Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1853)

Ocijeni...
(0 glasova)

turskapolicijaTurske vlasti su saopćile kako su tužitelji pronašli dokaze koji potvrđuju sumnje kako je Jamal Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

"Iz ureda državnog tužitelja nam govore kako su našli dokaz koji potvrđuje njihove sumnje da je Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Ovo je značajan korak naprijed nakon nekoliko dana pat pozicije“, javlja novinar Al Jazeere Jamal Elshayyal.

On dodaje kako su iz ureda tužitelja kazali kako je njihov tim u konzulatu pronašao dokaze o „manipuliranju“.

U međuvremenu je CNN javio kako se Saudijska Arabija priprema priznati kako je Khashoggi ubijen tokom ispitivanja koje je otišlo u krivom smjeru, a ovaj medij se poziva na dva neimenovana izvora.

Jedan izvor je upozorio kako je taj izvještaj još u fazi priprema i kako bi se mogao promijeniti, dok drugi navodi kako će izvještaj zaključiti kako je operacija izvršena bez odobrenja i kako će odgovarati oni koji su umiješani, dodaje CNN.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaMišljenja o tome da li postoji opasnost od izbijanja rata na Balkanu, ako Evropska unija dopusti da se ugase nade u pristupanje zemalja regije Uniji, na što je upozorio predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, su podijeljena.

Junckerove riječi nisu privukle pažnju samo regionalnih medija, nego i svjetskih, pogotovo zbog činjenice da je većina visoko rangiranih svjetskih političara pažljiva kada bira riječi kojima bi opisala situaciju na Balkanu i mogući razvoj događaja.

Ekspert i zamjenik generalnog sekretara Austrijsko-francuskog centra u Beču Florent Marciacq smatra da Junckerova izjava ne oslikava situaciju, “barem ne trenutno“.
Oblikovanje političke agende

Marciacq za Al Jazeeru kaže da su političari u Evropskoj uniji i regiji uvijek težili ka tome da podignu spektar konflikta i napreduju kada je u pitanju njihova pozicija i oblikovanje političke agende.

“Njihove aluzije na ratove, koje su rastavile regiju u 1990-im, hrane percepciju da je Zapadnom Balkanu konstantno potrebna zaštita. Nedavni prijedlog o razmijeni teritorije između Srbije i Kosova po etničkim linijama, kako bi se riješio bilateralni spor, podržava tu percepciju. Iako je potreba za sigurnošću na Zapadnom Balkanu realna, EU i njene države članice je ne bi trebale prenaglašavati nauštrb demokratske konsolidacije, dobre vladavine…“, smatra Marciacq.
Mlada genaracija političara

Zekerijah Smajić je uvjeren da je ekonomsko-kulturološka integracija, ne samo moguća, već i potpuno izvjesna.

“Ako to ne budu u stanju realizirati sadašnje generacije političara, doći će mlađi koji su školovani po svijetu i svoja globalistička iskustva i vizije će primijeniti u svojim zemljama. Koliko ćemo dugo čekati na nekakav oblik 'Yugosfere' neće zavisit od takozvane međunarodne zajednice u koju se danas naguravaju i 'šiš i goliš', već isključivo od Evropske unije koja, i ovakva kakva je, ima kapacitet  da zapadni Balkan formatira kao uzornu, prosperitetnu i stabilnu regiju. Ili da ga svojom neodlučnošću i političkom mlitavošču ponovo gurne u zonu sumraka“.

Ističe da je saradanja između zemalja regije, pod okriljem Berlinskog procesa, u proteklih nekoliko godina bila intenzivna i da građani Zapadnog Balkan to snažno podržavaju.

Navodi podatke studije Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), po kojoj 75 posto građana smatra da je regionalna saradnja korisna.

“U Srbiji i na Kosovu ovo pitanje je visoko rangirano na agendi političara, ali ankete jasno ukazuju da se građani Srbije nisu spremni osobno žrtvovati kako bi podržali diplomatske napore vlade. Tako da su izgledi na konflikt danas jako hipotetični“, smatra on.

Jean-Claude Juncker je također, s osvrtom na 2025. godinu, koju je postavio kao ciljni rok za Srbiju i Crnu Goru, rekao da bi moglo potrajati dok se zemlje regije ne pridruže Evropskoj uniji-

Marciacq smatra da će zemlja regije, ako Evropska unija i njene zemlje članice ne predstave strateške promjene u receptu za proširenje, dugo trebati da se pridruže Uniji i to iz dva razloga: “Pristupanje Evropskoj uniji je postalo dugotrajan proces. Možda će biti potrebne decenije da zemlje regije ispune Kriterije iz Kopenhagena, ako se EU bude držala svog principa zasnovanog za zaslugama, strogog ali pravednog, i principa regate. Za prihvatanje acquisa, uz konsultaciju sa socijalnim partnerima i građanima, potrebno je vremena. Za konsolidaciju demokratije je, također, potrebno vrijeme, a ekonomska konvergencija sa EU-om se neće desiti bez plana razvoja koji treba ponuditi EU, ogromnih investicija i strukturalnih transfera“.
Proces pristupanja postao nepredvidiv

Ali, kako tvrdi Marciacq, nije to jedini problem.

“Proces pristupanja je postao nepredvidiv. Mislim da je Jean-Claudeu Junckeru to u glavi. Više nije dovoljno označiti okvire i sprovoditi reforme. Pogledajte Albaniju i Makedoniju, te zemlje su napravile ogroman napredak, ali im Evropsko vijeće nije dozvolilo da otvore pregovore 2018. godine. Šta je sada potrebno, pored reformi, jeste da se uvjere zemlje članice EU-a. Da se uvjeri Brisel, ali i Pariz, Berlin, Hag… Zemlje članice su predstavile mehanizme kojim mogu blokirati politiku proširenja i upravljati njome na različitim nivoima“.

Marciacq smatra da zemlje regije ne bi smjele to potcjenjivati.

Po njemu je potreban strateški odgovor na ovaj novi izazov, kako bi se momentum proširenja nastavio.

“Ako EU i njene zemlje članice ne uspiju shvatiti da njihova strategija proširenja ne može inspirirati građane zemalja Zapadnog Balkana, zato što sve predugo traje, što je nepredvidivo ili što je postalo teško razmišljati o tome kakvu transformaciju evropske integracije donose na nivou građana, onda postoji rizik da će se imigracija povećati, prije nego što će doći do rata. Tako će zemlje regije postajati sve praznije i praznije. Veliki broj ljudi je već napustio te zemlje, otišli su većinski u pravcu EU-a, a vidimo da je migracija tema na kojoj nacionalističke i populističke stranke osvajaju najviše glasova. Moj argument je da će današnja neodlučnost ubrzanja procesa proširenja, potaknuti sutrašnji nacionalizam. Mislim da EU nije svjesna da ne može smanjiti svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu, bez toga da povrijedi logiku koja stoji iza evropskih integracija“, mišljenja je Marciacq.
Regija daleko od zajedničkog tržišta

Uspostavljanje zajedničkog ekonomskog prostora u jednoj regiji, kaže Adis Merdžanović, je uvijek do sada bio projekat ekonomskih ili političkih elita, a ne pojedinaca.

Iz tog razloga ne očekuje da otpor pojedinaca može ugroziti napore da se takav prostor uspostavi.

“Da li će se uspostaviti zajednički ekonomski prostor i pod kojim uslovima će se to desiti, zavisi od volje političara u pojedinim državama. Ako jedna država neće, ona neće biti dio tog prostora. Suštinski se tu radi o uspostavljanju zajedničkih tržista za neke produkte kroz, na primjer, skidanje carina između država ili olakšani prevoz preko granica. Malo veća integracija se dobija ako zemlje krenu usklađivati svoje zakonske regulative, tako da imaju zajedničke standarde za produkte, koji onda mogu biti prodati na čitavom tržištu. Kao zadnji korak onda možete uspostaviti pravi zajednički ekonomski prostor sa zajedničkim tijelima i zajedničkim nastupom prema drugima“.

Međutim, navodi on, od ovog smo u regiji veoma daleko, jer se uvijek zaboravlja da zajedničko tržište ne može efektivno funkcionirati ako pravni sistem ne funkcionira i investori nemaju sigurnosti.

Vladavina prava je u svim zemljama zapadnog Balkana, smatra on, problematična, “a forsiranje ekonomske saradnje ne može biti zamjena za pravne i političke reforme.

Politički analitičar sa fokusom na jugoistočnu Evropu Adis Merdžanović kaže za Al Jazeeru da Junckerova nije iznenađujuća, obzirom da je on već jednom drugom prilikom izjavio da samo ulazak u EU može spasiti Zapadni Balkan od ponovnog konflikta.

Ovakve izjave, ističe Merdžanović se moraju vidjeti kao retorički elementi s ciljem da se ubijede članice Evropske unije da ne zatvore vrata Zapadnom Balkanu.

“Predsjednik Vučić je naravno u pravu, ako kaže da je malo pretjerano, ali da je sve moguće. No, što on ne kaže jeste da politička situacija u Zapadnom Balkan, kao i pitanje kada i da li će zemlje regije ući u Evropsku uniju, baš zavisi od političkih lidera kao sto je Vučić. Mi smo u prošlosti vidjeli kako se tenzije i mogućnosti konflikta dižu kad je to po volji političkih lidera koji onda dođu pa ih opet smire. EU je u tu priču veoma dugo vjerovala, no mislim da su i oni postali pametniji i da vide šta se tu radi. Nažalost, spremnosti da se aktivno suprotstave toj politici i retorici, na primjer, kroz sankcije, izgleda, još nema“, smatra Merdžanović

Juncker kao pojedinac, nastavlja on, ekstremno forsira ovu priču jer misli da s time ima dobar argument prema unutrašnjosti EU-a.

“Organi Evropske unije, a pogotovo Evropska komisija, su veoma svjesni kakav je kontekst na Zapadnom Balkanu i gdje su problemi. Najveći politički problem regije je pad demokratskog standarda i rast autoritarnih struktura. To stoji jasno u strategiji EU-a o proširenju, koju je Unija objavila početkom ove godine. Međutim, EU nije našla za shodno da sprovede zaključke iz te konstatacije, iako je prestala isticati regiju kao mogući sigurnosni rizik. Jasno je da se EU veoma brine o stabilnosti regije, pogotovo ako se uzme u obzir i širi geopolitički kontekst sa ulogom Turske i Rusije na Zapadnom Balkanu“.

Ekspert za evropske politike i proces proširenja Evropske unije, Zekerijah Smajić, Junckerovu poruku doživljava njegovim osobnim političkim sazrijevanjem.

“Nešto više od pola godine uoči novih evropskih izbora, Juncker šalje poruku upozorenja onima koji bi na narednim evropskim izborima krajem maja naredne godine, mogli doći na čelne pozicije Evropske unije“, ističe Smajić.
Opasni scenariji bi mogli biti mogući

Jedini političar u regiji koji je javnog reagirao na Junckerovu poruku je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.

Kazao je da je Juncker malo pretjerao, ali da je sve moguće.

Smajić kaže da se ovoga puta slaže s Vučićem te da Juncker prenaglašava dnevnopolitičke tenzije u regiji.

“Svjestan sam da je u današnjoj konstelaciji blokovske nepodnošljivosti i internetske nadmoći u manipulaciji masama, sve moguće - od izbijanja novog bratoubilačkog rata do obnove procesa ekonomskog ujedinjenja, ovisno o volji svjetskih moćnika i uloge same Evropske unije u tome. Ako EU zvaničnici budu spavali zimskim snom iz 1990-tih i u godini-dvije koje su pred nama, opasni scenariji bi mogli biti mogući upravo zbog ere neograničenih mogućnosti manipulacije masama putem mainstream medija i kreiranih istina“, kaže Smajić za Al Jazeeru.

Juncker nije usamljen u prognoziranju najgorih scenarija na Balkanu.

O mogućim ratnim sukobima na zapadnom Balkanu u zadnje dvije-tri godine je u više navrata govorila njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši visoki predstavnici u BiH Miroslav Lajčak i Paddy Ashdown, i nekoliko uglednih evropskih parlamentraraca.

Smajić ističe da je Junckerova izjava, ipak, najdjelotvornija, jer se može tumačiti i kao glas najviše izvršne vlasti Evropske unije.

Juncker se, također, zauzeo za to da EU predloži zemljama zapadnog Balkana uspostavu "ekonomskog prostora u kojem bi se mogle razvijati, jednim dijelom, na isti način kao kada jednog dana budu članice" EU-a.

Ideja o stvaranju Regionalnog ekonomskog prostora (REA) se oslanja na sporazum CEFTA o slobodnoj trgovini iz 2006. godine.
Zajednički prijem zemalja regije

Cilj je, kaže Florent Marciacq, razvoj područja u kojem se stvari, servisi, investicije i kvalificirani radnici mogu kretati bez barijera širom Zapadnog Balkana, privlačeći regionalne investicije i napredujući u trgovinskoj integraciji.

Po njemu je to dobra inicijativa zbog benefita koje donosi, ali i, prije svega,  zbog toga što bi je trebale podržati sve zemlje zapadnog Balkana kako bi bila implementirana na pravi način.

“Smatram da takve inicijative, radilo se o REA-i ili Berlinskom procesu, daju ključni element, koji bi trebao biti važniji za strategiju proširenja: one stavljaju sve zemlje regije u isti čamac i podcrtavaju važnost pravog regionalnog pristupa, približujući tako zemlje regije, a ne razvrstavajući ih u “favorite“ i druge podgrupe“.

Njegov prijedlog je da se radi na tim inicijativama kako bi evropska perspektiva zemalja regije postala više međuzavisna i kako bi se povezali njihovi izgledi za članstvo kao grupa.

“Zajedno, zemlje regije imaju više potencijala u pitanjima proširenja. Zajedno, mogu izlobirati više fondova, bolja rješenja, više podrške od zemalja članica. Zajedno, mogu efektivnije pozvati na skraćivanje horizonta za pristup, kroz stvaranje statusa pridružene članice, što je moguće uraditi za nekoliko godina, a ne decenija. Zajedno mogu pozvati na brže pristupanje u zamjenu za strožije kontrole i verifikacijske mehanizme kako bi se spriječilo nazadovanje nakon pristupanja. Ali zajedno znači zajedno. To znači pitati da se u EU uđe zajedno, kao grupa. Nema favorita, jedna regija. Nema takmičenja, nego solidarnost. Solidarnost u smislu da se zemlje zalažu jedna za drugu, da se komšije podržavaju, umjesto da si odmažu, jer pristupanje jedne zemlje ovisi od kohezije svih“, jasan je Marciacq.

Zekerijah Smajić, kada je u pitanju zajednički ekonomski prostor, smatra da je sve moguće ako se želi, pogotovo u politici.

“Niko koga poznajem u institucijama EU-a i članicama Unije i ne pomišlja o reintegraciji bivše Jugoslavije, jer to realno nije moguće, a niti je potrebno. Svijet se danas integrira na drugačijim osnovama od onih na kojima je 45 godina egzistirala bivša zajednička država. Ali da je ekonomska, kulturološka, sportska, omladinska i druga interesna, a ne politička, integracija moguća, u to nema nikakve sumnje. To svakodnevna paksa potvrđuje. Zar Dino Merlin, Giboni, Severina, Haris Džinović, Halid Bešlić i drugi ne pune koncertne dvorane u Beogradu? Zar se srbijanski filmski stvaraoci ne utrkuju za dolazak na Sarajevo Film festival?  Zar omladina iz cijele regije i šire, ne hrli svake godine na novosadski Exit Festival? Ili, zar je nemoguća realizacija autoputa Beograd-Sarajevo ili ponovno uvezivanje željezničkih pruga,  elektroenergetskih sistema, ili povezivanje najprestižnijih univerziteta i tako dalje“, pita se Smajić.

Juncker je u svom govoru, također, ponovno naglasio da "svi granični sporovi moraju biti riješeni prije pristupanja", kako se u "EU ne bi uvozila nestabilnost sa Balkana".

 

 Harun Cero (Al Jazeera)

ponedjeljak, 15 Oktobar 2018 00:00

Pobunjenici u Idlibu najavili nastavak borbe

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija8Oružana grupa Hayet Tahrir al-Sham saopćila je u nedjelju navečer da želi nastaviti borbe u sirijskoj provinciji Idlib, nekoliko sati pred isticanje roka za formiranje demilitarizirane zone u toj oblasti.

"Nećemo se odreći džihada i borbe za postizanje ciljeva naše blagoslovljene revolucije, a to je, prije svega, smjena kriminalnog režima", navodi se u saopćenju te grupe koja kontrolira veći dio Idliba, prenosi Beta.

Opoziciona Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je ranije u nedjelju da bi minobacačka vatra iz buduće demilitarizirane zone u sirijskoj provinciji Idlib mogla ugroziti primjenu rusko-turskog dogovora uoči ključnog roka za formiranje te zone.
Dogovor Putina i Erdogana

Incident se dogodio nekoliko dana poslije povlačenja teškog oružja iz zone, u skladu s dogovorom koji su 17. septembra postigli predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Tayyip Recep Erdogan.

Predsjednici dvije zemlje dogovorili su se na sastanku u Sočiju da do 15. oktobra bude formirana demilitarizirana zona u Idlibu pod rusko-turskom kontrolom.

Iz te zone, prema dogovoru, moraju otići svi pobunjenici i svo teško naoružanje.

Idlib je posljednje veliko pobunjeničko uporište u Siriji gdje su snage predsjednika Bashara al-Assada ranije najavile ofanzivu za preuzimanje te oblasti.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

trump1Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da bi SAD same sebe kaznile ukoliko bi obustavile prodaju naoružanja Saudijskoj Arabiji čak iako bi bilo dokazano da je saudijski novinar Džamal Kašogi ubijen u konzulatu te zemlje u Istanbulu.
Kašogi, koji je istaknuti kritičar Rijada sa boravištem u SAD, nestao je 2. oktobra nakon ulaska u konzulat u Istanbulu. Turske vlasti izrazile su uvjerenje da je on ubijen u zgradi konzulata i da mu je tijelo odneseno.

Pojedini američki zvaničnici smatraju da bi Vašington trebalo da blokira prodaju oružja Rijadu, ukoliko optužbe budu dokazane, ali Tramp je protiv toga.

"Mislim da bi sami sebe kaznili ako bi to učinili. Ima drugih stvari koje možemo učiniti, a isto tako su snažne i mi ćemo to i uraditi", rekao je Tramp ali nije precizirao o kojim mjerama je riječ, prenosi Srna.

Saudijska Arabija negira optužbe da je naručila ubistvo Kašogija koji je dopisnik "Vašington posta" i ima legalno boravište u SAD, unutar konzulata u Istanbulu.

Turska vodi istragu o tome šta se desilo Kašogiju koji nije viđen od 2. oktobra kada je ušao u konzulat u Istanbulu kako bi dobio dokumenta neophodna za stupanje u brak.

Rijad tvrdi da je Kašogi napustio konzulat, ali pojedini turski zvaničnici navode da je ubijen unutar objekta.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

hidzab1Kompanija odjeće Mark & Spencer našla se u središtu kontroverzi nakon što je proizvela školske uniforme s hidžabom za muslimanske djevojčice. Naime, uniforme su za djevojčice od devet godina.
Ovaj komad vjerske odjeće koji služi za pokrivanje kose kod muslimanskih djevojka dostupan je i u online prodaji zbog velike potražnje ovog proizvoda.

Međutim, neki od roditelja i aktivista su u kometarima kritizirali ovakvu objavu jer tvrde da je ovakva uniforma oblik tlačenja, dok ih drugi optužuju za seksulizaciju mladih djevojaka.
Inače, kompanija Marks and Spencers radi s 250 škola kao njihov dobavljač školskih uniformi. Tvrde kako od škola dobijaju zahtjeve za širok dobiva zahtjeve za širok raspon odjeće, uključujući hlače, suknje i košulje.

Hidžabi se mogu naći pod odjelom školske odjeće za djevojčice i prodaju za šest funti. Hidžab je univerzalne veličine, a prilagođen je za djevojčice od devet godina.

Prodaju se u dvije boje crnoj i indigo plavoj.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemacka1Više od 150.000 ljudi protestovalo je danas u Berlinu protiv rasizma i diskriminacije, prenijeli su njemački mediji.
Veliki broj grupacija, uključujući ove koje podržavaju izbjeglice, gej populaciju i manjine, podržale su danas protest pod nazivom "Nedjeljivost".

Demonstracije su održane u centru Berlina pod sloganom "Solidarnost umjesto isključenja - za otvoreno i slobodno društvo".
Među demonstrantima je bio i ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

applesatIstraga koju Turska sprovodi povodom nestanka istaknutog saudijskog novinara Jamala Khashoggija otkrila je snimke putem njegovog Apple sata koji navodno ukazuju da je mučen, a potom ubijen, izvjestio je danas turski list Sabah.

Kako prenosi Reuters, ovaj izvještaj provladinog lista, koji nije odmah mogao da bude potvrđen, objavljen je nakon što je delegacija iz Saudijske Arabije stigla u Tursku radi formiranja "zajedničke radne grupe" koja bi istražila nestanak Khashoggija.

"Trenuci u kojima je Khashoggi ispitivan, mučen i ubijen zabilježeni su i sačuvani u memoriji njegovog Apple sata", navodi se u izvještaju turskog lista i dodaje da je sat bio povezan sa njegovim Iphoneom koji je ostao kod njegove vjerenice Hatice Cengiz nakon što je otišao u zgradu konzulata.

Khashoggi se vodi kao nestao od 2. oktobra kada je ušao u zgradu konzulata Saudijske Arabije u Istanbulu kako bi dobio dokumenta neophodna za vjenčanje sa turskom vjerenicom Cengiz.
Crni Appleov sat

Prethodno su dvoje turskih zvaničnika za Reuters kazali da je Khashoggi nosio crni Appleov sat kada je ušao u konzulat, a da je taj sat bio povezan sa njegovim mobilnim telefonom koji je ostavio napolju.

Njegova vjerenica je te navode potvrdila.

Ipak, kako se navodi, nije jasno da li su podaci sa njegovog sata mogli da budu presnimljeni i na njegov telefon koji se nalazio napolju, ni kako su istražitelji mogli da ih izvuku bez posjedovanja njegovog sata.

Sabah je, pozivajući se na "pouzdane izvore iz obavještajnog odsjeka", naveo da se vjeruje da je Khashaggi pokrenuo opciju za snimanje na telefonu prije nego što je otišao u konzulat.

Takođe se u izvještaju navodi da su agenti saudijske obavještajne službe, pošto je umro, otkrili da njegov telefon snima i da su iskoristili njegov otisak prsta da ga otključaju i obrišu neke podatke, ali ne sve, te da su kasnije otkriveni preostali neobrisani snimci.

Turski zvaničnici strahuju da je Khashoggi, dopisnik Washington Posta, poznat kao kritičar Saudijske vlade, ubijen u konzulatu, ali još nisu pružili dokaze za te tvrdnje.

S druge strane, Saudijska Arabija je negirala te optužbe kao neosnovane.
Nikada nije napustio konzulat

Saudijski zvaničnici naveli su da je Khashoggi ušao u konzulat i ubrzo ga napustio, međutim, turski zvaničnici i njegova vjerenica koja ga je čekala ispred, tvrde da nije nikad izašao.

Reuters je u petak, pozivajući se na dva neimenovana turska izvora, izvjestio da je delegacija iz Saudijske Arabije stigla u Tursku zbog istrage o nestanku saudijskog novinara.

Vijest je prenijela i turska agencija Anadolija, koja je dodala da će članovi delegacije razgovarati sa turskim zvaničnicima tokom vikenda, naveo je AP.

Khashoggi je napustio Saudijsku Arabiju prošle godine, pošto je kritikovao saudijsku politiku u Jemenu i pritisak koji se vrši na kritičare vlasti.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

rusija3Šef ruske diplomatije komentirao nezavisnost koju je dobila Ukrajinska pravoslavna Crkva.
Lavrov: Miješanje u život crkava je zabranjeno zakonom u Ukrajini, Rusiji i, nadam se, u svakoj normalnoj državi.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako je nezavisnost koju je dobila Ukrajinska pravoslavna Crkva provokacija Carigradske patrijaršije uz podršku zvaničnog Washingtona, prenose agencije.

U intervjuu objavljenom na internetskoj stranici ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Lavrov je rekao kako se radi o „provokacijama carigradskog patrijarha Bartolomeja, uz javnu i direktnu podršku Washingtona“.

„Miješanje u život crkava je zabranjeno zakonom u Ukrajini, Rusiji i, nadam se, u svakoj normalnoj državi“, dodao je Lavrov u razgovoru za državnu televiziju RT i francuske medije Le Figaro i Paris Match.

Carigradska patrijaršija, po hijerarhijskoj tradiciji najviša pravoslavna crkva u svijetu, u četvrtak je nakon dvodnevne svete sinode u Istanbulu priznala nezavisnu Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu u Ukrajini.
Interesi pravoslavaca

U petak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao kako će Rusija „braniti interese pravoslavaca“ u slučaju vjerskih nemira s Ukrajinom.

Ukrajinske vlasti rekle su kako žele izbjeći „vjerski rat“ te naglasile kako će poštivati odluku crkava koje će odlučiti ostati lojalne Moskovskoj patrijaršiji.

Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada Crkvi pripojenoj Moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio je vjeran kijevskoj, samoproglašenoj nakon nezavisnosti države 1992. godine koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

kanadaKanada će Palestincima u Gazi, Libanu, Jordanu i na Zapadnoj obali pomoći sa 62,5 miliona dolara, javlja Anadolija.

Ministrica za međunarodni razvoj Kanade Marie-Claude Bibeau izjavila je da se palestinske izbjeglice suočavaju s velikim problemima poput nezaposlenosti i nedostatka hrane.

Smatra da Kanada podržava stabilnost u regionu time što pomaže u ispunjavanju humanitarnih potreba Palestinaca.

Kanadska ministrica je potvrdila da će, posredstvom Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), u dvije godine pružiti pomoć od 50 miliona dolara.
Pomoć palestinskoj djeci

Za palestinsku djecu bit će izdvojeno 12,5 miliona dolara. Bibeau navodi da će pomoć Kanade doprinijeti poboljšanju života miliona palestinskih izbjeglica i zaštititi ljudsko dostojanstvo.

Pomoći će, između ostalog, da se školuju stotine hiljada djece, da se edukuju nastavnici i kao podrška zdravstvenim klinikama.

Prema posljednjim podacima, Kanada je od 2016. godine do danas Palestincima pomogla sa 172,5 miliona dolara.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

turska4Sud u Izmiru naredio je danas oslobađanje američkog evanđeoskog pastora Andrewa Brunsona koji se nalazi u centru žestokog diplomatskog spora između Ankare i Washingtona, javlja agencija Reuters i dodaje kako bi ovaj potez mogao biti prvi korak ka poboljšanju odnosa između NATO saveznika.

Sud je odredio zatvorsku kaznu od tri godine i 1,5 mjeseci Brunsonu koji je optužen za terorističko djelovanje, ali je određeno kako neće više biti u zatvoru jer je u pritvoru od oktobra 2016. godine.

Sud je u petak također ukinuo Brunsonov kućni pritvor i zabranu putovanja, što pastoru i njegovoj porodici omogućava da napuste Tursku ako žele.

Trumpova podrška
„Tehnički, pastor Brunson je slobodan i može ići u svoju domovinu ako želi. Ili ako želi može ostati. Ovo su dobre vijesti za Amerikance, ali i za tursko tržište. Svi su čekali presudu suda, zbog postojanja pritiska na tursku liru zbog tenzija između SAD-a i Turske zbog ovog slučaja“, javila je iz Izmira novinarka Al Jazeere Sinem Koseoglu.

Advokat Brunsonove porodice kazao je kako je pastor u svome domu u Izmiru, te kako će vjerovatno otputovati u SAD, javila je agencija Reuters.

Nakon što je sud naredio oslobađanje pastora, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je na Twitteru kako su njegove „misli i molitve“ uz Brunsona.

Svjedoci navode kako je Brunson plakao na određivanju kazne. Prije presude je pastor na sudu kazao: "Ja sam nevin čovjek. Volim Isusa, volim Tursku".

Slučaj protiv Brunsona, evanđeoskog propovjednika iz Sjeverne Karoline koji živi u Turskoj više od 20 godina i koji je uhapšen prije dvije godine, doveo je do nametanja američkih tarifa Turskoj i žestokih osuda koje je iznio predsjednik SAD-a Donald Trump.

Slom lire
Uz američke sankcije Turskoj, kriza je također izazvala slom turske lire u avgustu što je otkrilo krhkost turske ekonomije.

Brunson (50) je terećen za veze sa kurdskim pobunjenicima i pristalicama Fethullaha Gulena, imama koga Turska krivi za neuspjeli pokušaja vojnog udara 2016. godine. Brunson je negirao optužbe i Washington je tražio njegovo oslobađanje.

Ranije u petak turski tužitelj je zatražio desetogodišnju zatvorsku kaznu za američkog kršćanskog pastora, te također od suda zatražio ukidanje sudskih kontrola, potez koji bi omogućio Andrewu Brunsonu da odmah napusti ovu državu.

(AJB)

Stranica 1 od 133

S5 Box