Vijesti iz rubrike Zdravlje
nedjelja, 15 April 2018 00:00

Proljećnu depresiju uzrokuju klonulost i manjak aktivnosti

Ocijeni...
(0 glasova)

proljeceProljeće je za mnoge najljepše godišnje doba, baš zbog toga što je ovo vrijeme kada se budi priroda, ali na ljude se drugačije manifestuje pa većina osjeća pojačan umor, klonulost i unutrašnje nezadovoljstvo.

Da li proljeće stvarno ovako utiče na neke ljude ili je ipak riječ o nečemu drugom, za "Nezavisne" su objasnili Suzana Savić, specijalista porodične medicine, i Aleksandar Milić, doktor psihologije.

Sudeći po stručnjacima, termini proljećni umor i proljećna depresija, mada često korišteni, nisu sasvim ispravni, već je prije riječ o sindromu hroničnog umora i anksiozno-depresivnog poremećaja.

Simptomi kao što su izrazita klonulost, praćena glavoboljom, smanjenjem pamćenja i koncentracije, neosvježavajućim snom kao i bolovima u mišićima i zglobovima, mogu biti uzrokovani sindromom hroničnog umora, objasnila je doktorica Savić.

"Hroničan umor je hroničan stres za organizam. U takvom stanju imunitet je niži, pa su češće infekcije disajnih i mokraćnih puteva. Liječenje je nespecifično, zasniva se na redukciji stresnih situacija, pravilnoj ishrani obogaćenoj vitaminima, posebno B grupe, kao i vitaminima C i E i omega 3 masnim kiselinama. Preporučuje se i izbjegavanje kafe, alkohola i cigareta", dodala je Savićeva.

Da bi se prevenirao nastanak hroničnog umora, preporučuje se što više sna i odmora, primjenjivanje svakodnevne aktivnosti, ispravna ishrana kao i meditacija.

Pored fizičkih simptoma, tokom proljeća, dosta ljudi se žali na osjećaj bezvoljnosti i dubokog unutrašnjeg nezadovoljstva.

Psiholozi tvrde da proljeće ne utiče negativno na sve ljude, nego na one koji već pate od anksiozno-depresivnog poremećaja.

"Depresija je pad emocionalnih snaga, ona nije toliko povezana s proljećem, već s unutrašnjom krhkosti osobe. Možemo reći da je proljeće asocijacija na lijepe dane, buđenje prirode, a ta osoba to ne osjeća, ne vidi te ljepote i zbog toga malo više pada. To stanje neki nazivaju proljećnom depresijom, a u osnovi je stanje osobe depresivno", rekao je Aleksandar Milić, doktor psihologije.

Kako Milić naglašava, to depresivno stanje je povezano s padom vitalnih snaga. Ono što se pojavljuje kod ljudi je proljećni zamor jer je izazov da osoba bude aktivna, da sve doživljava u pokretu, a ona je nemoćna i povlači se.

Proljećno vrijeme, kojem se mnogi raduju, još više ih podsjeća da oni nisu takvi. Naprotiv, ulaze u unutrašnji prostor preplavljeni svojim opterećenjima. Nerijetko sebi stvaraju osjećaj krivice što ne doživljavaju proljeće kao drugi i sve više se povlače u samoću.

"Ako je osoba anksiozno-depresivna, prvo se uradi dijagnostika, zatim se stanje liječi doziranom farmakoterapijom i obaveznom psihoterapijom, koja pomaže osobi da uoči sve ugodno i lijepo što je okružuje. Korištenjem okupacione terapije, njih treba navoditi na akciju, da se osoba posveti aktivnostima, poslu i komunikaciji s porodicom i prijateljima", objašnjava Milić.

U hrani je spas
Slatkiši mogu nakratko da poprave raspoloženje, ali to nije dugoročno rješenje. Pravo rješenje su ugljeni hidrati, kao što su crni hljeb, tjestenina, riža i krompir, koji se sporo razgrađuju tokom varenja. Najbolja kombinacija za podizanje nivoa serotonina je kriška crnog hljeba i tanjir sočiva ili supa od povrća. Nedostatak vitamina C dovodi do klonulosti, pa je potrebno unijeti što više voća i povrća bogatih ovim vitaminom.

Zbog prelaska sa jake, pikantne hrane na lagane proljećne obroke, organizam takođe reaguje umorom. U mladim rotkvicama, tikvicama, brokuli, mrkvi, karfiolu i zelenim salatama ima dovoljno vitamina, ali nema dovoljno kalorija, pa organizam poslije takvog obroka brzo izgladni. Ali, sezonsko povrće je dragocjeno, jer je bogato antioksidansima koji pomažu organizmu da se očisti od nagomilanih toksina.

(Nezavisne)

Procitano 410 puta

S5 Box