Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (820)

Ocijeni...
(0 glasova)

turskaDolazak ruskog raketnog odbrambenog sistema u Ankaru mogao bi označiti veliki razdor između Turske i SAD-a.

Ruski transportni avion isporučio je u Tursku prvi dio komponenti za zračni odbrambeni sistem S-400.

Datum 12. juli 2019. godine vjerovatno će ostati u analima turske diplomatske historije. U jutarnjim satima dva ruska transportna aviona isporučila su prvi dio komponenti za zračni odbrambeni sistem S-400 na pistu aerodroma Murted, na obodu Ankare. Nabavljena iz Rusije, uprkos oštrom protivljenju SAD-a, ova isporuka učvršćuje sigurnosne i odbrambene veze između Moskve i Ankare. Također povlači rizik sankcija protiv Turske, ključnog saveznika NATO-a i dugogodišnjeg američkog partnera na Bliskom istoku, Crnom moru i u jugoistočnoj Evropi. Ankara se suočava sa stvarnom prijetnjom da bude izbačena iz međunarodnog konzorcija koji stoji iza F-35, naprednog borbenog aviona, koji treba osigurati veći dio američke zračne moći u desetljećima koja dolaze.

Turske kompanije iz odbrambenog sektora također su u opasnosti da budu kažnjene, na osnovu Zakona o suprotstavljanju američkim neprijateljima kroz sankcije - CAATSA. Usvojen u Kongresu prije dvije godine dvostranačkom podrškom, ovaj zakon pruža osnovu za penale za države koje se upuste u odbrambene sporazume s Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom. U najoštrijem obliku, sankcije bi mogle uzeti danak sve krhkijem turskom finansijskom sistemu, isključivši ga iz američkog i međunarodnih novčanih tržišta. Osim toga, one bi simbolično degradirale Tursku, od saveznika do partnera država koje SAD vidi kao varalice.

Bojazan u Washingtonu da bi Turska mogla promijeniti stranu nije sasvim neutemeljena. Postavljanje sistema S-400, najnaprednijeg moskovskog proturaketnog sistema, osmišljenog da drži SAD i njegove saveznike pod kontrolom, dovelo bi do prikupljanja i prebacivanja osjetljivih podataka Rusima. Kršenje tehnologije nevidljivosti F-35 uskratilo bi Americi i njenim najbližim partnerima - Izrael, Japan, Južna Koreja, Australija, Kanada, Velika Britanija... - stratešku prednost koju imaju nad neprijateljima. Ponovljena uvjeravanja Turske da će sama upravljati ovim raketnim sistemom, oslanjajući se na vlastiti softver i vojno i tehničko osoblje, do sada nisu uspjeli uvjeriti mnogo ljudi na obalama Potomaca.

Ankara kao autonomni igrač

Procjena da je Turska sada u stvarnosti spojena s Rusijom u strateškim terminima nije opravdana. Geopolitička vizija Ankare ostaje neizmijenjena. Tursko vođstvo, predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova svita, prije svega, vjeruju u svoju državu kao autonomnog igrača, koji koristi veze i sa Zapadom, i sa Rusijom u svoju korist. Turska je prihvatila Rusiju većinom kao rezultat njene intervencije u Siriji. Američka podrška za kurdske milicije na sjeveroistoku potaknula je Erdogana da traži približavanje i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i s Irancima.

Sumnje u vezi američkog stava u pokušaju državnog udara 15. jula 2016. godine doprinijele su jačanju veza s Rusijom. Komentatori povezuju Erdoganovu čvrstu odlučnost da vidi sporazum S-400 kao pokušaj da se garantira vladina sigurnost u slučaju još jednog državnog udara. Kako se čini, baza Murted (Akinci) poslužila je kao podloga za lansiranje za napade protiv Velike narodne skupštine i Nacionalne obavještajne službe - MIT od pilota prevaranata prije tri godine.

Ali, to je samo dio priče. Turska i Rusija se ne slažu oko niza pitanja. U Siriji, naprimjer, pobunjenici koje naoružava Turska u Idlibu nedavno su omeli napad snaga Bashara al-Assada uz podršku ruske zračne snage. Dok se rusko-turski sporazum u vezi Idliba postignut kroz proces u Astani raspada, Ankara je odlučila pokazati zube. Drugi primjer je sigurno proširenje NATO-a. Ove sedmice je turski Parlament ratificirao protokol pridruživanja za Sjevernu Makedoniju. Cijelu proteklu godinu ova mala balkanska republika je bila meta kampanje, uz podršku Moskve, protiv članstva u NATO-u, koja je vođena preko domaćih posrednika i prokremljovskih medijskih ispostava. Turska, također, doprinosi projekciji sile Atlantskog saveza u Crnom moru čiji je cilj balansiranje ruske ekspanzije. Njena mornarica je učestvovala u ovogodišnjoj vježbi "Morski povjetarac", koja uključuje 19 država, među kojima su SAD, članice NATO-a, Ukrajina i Gruzija. Ukratko, Turska i sarađuje i ograđuje se od Rusa.

Održavanje delikatne ravnoteže

Erdoganova sklonost da igra na obje strane i nije neki problem za Rusiju. Jaz između Turske i SAD-a dovoljna je geopolitička nagrada. Tenzije će sigurno rasti u narednim danima i sedmicama. Turski predsjednik se nadao da će postići kompromis razgovarajući direktno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Posljednji put kada su se ova dvojica pojavila zajedno tokom samita G20 u japanskom gradu Osaki vladala je pozitivna energija među njima. Trump je pokazao razumijevanje za turski stav. On je nadalje za kupovinu sistema S-400 zgodno okrivio nevoljkost administracije njegovog prethodnika Baracka Obame da proda raketni sistem Patriot. Nasuprot tome, prošlog decembra je State Department odobrio ponudu za isporuku Patriota vrijednu 3,5 milijardi dolara. Sve i ako turska Vlada ne mijenja mišljenje, odustavši od sistema S-400 u korist američkih raketa, Trumpova administracija ima dobru priču za ispričati o tome zašto zauzima blaži pristup prema Erdoganu. Turska se nada da bi Bijela kuća mogla intervenirati da suspendira, pa čak se i odrekne sankcija koristeći svoj autoritet zagarantiran CAATSA-om.

Vrijeme će pokazati hoće li se ovo odvijati na način na koji to Ankara želi. Pitanje kako odgovoriti Turskoj moglo bi postati još jedno bojno polje u američkoj domaćoj politici. Kongres će se vjerovatno usprotiviti pokušaju Trumpove administracije da popravi stvari. Već je pogurao prijedloge zakona da se pobrine da Turska bude van konzorcija F-35. Neće biti iznenađenje ako se značajan broj republikanaca u Senatu raziđe s predsjednikom. I unutar administracije će biti pritiska za oštar odgovor Erdoganu. Godine trenja u bilateralnim odnosima ostavile su Ankaru s malo prijatelja u koridorima moći u američkoj prijestolnici. Suočen s unutrašnjom pobunom, Trump, nestabilan kakav jeste, mogao bi na kraju promijeniti svoj stav u vezi Turske.

Dugo je Turska uspijevala održavati delikatnu ravnotežu. Njegovala je diplomatske, sigurnosne i ekonomske odnose s Putinovom Rusijom, dok je čuvala svoje mjesto u Zapadnom savezu. Veliki raskol sa SAD-om je na pomolu. Budući da kompromis postaje sve neuhvatljiviji, to bi moglo imati dugotrajne posljedice po vanjsku politiku Turske i njenu ulogu u međunarodnim pitanjima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Dimitar Bechev (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

erdoganTurski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da bi NATO trebalo da bude srećan zbog isporuke ruskog protivvazdušnog sistema "S-400" toj zemlji, jer je time jedna članica Alijanse postala jača.

- Kupovina "S-400" će se veoma odraziti na NATO. Ako Alijansa ima tri najjače članice, ili pet, sada je Turska jedna od njih. Turska je najmoćniji stub NATO-a u našem regionu. Osim toga, Turska je i jedna od svega dvije-tri zemlje, pored SAD, koje uredno plaćaju svoje doprinose. Kada jedna takva zemlja kao što je Turska dobije "S-400", ona postaje jača kada je u pitanju njena sopstvena bezbjednosti, a samim tim će i NATO biti jači - rekao je Erdogan.

Turski predsednik je izjavio i da je stotinu turskih stručnjaka odletelo u Rusiju na obuku upotrebe ruskih PVO sistema.

Nakon te obuke, oni će i sami biti sposobni da obuče druge stručnjake da koriste ove raketne sisteme, pojasnio je on.

- Taj broj nije dovoljan, možda će biti i udesetostručen, ali svakako da ćemo se zajedno sa njima mi kretati ka budućnosti još sigurnijim koracima - istakao je Erdogan.

Podsetimo, Ministarstvo odbrane Turske je 12. jula objavilo da je počela isporuka "S-400" u tu zemlju. Kasnije je te informacije potvrdila i Savezna služba za vojno-tehničku saradnju Rusije.

Ugovor o nabavci četiri diviziona "S-400", vrijedan 2,5 milijardi dolara, zaključen je 2017. godine. Turska će dio isporuke "S-400" platiti sama, a dio ruskim kreditom.

(RTRS)

Ocijeni...
(0 glasova)

novizeland1Novozelandska policija pokrenula je akciju otkupa i prikupljanja zabranjenog vatrenog oružja u zemlji samo četiri mjeseca nakon terorističkih napada na dvije džamije u Christchurchu u kojima je ubijena 51 osoba, a nekoliko njih povrijeđeno, prenosi Guardian.
U prvoj akciji, koju su proglasili veoma uspješnom, 169 osoba predalo je 224 komada zabranjenog oružja. Ovo je prva od 258 planiranih akcija otkupa koje će biti dovršene do kraja ove godine.

Policija je vlasnicima oružja isplatila ukupno 290.133 američka dolara za otkup oružja, dok cjelokupni budžet za sve ove akcije iznosi oko 139 miliona američkih dolara.

Kako se navodi u novom zakonu, zabranjeno je poluautomatsko oružje, kao i dijelovi koji se mogu sklapati da bi se sastavilo zabranjeno oružje.

Država za komad oružja isplaćuje i do 95 posto njegove vrijednosti, a procjenjuje se da se novi zakon odnosi na 14.300 komada poluautomatskog oružja. Novozelanđani imaju vremena do 20. decembra da predaju zabranjeno oružje.

 (Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

somalija1Članovi grupe Al-Shabab ušli su u hotel u petak nakon što su ga napali automobilom-bombom.

Pripadnici grupe Al-Shabab i dalje napadaju u Somaliji i u dijelovima susjedne Kenije.

Somalijske sigurnosne snage u subotu su preuzele kontrolu nad hotelom koji je prethodno napala grupa Al-Shabab i pritom ubila najmanje 13 osoba, u lučkom gradu Kismaju na jugu zemlje, rekao je policijski službenik.

Reuters prenosi da je predsjednik regiona Jubaland Ahmed Mohamed objavio da je prema najnovijim podacimama u napadu ubijeno 26 ljudi.

Među žrtvama su Kenijci, Amerikanci, Tanzanijci i Britanac, a stradao je predsednički kandidat na predstojećim regionalnim izborima.

Prije toga, u medijima je kružila informacija da je žrtava 13.

Članovi grupe povezane s Al-Kaidom ušli su u hotel nakon što su ga napali automobilom-bombom u petak.

Poginula i dva novinara

Napad je izvršen u vrijeme dok se u hotelu održavao sastanak lokalnih plemenskih starješina i zastupnika koji se razgovarali o pripremama za lokalne izbore.

Novinarsko udruženje potvrdilo je u petak da su među poginulima dva novinara - somalsko-kanadski novinar Hodan Naleyah, osnivač Integration TV-a, i Mohamed Sahal Omar, reporter SBC TV u Kismajuu.

Grupu Al-Shabab vladine su snage potisnule iz somalskog glavnoga grada Mogadišua 2011. godine, a od 2012. i iz Kismajua, no, pripadnici te grupe i dalje su sigurnosna prijetnja jer i dalje napadaju u Somaliji i u dijelovima susjedne Kenije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

brod2Kina je upozorila Sjedinjene Američke Države da se ne igraju vatrom po pitanju Tajvana, nakon što je Washington objavio namjeru da proda tom otoku oružje vrijedno 2,2 milijarde dolara.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je tokom posjete Mađarskoj i da je Peking "izuzetno zabrinut" zbog svraćanja tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen u SAD prije i posle zvanične posjete karipskim zemljama, navodi Associated Press.

"Ako SAD želi da pravi nove probleme u kinesko-američkim odnosima, njihovi potezi će im na kraju samo donijeti štetu", rekao je Wang.

Ministarstvo vanjskih poslova Kine saopćilo je da će Peking uvesti sankcije američkim firmama uključenim u najavljenu prodaju oružja Tajvanu, prenosi France Presse.

Glasnogovornik tog ministarstva Geng Shuang rekao je da "američka prodaja oružja Tajvanu predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih normi međunarodnog prava i međunarodnih odnosa".
Zahtjevi Kine

Shuang je ranije u petak kritizirao kratku posjetu Tsai Ing-wen Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da se njom krši načelo jedne Kine, prenio je AP.

Peking je pozvao SAD da obustavi zvanične razmjene s Tajvanom i da ne dozvole da Tsai svraća u SAD dok putuje negdje drugdje, prenosi Beta.

Tsai je došla u New York na dva dana, tokom puta ka Karibima, gdje će posjetiti četiri države. Ona u petak treba da održi govor na američko-tajvanskom poslovnom samitu i da prisustvuje večeri sa članovima tajvanske zajednice u SAD.-u

Tajvan nema diplomatske veze sa SAD-om, ali mu Washington pruža vojnu i drugu podršku. Kina se protivi toj podršci i smatra je miješanjem u svoja unutrašnja pitanja.

Tajvan od 1949. godine faktički funkcionira kao nezavisna država, a kao što Peking smatra taj otok dijelom svoje teritorije, tako i Tajvan smatra svojom cijelu teritoriju Narodne Republike Kine.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

raketaMinistarstvo odbrane Turske navelo je da su sistemi S-400 stigli u zrakoplovnu bazu blizu glavnog grada Ankare.

SAD tvrdi da ruski sistem S-400 nije kompatibilan sa odbrambenim sistemima NATO-a.

Turska je saopštila da je u tu zemlju danas stigla prva isporuka ruskog raketnog odbrambenog sistema S-400, što povećava mogućnost uvođenja američkih sankcija Ankari.

Ministarstvo odbrane Turske navelo je da su sistemi S-400 stigli u zrakoplovnu bazu blizu glavnog grada Ankare, prenosi Beta.

„Isporuka dijelova sistema nastavit će se u narednim danima. Kada sistem bude kompletiran, počet će njegovo korištenje prema smjernicama relevantnih organa“, navedeno je u saopštenju.

SAD je upozorio Tursku da će se suočiti s ekonomskim sankcijama ako ne odustane od kupovine tog ruskog raketnog sistema.

Trump ne isključuje mogućnost sankcija

Washington je naveo i da Turskoj u tom slučaju neće biti dozvoljeno da učestvuje u programu proizvodnje borbenih aviona F-35.

Turska je odbila da se povinuje američkom pritisku, insistirajući da kao suverena zemlja ima pravo da odlučuje o kupovini vojne opreme.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je nakon nedavnog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom rekao kako SAD neće posezati za tim sankcijama, dok je Trump izjavio da se SAD nije pošteno odnosio prema Turskoj, no, nije isključio mogućnost uvođenja sankcija.

SAD tvrdi da ruski sistem S-400 nije kompatibilan sa odbrambenim sistemima NATO-a i da može ugroziti avione F-35.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

brodIran je pozvao Veliku Britaniju da odmah oslobodi njegov naftni tanker koji je Britanska kraljevska mornarica zaplijenila prošle sedmice zbog sumnji da je prekršio evropske sankcije, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Irana Abbas Musawi.

"Ovo je opasna igra sa posljedicama... legalni razlog za zaplijenu nije osnovan. Oslobađanje tankera je u interesu svih zemalja", istakao je Musawi, prenosi Reuters pozivajući se na iransku agenciju IRNA.

Strane sile treba da odu iz regije jer su Iran i druge regionalne zemlje sposobne da osiguraju regionalnu sigurnost, poručio je Musawi.

Upozorenje Irana

Iran je upozorio i na recipročne mjere ako tanker ne bude bio oslobođen, prenosi Tanjug.

Britanska vlada saopćila je u četvrtak da su tri iranska broda pokušala da blokiraju prolaz britanskom tankeru kroz Hormuški moreuz, ali da su se povukla poslije upozorenja britanskog ratnog broda.

Velika Britanija podigla je na najviši, treći nivo, upozorenje za brodove, koji plove pod zastavom te zemlje u vodama Irana.

Britanska kraljevska mornarica zaplijenila je iranski tanker kod Gibraltara zbog sumnje da krši sankcije noseći naftu za Siriju.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

srebrenica2Više stotina motorista iz gotovo cijele Evrope krenuli su danas iz Sarajeva put Potočara gdje će 11. jula prisustvovati komemoraciji i dženazi žrtvama genocida u Srebrenici.

Među učesnicima 8. međunarodnog moto-maratona Srebrenica, koji se i ove godine održava pod motom “Da se ne zaboravi i ne ponovi”, su motoristi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Turske...

Njih više od 500, po procjeni organizatora, krenuli su sa Ilidže, gdje su im prije polaska podijeljene majice i akreditacije.

Potom su formirali kolone te uz policijsku pratnju napravili defile kroz Sarajevo, javlja Anadolija.

Učesnici moto-maratona su se nakratko zaustavili pred Spomen-obilježjem ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, gdje su položili cvijeće, a nakon toga su nastavili put prema Memorijalnom centru Potočari.

Ljubitelji dvotočkaša će se prije dolaska na konačno odredište zaustaviti u Vlasenici i Bratuncu, gdje će također položiti cvijeće na spomen-obilježjima, a u Konjević-Polju će posjetiti nanu Fatu Orlović.
Svratili u Kozarac i Korićanske stijene

Planirano je da u Potočare stignu oko 18 sati, gdje će na privatnom posjedu organizovati moto-kamp, a uveče će biti zapaljena logorska vatra.

Motoristi će takođe imati priliku slušati svjedočenja preživjelih žrtava genocida.

Motociklistički maraton krenuo je jučer iz Bihaća, a u Sarajevo su stigli predveče gdje su kampovali.

Oni su na jučerašnjoj ruti svratili u Kozarac i Korićanske stijene, gdje su odali počast poginulim borcima i šehidima. U Travniku su im se pridružili motoristi iz Zagreba.

Ovo je osmi pohod motorista iz Bihaća za Srebrenicu, koji iz godine u godinu okuplja sve više učesnika iz cijelog svijeta i koji će se, prema najavama organizatora, održavati svake naredne godine.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari 11. jula ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 33 žrtve genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

brod4Američki general rekao je da Sjedinjene Američke Države žele oformiti međunarodnu vojnu koaliciju kako bi osigurali slobodu plovidbe oko Irana i Jemena.

General američkih marinaca Joseph Dunford rekao je da želi "osigurati slobodu plovidbe" u regiji, u kojoj se nalaze ključni trgovinski pravci.

Prošlog mjeseca SAD je okrivio Iran za napade na tankere u Omanskom zaljevu, prenosi Hina.

General Dunford rekao je da SAD razgovara s nizom zemalja koje imaju "političku volju" podržati takve planove.

SAD bi osigurao zapovjedne brodove, rekao je, ali cilj je da druge zemlje daju brodove i uspostave patrolu.

General Dunford je kazao da će SAD "raditi direktno s vojskama kako bi identificirao specifične mogućnosti" svake zemlje u podržavanju inicijative.
Uzrok za sukob

Novinar Al Jazeere John Hendren je iz Washingtona izvijestio da je američki predsjednik Donald Trump kazao "SAD ne bi trebao platiti za ovo, ovo trebaju biti međunarodne vojne snage".

"Ali ovaj potez predstavlja potencijali uzrok za sukob sa Iranom. Ipak je prošlo samo nekoliko sedmica nakon što je SAD zamalo izveo vojne udare na Iran", kazao je Hendren.

Hormuški tjesnac i Bab al-Mandab ključne su strateške lokacije jer omogućuju ulaz iz okeana u Perzijski zaljev i u Crveno more.

General Dunford je rekao da će snaga inicijative ovisiti o broju zemalja koje odluče sudjelovati.

"S malim brojem saradnika možemo imati malu misiju", rekao je.

"Proširit ćemo to čim zemlje koje su voljne sudjelovati to iskažu", dodao je.

Svakodnevno gotovo četiri miliona barela nafte prođe kroz Bab al-Mandab.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zeljezaraElektroprenos BiH i Nezavisni operater sistema isključili su pogone Aluminija s naponske mreže.

Gubici Aluminija su veći od 200 miliona eura.

Četiri minute iza ponoći, posrnula mostarska kompanija Aluminij isključena je u srijedu s napajanja električne energije i nastao je potpuni mrak čime je označen njezin kraj, a s ovakvim nekontroliranim gašenjem značajan dio pogona Elektrolize bit će zauvijek izgubljen za mogućnost eventualne obnove rada.

Kako se i najavljivalo, Elektroprenos Bosne i Hercegovine i Nezavisni operater sistema (NOS), institucije nadležne za upravljanje i nadzor elektroenergetskom mrežom, isključili su pogone Aluminija s naponske mreže, prenosi Hina.

Ispred tvornice okupilo se više stotina radnika te građana Mostara i okolice koji su u nevjerici čekali prve minute iza ponoći. Bili su vidno razočarani.

Ranije tokom poslijepodneva direktor Dražen Pandža naložio je pokretanje procedura za gašenje proizvodnje. "Zadužuju se direktori i rukovoditelji da odmah rasporede radnike sukladni potrebama procedure gašenja, kako bi se pokušalo spriječiti nastajanje neotklonjive štete po zdravlje ljudi i imovinu Društva", stoji u odluci koju je popisao direktor Aluminija Dražen Pandža.

Složeni postupci

Ispražnjeni su pogoni u Ljevaonici i Anodama, dok to nije bilo moguće učiniti u pogonima Elektrolize. Zbog složenosti tehnološkog postupka gašenja elektrolitičkih ćelija u kojima se tali metal aluminija iz rude glinice trebala su dva mjeseca i 25 miliona eura za gašenje. Radnici iz ove kompanije upozorili su kako će se nakon dva i pol sata metal u ćelijama potpuno smrznuti i proizvodnju više nikada neće biti moguće pokrenuti.

Romeo Biokšić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika "Aluminija" rekao kako je žalosno da im se nakon višesatnih blokada nitko od hrvatskih ministara nije obratio.

"Poslali su na nas specijalce koji su nas uz upotrebu sile sklonili s prometnice. Ali ono što je sigurno, nećemo odustati i nećemo ići kućama. Razmišljamo o tome gdje ćemo nastaviti prosvjede u gradu. Hoće li to biti pred nekom hrvatskom institucijom, vidjet ćemo", rekao je Biokšić.

Radnici Aluminija u utorak su u dva navrata blokirali najvažniju prometnicu u BiH zbog čega su se stvorile goleme kolone vozila duge više kilometara. Blokadu je uklonila specijalna policija.

Optužbe radnika

Za gašenje kompanije radnici optužuju Vladu Federacije BiH koja je većinski vlasnik, s 44 posto udjela, koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je udjel Vlade Republike Hrvatske 12 posto.

U ponedjeljak su propali razgovori između Vlade i predstavnika švicarskog Glencorea što je bio posljednji pokušaj za očuvanje kompanije. Švicarska kompanija tražila je nižu cijenu struje što je bio uvjet da Aluminij prestane gomilati gubitke koji su veći od 200 miliona eura. Vlada FBiH je, međutim, odbila takvu mogućnost.

Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini i zapošljavao je gotovo 900 radnika, kompanija je imala godišnji promet od 160 miliona eura, oko 20 posto kapaciteta Luke Ploče je bilo vezano uz ovu kompaniju. Ova je kompanija osnovana 1981. godine, a prekinula je proizvodnju ratne 1992. godine, da bi bila obnovljena uz pomoć hrvatske Vlade 1997. godine.

(Agencije)

Stranica 1 od 59

S5 Box