Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1202)

Ocijeni...
(0 glasova)

turskavojskaRusija i Turska na rubu su oružanog sukoba u Siriji, upozorava Pentagon, dok je izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju govorio o novoj neizbježnoj eskalaciji, pozivajući na hitan prekid vatre u Idlibu, prenose agencije.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman rekao je novinarima da Sjedinjene Američke Države vjeruju da su Rusija i Turska "vrlo blizu" velikom sukobu u sirijskom gradu Idlibu, te da se nada da će dvije strane naći rješenje koje će im omogućiti da to izbjegnu.

Hoffman je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši dodatni pritisak na sirijske vlasti kako bi ih natjerala da zaustave napade na Idlib, ali je odbio govoriti o tome jesu li Sjedinjene Američke Države u kontaktu sa svim uključenim stranama.

U međuvremenu, Geir Pederson, specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju, upozorio je na neizbježnu eskalaciju u Idlibu, pozivajući Rusiju i Tursku da spriječe daljnju eskalaciju tenzija, uprkos atmosferi napetosti između dvije zemlje, o čemu govore turske izjave u vezi s neminovnom vojnom operacijom u toj zemlji, čemu se Rusija oštro protivi.

Erdoganova upozorenja

"Moja glavna briga sada su civili zaglavljeni u Idlibu i borbenim područjima u Siriji, koji osjećaju da nikoga nije briga za njihovu patnju. Trenutna ofanziva na sjeverozapadu Sirije približava se velikom brzinom gusto naseljenim područjima u Idlibu i Bab al-Hawau", rekao je UN-ov zvaničnik na brifingu pred Vijećem sigurnosti.

Pederson je pozvao različite aktere u Siriji da poštuju ljudska prava i međunarodne zakone čak i ako su meta njihovih napada terorističke grupe, rekavši da je tu zabrinutost prenio ruskim, turskim i iranskim zvaničnicima.

Ranije je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da istječe rok koji je dao sirijskom režimu, te da posljednji put upozorava režim da zaustavi napade u Idlibu i povuče se do granice dogovorene u Sočiju.

Kremlj je odgovorio na Erdoganove izjave da Moskva više nije zadovoljna provođenjem Sporazuma iz Sočija, u svjetlu, kako ih je nazvao, terorističkih napada protiv sirijske vojske i ruskih vojnih objekata u Siriji.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva nije iznijela nikakve nove uvjete u rusko-turskim pregovorima i da se od Ankare traži samo provođenje sporazuma iz Sočija.
Pogoršanje humanitarne situacije

Takve izjave iz Moskve dolaze u vrijeme kada su, kako to navodi dopisnik Al Jazeere, najmanje tri civila ubijena, a drugi ranjeni u ruskim zračnim napadima na stambene četvrti u Termaninu, na sjeveru pokrajine Idlib.

Brojni civili ranjeni su i u artiljerijskim napadima snaga sirijskog režima i ruskim zračnim napadima na mjesta Dana i Tal al-Karamah u blizini turske granice, u selima Jericho i Quminas u okolini Idliba i Ataribu na zapadnoj periferiji Halepa.

Mark Lowcock, zamjenik glavnog sekretara UN-a za humanitarna pitanja, upozorio je na pogoršanje humanitarne situacije na sjeverozapadu Sirije zbog kontinuiranih zračnih napada i granatiranja.

Na sjednici Vijeća sigurnosti rekao je da djeca i novorođenčad čine većinu žrtava vojnih operacija, a da su meta pojedinih zračnih napada bili kampovi za raseljene osobe.
Prekinuti napade na civilne ciljeve

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je 18. decembra 2015. rezoluciju broj 2254, koja zahtijeva od svih strana da odmah prekinu napade na civilne ciljeve te poziva članove Vijeća sigurnosti da podrže napore na postizanju prekida vatre. Također, od Ujedinjenih naroda traži se da okupe dvije strane kako bi počeli formalni pregovori i bili održani slobodni i pošteni izbori pod međunarodnim nadzorom s ciljem političke transformacije.

U septembru 2018. Turska i Rusija postigle su sporazum o uspostavljanju demilitarizirane zone u Idlibu, gdje su zabranjene neprijateljske aktivnosti.

Međutim, otad je više od 1.800 civila ubijeno u napadima sirijskog režima i ruskih snaga, čime su prekršeni sporazum i dogovor o primirju u Idlibu, koje je stupilo na snagu 12. januara nakon sastanka turskog i ruskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina u Istanbulu.

Uporedo s tim dogodio se val raseljavanja iz grada Darat Izza na zapadnoj periferiji Halepa nakon što su se sukobi približili gradu.

(klix.ba)

 

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina6Vlada u Ramallahu je saopćila da posredstvom međunarodnih medijatora Palestina pregovara s izraelskim vlastima.
izraelske vlasti su prošle sedmice zabranile izvoz palestinskih poljoprivrednih proizvoda preko Jordana.

Palestinska Vlada počela je pregovore za ukidanje zabrane izvoza palestinskih proizvoda koju je nametnuo Izrael.

U saopćenju iz Ramallaha se navodi da palestinska Vlada, posredstvom međunarodnih medijatora, pregovara s izraelskim vlastima kako bi se okončala zabrana izvoza palestinskih poljoprivrednih proizvoda.

Pregovore su inicirali palestinski ministri ekonomije Khaled al-Osaily i poljoprivrede Riyad al-Atari nakon razgovora s poljoprivrednim proizvođačima.

U saopćenju nije otkriveno više detalja o pregovorima, prenosi Anadolija.

Trump zakomplicirao odnose

Kako se navodi, izraelske vlasti su prošle sedmice zabranile izvoz palestinskih poljoprivrednih proizvoda preko Jordana.

Izraelska strana tvrdi da je zabrana uvedena kao odgovor na raniju odluku palestinske Vlade o zabrani uvoza teladi iz Izraela.

Odnosi između Izraela i Palestine su dodatno iskomplicirani nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump nedavno predstavio svoj izraelsko-palestinski plan.

Taj "Sporazum stoljeća", kako ga je Trump nazvao, palestinska strana, podržana od mnogih drugih zemalja, ocijenila je kao neprihvatljiv i naklonjen Izraleu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

policija2Najmanje 10 osoba je ubijeno u njemačkom gradu Hanau koji se nalazi 25 kilometara istočno od Frankfurta. Napadač je nedugo nakon napada pronađen mrtav u svom stanu.

Pravo krvoproliće se dogodilo tokom noći kada je muškarac otvorio vatru na dva nargila bara.

Prvo je pucano ispred bara "Midnight" gdje su odmah ubijene tri osobe, a jedna ranjena. Nakon toga napadač je pucao ispred "Arene" u naselju Kasselstadt gdje su četiri osobe ranjene, a pet ubijeno.

Još dvije osobe su tokom noći podlegle teškim povredama.

Prema pisanju Bilda, muškarac za kojeg se sumnja da je izvršio ovaj stravičan napad je pronađen mrtav u svom domu. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o državljaninu Njemačke u čijem automobilu su pronađeni pištolj i municija.

Za sada nema informacija u kakvom se stanju nalaze ostali povrijeđeni, a nisu poznati ni motivi napada.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija6Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u srijedu je kazao kako su pregovori sa Rusijom o sjeverozapadnoj sirijskoj regiji Idlib daleko od ispunjenja turskih zahtjeva, prenosi agencija Reuters, te dodaje kako je čelnik Turske upozorio kako je vojna operacija njegove države u Siriji „pitanje vremena“.

Čelnik Turske je pred parlamentarcima naveo kako će pokrenuti operaciju u sirijskoj regiji Idlib do kraja mjeseca ako zvanični Damask ne povuče svoje snage iza turskih vojnih pozicija.

„Operacija u Idlibu je neizbježna. Odbrojava se vrijeme do nje i šaljemo posljednja upozorenja“, poručio je Erdogan.

Govoreći pred parlamentarcima iz njegove vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), Erdogan je istakao kako je Turska odlučna napraviti Idlib „sigurnom zonom“ „bez obzira na cijenu“ iako se nastavljaju razgovori sa Rusijom koja podržava sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Reakcija Kremlja

Njegov istup dešava se u vrijeme ofanzive sirijskih trupa na posljednju veću enklavu pobunjenika u Idlibu. Blizu 900.000 osoba je bilo primorano u posljednja tri mjeseca napustiti svoje domove i skloništa.

Na riječi Erdogana odmah je reagirao zvanični Kremlj koji je saopćio kako bi turska vojna operacija protiv snaga sirijske Vlade u Idlibu bio „najgori mogući scenarij“.

Dodaju kako će Rusija i Turska nastaviti sa kontaktima o Idlibu kako bi se spriječilo dodatno jačanje tenzija.

 (Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sadrusijaRuski zvaničnik kaže kako je SAD od početka godine iz Iraka u Siriju poslao 13 konvoja oklopnih vozila i kamiona s raznim vrstama oružja.

Američka vojska vraća velike količine oružja iz Iraka u Siriju, koje se koristi protiv turskih snaga i civila, izjavio je Oleg Žuravljev, šef ruskog centra za pomirenje u Siriji.

Prema njegovim riječima, od početka godine Sjedinjene Američke Države su iz Iraka u Siriju poslale 13 konvoja s više od 80 oklopnih vozila i više od 300 kamiona s različitim vrstama oružja, municijom i drugim materijalima.

"Američko oružje se koristi u borbama protiv brojnih oružanih grupa sjeverno od Eufrata, ali i protiv turskih snaga na sjeveru Sirije i civila, rekao je Žuravljev, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju Tass.

Bijeg porodica s djecom

Ukazao je na pogoršanu humanitarnu situaciju u toj regiji i učestale raketne napade oružanih i pobunjeničkih grupa, zbog kojih su civili prinuđeni bježati iz svojih domova na teritorije pod kontrolom snaga sirijske vlade.

Istakao je kako je približno 23.000 Sirijaca, uglavnom porodica s djecom, pobjeglo iz svojih kuća samo od početka 2020. godne.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija3Komesarka Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet osudila je direktne napade na logore za raseljene te na medicinske i obrazovne ustanove na sjeverozapadu zemlje.

Humanitarna kriza na sjeverozapadu Sirije dosegla je užasavajuće razmjere u trenutku dok civile u bijegu napadaju snage predsjednika Bashara al-Assada, izjavila je u utorak komesarka Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet, pozivajući na uspostavu humanitarnih koridora.

U saopćenju, u kojem se izražava "užas zbog razmjera humanitarne krize", osudila je direktne napade na logore za raseljene ili blizu njih, kao i na medicinske i obrazovne ustanove, uključujući dvije bolnice u ponedjeljak.

'Još ljudi moglo bi stradati'

Gotovo 300 civila ubijeno je u napadima ove godine na sjeverozapadu Sirije, a 93 posto smrtnih slučajeva uzrokovali su napadi snaga sirijske vlade i saveznika Rusije, rekla je Bachelet.

Već je ranije navela da bi se takva djela mogla okarakterizirati kao ratni zločini, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

"Nijedno utočište sada nije sigurno. Dok se ofanziva vlade nastavlja, civili moraju bježati u sve manje džepove i bojim se da bi moglo stradati još ljudi", dodala je Bachelet.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

djecairak1Trenutni protesti su narodni pokret, u kojem se Irak neće vratiti onome što je bio prije njegovog pokretanja, tvrde posmatrači.

Snage sigurnosti ispaljivale su suzavac na okupljene demonstrante.

Šestog decembra prošle godine na mostu Al-Senak i Trgu Al-Khilani, nedaleko od Trga Tahrir, u centru Bagdada, Hassan je trčao zajedno s "nepoznatim" prijateljima iz ulice u ulicu, iz kvarta u kvart. Kroz grad se nije mogao kretati sam, jer je bio "gost na demonstracijama". Došao je iz grada Basre kako bi se pridružio protestima, a svojoj rodbini je rekao da s prijateljima putuje na turističko putovanje u sjeverni Irak.

Dok je bježao od vatre neidentificiranih napadača na trgu, Hassan nije znao da će taj dana biti upamćen kao "masakr na Al-Seneku", u kojem su "nepoznate naoružane osobe" koristile bojevu municiju, koju su nekoliko sati bez prestanka ispaljivali na demonstrante. U napadu su poginule 24 osobe, a deseci su ranjeni.

Riječi "pazi se" dopirale su sa svih strana u momentu sukoba sa "snagama sigurnosti", prema riječima Hassana, koji dodaje da je većina prisutnih na trgu bila bliska, iako se nisu međusobno poznavali. Hassan, student na Univerzitetu u Basri, opisuje svoj šator u kojem je danima protestirao s kolegama prije nego što su se vratili u svoj rodni grad.

"Opremljen je skromnim dekama i grijalicama, kao i osnovnim potrepštinama, poput limenki gaziranih pića, koje su postale naš odani pratitelj, jer uklanjaju posljedice suzavaca nakon jednog ispiranja lica", kazao je.
Tvoje smo kćeri, domovino!

Hassan, koji nije želio otkriti svoje prezime, kaže kako je stvari počeo razumijevati drugačije nakon oktobarskih demonstracija i da se promijenio njegov nekadašnji san o napuštanju Iraka i opciji migracije. Počeo je ozbiljno razmišljati o budućnosti u svojoj zemlji, nakon što je vidio zrake nade, jer se "revolucija nastavlja i nije završila", rekao je.

Bagdad i gradovi na jugu svjedočili su 13. februara masovnom izlasku žena na demonstracije, kako bi osudile pozive vođe Sadričkog pokreta Muqtada al-Sadra da se ne miješaju s muškarcima na mjestima okupljanja demonstranata, koje je iznio u "Dokumentu o reformskoj revoluciji", te kako bi potvrdile svoju ulogu i aktivno učešće na protestima.

Farah al-Qaisi, uposlenica hitne pomoći i jedna od učesnica na demonstracijama u glavnom gradu Bagdadu, kaže: "Nisam znala šta trebam činiti. Počela se širiti vijest o snajperistima, a broj žrtava se povećavao. Osjećala sam da mogu pružiti pomoć, s obzirom na moju profesiju, ali me zabrinutost porodice za moju sigurnost isprva sprečavao da učestvujem."

Situacija nije bila nimalo jednostavna za Farah i njene prijateljice, jer je to bio prvi put da se pokaže koliko je bitna uloga iračkih djevojaka i žena na terenu. Uposlenice hitne pomoći bile su vrh koplja koji je slomio strah kod demonstranata i uklonio sa puta višegodišnju zatvorenost i suzdržanost iz socijalnih i sigurnosnih razloga.

"Prvi put sam udahnula suzavac 29. oktobra, kada je stigla vijest da na mostu Al-Sanak ima ranjenih... Požurili smo prema povrijeđenima gdje god da su bili čim bismo začuli zvuk dimne bombe, koji je bio specifičan. Situacija je, naravno, bila ozbiljna. Imali smo opremu za liječenje površinskih rana i gušenje, poput uobičajenih stvari, kao što su zavoji, maske i fiziološka otopina", priča Farah.
Sudjelovali bez znanja porodica

"Još mi je pred očima lice tog demonstranata. Imao je manje od 14 godina i zadobio je jako gušenje izazvano suzavcem. Bio je uplašen i zbunjen, jer je na demonstracije izašao bez znanja svoje porodice", dodala je Farah.

Veliki broj studenata demonstranata aktivno je sudjelovao u protestnom pokretu bez znanja svojih porodica, imajući u vidu ozbiljnost situacije na protestnim skupovima, što je natjeralo mnoge roditelje da zabrane djeci učešće. Zabrane su ponekad nastajale i zbog različitih mišljenja između novih i starijih generacija te ugla gledanja na proteste i njihovu efikasnost.

Bagdad i gradovi na jugu svjedočili su 13. februara masovnom izlasku žena na demonstracije Anadolija.

Nasiriyah, južni Irak, jedan je gradova koji je svjedočio najkrvavijim danima protesta nakon Bagdada. Snage sigurnosti su tu koristile bojevu municiju protiv demonstranata, kako bi ih rastjerale sa ulica u okolini centralnog trga Al-Habobi. Početkom decembra su izbili krvavi incidenti, u kojima je poginulo više od 25 ljudi, a ranjeno 400, prema vladinim izvorima.

Bloger Hussein al-Ghurabi iz Nasiriyaha, oženjen i zaposlen kao advokat, boravio je u šatorskom kampu na trgu Al-Haboubi i učestvovao u protestnom pokretu još od njegovog početka u gradu.

Hussein je jedan od stotina mladih koji su igrali važnu ulogu u upoznavanju javnosti s dešavanjima i širenju informacija kroz objavljivanje fotografija i videosnimaka preko društvenih medij, te poticanju ljudi da izađu na trgove gdje su se okupljali demonstranti.

Tri mjeseca pripremala hranu za demonstrante

"Iznenadile su me priče o altruizmu i svijesti prisutnoj kod većine demonstranata i demonstrantkinja. Većinu toga sam dokumentirao kroz fotografije i videosnimke, koje sam objavljivao na svojoj stranici na Facebooku. Jedna od njih je i priča o ženi koja je neumorno pripremala hranu i hljeb za demonstrante tri mjeseca bez prekida. To je jedna od najdivnijih priča o požrtvovanju."

Hussein smatra da je najvažnije obilježje iračkih protesta bilo to da je "duh patriotizma nadvladao pitanje vjerskih podjela u narodnim masama". Dokaz toga je i činjenica da su "troškove šatorskih kampova i osnovnih potrepština za demonstrante, poput hrane ili opreme potrebne za boravak u kampovima, snosile porodice i donatori koji pripadaju određenim vjerskim strujama. To je fenomen sličnom onome koji se događa tokom posjete hodočasnika Kerbeli, kako bi obilježili vjerski skup Erbein, koji prati velikodušnost u darovanju".

Iako se protestni pokret u svim centralnim i južnim pokrajinama još uvijek nije završio i unatoč nepostojanju jedinstvenog vodstva koje okuplja narodni pokret pod svojom zastavom sve do danas, većina posmatrača slaže se s tima da su trenutni protesti narodni pokret u kojem se Irak neće vratiti onome što je bio prije njegovog pokretanja.

 Farah Salem (Al Jazeera)

ponedjeljak, 17 Februar 2020 00:00

Italija uvodi obavezno klimatsko obrazovanje

Ocijeni...
(0 glasova)

italija1Državne škole u Italiji uskoro će trebati nuditi jedan sat nastave klimatskog obrazovanja sedmično.

Ovaj potez, koji će stupiti na snagu u septembru, Italiju čini prvom zemljom u svijetu koja je uvela obavezno obrazovanje o klimi u državne škole. "I drugi školski predmeti morat će se predavati iz perspektive održivosti", istaknuli su iz italijanskog ministarstva obrazovanja.

Italijanski ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti izjavio je ovom prilikom da želi da talijanski obrazovni sistem postavi "životnu sredinu i društvo u središte svega o čemu učimo u školi", prenosi H-alter.

(6yka.com)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija5Sirijski državni mediji javili su da su vladine snage zauzele većinu pobunjeničke pokrajine Halep u drugom ofanzivnom napadu Rusije.

Ruski ratni avioni izvršili su u nedjelju snažne zračne napade, bombardirajući gradove uključujući Anadan, koje su kasnije zauzele sirijske vladine snage potpomognute iranskim snagama, javili su aktivisti, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.

Trupe sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, potpomognute ruskim zračnim napadima, nastavljaju napade na regiju Idlib i dijelove susjednih pokrajina Halep i Latakia od decembra.

Sastanak turskih i ruskih dužnosnika

Ofanziva je prekinula saradnju između Turske i Rusije, koje podržavaju suprotstavljene strane u sukobu, ali sarađuju u onome što kažu da je političko rješenje gotovo devetogodišnjeg rata.

Turska, koja podržava nekoliko sirijskih pobunjeničkih skupina na sjeverozapadu Sirije, bila je ogorčena od kako su sirijski napadi u provinciji Idlib u dvije sedmice ubili 13 turskih vojnika.

Rusiju je pozvao da zaustavi napade, upozoravajući da će upotrijebiti vojnu snagu ukoliko se sirijska vojska ne povuče do kraja mjeseca.

Pobunjenici koje podržava Turska u međuvremenu su pokrenuli operaciju u Idlibu za ponovno vraćanje područja izgubljenih od Assadovih snaga.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je u nedjelju da je ruskom kolegi rekao da napadi u Idlibu moraju odmah prestati i da treba postići trajno primirje.

U razgovoru s novinarima tokom brifinga na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, Cavusoglu je rekao da će turski i ruski dužnosnici razgovarati o tom pitanju u ponedjeljak u Moskvi.

Ofanziva je pokrenula najveći val raseljavanja u razornom ratu Sirije, s obzirom da je više od 800.000 ljudi od decembra bježalo prema turskoj granici, objavili su Ujedinjeni narodi.

UN upozorio na 'humanitarnu katastrofu'

Radnici koji pružaju pomoć upozorili su da je humanitarna situacija na pretrpanom pograničnom području postala teška.

Oko milion raseljenih ljudi živi blizu granice, u pretrpanim kampovima.

UN je upozorio na predstojeću "humanitarnu katastrofu".

Turska, koja je već primila 3,6 miliona sirijskih izbjeglica, kaže da više ne može podnositi taj teret.

 

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

pakistanNakon nemira i nestabilnosti izazvanih razmještanjem sovjetske armije u Afganistanu 1979. godine, blizu sedam miliona ljudi je moralo napustiti svoja ognjišta, a susjedni Pakistan je već 40 godina utočište mnogim afganistanskim izbjeglicama.

Prema nekim podacima, afganistanske izbjeglice danas čine oko jedan posto ukupnog pakistanskog stanovništva, a mnogi su već odavno odustali od povratka u domovinu i ostali živjeti u Pakistanu, prenosi Anadolija.

Najnoviji zvanični podaci pakistanih vlasti pokazuju da u toj zemlji trenutno živi oko 2,8 miliona Afganistanaca, dok Visoki komeserijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) tvrdi da ih je oko 1,4 miliona.

Značajan broj neregistriranih

Poslije Turske, Pakistan je zemlja u svijetu s najvećim brojem izbjeglica, iako većina Afganistanaca u Pakistanu nema pravni status.

Prema podacima Komisije za probleme nerazvijenih regija pri Senatu Pakistana, samo 850.000 Afganistanaca u toj zemlji posjeduje ličnu dokumentaciju ili neki drugi zvanični dokument o porijeklu.

Oko 500.000 Afganistanaca nije uopće registrirano ni u jedan službeni dokument, osim što se vode kao izbjeglice.

Marjoleine Zieck, profesorica međunarodnog izbjegličkog prava, u tekstu koji je napisala za Međunarodni časopis o pravu izbjeglica, navela je da samo 25 posto Afganistanaca ima status izbjeglica u Pakistanu.

S druge strane, Afganistanci koji nemaju izbjeglički status lišeni su mnogih prava.

Prema pakistanskom zakonu, koji je donesen 1997. godine, samo osobama koje dolaze iz drugih zemalja a koje imaju status izbjeglice dozvoljeno je da rade i otvore bankovni račun u Pakistanu.

Nekoliko stotina kampova

Značajan broj Afganistanaca koji borave u toj zemlji su neregistrirani te pokušavaju preživjeti snalazeći na razne načine, a većina živi od nadničkih poslova.

Značajan broj stanovnika Afganistana izbjegao je u Pakistan odmah nakon agresije bivšeg SSSR-a 1979. godine, tako da je u narednih deset godina u susjednu zemlju izbjeglo oko 3,3 miliona Afganistanaca, ali su se neki već narednih godina vratili u domovinu, posebno u pogranična područja.

Ipak, većina onih koji su ostali u Pakistanu odlučili su nastaviti živjeti u toj zemlji zbog terorizma i stalnih unutrašnjih nemira u njihovoj domovini.

Prema izvještaju UNHCR-a iz decembra 2019. godine, između 2002. i 2019. godine u domovinu se vratilo oko 4,3 miliona, a tokom 2019. godine više od 6.000 Afganistanaca.

Prema nekim podacima, u Pakistanu je do 1988. godine otvoreno oko 340 izbjegličkih kampova.

Uskraćena mnogobrojna prava

Afganistanske izbjeglice danas su smještene u ukupno 54 kampa na različitim lokacijama izvan gradova, a većina kampova se nalazi u blizini Peshawara.

Prema podacima UNHCR-a, polovina Afganistanaca, kojima su uskraćena prava poput zdravstva i obrazovanja, mlađi su od 18 godina.

Afganistanski komeserijat za izbjeglice tvrdi da je 74 posto od oko 2,8 miliona Afganistanaca, za koje se procjenjuje da su u zemlji, rođeno u Pakistanu.

Imran Khan, premijer Pakistana, koji je došao na vlast u augustu 2018. godine, u obraćanju iste godine je izjavio da djeci afganistanskih i bangladeških izbjeglica rođenoj u toj zemlji treba dati državljanstvo.

Istakao je da su djeci rođenoj u Pakistanu uskraćena mnoga prava, posebno na obrazovanje i zdravstvo, zbog čega su ga neki krugovi optužili za podršku afganistanskim izbjeglicama.

Neki građani Pakistana su pozdravili ovaj prijedlog, dok se neki zalažu da ne samo djeca, već i sve izbjeglice, trebaju dobiti državljanstvo te zemlje.

Pravo na dvojno državljanstvo

Komisija za probleme nerazvijenih regija pri Senatu Pakistana prošlog mjeseca je saopćila da bi izbjeglice u toj zemlji trebale imati pravo na dvojno državljanstvo.

Dok traju rasprave o položaju i pravima izbjeglica u Pakistanu, UNHCR ulaže ogromne napore i provodi razne projekte kako bi se poboljšao kvalitet života te nivo obrazovanja Afganistanaca koji žive u Pakistanu.

U Islamabadu će u ponedjeljak biti održana konferencija o položaju afganistanskih izbjeglica u Pakistanu, kojoj će prisustvovati i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres te predstavnici iz oko 20 zemalja.

(Agencije)

Stranica 1 od 86

S5 Box