Vijesti iz rubrike Scitech
Scitech

Scitech (92)

Ocijeni...
(0 glasova)

applePo svemu sudeći, Apple planira da od 2021. godine krene sa prodajom Mac računara u kojima će se nalaziti procesori napravljeni upravo od strane ove kompanije.

Tehnološki gigant radi na tri sopstvena Mac procesora, zasnovana na A14 procesoru koji će da se nalazi u sljedećem iPhone uređaju.

Ove indikacije da će se raditi na više od jednog procesora koji će pokretati Mac računare vjerovatno znači "razilaženje" Apple i Intel kompanija.

Komponente će se bazirati na tehnici izrade od 5 nanometara, iste veličine koju će Apple koristiti u narednim iPhone i iPad Pro uređajima, rekli su za Bloomberg izvori koji su želeli da ostanu anonimni, prenosi ovaj medij.

Ako bi Mac, iPhone i iPad radili na istoj osnovnoj tehnologiji, to bi za Apple moglo da znači ujedinjenje ekosistema aplikacija i češće ažuriranje.

Ovaj potez bi takođe smanjio oslanjanje na Intel koji se već godinama bori da ostane na vrhu što se proizvodnje procesora tiče.

(B92)

Ocijeni...
(0 glasova)

googleGoogle je danas najavio otvaranje svoje besplatne aplikacije za video konferencije Google Meet široj javnosti nakon što je uspjeh Zoom-a podstakao Microsoft i Facebook da poboljšaju svoju ponudu tokom pandemije korona virusa.

Ova platforma za video konferencije će narednih nedjelja biti postepeno proširivana na širu javnost, a uslov je posjedovanje naloga na Google, gmail.

Google Meet je do sada bio namijenjen profesionalnim korisnicima što je oko šest miliona preduzeća i organizacija koje koriste G-Suite.

Pokrenuta aplikacija za sve važne informacije u vezi sa korona virusom

"Ovo je nesumnjivo prvi put da Google otvara potrošačima proizvod koji je prvobitno bio namijenjen isključivo kompanijama", rekao je za Frans pres Havijer Soltaro, šef G-Suite-a, i dodao da se "obično radi na drugačiji način".

Poput ostalih platformi za video pozive, korišćenje Google Meet je eksplodiralo od marta zbog uvedenih mjera izolacije u borbi protiv korona virusa.

Sve kompanije koje postavljaju ove aplikacije za video konferencije, insistiraju na bezbjednosti, ali je kod Zoom-a dolazilo do problema kada su se ljudi sa strane ubacivali na sastanke na koje nisu pozivani.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

facebook4Facebook je izvijestio o snažnom skoku prihoda i broja korisnika u prvom tromjesečju, ali je upozorio na naznake posustajanja prihoda od oglašavanja zbog negativnog utjecaja pandemije na gospodarstvo.

Prihodi su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasli 18 posto, na 17,7 milijardi dolara, prateći gotovo identičan postotni skok prihoda od oglašavanja, na 17,4 milijarde dolara.

Neto dobit udvostručena je na 4,9 milijardi dolara.

Broj korisnika porastao je za 100 milijuna, dvostruko više no što je uobičajeno. Trenutno vodeća društvena mreža u svijetu ima 2,6 milijardi korisnika.

Upozoravaju ipak da zbog pada gospodarske aktivnosti pod utjecajem pandemije očekuju slabiji rast prihoda od oglašavanja u idućim mjesecima, ukazujući na njihov snažan pad u ožujku.

U prva tri tjedna travnja prihodi su gotovo stagnirali, a u Facebooku objašnjavaju takve rezultate smanjenom potrošnjom klijenata na oglašavanje zbog negativnog utjecaja ograničenja povezanih s pandemijom na gospodarsku aktivnost.

Mjere suzbijanja pandemije posebno teško pogađaju mala i srednja poduzeća na koja Facebook najviše računa.

U poslovnim izgledima u vrijeme pandemije kompanija ističe da se sučeljava s "razdobljem neviđene neizvjesnosti".

"Očekujemo da će na naše poslovne rezultate utjecati problemi na koje ne možemo utjecati, uključujući trajanje i efikasnost uredbi o izolaciju, efikasnost ekonomskih poticaja širom svijeta i fluktuacije valuta prema američkom dolaru".

(Hina)

Ocijeni...
(0 glasova)

kasperskyNajnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da korisnici interneta žele što bolje zaštitikti lične podatke na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, jer su sve svjesniji gdje su na mreži dostupni njihovi lični podaci.

Čak 82 posto ispitanika izjavilo je da su pokušali ukloniti privatne informacije sa web stranica ili društvenih mreža, dok trećina njih ne zna kako to učiniti, prenosi Tanjug.

Korisnici su pokazali da nisu samo zabrinuti za vlastite privatne informacije, već i podatke njihovih najbližih.

Izvještaj otkriva da 24 posto korisnika tvrdi kako su njihovi lični podaci ili informacije o njihovoj porodici postali javno dostupni bez njihove saglasnosti.
Aplikacije u moblinim telefonima

Gotovo polovina ispitanika primjenjuje dodatne mjere prilikom korištenja Interneta, kako bi sakrili lične podatke od cyber kriminalaca i web stranica koje posjećuju, dok u nešto manjem procentu lični sadržaj sakrivaju od drugih osoba koje koriste isti uređaj.

Osim toga, neki korisnici su i dalje nepovjerljivi prema skladištenju ličnih informacija na svojim uređajima, pa je tako petina ispitanika izjavila da su zabrinuti za lične podatke koje "čuvaju" aplikacije na svojim mobilnim aparatima.

(Agencije)

nedjelja, 19 April 2020 00:00

Lažna pošta preplavila Gmail

Ocijeni...
(0 glasova)

gmailKompanija Google saopštila je juče da prevaranti šalju 18 miliona lažnih mejlova o virusu korona Gmail korisnicima svakog dana.

Tehnološki gigant navodi da je pandemija dovela do eksplozije prevarantskih napada u kojima kriminalci pokušavaju da prevare korisnike da im otkriju lične podatke, prenosi BBC.

Zbog toga je kompanija blokirala više od 100 miliona lažnih mejlova dnevno, a prošle nedelje je skoro petina takvih mejlova bila u vezi sa korona virusom.

(B92)

Ocijeni...
(0 glasova)

moreČovječanstvo ih vijekovima tretira kao deponiju smeća, ali okeani pokazuju da su nevjerovatno otporni, tvrdi se u novom naučnom istraživanju.

Okeani bi mogli da se u potpunosti oporave za manje od 30 godina ukoliko se u to ulože i ljudski napori. Međutim, naučnici upozoravaju i da je vremena za akciju sve manje.

Ljudi eksploatišu okeane vijekovima, ali su negativni efekti postali jasni tek u posljednjih pedeset godina. Ribe i druge morske vrste su zbog izlova dovedene gotovo do istrjebljenja, dok naftne mrlje i druge vrste zagađenja truju okeane.

"Naše istraživanje pokazuje da postoji oporavak morskog života, staništa i ekosistema nakon intervencija za očuvanje. Te napore za očuvanje je potrebno povećati jer su dokazano rješenje na globalnom nivou", rekao je vodeći autor istraživanja Karlos Duarte, profesor iz Saudijske Arabije.

"Znamo šta moramo uraditi kako bismo obnovili morski život, imamo dokaze da se ovaj cilj može ostvariti za manje od tri decenije. Moramo povećati i ubrzati napore", dodao je on.

Veliki izazov predstavljaju i klimatske promjene zbog kojih raste nivo mora, a vode postaju kiselije. Globalno zagrijavanje otežava obnovu tropskih grebena.

Problem je i novac, jer će za obnovu okeana do 2050. godine biti potrebno između 10 i 20 milijardi dolara godišnje. Međutim, na svaki dolar uložen u okeane biće vraćeno 10 dolara. Naučnici vjeruju da je spasavanje okeana dostižan cilj.

(B92)

Ocijeni...
(1 glasova)

smartphone5Dio aplikacija čak niti ne skriva kako mogu snimati i analizirati podatke dobijene sa pametnih telefona.

"Nije mi se jednom desilo da nakon što razgovaram s mamom ili drugaricama o bilo čemu, bilo porukama, bilo telefonski, uskoro počinjem dobijati reklame za upravo ono o čemu smo pričali. Nebitno je da li se radi o nekoj odjeći, šminki ili nečem trećem. Znam da zvučim paranoično, ali mi se nekad čini kao da neko prisluškuje svaki moj razgovor", kaže Elma Avdić.

Sarajevska studentica nije usamljena u takvim razmišljanjima. Veliki broj korisnika društvenih mreža i vlasnika pametnih telefona tvrde da čim počnu razmišljati o nečemu uskoro počinju dobijati reklame upravo u predmetu svog razmišljanja, što stvara osjećaj nelagode uz razmišljanje da li neko zaista nadzire svaki naš razgovor.

U pravilu se navedeno događa kada su ljudi razgovarali a u blizini su imali pametni telefon s instaliranim aplikacijama, ili nakon što su pretraživali za određenim pojmovima internet korištenjem pretraživača, govori Saša Aksentijević, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije i vlasnik poduzeća "Aksentijević vještačenje i savjetovanje" iz Rijeke.

"Ljudi možda percipiraju da su o nečemu 'razmišljali', ali su zapravo aktivno koristili tehnologiju", pojašnjava stručnjak za informatičku sigurnost.

Podaci o pretrazi

Kako kaže, gotovo svi pametni telefoni su prijavljeni uz određenu adresu elektronske pošte, tako da poduzeća koja pružaju internet servise tačno znaju koji korisnik je pretraživao Internet za nekim pojmom ili obavljao neku drugu radnju. Dodatno, ljudi vrlo često instaliraju aplikacije, a posebno igre, ili zabavne aplikacije, koje su besplatne za korištenje, a za koje prihvataju licenčne ugovore prije instaliranja, koje ne čitaju.

"Većina takvih aplikacija traži da bi se mogla koristiti pristup ulazno-izlaznim uređajima pametnih telefona: adresar, kontakti, poruke, kamera, mikrofon. Dio aplikacija čak niti ne skriva kako mogu snimati i analizirati podatke dobivene s takvih uređaja pametnih telefona, samo što gotovo niti jedan korisnik ne analizira detaljno na što sve je pristao kada je instalirao neku aplikaciju", dodaje Aksentijević te navodi da jednom instalirane, takve aplikacije mogu pretvoriti mobilne telefone u svojevrsne prislušne uređaje koji prikupljaju podatke i analiziraju ih.

Dodatni je problem što pružatelji usluga putem interneta međusobno razmjenjuju takve informacije, a najčešće se one koriste u komercijalne svrhe, odnosno za sugeriranje kupovine roba i usluga svog internet poduzeća ili partnera.

U tom slučaju se čak radi o benignom ishodu pristanka na korištenje aplikacija, jer slični način prikupljanja podataka može biti korišten i za maliciozne svrhe, neovlašteno prisluškivanje te industrijsku špijunažu, navodi stručnjak za informatičku sigurnost.

Unosan posao

"Slični alati mogu biti korišteni i u svrhu nadzora političkih protivnika, po čemu su poznati režimi dijela država s nedemokratskim uređenjem, ali je zanimljivo kako su proizvođači takvog softvera redom renomirana poduzeća iz Europe i SAD-a."

S obzirom da je trgovina podacima izuzetno unosan biznis, što pokazuju prihodi Googlea, Facebooka i ostalih, odnosno zarade koje se mjere milijardama dolara, logično je da se za njihovu obradu koriste najmodernije tehnologije.

Podaci o marketinškim ponudama i sugestije za kupovinu su rezultat primjene matematičko-analitičkih metoda nad skupom prikupljenih podataka od individualnih korisnika, a u najnovije čak i primjene metoda računarskog učenja i vještačke inteligencije, kaže stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije.

Dodatnu paranoju korisnika stvara činjenica da današnji moderni uređaji, od mobitela i tableta do laptopa i drugih "elektronskih igračaka" imaju kamere i mikrofone, što mnoge dovodi u sumnju da proizvođači tih uređaja, ali i druge kompanije, prisluškuju razgovore korisnika, odnosno da snimaju šta korisnici rade. Ono što je donekle zabrinutost moglo umiriti jeste činjenica da bi svake dodatne aktivnosti uređaja doveli do povećane potrošnje baterija ili grijanja uređaja. Međutim, situacija je ipak drugačija.

U današnje doba mobilni uređaji imaju sve bolje algoritme za upravljanje potrošnjom baterije, prosječan korisnik tokom dana vrlo intenzivno koristi uređaje, tako da niko niti očekuje pretjerano dugo trajanje baterije, već se uređaji pune dnevno, govori stručnjak iz Hrvatske.

Zaštita korisnika

"Dodatno, operativni sustavi prijenosnih uređaja su napravljeni tako da je veliki broj aplikacija paralelno učitan i izvodi se u radnoj memoriji. Procesori takvih uređaja su vrlo brzi te usporedivi sa snagom procesora stolnih računala. Stoga je posve moguće da se opisani programi odvijaju u pozadini a da korisnik po ničemu ne može zaključiti da su oni instalirani na korištenom uređaju."

Kako bi se korisnici donekle zaštitili da njihovi razgovori, pretrage i drugi podaci ne postanu roba koja se dobro može unovčiti, postoji nekoliko koraka koji se mogu učiniti.

"Prva linija obrane je pažljivo korištenje mobilnih uređaja. Naime, kod instalacije aplikacija svaka bi trebala pitati korisnika za pristanak pri korištenju kamere, mikrofona i ostalih ulazno-izlaznih uređaja. Korisnici bi trebali pažljivo analizirati hoće li dati svoj pristanak na korištenje tih uređaja, kao i pristup podacima pohranjenim na uređajima kao što su adresar, kontakti, SMS poruke ili telefonski pozivi. Logički se može zaključiti treba li neka aplikacija za svoje funkcioniranje određeni ulazno izlazni uređaj, a ako ne treba, postoji mogućnost da će s njih biti prikupljani podaci i obrađivani u vlastite svrhe od strane proizvođača aplikacija", kaže Aksentijević.

Jedan od načina da se čuva privatnost je korištenje starijih modela mobilnih telefona. Takav sistem zaštite privatnosti primjenjuje i trgovac Igor Bojić.
'Kameno doba'

"Nemam potrebu za pametnim telefonima, ne trebaju mi besplatne aplikacije, ne želim Facebook i 'ostale gluposti'. Radije ću živjeti 'u kamenom dobu' nego da svako zna sve o meni. Kompjuter koristim baš kad moram, ali i tu su mi mail adresa s nadimkom, bez mojih pravih podataka. Jedino što znaju o meni jeste odakle sam se 'nakačio' na Internet, ali nije to kraj svijeta", kaže on.

Korištenje "prastarih" telefona, poput Nokije 1100, koju sad koristi, osim podsmijeha, ima i jednu zanimljivu osobinu, dodaje on.

"Svi misle da sam diler droge ili nešto tako", kroz smijeh dodaje Bojić.

Ako se ipak ne odustaje od moderne tehnologije, potrebno je poduzeti još nekoliko radnji kako bi se koliko toliko zaštitila naša privatnost, ističe Aksentijević.

Korisnici bi trebali redovno osvježavati instalirane verzije operativnog sistema na svim računarima i pametnim uređajima, što je jednostavan postupak, koji ne zahtijeva nikakva specijalistička znanja. Na taj način omogućuje se uključivanje i zaštitnih mjera koje predviđa proizvođač softvera za mobilne uređaje u arsenal borbe protiv ovih pojava, savjetuje stručnjak za informatičku sigurnost.

"Dodatno, korisnici bi trebali pročitati licenčna prava korištenja aplikacija koje instaliraju. Ponekad je problem što su takvi ugovori na koje se prešutno pristaje instaliranjem aplikacija dosta dugi, a i pisani na engleskom pravnom jeziku, što priječi razumijevanje sadržaja dijelu ljudi. U takvim ugovorima (EULA) o korištenju s krajnjim korisnicima moguće je otvoreno naći klauzule kojima korisnik aplikacije daje pristanak (privolu) da se koriste njegovi podaci u vlastite analitičke i komercijalne svrhe proizvođača aplikacije."

Apsolutna sigurnost

U paketu softvera s mobilnim uređajima obično se nalaze i antivirusni/antimalware softveri, koji se mogu aktivirati na mobilnim uređajima i dodatno zaštiti iste od različitih opasnosti tokom korištenja Interneta i instaliranih aplikacija, upozoravajući na sumnjivo ponašanje, kaže Aksentijević. Međutim, ništa od navedenog ne može osigurati apsolutnu sigurnost, dodaje.

"Svaki korisnik danas bi trebao biti siguran da pristupom internetu i korištenjem pametnih uređaja nastupa u javnoj, digitalnoj areni, koja izrazito restriktivno štiti njihova osobna prava te se na taj način i ponašati. Prema tome, osim tehničkih mjera, ključno je i osobno obrazovanje o ponašanju u digitalnom svijetu, kao i primjena zdravog razuma. Najbolji savjet korisnicima bi bio da ne koriste uređaje na način i u okruženju za koji ne bi htjeli da se javno sazna kako su korišteni i gdje su korišteni", kaže stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije.

"Ponašanje aplikacija iz upita moguće je podvesti i pod model 'besplatnog' korištenja aplikacija koji je pervazivan danas na Internetu. Naime, izreka kaže da ako je nešto besplatno, korisnik je roba koja se prodaje, i to definitivno vrijedi za aplikacija na mobilnim uređajima."

Upravo u ovome se može naći i razlog zašto neka aplikacija može biti sistematski besplatna – zato što se prodaju podaci o korisnicima koji se mogu prikupiti tokom njenog korištenja i zatim komercijalno eksploatirati, između ostalog na načine koji su predviđeni predmetnim pitanjima, pojašnjava stručnjak za informatičku sigurnost.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

more6Ekološka grupa Earth Island Institute podnjela je tužbu protiv Coke, Pepsi, Nestlé, te drugih velikih kompanija koje se smatraju velikim zagađivačima, i koje javnost obmanjuju u vezi sa tim koliko plastike recikliraju.

Tako se od tuženih kompanija traži da preuzmu odgovornost za „gušenje ekosistema plastikom,“ i da prestanu da javnosti nude poluinformacije zbog kojih građani osjećaju kao da se o okruženu dovoljno brine. U saopštenju se tvrdi da će do 2050. godine u morima i okeanima biti više plastike nego ribe, a odgovorne su, tvrde ekolozi, najpre kompanije koje prednjače u proizvodnji plastične ambalaže. Ovo je prva tužba ovog tipa, i očekuje se da otkrije koliko se malo plastike reciklira.

Dezinformacije u kojima se tvrdi da kompanije već traže rješenje služe samo da umire javnost, te nanose veliku štetu, budući da obmanjivanje javnosti utiče na smanjeno interesovanje građana, te izostajanje akcija koje bi mogle da dovedu do toga da zagađivači zaista pronađu rješenje i počnu da recikliraju.

(Futurism)

nedjelja, 01 Mart 2020 00:00

Google Translate dobio nove jezike

Ocijeni...
(0 glasova)

google1Google na Translate nije dodavao nove jezike od 2016. godine, pa je sada došlo vrijeme da servis dobije pojačanje, i to u obliku pet novih jezika.

Tako je servis dobio i Kinjaruanda – zvanični jezik Ruande, Odija jezik iz Indije, potom tatarski koji se govori u Tatarstanu, turkmenistanski i ujgurski jezik kojim govori turkijski narod koji pretežno živi u Kini.

Ujgurima neće biti lako da koriste novu uslugu, i to ne samo zbog toga što je Kina blokirala Google, već i zbog toga što je njihova zajednica već neko vrijeme na meti vlasti, ali bi nova Translate funkcija mogla da pomogne onima sa strane da bolje razumiju ovaj narod.

Tako se broj jezika u okviru Translate-a popeo na 108, što je još uijvek tek djelić od ukupnog broja jezika – etnolozi tvrde da ima oko 7.117 živih jezika – ali je servis ipak pokrio neke od najmnogoljudnijih jezika.

(Engadget)

Ocijeni...
(0 glasova)

aplikacijeU svakom slučaju, korisnici bi trebali biti izuzetno oprezni kad instaliraju aplikacije, čak i one s Google Play Storea, ali i kad otvaraju različite e-mailove koji im stižu s nepoznatih adresa.

Aplikacije za pametne telefone mogu biti izuzetno korisne, ali mogu i izazvati velike probleme za korisnike. Kompanija za kompjutersku bezbjednost VPNpro, objavila je izvještaj u kojem ističe da su pronašli cijeli niz aplikacija za Android, kojima je jedini zadatak da prevare korisnike i ukradu im vrijedne podatke.

Iako su aplikacije u međuvremenu uklonjene sa Google Play Storea, već su bile prikupile više od 382 miliona preuzimanja.

Stručnjaci za bezbjednost otkrili su da su 24 aplikacije koje su identifikovali (od prognoze vremena do kalendara i kamere), od korisnika tražile širok pristup različitim podacima, što može biti opasno jer ugrožava korisnikovu bezbjednost i privatne podatke. Tako su aplikacije mogle uspostavljati pozive, fotografisati pa čak i snimati video i audio bez ikakvog znanja korisnika.

Aplikacije koje bi svakako trebalo prestati koristiti i obrisati sa svog pametnog telefona (ako ih imate) su:

Sound Recorder
Super Cleaner
Virus Cleaner 2019
File Manager
Joy Launcher
Turbo Browser
Weather Forecast
Candy Selfie Camera
Hi VPN, Free VPN
Candy Gallery
Calendar Lite
Super Battery
Hi Security 2019
Net Master
Puzzle Box
Private Browser
Hi VPN Pro
World Zoo
Word Crossy!
Soccer Pinball
Dig it
Laser Break
Music Roam
Word Crush
Naime, stručnjaci su primijetili da, osim što neovlašteno špijuniraju svoje korisnike, sve te podatke šalju u Kinu. Ko tačno stoji iza njih, nije jasno jer se radi o aplikacijama različitih autora.

Stručnjaci iz Trend Microa identifikovali su još devet aplikacija (koje su preuzete gotovo pola miliona puta), a koje se potiho spajaju na sumnjive servere i mogu preuzeti do 3.000 različitih malwarea među kojima su i neki koji se, bez znanja korisnika, uloguju u njihove Facebook i Google naloge i šire dalje.

Ako imate instaliranu neku od ovih aplikacija obavezno ih brišite:

Shoot Clean–Junk Cleaner, Phone Booster, CPU Cooler
Super Clean Lite — Booster, Clean & CPU Cooler
Super Clean — Phone Booster, Junk Cleaner & CPU Cooler
Quick Games — H5 Game Center
Rocket Cleaner
Rocket Cleaner Lite
Speed Clean — Phone Booster, Junk Cleaner & App Manager
LinkWorldVPN
H5 gamebox;
Kada ih uklonite sa svog uređaja promijenite šifre na Google i Facebook profilima. Takođe, provjerite da li vam je aktivan Play Protect skener koji je dio Google Play Storea kako bi vas na vrijeme upozorili o sumnjivim aplikacijama.

Pojačana zaraza "trojancem"
Istraživači iz Cofense Phishing Defense Centra takođe su primijetili pojačanu zarazu "trojancem" Anubisom i to upravo uređaja koji koriste Android. Radi se o veoma nezgodnom malwareu koji je originalno korišten za kibernetičku špijunažu i krađu bankovnih podataka, piše "Zimo".

Anubis, pojašnjavaju iz CPDC-a, u potpunosti preuzima kontrolu nad uređajem, krade podatke, snima telefonske razgovore, a može čak i zaključati podatke i tražiti otkupninu od vlasnika uređaja. Skriva se u atačmentu e-mail poruke koji izgleda poput računa.

Kad korisnik otvori atačment, pojavljuje se poruka koja od njih traži aktivaciju "Google Play Protecta". Ali umjesto da zaista aktivira taj zaštitni mehanizam, korisnik zapravo daje mnoštvo privola koje malwareu omogućavaju preuzimanje kontrole nad njegovim uređajem.

Malware cilja uređaje s operativnim sistemom Android 4.0.3 ili novije, a na popisu se našlo čak 250 ciljanih aplikacija među kojima su većinom bankarske aplikacije, blockchain aplikacije, aplikacije za trgovanje kriptovalutama, ali i Amazon. Puni popis možete pogledati klikom OVDJE.

U svakom slučaju, korisnici bi trebalo da budu izuzetno oprezni kad instaliraju aplikacije, čak i one s Google Play Storea, ali i kad otvaraju različite e-mailove koji im stižu sa nepoznatih adresa.

(NN)

Stranica 1 od 7

S5 Box