahko se mogao predočiti i kao ekonomski-politički šablon koji dovode jednu zemlju u stanje neodrživog razvoja. Prikrivanje stvarnog stanja od zvaničnih vlasti, kreiranje vještačke atmosfere bezbrižnog i malog problema radi patriotizma te očuvanje socijalnog mira podsjeća na politički proces sistema koji je na izdisaju. Dok građani očekuju informacije, a stručnjaci ukazuju na propuste i negativne implikacije, vlast zanemaruje ove potrebe i upozorenja te nastoji preusmjeriti priču o potrebi za ljubavi prema domovini i preuveličavanju vanjskog neprijatelja, koji objektivno ne postoji. U međuvremenu, problem raste, rješenja se ne primjenjuju, a indikacije da će doći do još gore situacije ukoliko se ne poduzimaju adekvatne mjere jasno su očigledne.

Da, na ovome je serija o Černobilu, između ostalog, usmjerila svoj fokus. Vrhunac katastrofe zauvijek je zapečatio sudbinu grada Pripjata i njegovih stanovnika, postavši tako od grada izgrađenog na nadi u industrijski novi energetski poredak do grada koji je zauvijek napušten i nikad više useljiv, mijenjajući sudbinu hiljade ljudi u trenu. Zbog toga su pojedini univerzitetski profesori sa Stanforda i Cambridgea ovakav splet okolnosti predstavljali i kao formulu u ekonomskoj ekstrakcijskoj stvarnosti pojedinih država svijeta. Jer, Černobil nije samo ekološki ili zdravstveni poraz, nego i podsjetnik na političke posljedice sistema koji se urušio.

Sumorno PISA testiranje

I danas, baš kao i 1986. godine, političke institucije država često zanemaruju jasna statistička i analitička upozorenja. Ako bismo ovu formulu "ekonomskog Černobila" primijenili i na Bosnu i Hercegovinu, došli bismo u okolnosti gdje državna agencija izbacuje podatke o rastu BDP-a, ili smanjenju nezaposlenosti kao pozitivne trendove, a istovremeno je stopa nataliteta kontinuirano svake godine u negativnosti, stopa iseljenja stanovništva ili odricanja od državljanstva u rapidnom je skoku tokom posljednjih pet godina, a standard i troškovi življenja u velikoj mjeri narušavaju srednju klasu. Disbalans u životu u većim i manjim gradovima doprinose nestajanju malih mjesta, a posebno ruralnih sredina u narednom desetljeću, prema projekcijama UNDP-a iz 2017. godine. Sve spomenute kompleksne okolnosti utječu i na mlade generacije koje odrastaju u takvom okruženju, impliciraju direktno i na ostale segmente, poput obrazovanja, što je pokazalo i nedavno PISA testiranje, koje nas upozorava da svaki drugi petnaestogodišnjak u Bosni i Hercegovini nije funkcionalan ni u školskom, ni u drugom okruženju u oblasti matematike, prirodnih nauka i čitanju.

Investirati, podstaknuti inovacije ili obrazovati kvalitetno procesi su koji savremena društva jačaju naprijed i ohrabruju njihov razvoj. Institucije kreiraju važnu osnovu za spomenuti podsticaj, omogućavajući ljudima polje na kojem mogu izgraditi elemente stabilnog rasta i smanjena siromaštva i većih socijalnih razlika među stanovnicima. Pojednostavljeno, "uključive" institucije daju mogućnosti ljudima da razvijaju svoj potencijal, koji ulažu kroz svoj rad i znanje, u svoju državu, grad i zajednicu, na koncu, dovodeći do boljeg ekonomskog i općeg društvenog prosperiteta.

Ekonomski programi koji se realiziraju na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini nude određene finansijske podrške u pokretanju vlastitih biznisa, samozapošljavanju ili sufinansiranje zapošljavanja. Iz jedne perspektive, moglo bi se reći da ministarstva ili agencije koje provode takve povremene programe nastoje igrati uključivu ulogu u društvu. Ipak, na drugoj strani ekstrakcijske političke institucije mogu osujetiti takve programe. Naprimjer, ako je poticaj za pokretanje vlastite firme ili obrta 4.000 konvertibilnih maraka (2.000 eura), u procesu registracije i ostalih administrativnih aktivnosti vaši troškovi u konačnici izađu 3.000 KM (1.500 eura).

Priča izvana kao ohrabrenje

Dok je prvi subjekat nastojao podstaći ekonomski rast i kulturu privatnog poslovanja, drugi subjekat (političke institucije), zbog različitih neusklađenih zakona s opterećavajućim pravilnicima i drugim podzakonskim aktima, vaš potencijalni plan već dovode u veliko finansijsko iskušenje. Velika poreska opterećenja (definirana zakonima) na iznos plate doprinose preispitivanju isplativosti da pokrenete vlastiti biznis ili u održivost postojećeg realnog sektora. Stoga nije ni čudo zašto se u praksi često stiče dojam da kad su u pitanju ekonomske relacije najprije entiteti, pa onda i kantoni, međusobno djeluju kao posve različite "nezavisne" jedinke s drugačijim oprečnim podacima, odvojene od državnog aparata u pogledu upravljanja ekonomskim pitanjima.

Ne postoji "inženjer prosperiteta" koji može izgraditi savršenu državu, besprijekoran sistem i predvidiv finansijski sistem, ali postoje države kojima trebaju prosperitetni inženjeri svog znanja i struke koji će biti cijenjeni i uvaženi institucionalno, kako bi nadograđivali sistem u dinamičnom svijetu. Iz bosanskohercegovačkog okruženja, koje skoro sa svojim političkim i ekonomskim institucijama postaje sve više ekstrakcijsko, mlađa i srednjovječna radna snaga traži svoju priliku da budu prepoznati u uključivim sistemima drugih država. Priče o njihovom uspjehu vani ohrabrenje su za one koji u Bosni i Hercegovini imaju motiv otići. Do vremena dok sazrije generacija koja bi političke i ekonomske institucije preobrazila u uključive, male lokalne zajednice zbog ekonomske zanemarenosti i starosti stanovnika u njima mogle bi ostati puste u narednoj novom desetljeću 21. stoljeća te biti podsjetnik na historijski sistem koji je zakazao u njihovoj ekonomskoj održivosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Kemal Obad (Al Jazeera)

Procitano 272 puta

S5 Box