Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1053)

Ocijeni...
(0 glasova)

dzamija7Džamija u glavnom gradu Holandije Amsterdamu bila je meta napada ekstremista krajnje desnice.
Predstavnik džamije Kamber Sener je izjavio da je odgovornost za napad preuzeo pokret "Rechts in Verzet", poznat po stavovima krajnje desnice.

Članovi ovog pokreta su ispred džamije "Emir Sultan" ostavili antiislamske transparente i lutku bez glave.

Na ostavljenim transparentima je pisalo "Islam mora biti zaustavljen. Ne želimo na sjeveru Amasterdama džamiju koja je povezana s Erdoganom".

Sener je najoštrije osudio incident, dodajući da su ispred džamije vidjeli veliki broj ekstremista koji su pokušali uplašiti muslimane.

Istakao je da je ovo prvi put da se suočavaju s ovakvim incidentom, napominjući da je već pokrenuta istraga u vezi sa slučajem.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

trumpPredsjednik SAD Donald Trump negirao je danas da će američku ambasadu iz Tel Aviva ove godine prebaciti u Jerusalem, javlja Reuters. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je jučer rekao da očekuje kako će kontroverzna Trumpova odluka biti uskoro provedena, no za sada ništa od toga.
Trump je početkom decembra objavio da će priznati Jerusalem kao glavni grad Izraela i tamo prebaciti ambasadu što je u međunarodnoj zajednici protumačeno kao narušavanje statusa quo i onemogućavanje mirovnog procesa i riješenja za bliski istok.

Palestinci, koji istočni Jerusalem smatraju glavnim gradom Palestine su pokrenuli svakodnevne demonstracije protiv te odluke. Iz State departmenta su ranije rekli da će vjerovatno proći najmanje tri godine prije nego se odluka provede.

Trump je u ekskluzivnom intervjuu za Reuters odbacio plan da to bude ove godine.

(Fena)

Ocijeni...
(1 glasova)

austrijaAustrijska vlada je danas ponovila podršku cjelovitosti Bosne i Hercegovine, distancirajući se od svog krajnje desničarskog vicekancelara, Hajnca-Kristijana Štrahea koji se založio za nezavisnost Republike Srpske.

Austrija podržava "suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine" i ne miješa se "u unutrašnje stvari" drugih zemalja, rekao je Peter Launski, portparol koalicione vlade koju su u decembru formirali desnica i ekstremna desnica, prenosi Beta.

On je to izjavio poslije burne kritike upravo objavljene izjave Štrahea iz septembra prošle godine.

Opoziciona liberalna partija Neos je objelodanila da je Štrahe za Televiziju Republike Srpske izjavio da se zalaže da se "Republici Srpskoj da pravo da se odvoji" od BIH.

"Volio bi da znam zašto međunarodna zajednica insistira na multietničkoj Bosni i Hercegovini", rekao je tada Štrahe.

Upitan danas o tome na javnom radiju O1, Štrahe je rekao da je "privržen državnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i pravu naroda da sami odlučuju o sebi".

Riječi austrijskog vicekancelara, vođe ekstremnodesničarske Slobodarske partije (FPO) koja je ušla u vladu s Narodnom strankom (OVP) konzervativnog mladog kancelara Sebastijana Kurca, izazvale su burne reakcije čak i austrijske desnice.

"Naš potpredsjednik bi pozdravio novi rat u Bosni", napisao je na Twiteru zvaničnik OVP iz Beča, Muamer Bećirović, a šef opozicione poslaničke grupe opozicionih Socijaldemokrata Andreas Šajder je Štraheovu izjavu nazvao "opasnim potpaljivanjem političkog baruta".

Nova polemika je izbila sedmicu dana pošto je opozicija kritikovala funkcionera FPO-a Johana Gudenusa jer se u Banja Luci ceremonijalno sastao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Ekološka grupacija Piz je tu posjetu parlamentarnog funkcionera FPO ocijenila kao "skandaloznu", a liberalna partija Neos zatražila objašnjenje lidera FPO i austrijskog vicekancelara Hajnca-Kristijana Štrahea.

(NAP)

Ocijeni...
(1 glasova)

karadavi1Vojni sud Egipta je na doživotni zatvor osudio 17 osoba, uključujući i poznatog islamskog učenjaka Yusufa al-Qaradawija.

Presuda Qaradawiju kao i za još šest osoba donesena je u odsustvu, jer nisu prisustvovali suđenju, prenosi Anadolija.

Egipatski Vojni sud je također na smrtnu kaznu osudio osam osoba, od kojih četiri u odsustvu, zbog navodnog učešće u nasilnim događajima 2015. godine.

Navodi se kako pomenuti nasilni događaji uključuju i ubistvo policajca u Kairu.
'Podsticanje na ubistvo'

Qaradawi je optužen za "podsticanje na ubistvo", "širenje lažnih vijesti" i "uništavanje javne imovine".

Sud je donio oslobađajuću presudu za 26 osoba optuženih u istom predmetu, uključujući i četiri visokorangirana člana zabranjene organizacije Muslimanska braća.

Moguće je podnijeti žalbu na pomenute sudske presude.

Egipat se suočavao s nasilnim protestima od sredine 2013. godine, kada je Mohammed Mursi, prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta i lider Muslimanske braće, svrgnut i uhapšen u vojnom udaru.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozarautoNoćas su u povratničkom naselju Pediše u općini Sokolac zapaljena dva putnička motorna vozila Golf IV i Niva.
Vozila su u vlasništvu porodice Vražalica, a o svemu je obaviještena i policijska stanica Sokolac.

"Ponovo su zapaljena vozila povratnika, ovaj put u Pedišama, općina Sokolac. Živimo u vremenu u kojem svaki bandit može da radi šta mu volja, da uzima od nejakih i da im prijeti, dok mi raspravljamo kojoj etničkoj grupi on pripada. Policija je izašla na mjesto događaja, a jedini efikasan način sprečavanja ovakvih događaja su dugogodišnji zatvori za one koji izazivaju etničku mržnju i netrpeljivost. Sabur nas je vratio u naša mjesta, on će nas i sačuvati u tim mjestima, Bog neka je na pomoći svima nama da budemo toga svjesni", napisao je ministar za izbjegle i raseljene osobe FBiH Edin Ramić na svom Facebook profilu nakon što je saznao za ovaj događaj.

Napadi na Bošnjake povrtanike su učestali u manjem bh. entitetu, a prema pisanju lokalnih portala sumnja se da su počinioci komšije Srbi koji mjesecima "kradu" drva iz privatnih šuma koje su vlasništvo povratnika.

U toku je uviđaj, a više informacija bit će poznato nakon okončanja uviđaja.

 

(klix.ba)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

rohinja1Bangladeš je saopćio da je postignut dogovor s Mijanmarom da se u naredne dvije godine vrate protjerane Rohinje u domovinu, javlja Reuters.
Više od 650.000 pripadnika manjinskog muslimanskog naroda je protjerano u kampanji mijanmarskih vlasti u susjedni Bangladeš što je UN opisao kao etničko čišćenje.

Početak povratka izbjeglih je zakazan na narednu sedmicu, ali udruženja žrtava su sa skepticizmom dočekali dogovor upozoravajući da se protjerani nemaju gdje vratiti.

Vlasti Bangladeša poručuju da će se vraćati cijele porodice, a da će Mijanmar osigurati privremena skloništa za povratnike.

"Mijanmar je potvrdio da će zaustaviti odlazak Rohinja", saopćeno je.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Rasistički skandal koji je nedavno pogodio švedsku kompaniju "H&M" novi je pokazatelj problema u upravljanju tim švedskim modnim divom, te se sada kompanija, pritisnuta problemima, nastoji preorijentisati na prodaju posredstvom interneta, smatraju analitičari.

"H&M" jedan je od najvećih švedskih izvoznih brendova i industrijski div, uz Ikeu, Spotify, Electrolux i Volvo, piše Jutarnji list, podsjećajući da je, u vlasništvu dinastije Persson, izlistan na berzi u Stockholmu od 1974. godine.

Kompanija je sarađivala sa superzvijezdama kao što su Beyoncé i Madonna, a prestižne modne kuće, kao što su Sonia Rykel, Lanven i Kenzo, dizajnirale su ekskluzivne kolekcije za nju.

Kompanija je jedan od najpoznatijih modnih brendova na svijetu.

Konsultantska kuća Interbrand svrstala ju je na 23. mjesto na spisku najpoznatijih kompanija na svijetu 2017, ispred Ikee i Ermesa.

Teška godina
Međutim, u posljednje vrijeme ima problema s privlačenjem kupaca u svojih 4.553 prodavnice širom svijeta i sporo razvija internetsku prodaju.

"Ovo je bila jedna od najtežih godina za H&M", rekao je Joakim Bornold, ekonomist investicijske banke Nordnet, napominjući da je vrijednost akcija kompanije pala za 35 posto od januara 2017. godine.

U decembru je kompanija objavila da je ostvarila pad prodaje za četiri posto u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodnu godinu, na pet milijardi eura.

Ne samo da u H&M prodaja nikad nije bilježila pad nego je on bio i veći nego što su analitičari očekivali.

H&M, koji je vlasnik i brendova COS, Monkey, Weekday, Cheap Monday, Arket i H&M Home, objavio je da će zatvoriti neke prodavnice, ali ne koliko i gdje.

Bez vizije za internetsku prodaju
"Nisu uspjeli definisati svoju viziju za internetsku prodaju i kako se planiraju takmičiti s digitalnim kompanijama", rekao je Bornold.

"To se u kombinaciji s rezultatima prodaje lošijim od očekivanih odrazilo na povjerenje investitora u kompaniju", smatra Bornold.

Glavni izvršni direktor "H&M"-a Karl-Johan Persson odbacuje takvo objašnjenje.

"Naša digitalna strategija kristalno je jasna. Internetska trgovina, za sve naše brendove, definitivno je dio kompanije koji jako dobro posluje i profitabilan je", insistira Persson, nasljednik kompanije koju je utemeljio njegov djed Erling.

Taj 42-godišnjak vodi kompaniju osam godina.

Neki analitičari pitaju se hoće li ga uskoro otjerati iako njegov otac Stefan, predsjednik upravnog odbora, isključuje tu mogućnost.

Rasistička reklama
Kao da zarada kompanije nije dovoljno problematična, "H&M" se prošle sedmice zatekao usred medijske oluje, optužen za rasizam.

U svom internetskom katalogu objavio je reklamu s fotografijom dječaka s majicom na kojoj je pisalo "Najkul majmun u džungli".

Kompanija je pokušala utišati kritike, izvinila se i povukla oglas, ali šteta je napravljena.

Nakon toga krenuli su pljuštati otkazi za saradnju.

U međuvremenu, "H&M" je privremeno zatvorio prodavnice širom Južnoafričke Republike.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(1 glasova)

turska8Analitičari smatraju da je jasno da skoro neće biti pomaka u pristupnim pregovorima te se radi o novom formatu konkretne suradnje.
Sastanak Cavusoglua s njemačkim kolegom Gabrielom promijenio je ton u burnim odnosima.
Nakon više od polustoljetnog procesa približavanja Europskoj uniji, Turska i Bruxelles ulaze u novo razdoblje odnosa u kojem će prioritet imati čvršća suradnja u pojedinim područjima, a ne punopravno članstvo, smatraju analitičari, piše France Presse.

Odnosi između Turske i EU-a pali su 2017. na nisku razinu jer je pristupni proces zapeo u slijepoj ulici, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio neke ključne članice, uključujući Njemačku, da se ponašaju kao nacisti.

No, Erdogan je 2018. započeo u drugačijem tonu, odlučivši u prvom tjednu siječnja posjetiti Pariz, dok se njegov ministar vanjskih poslova uputio u Njemačku ne bi li popravio odnose.

Europski čelnici poručili su Turcima da treba biti realan. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je Erdoganu 5. siječnja da je vrijeme da se prestane s "licemjerjem" da je u turskom pristupnom procesu moguć napredak.

Neuspjeli udar prekretnica u odnosima
"Obje strane shvaćaju da je pristupni proces mrtav i da tako skoro neće biti pomaka", rekla je Asli Aydintasbas, suradnica Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), prenosi Hina.

"Zato u biti govorimo o novom formatu i konkretnijoj suradnji s državama članicama", kazala je za France Presse, dodajući da bi to značilo veći naglasak na trgovinu.

"Ankara to tako vidi i nema iluzija da će oživjeti pristupni proces", dodala je.

Neuspješni pokušaj državnog udara u srpnju 2016. označio je prekretnicu u povijesti odnosa Turske i EU-a.

Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost, a Bruxelles je kritizirao oštru odmazdu turske vlade.

Erdogan često izražava nezadovoljstvo zbog duljine turskog pristupnog procesa, prigovarajući da Ankara "čeka ispred vrata" 50 godina, dok su bivše komunističke države primljene bez problema.

Pristupni pregovori s Ankarom počeli su u listopadu 2005. godine. Od 35 poglavlja do sada je otvoreno 16, a samo jedno je zatvoreno. Nijedno novo poglavlje nije otvoreno od lipnja 2016. kada su započeli pregovori o financijskim i proračunskim odredbama.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva, čija zemlja sada predsjeda EU-om, kazala je u petak da je bolje "realno" razgovarati s Turskom o članstvu "ne skrivajući probleme".

Pierini: Partneri, a ne politički saveznici
Marc Pierini, suradnik 'think-tanka' Carnegie Europe i bivši veleposlanik EU-a u Turskoj, rekao je da Ankara "po vlastitom izboru" više ne ispunjava kriterije za članstvo, posebice kada je riječ o vladavini prava, nakon pokušaja državnog udara.

Odnosi između EU-a i Turske više nisu odnosi između "političkih saveznika" nego "partnera koji surađuju u nizu područja kao što je borba protiv terorizma, trgovina i pitanje izbjeglica", rekao je.

Kolumnist dnevnog lista Hurriyet Sedat Ergin napisao je u petak da Macronova izjava označava "promjenu paradigme" u turskim odnosima s EU-om koje će, po Macronu, sada definirati "suradnja radi ostvarenja zajedničkih ciljeva", a ne proširenje.

"Novi format suradnje samo još nije dobio ime", rekao je.

Poticaji za Tursku bez punopravnog članstva uključuju viznu liberalizaciju i jačanje postojeće carinske unije.

Turska ne želi drugorazredni status
No, turski ministar za europske poslove Omer Celik rekao je da će Ankara smatrati ponudu tzv. "privilegiranog partnerstva" uvredom i istaknuo da Turska nikada neće pristati na "drugorazredni status".

Turske nade u snažne odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom također su potonule zbog niza sporova uključujući naoružavanje sirijskih Kurda.

Ankara je svjesna isto tako da je njezino trenutačno pragmatično partnerstvo s Iranom i Rusijom, povijesnim suparnicima Osmanskog Carstva, neizvjesno, dok je uspon saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana promiješao karte u Zaljevu.

EU je i dalje najveći turski trgovinski partner. Turska je četvrto najveće izvozno tržište EU-a i peti najveći izvor uvezene robe.

Sastanak turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua s njemačkim kolegom Sigmarom Gabrielom u najmanju je ruku promijenio ton u njihovim burnim odnosima.

Gabriel je ugostio kolegu u svojem rodnom gradu Goslaru u Donjoj Saskoj, ponudivši ga s turskim čajem.

Gabriel je potkraj prosinca sugerirao da bi dogovor između Velike Britanije i EU-a nakon Brexita mogao biti model za buduće odnose s Turskom.

"Turska je naklonjenija Europi i čelnici u Ankari svjesno se nastoje ograditi od oštrih riječi i optužbi", rekla je Aydintasbas.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

lavrovMinistar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov upozorio je u ponedjeljak da bi američki plan o formiranju vojske predvođene terorističkom organizacijom PKK/PYD mogao ugroziti teritorijalni integritet Sirije.

Lavrov je na konferenciji u Moskvi ukazao na moguće probleme koji bi američki plan mogao uzrokovati u odnosima Turske i Kurda.

”Američki unilateralni projekt nalik ultimatumu, koji ima za cilj osnivanje vojske u Siriji može stvoriti probleme u odnosima Turske i Kurda”, izjavio je Lavrov.

Istakao je kako potez SAD-a ne može poslužiti smirivanju situacije u Afrinu, distriktu na granici s Turskom, dodajući da Rusija od Vašingtona očekuje njegovo pojašnjenje.

Američki vojni zvaničnik Rajan Dilon u nedjelju je izjavio kako će međunarodna koalicija protiv ISIS-a predvođena SAD-om, sa Sirijskim demokratskim snagama (SDF), grupi koju kontroliše teroristička organizacija PKK/PYD, osnovati nove granične snage sigurnosti (BSF) od 30.000 pripadnika.

”Koalicija sarađuje sa SDF-om na osnivanju i obuci novih sirijskih graničnih snaga sigurnosti”, izjavio je Dilon.

Američki zvaničnik je dodao kako oko 230 osoba učestvuje na obuci BSF-a i da je krajnji cilj da vojska okupi 30.000 pripadnika.

Turska je osudila ovaj potez ističući kako je pogrešno i sporno sarađivati sa terorističkom organizacijom PKK/PYD u borbi protiv ISIS-a.

”Turska, koja je članica koalicije nije konsultirana o pitanju osnivanja takozvane sirijskih graničnih snaga sigurnosti“, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Turske.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

abbas2Ali, "Jerusalem je vječni glavni grad Palestine", rekao je sinoć Abbas na sastanku Centralnog savjeta Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Ramali na Zapadnoj obali, ocijenivši: "Mi smo u kritičnom trenutku i naša bezbjednost je u opasnosti… trenutno nam se nudi Abu Dis kao naš glavni grad".

On nije objelodanio ko je ponudio selo Abu Dis, iako je u nedavnim izvještajima koji se pozivaju na palestinske i libanske zvaničnike, navedeno da mirovni plan SAD predvidja da to selo bude sjedište buduće palestinske države, javljaju izraelski mediji.

Govoreći o tom planu, Abbas je rekao da ga je već odbacio.

"Možemo reći 'ne' svakome… i rekli smo 'ne' Trumpu i drugima. Ne, mi nećemo prihvatiti taj plan. Rekli smo im da je 'dogovor veka' 'šamar vijeka'. Mi ćemo ga odbaciti", rekao je Abbas, aludirajući na Trumpove najave da će doprinijeti sklapanju konačnog mirovnog sporazuma izmedju Izraelaca i Palestinaca.

Trump je izazvao buru negodovanja islamskog svijeta klada je 6. decembra proglasio Jerusalem kao glavni grad Izraela, iako Palestinci polažu pravo na istočni dio tog grada. Taj dio Jerusalema, gdje su stari grad i ključna svetilišta, Izrael je okupirao u ratu 1967. godine i kasnije anektirao, što medjunarodna zajednica nije priznala.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na molbu CNN-a da komentariše izjave Abbasa koji je na skupu u Ramali potvrdio da je on i dalje za rješenje sukoba s Izraelom po modelu dvije države, odnosno stvaranjem nezavisne Palestine koja bi živjela u miru i bezbjednosti kraj jevrejskog susjeda.

Abbas je sinoć proglasio da je okončan privremeni mirovni sporazum PLO i Izraela o palestinskoj samoupravi iz 1993. godine, i za to optužio izraelsku stranu. Rekao je i da bi Trumpa "trebalo da bude sramota" što je rekao da Palestinci neće da pregovaraju.

Pregovori su u zastoju skoro četiri godine, a Abbas je ponovio da neće prihvatiti SAD kao posrednika.

(Vijesti.ba)

Stranica 1 od 76

S5 Box