Vijesti iz rubrike Scitech
Scitech

Scitech (95)

Ocijeni...
(0 glasova)

garminKompanija Garmin je putem Twittera zvanično potvrdila da je pretrpjela veliki hakerski napad koji je srušio brojne sisteme.
GPS tehnološki gigant je u procesu uspostavljanja svojih sistema nakon prošlosedmičnog hakerskog napada. Garmin se bavi proizvodnjom fitness trackera, pametnih satova i drugih GPS i nosivih uređaja.

Napad se dogodio u četvrtak 23. jula te je srušio brojne Garminove sisteme.

"Mnoge od naših online usluga su prekinute, a uključuju funkcije web stranica, podršku korisnicima, aplikacije i komunikacije kompanije", navodi se u saopćenju.

Korisnici nisu mogli koristiti Garmin Connect koji im omogućava da prate svoje aktivnosti, a nije bilo moguće ni preuzeti Garminove aplikacije. Hakerski napad je također utjecao na Garminov GPS softver, flyGarmin i Garmin pilot aplikaciju.

Također, korisnici nisu mogli kontaktirati Garmin jer su email, telefon i online chat sistem bili izvan funkcije. Radi se o globalnom hakerskom napadu, piše Mashable.

Garmin trenutno pokušava osposobiti svoje sisteme, a očekuje se da će se situacija normalizovati u narednih nekoliko dana. Kompanija ima problem s ransowareo poznatim kao WastedLocker. Ovaj novi tip hakerskog napada se povezuje s ruskom hakerskom grupom Evil Corp. Na ovaj način hakeri traže otkupninu u stotinama, hiljadama pa i milionima dolara ili Bitcoina.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hakerFraunhofer Institut za komunikaciju (Franuhofer Institute for Communication – FKIE) iz Njemačke uradio je veliko istraživanje u koje je uključio 127 kućnih rutera od sedam proizvođača, na kojima je pokušao saznati koliko su ranjivi sa najnovijima verzijama firmwarea. No, rezultati su bili razočaravajućim, piše ZDnet.

Studija je pokazala da 46 rutera nije u posljednjih godinu dana dobila nijedno sigurnosno ažuriranje, kao i da ih je većina podložna napadima zasnovanim na stotinama poznatih sigurnosnih propusta. Također, utvrđeno je da proizvođači daju update firmwarea, u kojima nisu riješeni poznati sigurnosni propusti, što znači da čak ni najnoviji firmware ne osigurava korisnike od eventualnih napada.

Opasni sigurnosni propusti

Prema studiji, Asus i Netgear su se pokazali boljim od D-Linka, Linksysa, TP-Linka i Zyxela.

AVM, njemački proizvođač rutera je jedini koji nije publikovao kriptografske ključeve u svojim firmwareima za rutere. Na testu se našli i ruteri za koje nije bilo updatea posljednjih pet godina.

Oko 90 procenata testiranih rutera zasnovano je na Linu. Međutim, proizvođači nisu uradili update OS sa ispravkama koje su se u međuvremenu pojavljivale za Linux kernel. Više od trećine rutera koristi kernel verziju 2.6.36 ili starije, koja je objavljena u februaru 2011. godine. Najekstremniji primjer je Linksys WRT54GL ruter koji radi na Linux kernelu 2.4.20, koji je objavljen davne 2002. godine, za koji se danas zna da postoji čak 579 opasnih sigurnosnih propusta.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

fotografOlympus, nekad jedan od najvećih svjetskih brendova fotoaparata, prekida proizvodnju kamera nakon 84 godine rada.
Kompanija je saopćila da uprkos svim njenim naporima izuzetno teško tržište digitalnih fotoaparata više nije isplativo.

Dolazak pametnih telefona, koji su smanjili tržište zasebnim kamerama, bio je jedan od glavnih faktora, navodi se. U posljednje tri godine bilježi gubitke, piše BBC.

Japanska kompanija prvu je kameru napravila 1936. godine nakon višegodišnje proizvodnje mikroskopa. Semi-Olympus I je imao melodiju sa sklopivom kamerom nalik harmonici.

Kompanija je tokom desetljeća nastavila razvijati posao s kamerama, postajući jedna od vodećih kompanija po tržišnom udjelu.

"Postoji ogromna količina naklonosti prema Olimpu, koja se vraća nazad", kaže Nigel Atherton, urednik časopisa Amateur Photographer.

Sedamdesete su godine bile vrhunac, jer su njihove kamere na televiziji oglašavali slavni fotografi poput Davida Baileyja i lorda Lichfielda.

"Te kamere bile su revolucionarne, bile su vrlo male, veoma lagane, lijepo dizajnirane, imale su zaista lijepe kvalitetne leće", dodaje Atherton.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

applePo svemu sudeći, Apple planira da od 2021. godine krene sa prodajom Mac računara u kojima će se nalaziti procesori napravljeni upravo od strane ove kompanije.

Tehnološki gigant radi na tri sopstvena Mac procesora, zasnovana na A14 procesoru koji će da se nalazi u sljedećem iPhone uređaju.

Ove indikacije da će se raditi na više od jednog procesora koji će pokretati Mac računare vjerovatno znači "razilaženje" Apple i Intel kompanija.

Komponente će se bazirati na tehnici izrade od 5 nanometara, iste veličine koju će Apple koristiti u narednim iPhone i iPad Pro uređajima, rekli su za Bloomberg izvori koji su želeli da ostanu anonimni, prenosi ovaj medij.

Ako bi Mac, iPhone i iPad radili na istoj osnovnoj tehnologiji, to bi za Apple moglo da znači ujedinjenje ekosistema aplikacija i češće ažuriranje.

Ovaj potez bi takođe smanjio oslanjanje na Intel koji se već godinama bori da ostane na vrhu što se proizvodnje procesora tiče.

(B92)

Ocijeni...
(0 glasova)

googleGoogle je danas najavio otvaranje svoje besplatne aplikacije za video konferencije Google Meet široj javnosti nakon što je uspjeh Zoom-a podstakao Microsoft i Facebook da poboljšaju svoju ponudu tokom pandemije korona virusa.

Ova platforma za video konferencije će narednih nedjelja biti postepeno proširivana na širu javnost, a uslov je posjedovanje naloga na Google, gmail.

Google Meet je do sada bio namijenjen profesionalnim korisnicima što je oko šest miliona preduzeća i organizacija koje koriste G-Suite.

Pokrenuta aplikacija za sve važne informacije u vezi sa korona virusom

"Ovo je nesumnjivo prvi put da Google otvara potrošačima proizvod koji je prvobitno bio namijenjen isključivo kompanijama", rekao je za Frans pres Havijer Soltaro, šef G-Suite-a, i dodao da se "obično radi na drugačiji način".

Poput ostalih platformi za video pozive, korišćenje Google Meet je eksplodiralo od marta zbog uvedenih mjera izolacije u borbi protiv korona virusa.

Sve kompanije koje postavljaju ove aplikacije za video konferencije, insistiraju na bezbjednosti, ali je kod Zoom-a dolazilo do problema kada su se ljudi sa strane ubacivali na sastanke na koje nisu pozivani.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

facebook4Facebook je izvijestio o snažnom skoku prihoda i broja korisnika u prvom tromjesečju, ali je upozorio na naznake posustajanja prihoda od oglašavanja zbog negativnog utjecaja pandemije na gospodarstvo.

Prihodi su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasli 18 posto, na 17,7 milijardi dolara, prateći gotovo identičan postotni skok prihoda od oglašavanja, na 17,4 milijarde dolara.

Neto dobit udvostručena je na 4,9 milijardi dolara.

Broj korisnika porastao je za 100 milijuna, dvostruko više no što je uobičajeno. Trenutno vodeća društvena mreža u svijetu ima 2,6 milijardi korisnika.

Upozoravaju ipak da zbog pada gospodarske aktivnosti pod utjecajem pandemije očekuju slabiji rast prihoda od oglašavanja u idućim mjesecima, ukazujući na njihov snažan pad u ožujku.

U prva tri tjedna travnja prihodi su gotovo stagnirali, a u Facebooku objašnjavaju takve rezultate smanjenom potrošnjom klijenata na oglašavanje zbog negativnog utjecaja ograničenja povezanih s pandemijom na gospodarsku aktivnost.

Mjere suzbijanja pandemije posebno teško pogađaju mala i srednja poduzeća na koja Facebook najviše računa.

U poslovnim izgledima u vrijeme pandemije kompanija ističe da se sučeljava s "razdobljem neviđene neizvjesnosti".

"Očekujemo da će na naše poslovne rezultate utjecati problemi na koje ne možemo utjecati, uključujući trajanje i efikasnost uredbi o izolaciju, efikasnost ekonomskih poticaja širom svijeta i fluktuacije valuta prema američkom dolaru".

(Hina)

Ocijeni...
(0 glasova)

kasperskyNajnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da korisnici interneta žele što bolje zaštitikti lične podatke na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, jer su sve svjesniji gdje su na mreži dostupni njihovi lični podaci.

Čak 82 posto ispitanika izjavilo je da su pokušali ukloniti privatne informacije sa web stranica ili društvenih mreža, dok trećina njih ne zna kako to učiniti, prenosi Tanjug.

Korisnici su pokazali da nisu samo zabrinuti za vlastite privatne informacije, već i podatke njihovih najbližih.

Izvještaj otkriva da 24 posto korisnika tvrdi kako su njihovi lični podaci ili informacije o njihovoj porodici postali javno dostupni bez njihove saglasnosti.
Aplikacije u moblinim telefonima

Gotovo polovina ispitanika primjenjuje dodatne mjere prilikom korištenja Interneta, kako bi sakrili lične podatke od cyber kriminalaca i web stranica koje posjećuju, dok u nešto manjem procentu lični sadržaj sakrivaju od drugih osoba koje koriste isti uređaj.

Osim toga, neki korisnici su i dalje nepovjerljivi prema skladištenju ličnih informacija na svojim uređajima, pa je tako petina ispitanika izjavila da su zabrinuti za lične podatke koje "čuvaju" aplikacije na svojim mobilnim aparatima.

(Agencije)

nedjelja, 19 April 2020 00:00

Lažna pošta preplavila Gmail

Ocijeni...
(0 glasova)

gmailKompanija Google saopštila je juče da prevaranti šalju 18 miliona lažnih mejlova o virusu korona Gmail korisnicima svakog dana.

Tehnološki gigant navodi da je pandemija dovela do eksplozije prevarantskih napada u kojima kriminalci pokušavaju da prevare korisnike da im otkriju lične podatke, prenosi BBC.

Zbog toga je kompanija blokirala više od 100 miliona lažnih mejlova dnevno, a prošle nedelje je skoro petina takvih mejlova bila u vezi sa korona virusom.

(B92)

Ocijeni...
(0 glasova)

moreČovječanstvo ih vijekovima tretira kao deponiju smeća, ali okeani pokazuju da su nevjerovatno otporni, tvrdi se u novom naučnom istraživanju.

Okeani bi mogli da se u potpunosti oporave za manje od 30 godina ukoliko se u to ulože i ljudski napori. Međutim, naučnici upozoravaju i da je vremena za akciju sve manje.

Ljudi eksploatišu okeane vijekovima, ali su negativni efekti postali jasni tek u posljednjih pedeset godina. Ribe i druge morske vrste su zbog izlova dovedene gotovo do istrjebljenja, dok naftne mrlje i druge vrste zagađenja truju okeane.

"Naše istraživanje pokazuje da postoji oporavak morskog života, staništa i ekosistema nakon intervencija za očuvanje. Te napore za očuvanje je potrebno povećati jer su dokazano rješenje na globalnom nivou", rekao je vodeći autor istraživanja Karlos Duarte, profesor iz Saudijske Arabije.

"Znamo šta moramo uraditi kako bismo obnovili morski život, imamo dokaze da se ovaj cilj može ostvariti za manje od tri decenije. Moramo povećati i ubrzati napore", dodao je on.

Veliki izazov predstavljaju i klimatske promjene zbog kojih raste nivo mora, a vode postaju kiselije. Globalno zagrijavanje otežava obnovu tropskih grebena.

Problem je i novac, jer će za obnovu okeana do 2050. godine biti potrebno između 10 i 20 milijardi dolara godišnje. Međutim, na svaki dolar uložen u okeane biće vraćeno 10 dolara. Naučnici vjeruju da je spasavanje okeana dostižan cilj.

(B92)

Ocijeni...
(1 glasova)

smartphone5Dio aplikacija čak niti ne skriva kako mogu snimati i analizirati podatke dobijene sa pametnih telefona.

"Nije mi se jednom desilo da nakon što razgovaram s mamom ili drugaricama o bilo čemu, bilo porukama, bilo telefonski, uskoro počinjem dobijati reklame za upravo ono o čemu smo pričali. Nebitno je da li se radi o nekoj odjeći, šminki ili nečem trećem. Znam da zvučim paranoično, ali mi se nekad čini kao da neko prisluškuje svaki moj razgovor", kaže Elma Avdić.

Sarajevska studentica nije usamljena u takvim razmišljanjima. Veliki broj korisnika društvenih mreža i vlasnika pametnih telefona tvrde da čim počnu razmišljati o nečemu uskoro počinju dobijati reklame upravo u predmetu svog razmišljanja, što stvara osjećaj nelagode uz razmišljanje da li neko zaista nadzire svaki naš razgovor.

U pravilu se navedeno događa kada su ljudi razgovarali a u blizini su imali pametni telefon s instaliranim aplikacijama, ili nakon što su pretraživali za određenim pojmovima internet korištenjem pretraživača, govori Saša Aksentijević, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije i vlasnik poduzeća "Aksentijević vještačenje i savjetovanje" iz Rijeke.

"Ljudi možda percipiraju da su o nečemu 'razmišljali', ali su zapravo aktivno koristili tehnologiju", pojašnjava stručnjak za informatičku sigurnost.

Podaci o pretrazi

Kako kaže, gotovo svi pametni telefoni su prijavljeni uz određenu adresu elektronske pošte, tako da poduzeća koja pružaju internet servise tačno znaju koji korisnik je pretraživao Internet za nekim pojmom ili obavljao neku drugu radnju. Dodatno, ljudi vrlo često instaliraju aplikacije, a posebno igre, ili zabavne aplikacije, koje su besplatne za korištenje, a za koje prihvataju licenčne ugovore prije instaliranja, koje ne čitaju.

"Većina takvih aplikacija traži da bi se mogla koristiti pristup ulazno-izlaznim uređajima pametnih telefona: adresar, kontakti, poruke, kamera, mikrofon. Dio aplikacija čak niti ne skriva kako mogu snimati i analizirati podatke dobivene s takvih uređaja pametnih telefona, samo što gotovo niti jedan korisnik ne analizira detaljno na što sve je pristao kada je instalirao neku aplikaciju", dodaje Aksentijević te navodi da jednom instalirane, takve aplikacije mogu pretvoriti mobilne telefone u svojevrsne prislušne uređaje koji prikupljaju podatke i analiziraju ih.

Dodatni je problem što pružatelji usluga putem interneta međusobno razmjenjuju takve informacije, a najčešće se one koriste u komercijalne svrhe, odnosno za sugeriranje kupovine roba i usluga svog internet poduzeća ili partnera.

U tom slučaju se čak radi o benignom ishodu pristanka na korištenje aplikacija, jer slični način prikupljanja podataka može biti korišten i za maliciozne svrhe, neovlašteno prisluškivanje te industrijsku špijunažu, navodi stručnjak za informatičku sigurnost.

Unosan posao

"Slični alati mogu biti korišteni i u svrhu nadzora političkih protivnika, po čemu su poznati režimi dijela država s nedemokratskim uređenjem, ali je zanimljivo kako su proizvođači takvog softvera redom renomirana poduzeća iz Europe i SAD-a."

S obzirom da je trgovina podacima izuzetno unosan biznis, što pokazuju prihodi Googlea, Facebooka i ostalih, odnosno zarade koje se mjere milijardama dolara, logično je da se za njihovu obradu koriste najmodernije tehnologije.

Podaci o marketinškim ponudama i sugestije za kupovinu su rezultat primjene matematičko-analitičkih metoda nad skupom prikupljenih podataka od individualnih korisnika, a u najnovije čak i primjene metoda računarskog učenja i vještačke inteligencije, kaže stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije.

Dodatnu paranoju korisnika stvara činjenica da današnji moderni uređaji, od mobitela i tableta do laptopa i drugih "elektronskih igračaka" imaju kamere i mikrofone, što mnoge dovodi u sumnju da proizvođači tih uređaja, ali i druge kompanije, prisluškuju razgovore korisnika, odnosno da snimaju šta korisnici rade. Ono što je donekle zabrinutost moglo umiriti jeste činjenica da bi svake dodatne aktivnosti uređaja doveli do povećane potrošnje baterija ili grijanja uređaja. Međutim, situacija je ipak drugačija.

U današnje doba mobilni uređaji imaju sve bolje algoritme za upravljanje potrošnjom baterije, prosječan korisnik tokom dana vrlo intenzivno koristi uređaje, tako da niko niti očekuje pretjerano dugo trajanje baterije, već se uređaji pune dnevno, govori stručnjak iz Hrvatske.

Zaštita korisnika

"Dodatno, operativni sustavi prijenosnih uređaja su napravljeni tako da je veliki broj aplikacija paralelno učitan i izvodi se u radnoj memoriji. Procesori takvih uređaja su vrlo brzi te usporedivi sa snagom procesora stolnih računala. Stoga je posve moguće da se opisani programi odvijaju u pozadini a da korisnik po ničemu ne može zaključiti da su oni instalirani na korištenom uređaju."

Kako bi se korisnici donekle zaštitili da njihovi razgovori, pretrage i drugi podaci ne postanu roba koja se dobro može unovčiti, postoji nekoliko koraka koji se mogu učiniti.

"Prva linija obrane je pažljivo korištenje mobilnih uređaja. Naime, kod instalacije aplikacija svaka bi trebala pitati korisnika za pristanak pri korištenju kamere, mikrofona i ostalih ulazno-izlaznih uređaja. Korisnici bi trebali pažljivo analizirati hoće li dati svoj pristanak na korištenje tih uređaja, kao i pristup podacima pohranjenim na uređajima kao što su adresar, kontakti, SMS poruke ili telefonski pozivi. Logički se može zaključiti treba li neka aplikacija za svoje funkcioniranje određeni ulazno izlazni uređaj, a ako ne treba, postoji mogućnost da će s njih biti prikupljani podaci i obrađivani u vlastite svrhe od strane proizvođača aplikacija", kaže Aksentijević.

Jedan od načina da se čuva privatnost je korištenje starijih modela mobilnih telefona. Takav sistem zaštite privatnosti primjenjuje i trgovac Igor Bojić.
'Kameno doba'

"Nemam potrebu za pametnim telefonima, ne trebaju mi besplatne aplikacije, ne želim Facebook i 'ostale gluposti'. Radije ću živjeti 'u kamenom dobu' nego da svako zna sve o meni. Kompjuter koristim baš kad moram, ali i tu su mi mail adresa s nadimkom, bez mojih pravih podataka. Jedino što znaju o meni jeste odakle sam se 'nakačio' na Internet, ali nije to kraj svijeta", kaže on.

Korištenje "prastarih" telefona, poput Nokije 1100, koju sad koristi, osim podsmijeha, ima i jednu zanimljivu osobinu, dodaje on.

"Svi misle da sam diler droge ili nešto tako", kroz smijeh dodaje Bojić.

Ako se ipak ne odustaje od moderne tehnologije, potrebno je poduzeti još nekoliko radnji kako bi se koliko toliko zaštitila naša privatnost, ističe Aksentijević.

Korisnici bi trebali redovno osvježavati instalirane verzije operativnog sistema na svim računarima i pametnim uređajima, što je jednostavan postupak, koji ne zahtijeva nikakva specijalistička znanja. Na taj način omogućuje se uključivanje i zaštitnih mjera koje predviđa proizvođač softvera za mobilne uređaje u arsenal borbe protiv ovih pojava, savjetuje stručnjak za informatičku sigurnost.

"Dodatno, korisnici bi trebali pročitati licenčna prava korištenja aplikacija koje instaliraju. Ponekad je problem što su takvi ugovori na koje se prešutno pristaje instaliranjem aplikacija dosta dugi, a i pisani na engleskom pravnom jeziku, što priječi razumijevanje sadržaja dijelu ljudi. U takvim ugovorima (EULA) o korištenju s krajnjim korisnicima moguće je otvoreno naći klauzule kojima korisnik aplikacije daje pristanak (privolu) da se koriste njegovi podaci u vlastite analitičke i komercijalne svrhe proizvođača aplikacije."

Apsolutna sigurnost

U paketu softvera s mobilnim uređajima obično se nalaze i antivirusni/antimalware softveri, koji se mogu aktivirati na mobilnim uređajima i dodatno zaštiti iste od različitih opasnosti tokom korištenja Interneta i instaliranih aplikacija, upozoravajući na sumnjivo ponašanje, kaže Aksentijević. Međutim, ništa od navedenog ne može osigurati apsolutnu sigurnost, dodaje.

"Svaki korisnik danas bi trebao biti siguran da pristupom internetu i korištenjem pametnih uređaja nastupa u javnoj, digitalnoj areni, koja izrazito restriktivno štiti njihova osobna prava te se na taj način i ponašati. Prema tome, osim tehničkih mjera, ključno je i osobno obrazovanje o ponašanju u digitalnom svijetu, kao i primjena zdravog razuma. Najbolji savjet korisnicima bi bio da ne koriste uređaje na način i u okruženju za koji ne bi htjeli da se javno sazna kako su korišteni i gdje su korišteni", kaže stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije.

"Ponašanje aplikacija iz upita moguće je podvesti i pod model 'besplatnog' korištenja aplikacija koji je pervazivan danas na Internetu. Naime, izreka kaže da ako je nešto besplatno, korisnik je roba koja se prodaje, i to definitivno vrijedi za aplikacija na mobilnim uređajima."

Upravo u ovome se može naći i razlog zašto neka aplikacija može biti sistematski besplatna – zato što se prodaju podaci o korisnicima koji se mogu prikupiti tokom njenog korištenja i zatim komercijalno eksploatirati, između ostalog na načine koji su predviđeni predmetnim pitanjima, pojašnjava stručnjak za informatičku sigurnost.

(Al Jazeera)

Stranica 1 od 7

S5 Box