Vijesti iz rubrike Zanimljivosti
srijeda, 04 Maj 2016 00:00

Konstrukcija stvarnosti: Devalvacija novca i riječi

Ocijeni...
(0 glasova)

novac6S promjenom kralja u srednjovjekovnim europskim regijama, a i kasnije, redovito se događao i interesantan monetarni proces. Naime, novi kraljevi bi redovito nalazili da je gnjida koju su pridavili ili naslijedili ostavila iza sebe praznu riznicu i dugove (ah, kako je to poznato). No, za takvo je stanje postojao dobro uhodani "lijek". Pod izlikom da novi kralj želi otisnuti svoj novac, sa svojom velebnom slikom i prilikom, iz cijelog su kraljevstva skupljeni i detaljno popisani stari taliri i zlatnici (krune, franci) koji su imali biti pretopljeni i iskovani s novim motivom, a njihovi vlasnici su u zamjenu dobili sjajne nove zlatnike.

Naravno, cijeli je proces imao mnogo dublju i podliju pozadinu od pukog dizajna i egomanije. U procesu pretapanja starih zlatnika, srebru i zlatu su dodavane manje vrijedne primjese, ili je masa zlatnika smanjena, pa je tako od recimo stotinu tisuća prikupljenih zlatnika u procesu pretapanja nastalo njih dvjesto tisuća. Odjednom je kralj raspolagao dovoljnim sredstvima da podmiri sve dugove, a i pokrene kakav rat, jer mu je u procesu ostalo 100 000 zlatnika "niotkuda".

Ovdje se radi o podmetanju vrijednosti. Naime, "novi" novac se i dalje zove istim imenom (zlatnik, franak, kruna ili kakogod) pa se određenom količinom "novog" novca može kupiti nešto što je prije vrijedilo tu istu količinu "starog" novca. Tako kralj, puštajući novi novac u opticaj, "odjednom" može kupiti sve što mu treba.

No, nakon vremena potrebnog za uravnoteženje ekonomije odn. propagacije informacije o ukupnoj količini novca, dolazi do porasta cijena (inflacije) jer, jednostavno, novca u opticaju ima više nego što ima stvarne vrijednosti (svinja, pšenice, čelika...). Do porasta cijena mora proći određeno vrijeme, vrijeme odziva tržišta. Stoga je kralj uspješno utopio manje vrijedne zlatnike, jer ih je prvi pustio u opticaj, na tržište koje još nije odreagiralo na novo stanje, a oni koji su ih prihvatili kao sredstvo plaćanja uskoro će shvatiti da ne vrijede koliko su mislili da vrijede. Ako ih nisu dovoljno brzo razmijenili za neku drugu vrijednost, pogotovo su se prevarili jer će vrijednost zlatnika koje su sačuvali, uštedili, opadati s vremenom, sve dok se ne uravnoteži na nekoj drugoj (nižoj) vrijednosti. No kralja više za to nije briga, jer je sve vrijednosti koje su mu trebale kupio manje vrijednim zlatnicima koje je predstavljao kao one "stare". On je manipulirao informacijom, podmetnuo je manju vrijednost pod starim imenom.
Bolonja - devalvacija obrazovanja

Proces je interesantan s ekonomskog stajališta, kako sam vam nadam se uspio gore objasniti, ali meni je zanimljiv zbog devalvacije riječi. Radi se naime o tome da se istom rječju nazivaju različite stvari. Redovita je situacija da se istom rječju naziva nešto manje vrijedno.

Devalvacija riječi je univerzalan način da se "vrijednost" stvori iz "ničega" kao što je opisano u slučaju taljenja talira. Treba vam više visoko obrazovanih kadrova? Možete ih jednostavno proizvesti nazivajući visoko obrazovanima one koje ste prije nazivali više obrazovanima, a magistrima one koje ste prije zvali diplomiranim inženjerima. Tako je Lijepa naša, zahvaljujući legendarnoj dosjetljivosti svog naroda, a i bolonjskom procesu, odjednom postala zemlja visoko obrazovanih, bakalara, magistara bolonjeza i ostalih učenih jestvina. Novi magistar se zove kao i onaj prije magistar (postoje mali razlikovni detalji koje običan svijet ne razumije), ali "vrijedi" li jednako?

Malo indukcije i razmišljanja o prošlosti jasno će nam ukazati da današnje značenje titule dr. sc. nije jednako značenju koje je ta titula nosila prije pedeset godina. No, ne radi se ovdje samo o titulama. Ovdje se radi o razvodnjavanju i devalvaciji riječi uopće.

Ljubomorni kradljivci riječi

Postoje riječi koje označavaju vrijednosti koje rijetko nalazimo oko sebe pa ih ne bismo trebali često koristiti. Rijetko npr. nalazimo ljubav, prijateljstvo, vjernost, čast, požrtvovnost. Ipak, ove riječi čujemo mnogo češće nego što bismo trebali. Zašto?

Stvar je išla otprilike ovako. U početku, u vremenu kad su te riječi nastale, one su označavale pravu vrijednost. Tako je npr. riječ ljubav označavala iznimnu vezu muškarca i žene, ideal koji je u starom svijetu bilo teško naći, a slučajevi u kojima je se našlo prepričavali su se kroz generacije.

Vrijednosti izazivaju ljubomoru i zavist. Izrazito ih je malo, kao dijamanata ili onih prvih zlatnika, a mnogo ljudi ih želi. Tako je bilo mnogo onih koji nisu našli ljubav, niti su za nju bili sposobni, a svejedno su je htjeli imati. Ti su podlaci načinili isto ono što je načinio novi kralj i bolonjski proces u Hrvata: počeli su istom rječju nazivati nižu vrijednost - devalvirali su riječ. Razvodnili su je i podmetnuli. Slagali su.

DIGRESIJA: Na mnogo prostijem nivou, isti se proces događa u hrvatskoj znanosti barem desetljećima. Desetljećima se naime u hrvatskoj znanosti kunu u "izvrsnost". Jedino je pitanje što to u stvari znači. Znanstvenici su poznati po egocentričnosti i grandomaniji pa svaki o sebi, naravno, misli da je upravo on izvrstan. Tako se iz godine u godinu slažu tablice, s adekvatno podešenim "realnim" i "objektivnim" numeričkim kriterijima u kojima upravo oni znanstvenici koji ih slažu isplivavaju na sami vrh - oni su izvrsni, evo objektivni pokazatelji tako govore. Ma sigurno ...

EKSPERIMENTALNI UVID I POUKA: Nema tako lošeg znanstvenika kojeg nisam vidio na vrhu neke tablice izvrsnosti, uključujući tu i sebe !

Moj destilat ljubavi

Pitam se što su velike riječi značile u početku? Zamislite vrijednosti pojmova ljubav i prijateljstvo prije nego što su ih razvodnile generacije podlaca, pretapajući ih iz generacije u generaciju tako da ih ima "dovoljno za sve".

Danas će svatko ozbiljan morati zaboraviti sve ono što su ga naučili o tim riječima. Svatko ozbiljan će morati potražiti izvorno značenje tih riječi sam za sebe, inače će doživljavati stalno razočaranje. Treba za sebe potražiti onaj mali postotak zlata u stoljećima pretapanom "zlatniku".

 

Antonio Šiber (antoniosiber.org)

Procitano 525 puta

S5 Box