Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (607)

Ocijeni...
(0 glasova)

britanija2Ukupno četiri džamije u britanskom gradu Birminghamu bile su mete napada maljem tokom protekle noći, a u istragu o slučaju je uključen i tim za borbu protiv terorizma, javlja Anadolu Agency (AA).

Policija je jutros saopćila da je dva i pol sata iza ponoći zaprimila dojavu da je napadač maljem izveo napad i polomio prozore na jednoj džamiji. Napad na drugu džamiju uslijedio je 42 minute kasnije, a policijska patrola je potom otkrila da su još dvije džamije na sličan način oštećene. U saopćenju iz policije se navodi da se vjeruje da su svi napadi direktno povezani.

Nadležne službe vrše uviđaj na terenu i prikupljaju dokazni materijal koji ih treba dovesti do napadača.

Šef policije Dave Thompson je kazao da je nakon prošlosedmičnog terorističkog napada na dvije džamije na Novom Zelandu, u Velikoj Britaniji intenzivirana saradnja policije i predstavnika vjerskih zajednica kako bi se pojačale mjere sigurnosti.

-Važno je da u ovim teškim trenucima svi budemo jedinstveni nasuprot onih koji pokušavaju sijati strah i nesigurnost u društvu – poručio je Thompson.

Ističući da je motiv napada još uvijek predmet istrage, Thompson je kazao kako policija i timovi za borbu protiv terorizma zajedno rade na otkrivanju odgovornih za napade.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

novizeland1Ardern je kazala kako očekuje da će novi zakoni biti na snazi od 11. aprila.

"Sada, šest dana nakon napada, najavljujemo zabranu svih poluautomata vojnog stila (MSSA) i jurišnih pušaka na Novom Zelandu", rekla je Ardern.

Australski ekstremist Brenton Tarrant prošli petak je u dvije džamije u Christchurchu ubio 50 muslimanskih vjernika, a još 50 ranio.

Nakon napada Ardern je obećala promijeniti zakone o oružju, kako bi se hitno ograničio pristup vatrenom oružju, a posebno poluautomatskom oružju, kao što je puška AR-15, koju je koristio ubojica.

Novi Zeland je država sa samo 5 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je u zemlji 1,5 milijuna komada oružja.

Prema podacima koje su objavili mediji, u 2017. godini pozitivno je riješeno više od 99 posto zahtijeva za izdavanje dozvola za posjedovanje vatrenog oružja.

Naime, od 43.509 zahtjeva za izdavanje dozvole, samo je 188 zahtjeva odbijeno, pokazali su podaci.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

poplave1Poplave izazvane prošlosedmičnom olujom i topljenjem snijega pogodile su velika područja Missourija, Nebraske i Iowe.

Stručnjaci za vanredne situacije u južnim američkim državama budno paze na rijeke Missouri i Mississippi zbog jakih poplava, u kojima je već stradalo četvero ljudi i koje su uzrokovale štetu veću od milijardu dolara, a prijete širenjem na jug zemlje.

Poplave izazvane prošlosedmičnom olujom i topljenjem snijega pogodile su velika područja Missourija, Nebraske i Iowe duž rijeke Missouri, najduže u Sjevernoj Americi.

Vlasti su proglasile vanredna stanja na cijelom području ili nekim dijelovima triju država, prenosi Hina.

Meteorolozi su upozorili na opasnost od poplava i u dijelovima Kansasa i Arkansasa.

Vlasti u Arkansasu ne očekuju kriznu situaciju.

Potpredsjednik SAD-a Mike Pence obišao je u utorak dijelove Nebraske i obećao brže slanje pomoći.

U poplavama u Nebraski i Iowi od vikenda je stradalo četvero ljudi.

Samo u Nebraski vlasti su spasile gotovo 300 ljudi.

Poplave su odnijele stoku, uništile uskladištene žitarice i soju, a mnoge farme odsječene su od svijeta zbog šteta na cestama i željeznici.

Dužnosnici Nebraske procijenili su da je poljoprivredni sektor u njihovoj državi oštećen za više od milijardu dolara, a vjerovatno i više.

Šteta na javnoj infrastrukturi i drugoj imovini procjenjuje se na 553 miliona dolara, a na privatnoj imovini na 89 miliona dolara.

Nuklearna elektrana u blizini Brownvillea nije ugrožena i radi punim kapacitetom, premda su prilazne ceste poplavljene.

Poplavljen je i vojni aerodrom Offutt kod Omahe, na kojem se nalazi američka strateška komanda.

Glasnogovornik baze rekao je da očekuju da će se voda povući do četvrtka, a obnova će potrajati mjesecima.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

karadzicHaški sud osudio je danas pravomoćno Radovana Karadžića na kaznu doživotnog zatvora!

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je 24. marta 2016. godine u prvostepenom postupku bivšeg predsjednika Republike Srpske, entiteta u BiH, Radovana Karadžića na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, ali je ta kazna danas preinačena u doživotni zatvor.

Karadžić, koji je bio prvi predsjednik Republike Srpske i vrhovni civilni komandant Vojske Republike Srpske tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. - 1995, proglašen je krivim i u drugostepenoj presudi koja je pročitana danas u sudnici Haškog tribunala.

Konačnu presudu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću izrekle su danas sudije Žalbenog vijeća i to njih pet na čelu s predsjedavajućim sudijom Vagnom Prussem Joensenom iz Danske.

Uz predsjedavajućeg Žalbenog vijeća, danskog sudiju Joensena, ovo vijeće čine sudije William Hussein Sekule iz Tanzanije, José Ricardo de Prada Solaesa iz Španije, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala.

(Patria)

 

Ocijeni...
(1 glasova)

novizelandPremijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern izjavila je u intervjuu za Al Jazeeru da je odmah nakon napada na dvije džamije prošlog petka počela raditi na tome da se omogući sigurno okruženje za muslimane u novozelandskim džamijama.

Dodala je da će mediji te zemlje emitirati ezan u petak i da će se održati komemoracija za žrtve masakra u kojem je poginulo 50 osoba i gotovo jednak broj njih ranjen.

"Masakr u Christchurchu pojedinačni je teroristički čin koji je šokantan, čija su meta bili Novozelanđani koji su se okupili radi molitve na sigurnom mjestu", izjavila je Ardern za Al Jazeeru u svom prvom intervjuu za medije.

Ta zvaničnica oštro je osudila ideologiju napadača iz Christchurcha, za koju kaže da je neprihvatljiva.

Na pitanje o vraćanju tijela žrtava masakra njihovim porodicama izjavila je da vlasti to smatraju svojim prioritetom, dodavši: "Svjesni smo islamskog učenja vezano za ukopavanje tijela umrlih i sarađujemo s vođama islamske zajednice kako bi se ispoštovale želje porodica žrtava."

Ezan i komemoracija

Novozelandska zvaničnica rekla je da će mediji njene zemlje emitirati ezan u petak, sedmicu nakon masakra, kao i da će se održati dvije minute šutnje za žrtve, a zatim i komemoracija, na kojoj će, kako se očekuje, učestvovati čelnici iz cijelog svijeta.

Ardern je priznala da na Novom Zelandu postoji manjina koja dijeli istu ideologiju s počiniocem masakra iako je on državljanin Australije, naglasivši da će vlasti preuzeti na sebe odgovornost očuvanja reputacije Novog Zelanda kao mirne i inkluzivne nacije.

Novozelandska premijerka dodala je da je njen odnos prema porodicama žrtava s kojima je podijelila bol i tugu jedna od osnovnih vrijednosti novozelandskog društva, čime se želi suprotstaviti radikalnoj desnici ili bilo kojoj ideologiji protivnoj vrijednostima novozelandskog naroda, a koje odbacuju nasilje i radikalizam.
Opis terorista

Premijerka Ardern objasnila je da je još od prvog trenutka napadača opisala kao terorista jer je ono što je učinio bio namjerni i direktni teroristički čin protiv muslimana u zemlji, zbog čega je to bio prikladan opis.

Istakla je da će njena vlada izmijeniti zakone o posjedovanju oružja zbog rupa u njemu, što je iskorišteno za izvođenje masakra na dvije džamije.

Dodala je da će stanovnici Novog Zelanda koji posjeduju oružje za legalne svrhe podržati izmjenu tog zakona.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

biohazardSud u San Francisku zaključio je da je herbicid 'Roundup' bio značajan faktor u razvoju karcinoma kod Edwina Hardemana.

Monsanto, HerbicidNjemački Bayer, vlasnik Monsanta, negira da glifosat ili 'Roundup' uzrokuju karcinom i najavio je žalbu.

Glifosatni herbicid "Roundup" agrokemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike je pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio "ubojicu korova", zaključila je u srijedu američka porota na sudu u San Franciscu, zadavši još jedan udarac tvrtki nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska tvrtka Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača "Roundupa", za 63 milijarde američkih dolara.

Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništavanje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio "značajan čimbenik" u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka, prenosi Hina.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka.

Njemački je industrijski div izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili "Roundup" uzrokuje karcinom.

Ta je presuda uslijedila nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer "nije djelovao u dobroj volji" jer je propustio upozoriti korisnike na rizike od razvoja karcinoma prilikom uporabe herbicida.
Bayer: Porota pod velikim pritiskom

Sud u San Franciscu tada je presudio da Monsanto mora platiti gotovo 290 milijuna dolara odštete jer Johnsona, oboljelog od karcinoma, nije obavijestio o opasnosti od svog herbicida "Roundupa".

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi za korporativnu neodgovornost te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili "Roundup" uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

"Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da "Roundup" nije pridonio bolesti g. Hardemana", objavio je Bayer, čije su dionice pale za 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji tek je drugi od 11.000 tužbi zbog "Roundupa" koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su "vjerojatno kancerogene".

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih / Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu (EP) o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje tvrtki, poput Monsanta / Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa tvrtki.

U navedenom sudskom slučaju zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vodi postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat "vjerojatno kancerogen za ljude".
Široka primjena

EP je nebrojeno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji nakon što je utvrđeno da je njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi nego i u javnim i privatnim vrtovima, što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka su istraživanja pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrini sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim ljudi, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje.

Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na bioraznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata.

Glifosat ne ubija ciljano korov nego i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

poplava1Oko 350.000 osoba nalazi se u poplavljenim područjima, uništeno je 23.000 kuća, 30 zdravstvenih ustanova i deseci škola.

Strahuje se da bi ukupan broj stradalih u ciklonu koji je poharao središte Mozambika mogao premašiti 1.000.

Ciklon Idai izazvao je "masovnu katastrofu" u južnoj Africi koja pogađa stotine hiljade, ako ne i milione ljudi, saopćio je UN.

Poplavama i razaranjima pogođeni su Mozambik, Zimbabve i Malavi.

Predsjednik Mozambika Filipe Nyusi rekao je da je ciklon prouzrokova "humanitarnu katastrofu velikih razmjera".

Ciklon Idai je u blizini luke Beira u provinciji Sofala puhao brzinom od 177 km/h.

"Ovo je na južnoj hemisferi jedna od najgorih katastrofa povezanih s vremenskim prilikama ", izjavila je u utorak za BBC Clare Nullis iz agencije za vremenske uvjete UN-a.

Christian Lindmeier iz Svjetske zdravstvene organizacije UN-a, rekao je: "Potrebna nam je sva logistička podrška koju možemo dobiti."

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

davutoglu3Bivši turski premijer Ahmet Davutoglu u Beču je kazao kako Evropska unija i Turska trebaju jedna drugu - bez Turske EU ne može biti geopolitički akter, a bez EU Turska ne može postići potpuno integriranu vanjsku politiku i ekonomski razvoj, prenose agencije.

On je, u diskusiji u organizaciji Instituta za društvene nauke, jučer rekao kako „nema evropske sudbine bez Turske, kao što nema ni turske sudbine bez Evrope“.

„Tek kada se to sve poklopi, može biti nove strateške vizije“, poručio je Davutoglu, ocijenivši također kako EU i Turska nisu konkurenti.

Ptica sa četiri krila

Ukazao je kako je Turska „ptica sa četiri krila – jedno krilo je transatlantska veza s NATO-om i SAD-om, dalje krilo je EU, treće su Rusija i azijske sile, a četvrto Teheran i regionalne sile“.

Kada se ta četiri krila povežu, onda, prema njegovim riječima, ptica može mnogo brže i sigurnije letjeti.

„Rusija i Turska imaju zajednički interes, a to je stabilnost na Balkanu, na Kavkazu i u centralnoj Aziji. Kada ove dvije države stoje na istoj strani, one predstavljaju stabilizirajuću snagu“, podvukao je bivši šef turske Vlade Davutoglu.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sudMehanizam za međunarodne kaznene sudove u Haagu objavit će u srijedu pravomoćnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

Prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.

Današnjom presudom trebao bi biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995. godine, kada je objavljena i potvrđena prvotna optužnica protiv osobe koja slovi za inspiratora i čelnika "projekta" što je doveo do masovnih stradanja i etničkih progona u Bosni i Hercegovini i rezultirao genocidom pripadnika vojske i policije RS-a nad Bošnjacima u Srebrenici.
Godinama bio u bijegu

Psihijatar podrijetlom iz crnogorskog planinskog sela Petnice na Durmitoru, koji je karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao potkraj 80-ih godina.

Postao je prvo čelnikom Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini, a nakon početka rata i predsjednikom samoproglašene republike srpskog naroda, uspostavljene na teritoriju Bosne i Hercegovine, s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima, sve dok se s pozicije predsjednika RS-a nije bio primoran povući 1995. godine, pod pritiskom američke diplomacije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini Richarda Holbrookea.

Iako je haško Tužiteljstvo odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. srpnja 2008. godine, kada je uhićen u Beogradu, gdje je godinama živio prerušen u lik nadriliječnika "Dragana Dabića".

U Scheveningen je prevezen devet dana kasnije.
Prvostepena preduda 40 godina

Suđenje, koje je počelo u listopadu 2009. godine, potrajalo je 499 radnih dana i imalo čak 586 svjedoka.

Prvostupanjska presuda, kojom je 24. ožujka 2016. godine proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora, izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata, s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".

Činili su to zločinima u općinama diljem Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva, pucanjem iz snajpera i granatiranjem, navedeno je u optužnici.

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda - UNPROFOR za taoce, kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Genocid počinjen u Srebrenici

Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Raspravno vijeće Haškog suda u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. godine te za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

Nakon izricanja presude, ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam, kojem su se i Karadžićeva obrana i tužiteljstvo žalili na presudu.

Rasprave su održane tijekom prošle godine.

Žalbeni postupak obilježile su izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća.
Theodor Meron se povukao

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca, zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron, koji je obnašao i dužnost predsjednika Haškog suda i Rezidualnog mehanizma, sam se povukao iz vijeća, kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude.

Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.

Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Pruesse Joensen te suci William Hussein Sekule, Jose Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

svedskaMark Collin, član Gradskog vijeća u Kramforsu, gradu u sjevernoj švedskoj pokrajini Vasternorrland, iz Demokratske partije Švedske (SD), koji je pokrenuo inicijativu za gradnju džamije i kulturnog centra u tom gradu, podnio je ostavku u stranci nakon što je bio izložen brojnim pritiscima.

U pisanoj izjavi naveo je da je zbog pružanja podrške muslimanima u toj zemlji za gradnju džamije i islamskog kulturnog centra izložen teškim kritikama, pa čak i napadima iz mržnje, prenosi Anadolija.

“Ja sam čist i star političar. Mislio sam da je ksenofobija napustila Demokratsku stranku. Ne možete stranku u 2019. voditi po Nirnberškim zakonima”, napisao je Collin.

Dodao je da je stranka, nakon što je pokrenuo spomenutu inicijativu, protiv njega pokrenula istragu.

Nije mogao izdržati pritiske
Ističe da nije mogao izdržati pritiske s kojima je bio suočen te je zbog toga odlučio napustiti stranku.

Naglasio je da će, u saradnji s drugim strankama, nastaviti ulagati napore na realizaciji inicijative za gradnju džamije i centra u malom švedskom gradu.

“Za budućnost našeg grada potrebni su nam muslimani”, izjavio je ranije Collin te ukazao da bi se gradnjom džamije i kulturnog centra u tom gradu mogli privući migranti koji dolaze u Evropu.

Collin smatra da bi se time znatno doprinijelo oživljavanju Kramforsa, čiji se broj stanovništva u posljednje vrijeme osjetno smanjio.

(Agencije)

Stranica 1 od 44

S5 Box