Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1343)

Ocijeni...
(0 glasova)

alzirAlžirski sud je osudio sedam afričkih državljana zbog špijuniranja za Izrael i formiranja kriminalne grupe s ciljem podrivanja sigurnosti u Alžiru.
Sedam optuženih Afrikanaca uhapšeni su u gradu Ghardaia u januaru 2017. sa naprednom opremom za snimanje i komunikacijuAP
Alžirski sud je osudio sedam afričkih državljana zbog špijuniranja za izraelski Mossad i formiranja kriminalne grupe s ciljem podrivanja sigurnosti u Alžiru.

Alžirska državna novinska agencija (APS) objavila je u utorak da je ''krivični sud u Ghardaiai u ponedjeljak odbacio apelaciju koja je podnesena pred njim, te izrekao smrtnu kaznu i kazne zatvora u trajanju od deset godina zbog optužbi za špijunažu.

APS kaže da je glavni optuženik čiji su inicijali A.D.F., inače Liberijac porijeklom iz Libana, osuđen na smrtnu kaznu pod optužbom za ''špijunažu u korist strane zemlje (Izraela) i formiranje kriminalne grupe kao dio projekta čiji je cilj ugroziti sigurnost i stabilnost Alžira''.

Napredna oprema
Šest ostalih optuženika, koji imaju državljanstva nekoliko država Subsaharske Afrike, osuđeni su na deset godina bezuvjetne kazne zatvora i kaznu od 20 miliona alžirskih dinara (gotovo 9.000 američkih dolara).

Prema alžirskim medijima, ovom odlukom suda potvrđena je ranija presuda izdata u februaru kojom je glavni optuženik za špijunažu, za kojeg se navodi da se zove Aladdin Faisal, osuđen na smrtnu kaznu a ostalih šest optuženika na deset godina zatvora.

Sedam optuženih Afrikanaca uhapšeni su u gradu Ghardaia u januaru 2017. sa naprednom opremom za snimanje i komunikaciju.

Alžirski mediji navode da su snimali sjedišta vlade i snaga sigurnosti te provodili plan za izazivanje nereda u državi po nalogu izraelskog Mossada.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

izbjeglic1Civili više ne uspijevaju pobjeći pred sukobima i bombardiranjem u Siriji jer se granice iznimno strogo kontroliraju, a susjedne zemlje su otprije preplavljene izbjeglicama što rezultira jednom od najtežih kriza modernog doba, izjavio je u utorak visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi na donatorskoj konferenciji o Siriji u Briselu.
On je upozorio na novu katastrofu velikih razmjera ako sirijski grad Idlib, koji je pod kontrolom pobunjenika postane idući cilj sirijske vojske.

"Ova zemlja postala je zamka..., u nekim dijelovima smrtonosna zamka za civile", kazao je Grandi na konferenciji na kojoj sudjeluju predstavnici 85 zemalja i međunarodnih organizacija te više od 200 nevladinih organizacija.

"Ondje je čitav jedan narod koji se više ne može nositi s vlastitim izbjeglicama i koji pati u jednom od najtežih iskušenja modernoga doba", upozorio je Grandi.

Sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji objavio je da je od početka rata u martu 2011. u ratnim sukobima u Siriji ubijeno oko 511.000 ljudi.

 

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija5Zračni udari koalicije predvođene SAD-om u znak odgovora na navodni hemijski napad u Doumi, predgrađu Damaska, ponukali su zapadnjačke analitičare da se ponadaju početku tektonskih promjena vašingtonske politike o Siriji. Rusija, sa druge strane, plašila se kako dolazi kraj njenom utjecaju na borbenom polju koji je ranije prolazio bez kontrole.

Rezultati zajedničkih udara SAD-a, Velike Britanije i Francuske na tri postrojenja gdje se sumnja na hemijsku aktivnost bili su daleko ispod očekivanog i malo je vjerovatno kako će služiti kao brana daljem korištenju hemijskog oružja od strane režima Bashara al-Assada.

To ne znači kako je američki predsjednik Donald Trump trepnuo uoči moguće eskalacije stanja sa Rusijom. Samo dva mjeseca ranije, američki vojni avioni napali su prorežimske snage u Deir Az-Zoru, navodno ubivši desetke ruskih plaćenika; Vladi Rusije je trebalo nekoliko dana da prizna da se napad desio i nije pokrenula vojni odgovor.

Iako su udari iz 14. aprila imali ograničen utjecaj na terenu, oni su simbolično izazvali dominaciju ruske vojske u Siriji. Ono što je bitnije, uspjeli su u transformiranju sukoba u borbu između velikih sila. Dok je retorička tenzija eskalirala prije udara, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je lično istakao kako se „Hladni rat vratio sa osvetom“.

Događaji iz proteklih nekoliko mjeseci zaista su pokazali kako je sukob u Siriji postepeno preuzeo karakter borbe u maniru Hladnog rata. Kao što je bio slučaj u Hladnom ratu 20. stoljeća, danas se pozitivna diplomatska razmjena mišljenja između Rusije i SAD-a reducirala na komunikaciju i koordinaciju za izbjegavanje direktnog vojnog okršaja. U tom smislu, umjesto da politička diplomatija dominira u bilateralnim odnosima, američka i ruska vojska su sada preuzele komandu i u stalnom su kontaktu, koordiniravši de-sukobljavanja i de-eskalacije.

Vojna dominacija nad diplomatijom
To da udari iz 14. aprila nisu rezultirali odlučnom vojnom operacijom SAD-a i njegovih partnera protiv Assadovih vojnih kapaciteta i jedinica koje vjerovatno podržava Iran nije iznenadilo ukoliko se pogleda na sukob iz perspektive Hladnog rata.

U danima Hladnog rata, tenzije su jačale veoma brzo, ali su i nestajale neočekivano. Kubanska raketna kriza – najbliže što su SAD i SSSR bili potpunom nuklearnom ratu – je pravi pokazatelj. Za 13 dana, retorika je eskalirala čak do prijetnji preventivnim napadima, obje strane su stavile vojske u visoko stanje spremnosti, a potom su brzo dogovorile sporazum o deeskalaciji kako bi se uklonile prijeteće raketne instalacije. Najmanje u dvije prilike su civilni i vojni lideri obje strane odlučile neodgovoriti na provokacije, te se na kraju epizoda okončala samo sa jednom žrtvom – pilotom američkog izviđačkog aviona U-2 koga su oborili Kubanci.

U današnjoj Siriji, vojni lideri pažljivo rade kako bi se pritisak ublažio, uprkos obećanjima Washingtona da će koristiti „lijepe, nove, pametne rakete“, te prijetnjama Moskve brzom odmazdom. Usijana politička retorika koja dolazi iz obje prijestolnice često preraste u jake prijetnje koje ne pokazuju stvarnost odnosa prema krizi koji ima vojni establišment.

Ono čemu svjedočimo u Siriji je nepovezanost političkih i vojnih dimenzija donošenja politika pošto je trzanje sabljom postalo poželjniji način komunikacije za diplomate, a vojska je postala glas pragmatizma i razuma. Političko neprijateljstvo na obje strane rezultiralo je ogromnim vakuumom u američko-ruskim odnosima koji je djelimično popunjen njihovim vojskama. Izgleda kako su održali jedinu funkcionalnu platformu za dijalog kako bi se izbjegla konfrontacija.

Novi front
Ono što čini aktuelnu krizu eksplozivnijom od bilo koje ranije epizode diplomatskih nadmudrivanja oko Sirije je činjenica kako je ona sada čvrsto povezana sa diplomatskim okršajem Rusije i Zapada na drugim frontovima.

To je očito u odluci i Francuske i Velike Britanije da učestvuju u američkim udarima na sirijski režim. Uprkos svemu što su britanska premijerka Theresa May i francuski premijer Emmanuel Macron kazali o vojnim udarima s ciljem slanja jake poruke protiv korištenja hemijskog oružja, to nije razlog zbog kojeg su Pariz i London uz Washington u ovoj operaciji.

Nedavno su diplomatske tenzije između Velike Britanije i Rusije eskalirale nakon trovanja bivšeg ruskog špijuna i njegove kćerke u Salisburyju. Progon diplomata sa obje strane desio se kao vrhunac godina eskaliranja diplomatskih okršaja između dvije države.

Francusko-ruski odnosi također su pali u proteklim godinama. Macron je javno pokazao kako je bio ljut navodima o ruskom miješanju u francuske izbore na kojima je došao na vlast. Tokom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Parizu, samo nekoliko dana nakon glasanja, Macron je kritizirao ruske medije zbog njihovih izvještaja o Francuskoj i nazvao ih „propagandom“.

Iz perspektive Kremlja, Francuska i Velika Britanija sve su sve više umiješane u Siriji kako bi kanalisale svoju konfrontaciju daleko od kuće. Ideja je popuštanje pritiska koji se stvara duž sjeveroistočne granice NATO-a na drugim lokacijama, u relativnoj „sigurnosti“ onoga što je pogrešno u Evropi shvaćeno kao udaljeni sukob. Za Moskvu, njena borba protiv jačanja utjecala NATO-a na njegovim granicama bila je u središtu ruskih briga tokom Hladnog rata.

Sirija kao Njemačka iz Hladnog rata
Moskva i Washington shvatili su kako je Sirija najpogodnije mjesto na isticanje stava jedni drugima. Ni Trump ni Putin ne žele vojni okršaj u Siriji, no sa skoro potpunim porazom ISIL-a u Siriji, protivteroristička kampanja više ne donosi političke koristi kao što je bilo još lani.

Moskva i Washington su živjele na PR efektima svojih protivterorističkih kampanja toliko dugo da razumiju kako dugi proces političke nagodbe u ovom sukobu neće biti slavljenički kao što je bila objava pobjede nad ISIL-om.

Sa potrošenom protivterorističkom retorikom, Sirija je postala talac rivalstva velikih sila. Rusija i SAD će nastaviti tražiti maksimalni povrat njihovih investicija u sirijsku krizu i nastaviti razigravati diplomatske sukobe na njenoj teritoriji.

Stoga, nije nezamislivo da Sirija preuzme ulogu Njemačke iz vremena Hladnog rata. Vjerovatno je kako će dvije velike sile, zajedno sa svojim saveznicima, koristiti ovu državu da uspostave nova pravila igre Hladni rat, kao i nove crvene linije. Podjela Istočna-Zapadna Njemačka dogovorena između Moskve i Washingtona nakon Drugog svjetskog rata može imati sasvim novo značenje u sirijskom kontekstu.

U tom smislu, globalna diplomatska konfrontacija Rusije i SAD-a neće biti dobra za Siriju i njen narod. Jednako kao što su hladnoratovski posrednički ratovi činili širom svijeta, ignorirajući prava na samoodređenje raznih naroda, tako će i ovaj diplomatski sukob vjerovatno negirati sirijskom narodu pravo na izbor vlastite sudbine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Yury Barmin (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina

Uporedo s palestinskim aktivnostima vezanim za obilježavanje Nakbe i povratak korijenima i napuštenim naseljima, izraelske vlasti su pokrenule reklamnu kampanju na arapskom jeziku. Ciljna skupina tog projekta su Palestinci sa teritorija koje su 1948. godine pripojene Izraelu. Izraelci su ih pozvali da učestvuju u proslavi obilježavanja sedamdesetogodišnjice osnivanja države Izrael.

Kampanja potiranja palestinskog nacionalnog identiteta i falsifikovanje svijesti mladih ljudi, koji energično podržavaju marševe velikog povratka, događa se u trenutku kada su izraelske sigurnosne i vojne snage stavljene u punu pripravnost zbog mogućih implikacija marša za povratak u pojasu Gaze, kao i straha od prenošenja nereda na teritoriju iz '48 i Zapadnu obalu, kada sredinom maja demonstracije dostignu svoj vrhunac.

Nasuprot rasističkim praksama i zakonodavstvu, kao i strategijama koje je Tel Aviv usvojio kako bi Palestincima oduzeo pravo na povratak, Sulejman Fahmawi, predsjednik Odbora za zaštitu prava raseljenih sa teritorija iz '48, ističe: "Izrael je odabrao diplomatski pristup da se proslava izraelske 'nezavisnosti' organizuje uporedo s početkom aktivnosti vezanih za obilježavanje sedamdesetogodišnjice Nakbe.“

Marševe za povratak u raseljena naselja organizovalo je Udruženje za zaštitu prava interno raseljenih osoba i oni se odvijaju uporedo sa proslavama Izraela povodom godišnjice 'nezavisnosti'. [Al Jazeera]
Izazovi i implikacije
S druge strane, 21. marš za povratak u palestinsko naselje Atlit, koje se nalazi u okrugu Haifa, počinje pod sloganom: „Njihova 'nezavisnost' je naša 'Nakba'. Nema odustajanja od prava na povratak. 'Da' za povratak raseljenih lica i izbjeglica u njihove domove!“

Al-Fahmawi je u izjavi za Al Jazeeru istakao da slogani ovih marševa predstavljaju konstante svih Palestinaca, a posebno omladine. Treba znati da je velika većina učesnika u aktivnostima vezanim za povratak i obilježavanja Nakbe pripadnici mlađih generacija.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava raseljenih sa teritorija minimizirao je implikacije i utjecaj izraelskih kampanja na mlađe naraštaje. Naglasio je da su se mladi Palestinci, uprkos izazovima i zavjerama izraelske vlasti s kojima se suočavaju, uspjeli prilagoditi novonastaloj situaciji. Ojačali su nacionalnu svijest i skrenuli pažnju međunarodne javnosti na svoja prava.

Fahmawi je dodao da je praksa Izraela, kao i njegova rasistička i okupaciona politika protiv palestinskog naroda, izazvala reakciju koja je dovela do neuspjeha planova asimilacije te ojačala svijest o očuvanju nacionalnog identiteta i privrženosti palestinskim konstantama zajedno s pravom na povratak.“

Kao pandan izraelskoj kampanji, aktivisti palestinskog omladinskog pokreta unutar palestinske teritorije iz '48 godine pokrenuli su kampanju podizanja svijesti o nužnosti učešća u marševima za povratak i aktivnostima obilježavanja Nakbe, kao i pojačanim terenskim posjetama raseljenim naseljima. Naglasili su potrebu bojkota proslave 'nezavisnosti' Izraela putem peticije na društvenim mrežama pod sloganom 'Svojom Nakbom dokrajčimo džambo-plakate koji najavljuju njihovu proslavu'.

Odbijanje i odupiranje
Vard Kayal i Ahmed Darawishe, inicijatori ove peticije, pozvali su Odbor za praćenje i političke događaje, nacionalne snage i arapske vlasti da uklone džambo-plakate koji proslavljaju takozvani 'Dan nezavisnosti Izraela'.

Kayal i Darawishe su istakli: „Ni na koji način ne možemo prihvatiti stanje da se naši gradovi i sela pretvaraju u prostor na kojem se proslavljaju godišnjice protjerivanja našeg naroda iz domovine. Uništeno je preko 530 palestinskih gradova i naselja, a milioni palestinskih izbjeglica se ne mogu vratiti u svoje domove.“

Komentarišući izraelsku kampanju, mladi aktivista Darawishe zaključuje da se Izrael 'ne stidi sam sebe jer je izgrađen na ruševinama palestinskog naroda kojeg je protjerao i raselio, a njihove gradove i naselja razorio. Još uvijek ih drži pod okupacijom i kontrolom vojnog režima.' Naglasio je da Palestinci odbijaju planove izraelske države koja ima za cilj da nametne ovakve reklamne projekte i druge manifestacije ceremonijalnog karaktera palestinskoj mladeži u pokušaju iskrivljavanja identiteta i falsifikovanja svijesti.

Darawishe je izjavio za Al Jazeeru: "Džambo-plakati, koji su postavljeni na prilazima naših gradova i naselja, iritirajući su za dušu i oči i predstavljaju poniženje. Nakba, vojna vladavina, masakri u Kafr Kassemu i Sandali, Al-Naksa, masakr počinjen na Dan planete zemlje, dvije Intifade, kao i ova ubijanja na terenu koja trenutno svjedočimo... Posmatramo kako izraelske vlasti pretvaraju sve ove naše tragedije u provocirajuće džambo-plakate koji izazivaju bijes.“

Insistiranje i privrženost
Uprkos naporima Izraela da proširi svoju moć i autoritet kroz kampanju proslave 'nezavisnosti' i iskorištavanje nekolicine Arapa koji učestvuju u proslavi i nose izraelsku zastavu, lider Stranke lojalnosti i reforme', Hossam Abu Lail, smatra da ova kampanja odražava zabrinutost i osjećaj nemoći sigurnosnog i vojnog establišmenta zbog nastavka marševa za povratak u pojasu Gaze i prenošenje demonstracija na teritorije iz '48, koje će se nastaviti do sredine maja, kada se obilježava sedamdesetogodišnjica Nakbe.

Abu Lail je u izjavi za Al Jazeeru istakao da Izrael provodi represiju nad palestinskim narodom i nastavlja s njegovim raseljavanjem i ugnjetavanjem. Čak se i Palestinci s teritorija iz '48. godine, koji su morali prihvatiti izraelsko državljanstvo, tretiraju kao neprijatelji i petokolonaši. Oni su blokirani rasističkim zakonima... Sve to podstiče palestinski narod da se još više posvete svojim konstantama i pravima, prije svega pravu povratka izbjeglica u svoje domove i na svoju imovinu, bez ikakvog kalkulisanja.

U vezi razloga, motiva i ciljeva izraelske kampanje, Abu Lail smatra da je Tel Aviva ispoljio nemoć u pojasu Gaze, gdje se nastavljaju marševi za povratak. Ovi marševi su palestinskom pitanju, koje je dobilo novi zamah, vratili njegov značaj. Izrael još uvijek muči kompleks Nakbe, uprkos tome što je od nje prošlo sedamdeset godina.

Abu Lail dodaje da je ova nemoć i zabrinutost zbog kompleksa Nakbe nagnala cionističke okupatore da se 'potpomognu promotivnim kampanjama i vojnim paradama kako bi prikrili svoju slabost i poslali poruku izraelskom narodu da je Izrael još uvijek snažan.'

 

Mohammed Mohsen Watad – Umm al-Fahm (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemen6U zračnim udarima vojne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom ubijeno je najmanje 20 uzvanika na vjenčanju u jednome selu na sjeverozapadu Jemena u nedjelju kasno navečer, izjavili su stanovnici i liječnički izvori.

Ravnatelj bolnice Al Jumhouri u Hajjahu rekao je u telefonskoj izjavi za Reuters da je u bolnicu dopremljeno 40 tijela te da je 46 osoba ozlijeđeno u zračnim udarima, među kojima 30-ero djece, prenosi Hina.

Stanovnici i liječnici rekli su za Reuters da je 20 uzvanika na vjenčanju ubijeno i najmanje 30 ozlijeđeno.

Koalicija: 'Razmatramo izvještaj'
Glasnogovornik koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom rekao je za britansku agenciju da su primili izvješće koje "ozbiljno" razmatraju te da će biti provedena puna istraga, prenosi Tanjug.

Približno 10.000 Jemenaca ubijeno je, a 53.000 ranjeno od početka saudijske intervencije u Jemenu.

Zbog nepreciznosti u izvođenju zračnih udara, stotine su civila ubijene u bolnicama, školama, na tržnicama i drugim mjestima.

Saudijska Arabija i njezini saveznici bore se protiv Husa, koji ne podržavaju predsjednika Abd-Rabbouha Mansoura Hadija, koji je pobjegao u Saudijsku Arabiju, i kontroliraju znatan dio sjevernog Jemena.

 

(Agencije)

ponedjeljak, 23 April 2018 00:00

Kako Mossad izvodi atentate

Ocijeni...
(0 glasova)

spijuniUbistvo 35-godišnjeg palestinskog naučnika Fadija al-Batsha u malezijskoj prijestolnici Kuala Lumpuru je razotkrilo tajni program ciljanog ubijanja Palestinaca, koje Izrael smatra prijetnjom.

Al-Batsh je studirao elektrotehniku u Gazi, nakon čega je otišao u Maleziju na doktoratski studij iz iste oblasti.

Specijalizirao se za energetske sisteme i uštedu energije i objavio je više naučnih radova iz te oblasti.

Hamas, koji vlada Gazom, kazao je da je Al-Batsh bio važan član grupe i optužio je izraelsku obavještajnu agenciju Mossad da je odgovorna za nedjeljni incident.

Nazvavši ga "lojalnim" članom, Hamas je rekao da je Al-Batsh bio "naučnik iz reda mladih palestinskih stipendista" koji je "imao važan doprinos" i koji je učestvovao na međunarodnim forumima iz oblasti energije.

U razgovoru sa Al Jazeerom, Al-Batshov otac je rekao da sumnja da je Mossad odgovaran za ubistvo njegovog sina i pozvao je malezijske vlasti da što je prije moguće razriješe zavjeru za "atentat".

Prema izraelskom istražiteljskom novinaru Ronenu Bergmanu, koji je jedan od vodećih stručnjaka za izraelske obavještajne agencije i koji je autor knjige Rise and Kill First, ubistvo Al-Batsha nosi sva obilježja operacije Mossada.

"Činjenica da su ubice koristile motocikl da ubiju svoju metu, što je metoda korišten u brojnim drugim ranijim operacijama Mossada, te činjenica da je izvedena kao čista, profesionalna operacija ubistva veoma daleko od Izraela, ukazuje na učešće Mossada", rekao je Bergman za Al Jazeeru u telefonskom razgovoru.

Oznaka mete
Označavanje mete za ubistvo, koje vrši izraelska obavještajna služba, obično mora proći više institucionalnih i organizacijskih koraka unutar Mossada, šire izraelske obavještajne zajednice i političkog čelništva.

Ponekad metu označe druge izraelske domaće i vojne službe.

Primjera radi, Al-Batsh je mogao biti označen kao meta na osnovu generalnog skupa obavještajnih podataka koje su prikupile jedinice unutar izraelskih vojnih i obavještajnih organizacija koje prate Hamas.

Al-Batsh je također mogao biti označen putem drugih izraelskih obavještajnih operacija i izraelskih špijunskih mreža širom svijeta.

Izvori su za Al Jazeeru kazali da komunikaciju Hamasa između Gaze, Istanbula (Turska) i Bejruta (Liban) pažljivo nadziru izraelske obavještajne mreže. Tako da je moguće da je početno skretanje pažnje na Al-Batsha moglo biti izvedeno puten ovih kanala.

Prijatelja Al-Batsha koji su za Al Jazeeru govorili uz uvjet anonimnosti su kazali da on nije krio svoje veze sa Hamasom.

"U palestinskoj zajednici je bio poznat po svojim vezama sa Hamasom", rekao je jedan prijatelj.

Proces atentata
Kada je Al-Batsh jednom bio označen ako meta, Mossad bi procijenio dostupne obavještajne podatke kako bi odlučio treba li ga ubiti, koja je korist od njegove smrti i koji je najbolji način da se to ubistvo izvede.

Nakon što specijalizirana jedinica Mossada završi izvještaj o meti, taj dokument se nosi čelnicima Komiteta za obavještajne službe, koji čine šefovi izraelskih obavještajnih organizacija, a koji je poznat po hebrejskom akronimu VARASH, odnosno Vaadan Rashei Ha-sherutim.

VARASH bi samo razmatrao operaciju i pružio mišljenje i savjete.

Međutim, to tijelo nema zakonsku ovlast da odobri operaciju.

Samo premijer Izraela ima ovlast da odobri takvu operaciju.

Bergman kaže da izraelski premijeri obično preferiraju da sami ne donose takve odluke zbog političkih razloga.

"Često bi premijeri uključili jednog ili dva druga ministra u proces donošenja odluke za odobrenje ubistva, što često uključuje ministra odbrane", rekao je Bergman.

Nakon što se izda odobrenje, operacija se vraća Mossadu kako bi se ona isplanirala i provela, što je proces koji može trajati sedmicama, mjesecima ili čak godinama, ovisno o meti.

Cezarejska jedinica
Cezareja je tajni operativni ogranak unutar Mossada zadužen za ubacivanje i kontroliranje špijuna u uglavnom arapskim zemljama te širom svijeta.

Jedinica je osnovana početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a jedan od njenih osnivača je bio čuveni izraelski špijun Mike Harari.

Cezareja koristi svoju ogromnu špijunsku mrežu u arapskim državama i širem Bliskom istoku za prikupljanje informacija i provođenje nadzora nad trenutnim i budućim metama.

Harari je zatim uspostavio najsmrtonosniju jedinicu Cezareje, poznatu na hebrejskom kao Kidon (bajonet), koju čine profesionalne ubice specijalizirane za atentate i sabotaže.

Članovi Kidona često dolaze iz ogranka izraelske armije, uključujući vojsku ili specijalne jedinice.

Izgledno je da su članovi Kidona ubili Al-Batsha u Kuala Lumpuru, kazali su izvori za Al Jazeeru.

Mossad za mete nije uzimao samo palestinske čelnike i operativce, već i sirijske, libanske, iranske i evropske.

Operacije ciljanih ubistava
Cezareja je ekvivalent CIA-inom Centru za specijalne aktivnosti (SAC), koji se zvao Divizija za specijalne aktivnosti prije reorganizacije i promjene imena 2016.

CIA provodi svoje vrhunski tajne paramilitarne misije – uključujući operacije ciljanih ubistava – putem svoje Grupe za specijalne operacije (SOG), koja je dio SAC-a i koja ima određene sličnosti sa Mossadovim Kidonom.

Bergman je napisao da je do 2000. godine, koja je označila početak Druge Intifade na okupiranim palestinskim teritorijama, Izrael proveo više od 500 operacija atentata koje su dovele do smrti više od 1.000 ljudi, uključujući mete napada i slučajne prolaznike.

Tokom Druge Intifade je proveo dodatnih 1.000 operacija, od kojih je 168 bilo uspješno, napisao je on u svojoj knjizi.

Od tada je Izrael proveo najmanje još 800 operacija s ciljem ubijanja Hamasovih civilnih i vojnih čelnika u Pojasu Gaze i šire.

Arapsko-mossadovska saradnja
Mossad održava formalne organizacijske i historijske veze sa nizom arapskih obavještajnih službi, prije svega sa jordanskim i marokanskim špijunskim agencijama.

U skorije vrijeme, u svjetlu mijenjanja savezništava u regiji i rastućih prijetnji od oružanih nedržavnih aktera, Mossad je proširio veze sa arapskim obavještajnim agencijama kako uključio niz arapskih zaljevskih država i Egipat.

Mossad održava svoj regionalni centar za svoje operacije na širem Bliskom istoku u jordanskoj prijestolnici Ammanu.

Kada je Mossad pokušao ubiti Hamasovog lidera Khaleda Mashaala u Ammanu 1997. godine prskanjem smrtonosne doze otrova u njegovo uho, prijetnja rahmetli kralja Husseina da će zatvoriti centar špijunske agencije u Ammanu i da će prekinuti veze Jordana i Mossada je potakla Izrael da pruži protuotrov koji je spasio Mashaalu život.

U svojoj knjizi je Bergman citirao izvore iz Mossada koji su tvrdili da je general Samih Batikhi, tadašnji šef jordanskih špijuna, bio bijesan na Mossad jer ga nisu informirali o planovima za atentat jer je htio da zajednički planiraju operaciju.

Druga arapska zemlja koja održava snažne veze sa Mossadom od šezdesetih godina prošlog stoljeća je Maroko, pokazuju Bergmanova istraživanja.

"Moroko je primio vrijednu obavještajnu i tehničku pomoć od Izraela i zauzvrat je [rahmetli kralj] Hassan dozvolio marokanskim Jevrejima da emigriraju u Izrael, a Mossad je dobio dozvolu da uspostavi trajni centar u prijestolnici Rabatu, odakle će moći špijunirati arapske zemlje", napisao je Bergman.

Saradnja je dosegla vrhunac kada je Maroko dozvolio Mossadu da ozvuči sale za sastanke i privatne odaje arapskih državnih čelnika i njihovih vojnih zapovjednika tokom samita Arapske lige u Rabatu 1965.

Samit je sazvan kako bi se uspostavila zajednička arapska vojna komanda.

Metode CIA-e i Mossada
Za razliku od Mossada i drugih izraelskih obavještajnih organizacija koje imaju veliku slobodu u odlučivanju koga ubiti, američka CIA koristi naporan višeslojni pravni proces koji uključuje CIA-in Ured glavnog vijeća, američko Ministarstvo pravde te Ured za pravo savjetovanje Bijele kuće.

Izvršenje CIA-ine operacije ciljanog ubistva u konačnici ovisi o Ovlaštenju predsjedničke direktive, koji je pravni dokument kojeg često sastave CIA-in Ured glavnog vijeća i Ministarstvo pravde.

Ovlaštenje predsjedničke direktive pruža pravnu ovlast na osnovu koje CIA može izvesti svoje operacije ciljanih ubistava.

Proces provjere u koji je uključeno više agencija, koji uglavnom vode advokati Ministarstva pravde, Bijele kuće i CIA-e, mora se provesti prije nego što predsjednik potpiše Ovlaštenje predsjedničke direktive.

Procjenjuje se da je Barack Obama, kao američki predsjednik, ovlastio gotovo 353 operacije ciljanih ubistava, uglavnom u vidu napada dronovima.

Njegov prethodnik George W Bush je prema procjenama ovlastio 48 operacija ciljanog ubistva.

Pravni proces
Bivši viši zvaničnik CIA-e je uz uvjet anonimnosti za Al Jazeeru kazao da "CIA ne odlučuje koga da ubije".

"Pravni proces znatno otežava CIA-i da ubije nekoga samo zato što CIA smatra da je ta osoba negativac", rekao je on.

Većina CIA-inih operacija ciljanih ubistava uključuje napade dronovima i zasnovani su na odobrenjima predsjednika.

Robert Baer, bivši CIA-in oficir za operacije, za Al Jazeeru je kazao: "Bijela kuća mora odobriti svaku operaciju ciljanog ubistva, posebno ako se radi o meti visoke vrijednosti."

"Druga je situacija, međutim, ako se operacija provodi na ratištu ili tokom ratova poput onih u Afganistanu ili Iraku, jer u tom slučaju oficiri na terenu zaduženi za određeni slučaj imaju više pravnog prostora da provedu svoje ciljano ubistvo".

U Mossadu, zakonitost bilo kojeg atentata bilo koje mete je znatno liberalnija i ne uključuje pravna ograničenja slična onim koje slijedi CIA, kazali su izvori upoznati s tim procesima.

"To je dio njihove državne politike", Baer je kazao, pri čemu je mislio na izraelsku politiku ciljanih ubistava.

 

Ali Younes (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

abbasPalestinski predsjednik Mahmoud Abbas izjavio je kako niti jednoj zemlji neće dozvoliti da svoju ambasadu premjesti u Jerusalem.
Palestinska novinska agencija (WAFA) objavila je kako je Abbas u zgradi predsjedništva u Ramallahu primio delegaciju arapskih doktora, a tokom prijema je rekao:

"Palestinska uprava ni predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trumpu, a niti predsjedniku bilo koje druge zemlje neće dozvoliti da kaže da je 'Jerusalem glavni grad Izraela'. Palestinska uprava će se boriti protiv Trumpove odluke i neće dozvoliti niti jednoj zemlji da premjesti svoju ambasadu u Jerusalem sve dok se ne riješi izraelsko-palestinsko pitanje."

Abbas je dodao kako je rješenje moguće postići na način da se Istočni Jerusalem da Palestini, a Zapadni Jerusalem Izraelu.

"Istočni Jerusalem je kolijevka islama, kršćanstva i judaizma. Vjernici, pripadnici ovih vjera, mogu slobodno doći ovdje i obavljati svoje obrede jer mi smo na samom početku kazali, Istočni Jerusalem je glavni grad naše države i otvoren je za sve vjere", poručio je Abbas.

Američki predsjednik Donald Trump je 6. decembra 2017. godine Jerusalem proglasio glavnim gradom Jerusalema. State Department je nakon toga najavio da će tokom maja ove godine američka ambasada iz Tel Aviva biti premještena u Jerusalem.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

iran7Predsjednik Irana Haasan Rouhani kritizirao je policiju jer je primjenjivala nasilje nad ženama koje ne poštuju običaje islama kada je riječ o odijevanju, prenose agencije.

Rouhani je rekao kako je „promoviranje vrlina i sprečavanje grijeha“, što je i zadatak policije, uz upotrebu nasilja nepraktično.

„Hvatanje ljudi za gušu kako bi promovirali vrline ne uspijeva“, rekao je iranski lider, prenosi AP.

Rouhani se obratio dan nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak incidenta između policije i žena u Teheranu.

Na snimku se vidi kako takozvana policija za moral, odnosno njene pripadnice, napadaju djevojku čiji šal je bio odvezan.

Poteze policije su kritizirali zvaničnici vlasti i zakonodavci.

Oštra rasprava
Na videosnimku, za koji se vjeruje da je snimljen mobitelom, mlada žena i njeni prijatelji se svađaju sa policajcima i policajkama u parku, zbog njenog hidžaba (šala na glavi koji nose mnoge muslimanke koje vjeruju da je to dio njihove vjere).

Potom djevojku okružuju dvije policajke koje joj, rukama i gestama, naređuju da „ostane u uglu“ dok ona oštro kritizira njihov stav. Situacija eskalira kada pripadnici policije i djevojka počinju koristiti uvrede.

Jedna od policajki djevojci govori da je „životinja“, a ona odgovara riječima „neznalice“ i „besramno“.

Potom se vidi kako policajka napada djevojku i žestoko je udara, a prijatelji je pokušavaju spasiti.

Ubrzo nakon objave videa, ministar unutrašnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli je naredio „detaljnu istragu“ dešavanja koje je opisao kao „nekonvencionalno ponašanje pripadnika moralne policije“.

Po iranskim zakonima, žene moraju u potpunosti pokriti kosu i nositi široku odjeću kako bi pokrile većinu tijela i kože.

(AJB)

Ocijeni...
(0 glasova)

afganistan2U eksploziji u Centru za registriranje birača u afganistanskoj prijestolnici Kabulu, poginule su najmanje četiri osobe, javlja Reuters.

Šef kabulske policije Mohammad Daoud Amin izjavio je za lokalnu televiziju da je eksplozivnu napravu aktivirao bombaš samoubica.

Zvaničnici Ministarstva zdravlja su potvrdili da su ambulantnim vozilima sa mjesta eksplozije odvezena četiri tijela, kao i 15 ranjenih, ali da konačan bilans žrtava nije poznat, prenosi agencija Tanjug.

Reuters navodi da je današnji napad izveden nakon nekoliko sedmica relativnog mira u Kabulu, i dodaje da još niko nije preuzeo odgovornost.

Centri za registraciju birača otvoreni su širom Afganistana u pripremi za dugo odlagane izbore koji su planirani za oktobar.

AP podsjeća da talibani i lokalni ogranak grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Afganistanu smatraju nelegitimnom vladu u Kabulu i izbore koje ona organizuje.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemacka4Očekuje se da će približno 1.000 neonacista i drugih simpatizera ekstremne desnice doći ovog vikenda u uspavani njemački grad Ostritz, a sličan broj antifašista trebao bi napraviti kontraproteste i svoj festival.

Taj grad samo most dijeli od Poljske i u petak i subotu u njemu će se održati festival "Štit i mač" (Shield and Sword, SS). Neonacistički skup organizuje ultranacionalistička Nacionalna demokratska stranka Njemačke (NPD).

Antifašisti iz Njemačke i Poljske trebali bi održati skup i muzički koncert pod sloganom "Recht Rockt Nicht" samo nekoliko metara dalje od skupa SS. Istovremeno, na glavnom gradskom trgu realizovat će se Mirovni festival Ostritz u znak protesta protiv ekstremne desnice.

U petak se obilježava 129. rođendan vođe njemačkih nacista Adolfa Hitlera, koji slave pripadnici ekstremne desnice.

Kako navode lokalni mediji, blizu 1.000 policajaca iz cijele pokrajine Saske i drugih dijelova Njemačke bit će razmješteno u Ostritzu, gradiću s približno 2.500 stanovnika.

Mnoge ulice bit će zatvorene, a policija će kontrolisati puteve koji vode do tog grada.

Festival SS bit će održan u hotelu "Neisseblick", vlasništvu Hans-Petera Fischera, njemačkog biznismena, koji ima bliske veze s ekstremnim desničarima. U okviru festivala bit će održani politički govori, desničarski muzički koncerti, MMA borbe i sajam tetovaže.

Govori na autorizaciji
Organizator festivala i regionalni čelnik stranke NPD u pokrajini Tiringiji Thorsten Heise i Udo Voight, aktuelni član Evropskog parlamenta iz redova te stranke, trebali bi prisustvovati skupu.

Iako je javno propagiranje fašizma u Njemačkoj nezakonito, organizatori koriste član Ustava Njemačke koji garantuje slobodu okupljanja i pravo na izražavanje stavova.

Međutim, takav skup mora biti nenasilan i otvoren za javnost, čak i ako se organizuje na privatnom posjedu.

Kako kaže Lars Geiges, politički naučnik iz Centra za istraživanje i dokumentaciju političkog i vjerskog ekstremizma na Univerzitetu u Goettingenu, organizatori moraju unaprijed predati svoje govore vlastima na autorizaciju.

"Ako se krše uvjeti ili ako policija prepozna drugo neustavno ponašanje – kao što je negiranje holokausta ili pokazivanje 'Hitlerovog pozdrava' – skupovi mogu biti okončani", kaže Geiges za Al Jazeeru.

Održavanje skupa izazvalo je jako protivljenje antifašističkih snaga. Četrdeset njemačkih gradonačelnika potpisalo je 6. aprila deklaraciju protiv tog skupa.

"Oni koji osporavaju ljudska prava, demokratiju i pluralizam nisu dobrodošli ovdje", navodi se u deklaraciji.

Kao odgovor na kritike, organizatori festivala SS objavili su pismo stanovnicima Ostritza na sajtu festivala. U pismu se krive vlasti za potrošnju novca platiša poreza na Mirovni festival umjesto da su, naprimjer, "obnovili ratni memorijal".

Priroda moderne desnice
Također kažu da će grad biti siguran tokom festivala.

"Ostritz će biti najsigurnije mjesto u Saskoj ovog vikenda, bez krađe i provala", dodaje se u saopćenju.

Sascha Elser iz inicijative Rechts Rockt Nicht! i organizator antifašističkog skupa, smatra da izbor Ostritza kao mjesta održavanja festivala nije bio slučajan.

"Ostritz se nalazi na granici sa Donjom Šleskom, regijom koja je pravedno i ispravno vraćena poljskom narodu nakon 1945. godine. Do danas, organizatori SS-a opisuju regiju kao 'pod privremenom poljskom upravom'. Jasno je da je žele nazad", kaže Elser za Al Jazeeru.

Uprkos stavovima NPD-a i prisustvu bendova koji su otvoreno protiv Poljaka, organizaciji festivala pridružili su se i ekstremni desničari iz Poljske. Slično dešavanje planirano je u Wroclawu i na kraju otkazano kako bi se poljski saveznici pojavili na skupu u Njemačkoj.

Analitičari kažu da skup otkriva više od prirode moderne njemačke ekstremne desnice.

S jačanjem Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja je osvojila 12,6 posto glasova na nedavnim federalnim izborima, NPD bilježi veliki pad.

Zbog toga "ekstremna desnica u Njemačkoj više nije zasnovana na strankama nego na pokretima i potkulturama", navodi Geiges.

(AJB)

Stranica 1 od 96

S5 Box