Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1669)

nedjelja, 19 Avgust 2018 00:00

Dvije milijarde ljudi živi u siromaštvu

Ocijeni...
(1 glasova)

siromastvoNajmanje dvije milijarde ljudi živi s prihodom od prosječno 3,2 dolara dnevno, objavljeno je u povodu Svjetskog dana humanitarne pomoći.
više od 201 milion ljudi u 134 zemlje svijeta nalazi se u stanju potrebeAl Jazeera

Najmanje dvije milijarde ljudi u svijetu živi u siromaštvu, javlja Anadolija u povodu Svjetskog dana humanitarne pomoći.

Stanje ljudi kojima je pomoć potrebna ponovo je u žiži svjetske javnosti. Objavljen je i podatak da 753 miliona ljudi živi u teškom siromaštvu.

Prema objavljenim podacima, zbog sukoba i prirodnih nepogoda koje su prošle godine zabilježene u svijetu, više od 200 miliona ljudi ima potrebu za međunarodnom humanitarnom pomoći.

Sukobi u Siriji, Jemenu i Južnom Sudanu doveli su do toga da su milioni ljudi morali napustiti svoja ognjišta.

Prema podacima Organizacije za razvojne inicijative, više od 201 milion ljudi u 134 zemlje svijeta nalazi se u stanju potrebe.
Najviše humanitarne pomoći poslano u Siriju i Jemen

Prošlogodišnje krize nastavljene su i ove godine u 21 zemlji. Stanovništvo tih zemalja iz godine u godinu susreće se sa različitim problemima.

Oko dvije milijarde ljudi živi sa prihodnom u prosjeku od 3,2 dolara dnevno. Sa prihodnom od 1,9 dolara žive 753 miliona ljudi u svijetu.

Najviše humanitarne pomoći u prošloj godini poslano je u Siriju, a zatim u Jemen.

Generalna skupština UN-a je 2008. godine usvojila 19. august kao Svjetski dan humanitarne pomoći.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozar3Pilot Zsolt Timar-Geng snimio je iz aviona razmjere požara koji je pogodio British Columbiju. 

Na snimku se vidi ogromni oblak od vatre iznad mjesta Burns Lake.

Zbog požara koji se proširio sjeverno i zapadno oko Vancouvera, pokrajina je prekrivena dimom.

CBC izvještava kako su izdata upozorenja zbog lošeg kvaliteta zraka za British Columbiju,

Timar-Geng je rekao kako se na snimku vide dim i oblaci od požara u Burns Lakeu, na sjeveru British Columbije.

 

(Agencije)

nedjelja, 19 Avgust 2018 00:00

Dva miliona hodočasnika na hadžu

Ocijeni...
(1 glasova)

kaba1Oko dva milijuna muslimana iz cijeloga svijeta očekuje se tijekom idućeg tjedna na hodočašću u najsvetije mjesto islama Meku i u obližnje gradove, a počinje u nedjelju, prenosi Hina.

Hadž, jedan od pet stupova islama, obvezan je za sve vjernike muslimanske vjere bar jedanput u životu, ako posjeduju dovoljno novca za podmirenje troškova putovanja i dobrog su zdravlja te su fizički spremni za posjet rodnome mjestu proroka Muhameda.

Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća, što podrazumijeva i da nije zadužen te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan.
Običaji hadža

Uz navedene uvjete, žena hodočašće mora obaviti sa mahremom, svojim mužem ili muškarcem koji se njome ne može oženiti, poput brata, sina... Ako ne može obaviti hadž s mahremom na hadž kreće u skupini žena.

Za hodočasnike je Kaba najsvetiji dio svetišta.

Vjernici kruže oko Kabe kako bi obavili obred poznat kao Tawaf prije nego što krenu prema dolini Mini i započnu uspon na goru Arafat, istočno od Meke, što je vrhunac hadža.

Muškarci odijevaju ihrame ili nešivenu bijelu odjeću, a žene običnu široku odjeću koju nose u svakodnevnom životu. Žene ne smiju nositi nakit, niti se smiju našminkati.
Obredi počinju u nedjelju, traju do petka

Gotovo 1,7 milijuna hodočasnika već je stiglo s četiriju strana svijeta, pokazuju službeni podaci objavljeni u četvrtak. Kako bi im se olakšalo sudjelovanje u tom događaju golemih razmjera, hodočasnici na svojim mobitelima imaju sve veći broj aplikacija na svjetskim jezicima.

Obredi počinju u nedjelju i traju do petka, a očekuju se temperature veće od 40 Celzijevih stupnjeva.

Tijekom hadža, koji je velik logistički izazov, od 1987. dogodilo se nekoliko tragedija u kojima su stotine ljudi poginule u stampedima i u sukobima saudijske policije i iranskih hodočasnika koji su provjedovali protiv Sjedinjenih Država i Izraela.

U studiji koju je objavio američki istraživački institut Pew Center procjenjuje se da će broj muslimana u svijetu s 1,8 milijarda u 2015. narasti na tri milijarde do 2060., što je povećanje od 70 posto.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

gaza11Izraelski vojnici su pucali na okupljene Palestince tokom mirnih prosvjeda u Pojasu Gaze i tom prilikom usmrtili dvije osobe, a ranili njih 270, javlja Anadolija.

Ashraf al-Qudra, glasnogovornik Ministarstva zdravstva Palestine, potvrdio je da su izraelski vojnici otvorili vatru u istočnom dijelu izbjegličkog kampa El-Barajneh u Pojasu Gaze i usmrtili 30-godišnjeg Karima Abua Fatayera, dok su na istoku Rafaha ubili Sa'dija Akrama Muammara (26).

Glasnogovornik je dodao da je prilikom intervencije izraelskih vojnika na istočnoj granici Gaze bojevom municijom ranjeno 270 Palestinaca, dok je veliki broj njih bio pod utjecajem suzavca.
Od marta ubijeno 160 Palestinaca

Palestinci od 30. ožujka na granici Izraela i Pojasa Gaze organiziraju "Veliki marš za povratak".

Od tada je ubijeno više od 160 Palestinaca, a ranjeno njih više od 18.000.

Izraelski vojnici koriste bojevu municiju protiv civilnog stanovništva, koje zahtijeva povratak na teritorij s kojeg je protjerano i ukidanje opsade Gaze uvedene 2006. godine, navodi Anadolija.

 

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zlocin2U sklopu Takmičarskog programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala (SFF) prikazan je srbijanski film Teret reditelja Ognjena Glavonića, o vozaču Vladi koji tokom NATO-ovog bombardovanja Srbije 1999. godine u hladnjači prevozi nepoznati teret, za koji naposljetku saznaje da su tijela albanskih civila, ubijenih i zakopanih od strane srpske policije, vojnih i paravojnih snaga.

Riječ je o filmu koji se bavi stravičnim zločinom o kojem se u Srbiji ne smije govoriti već 20 godina, a koji krajnje hrabro, direktno, iskreno i emotivno prikazuje kako se pojedinac na Balkanu suočava sa teretom ostavštine jedne zločinačke politike i mentalitetom njenog prihvatanja.

Nakon što je 2009. godine igrom slučaja naišao na zastarjeli tekst o masovnoj grobnici u Batajnici, mladi reditelj iz Pančeva Ognjen Glavonić je počeo istraživanje. Uskoro je saznao da je riječ o jednom od najstravičnijih zločina iz ratova na području bivše Jugoslavije vođenih '90-ih godina, a koji je kao i većina drugih nastao u političkoj fabrici Slobodana Miloševića.
Sedam odbijanja

Naime, vlast na čelu sa Miloševićem je tokom bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije od strane NATO-a, osmislila cijeli plan prikrivanja tragova zločina počinjenih na Kosovu. Taj zločinački projekt, u koji je bila uključena cjelokupna izvršna vlast u Srbiji, od političkog vrha do lokalne policije, podrazumijevao je prebacivanja leševa ubijenih Albanaca koji su s područja Kosova u hladnjačama prevoženi u Beograd gdje su zatim u više navrata pokopavana u masovnim grobnicama i to na području baze posebnih jedinica policije u Batajnici.

Ono što je privuklo Glavonića da se upusti u istraživanje ovoga zločina jeste navođenje ličnih stvari žrtava, nakon čega saznaje da je riječ o više od 700 civila, od čega 75 djece. On odlučuje "progovoriti" o ovome zločinu o kojem se u Srbiji glasno šuti, uprkos pronađenim masovnim grobnicama s tijelima ubijenih Albanaca, 110 identifikovanih pripadnika policije koji su učestvovali u ovome zločinačkom projektu te svakako i svjedočenjima vozača kamiona koji su prevozili leševe.

O nepoželjnosti teme ovoga filma svjedoči i podatak da je scenarij sedam puta odbijan na konkursu Filmskog centra Srbije te da je određeni iznos dobio tek na kraju pretprodukcije.

"Za nas je jako značajno što je na kraju Filmski centar podržao ovaj film. Ne samo zbog novca koji nam je nedostajao, već simbolički mislim da je užasno bitno da je na kraju ova tema prihvaćena i prepoznata u Srbiji. Kada ljudi budu pogledali film u Srbiji shvatiće da apsolutno nije antisrpski, kako se pokušavalo predstaviti, ali ga moraju prije svega pogledati prije osuđivanja, jer je on prerastao u nešto mnogo više od same teme kojom se bavi", rekla je producentica Dragana Jovović.

Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo Srbije (FHP) je dodao da i nakon premijere filma u Cannesu i velike pažnje koje je privukao u regionalnoj javnosti, određeni mediji u Srbiji i dalje pišu o "navodnim" masovnim grobnicama, što svakako svjedoči o konstantnom odbijanju suočavanja sa prošlošću u Srbiji i strahu koji se poput sjene nadvio nad pojedincem.
Od Dubine dva do Tereta

Tokom istraživanja za igrani film Teret, Glavonić prikupljeni materijal odlučuje da uobliči u dugometražni dokumentarni film Dubina dva.

"Sve je krenulo sa Teretom prije sedam godina i pošto je produkcija trajala dosta dugo, a istraživanje se odvijalo bez prestanka, ubrzo sam skupio dosta materijala koji nisam mogao iskoristiti u priči o Vladi i nastala je Dubina dva. To je dokumentarac koji se bavi samom organizacijom ovoga zločina i još više organizacijom njegovog prikrivanja", rekao je Glavonić.

Dubina dva je, dakle, eksperimentalni dokumentarac premijerno prikazan na 66. Berlinaleu, koji počinje pronalaskom hladnjače na dnu Đerdapa, s tijelima ubijenih Albanaca. Kombinujući, zatim, stvarna svjedočanstava porodica žrtava, svjedoka, ali i učesnika u zločinu sa suđenja pred Haškim tribunalom, sa snimcima lokacija gdje su se zločini desili – od Suve Reke do Batajnice, kao svojevrsnim mapiranjem prostora zločina te fikcionalnim prizorima vožnje hladnjače, Glavonić kreira jedno meditativno i hipnotizirajuće ostvarenje koje nalikuje košmaru iz kojeg se nemoguće probuditi.

Stvarajući efekat začudnosti odsustvom prikaza lica svjedoka svedenih samo na glas, koji uz pomoć fluidne kretnje kamere putuje od jednog mjesta zločina na drugo, reditelj gledatelja budi iz pasivnog stanja koje donosi uobičajeno intervjuisanje protagonista, te tako djeluje na njegovu maštu i osjećanja.

Na koncu, Dubina dva je film koji dodaje sliku glasu prepuštenom zaboravu i uz pomoć rediteljevog poigravanja sa neograničenim kreativnim prostorom koji nudi dokumentarna forma, gradi i predstavlja jedan zločinački projekt od temelja (pojedinaca) do vrha (predsjednika Slobodana Miloševića), čije je postojanje u stvarnosti prebrisano akcijom tajanstvenog naziva Dubina dva i to po uputama predsjednika lično: "Nema leša – nema zločina".
Sa leševima kroz apokaliptičnu Srbiju

Film Teret apočinje preuzimanjem kamiona vozača Vlade (Leon Lučev) koji tako, njegov nepoznati i odlučno zaključani teret, a sa njim i svu odgovornost koju on sa sobom nosi, preuzima na svoja pleća.

Bez ikakve ideje o tome šta zapravo prevozi, Vlada izlazi na cestu i započinje svoj uobičajeni dan vozača, nastojeći što prije završiti posao, isporučiti "teret" i vratiti se kući sinu i teško bolesnoj supruzi. Ipak, već na početku vožnje, Vlada nailazi na zastoj na cesti, zbog čega biva primoran pronaći alternativni put do Beograda, što za nekoga ko je iz Pančeva i nije tako jednostavan zadatak.

Uskoro mu se na njegovom životnom putovanju pridružuje umiljati tinejdžer Paja (Pavle Čemerikić), koji očigledno pokušava pobjeći od rata na Kosovu, iako ga u Beogradu očekuju nove eksplozije s potpisom NATO-a. Upravo njihov odnos ispočetka ispunjen nepovjerenjem, nelagodom i nerazumijevanjem, a koji se postepeno pretvara u iskreno prijateljstvo, definiše Teret kao generacijski film o "teretu" koji su stariji ostavili mladima.

Taj krug teretnog života na prostorima bivše Jugoslavije, obilježen iskopavanjem jama i zakopavanjem leševa, u ostvarenju Teret počinje simbolima o Narodnooslobodilačkoj borbi, kao što je upaljač s posvetom bitki na Sutjesci, koji Vlada čuva kao poklon od oca veterana, a završava "poklonom" koji će on ostaviti svome sinu. Da li će to biti hladnjača sa leševima, napunjena od strane iste fašističke ruke protiv koje se njegov otac borio ili pak prihvatanje lične odgovornosti za zločine koje je počinila država u kojoj danas živi?

Tokom Vladinog i Pajinog putovanja Srbijom sa leševima u kamionu, oni se zaustavljaju na mjestima koja, s jedne strane, prikazuju svojevrsnu apokalipsu društva u sumraku vladavine Slobodana Miloševića, kao što su puste ceste i napuštene ruševine te lokalne kafane s pjesmama Svetlane Ražnatović Cece, a s druge, apsolutno odricanje od sjećanja na antifašističku borbu i brisanje značenja natpisa "Kad zatreba, ponovi me" koji stoji na zapuštenom spomeniku bitki za Popinu (teška bitka Nijemaca i partizana 1941. godine).

Atmosferu kraja svijeta, Glavonić gradi uz pomoć oskudne palete boja, stvarajući sivkasto i maglovito ozračje u čijoj maglovitosti njegovi likovi lutaju, ali i priklanjanja žanru filma ceste koji se po pravilu povezuje sa postapokaliptičnim ostvarenjima u kojem se traga za hranom i bježi od "živih mrtvaca".
'Neću odustati'

Vlada na kraju filma donese odluku s kojom će zasigurno ugroziti vlastiti, ali i živote svoje porodice, ali koja sa suncem novog dana donosi nadu u čovječnost na balkanskim prostorima, do guše zatrpanu jamama, leševima i teretima ratne prošlosti.

"Meni sve ovo postaje mučno, baš mučno. Posljednjih deset godina sam igrao u većini filmova koji su pokušavali otvoriti istinu na ovim područjima i povraća mi se nakon tih deset godina, jer situacija je sve gora i gora. Bitno je ovo što radimo, jer je jedino moguće i ispravno raditi ovako. A šta će biti sa nama, hoće li nas pobiti ili ćemo ovo sve preživjeti, nemam pojma. Često se pitam za koga sve ovo radimo, jer nema promjena. Za sad vidim samo sve goru situaciju, sve fašistoidniju i sve radikalniju. Ali barem ja neću odustati. J... ću im majku do kraja", rekao je glumac Leon Lučev nakon regionalne premijere filma za novinare.

Po njemu, Teret "nije niti antisrpski, niti antihrvatski, niti antibošnjački, već da je jednostavno anti jer se bavi istinom i odgovornošću koje na ovim prostorima ne odgovaraju nikome".

Lučev je za ulogu Vlade u filmu Teret nagrađen Srcem Sarajeva za najboljeg glumca na 24. Sarajevo Film Festivalu.

 

Emir Skenderagić (Al Jazeera)

subota, 18 Avgust 2018 00:00

Kina podržala Tursku u sporu sa SAD-om

Ocijeni...
(0 glasova)

kina3Kina je pružila moralnu podršku Turskoj povodom problema s kojima se suočava Ankara zbog krize nacionalne valute i sankcija SAD-a, vjerujući da će ta država prevazići "privremene" ekonomske poteškoće, prenosi Reuters.

Konstatirajući kako je to prvi komentar Pekinga na ovu temu, navodi se i kako je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova u kratkom priopćenju navelo kako je registriralo "novi pravac" turske ekonomije i njenih vanjskih odnosa.

"Turska je važna država, s tržištem u usponu, koja, ostajući stabilna i razvijajući se, doprinosi regionalnom miru i stabilnosti", dodalo je Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu.
Tijesne veze Pekinga i Ankare

"Kina vjeruje da je Turska sposobna prevazići privremene ekonomske poteškoće i nada se da relevantne strane mogu ublažiti međusobne razlike kroz dijalog", poručilo je ovo ministarstvo, aludirajući na aktualne tenzije između Turske i SAD-a.

Državna novinska agencija Xinhua izvijestila je prošlog mjeseca da je turski ogranak kineske državne Industrijske i komercijalne banke potpisao s Turskom sporazum o financiranju vrijedan 3,8 milijardi dolara, ali nije objavila nikakve detalje.

Kina i Turska su razvile tješnje veze nakon što su prevazišle spor oko tretmana Ujgura, muslimanske manjine u zapadnom kineskim krajevima, podsjeća britanska agencija.


(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

britanija1Muslimanske grupe u Velikoj Britaniji su osudile napade praćkama na dvije džamije u gradu Birminghamu, kada je razbijeno nekoliko prozora tokom večernje molitve.

Džamija Masjid Qamarul Islam i obližnja džamija Al-Hijrah su u srijedu pogođene velikim kugličnim ležajevima ispaljenih teškim praćkama.

Naoružani policajci su "iz predostrožnosti raspoređeni", objavila je na Twitteru lokalna policija.

U četvrtak je policija saopćila da je pokrenula istragu o napadima, koji se vode kao zločini iz mržnje, dodavši da su dodatni policajci raspoređeni u tom području.

"Iako ne znamo u potpunosti motive, ovi ležajevi su veličine klikera i potencijalno mogu ubiti", navela je organizacija Bahu Trust, kojoj je sjedište u Birminghamu i koja upravlja nekolicinom britanskih džamija.

Organizacija za nadzor zločina iz mržnje Tell MAMA UK saopćila je da "snažno osuđuje napade praćkama" na džamije.
Porast incidenata

Do napada je došlo nakon što je 29-godišnji muškarac iz Birminghama uhapšen na osnovu sumnji za terorizam nakon što se automobilom zabio u sigurnosnu barijeru britanskog Parlamenta u Londonu u utorak.

Naveed Sadiq, koji se moli u džamiji Al-Hijrah, kazao je kanalu Sky News da smatra da su napadi vjerovatno "povezani" s onim što se desilo u Londonu.

Prošlog mjeseca je Tell MAMA saopćila da postoji uzorak porasta islamofobičnih incidenata nakon napada u Britaniji i u inostranstvu.

Grupa je saopćila da je došlo do porasta od 700 posto u antimuslimanskim incidentima u javnosti u sedmicama nakon napada u Manchester Areni u maju 2017, kada je 22 ljudi poginulo i stotine su ranjene nakon nastupa američke pjevačice Ariane Grande.

 

(Al Jazeera i agencije)

 

Ocijeni...
(1 glasova)

katar5Katar je u srijedu najavio 15 milijardi dolara direktnih investicija u Tursku, javlja Anadolija.

Takvu je najavu, tokom razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Ankari, dao katarski emir, Tamim bin Hamad al-Thani.

Po njegovim riječima, Katar će vrlo brzo realizirati "investicijski paket" za Tursku u vrijednosti 15 milijardi dolara.

Tokom susreta dvojica dužnosnika su razgovarala o bilateralnim odnosima i regionalnim temama te je izražena posvećenost daljnjem razvoju odnosa Turske i Katara na svim poljima.

Informaciju je, putem Twittera, potvrdio i glasnogovornik predsjednika Turske Ibrahim Kalin, napisavši da je riječ o direktnim investicijama.

"Odnosi između Turske i Katara zasnovani su na čvrstim osnovama istinskog prijateljstva i solidarnosti", dodao je Kalin.
'Katar uz tursku braću'

Prethodno je ambasada Katara u Ankari, uoči posjete Al-Thanija, izrazila podršku Turskoj u vezi sa svim mjerama koje poduzima ili će poduzeti sa ciljem jačanja nacionalne valute, prenosi Anadolija.

"Katar je, kao i 2016. godine, kada je Turska bila na meti pokušaja državnog udara, ostao i ostaje uz svoju tursku braću. Uvijek ćemo biti prvi koji će priteći u pomoć turskom narodu", poručeno je u saopćenju katarske ambasade.

Kako Reuters napominje, ova posjeta dolazi u vrijeme kada Turska valuta gubi na vrijednosti, uslijed pogoršanja odnosa te zemlje sa SAD-om.

Turska i Katar tradicionalno njeguju dobre bilateralne odnose, a Ankara podržava Dohu u sukobu koji ima sa Saudijskom Arabijom i drugim arapskim zemljama, prenosi Tanjug.
Udvostručene tarife za američke proizvode

Britanska agencija je ranije izvijestila da je Turska udvostručila tarife na pojedine američke proizvode, poput putničkih automobila, alkohola i cigareta, kao odgovor na američke napade na tursku ekonomiju.

Uredbu o povećanju tarifa potpisao je turski predsjednik, a one podrazumijevaju da će se tarife duplirati tako da će za putnička vozila biti 120 posto, za alkoholna pića 140 posto i listove duhana na 60 posto, a uvećanje se odnosi i na druge proizvode, poput kozmetičkih proizvoda, riže i uglja, prenosi Reuters.

Kako je navedeno, pogoršanje odnosa sa SAD uzrokovalo je rekordan pad turske lire, koja je izgubila više od 40 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar ove godine.

Taj potez uslijedio je usred tenzija između dvije članice NATO saveza, a zbog svećenika Andrewua Burnsona koji je uhapšen u Ankari zbog navodnih veza s terorističkim grupama, ali i drugih diplomatskih problema.      

Prošlog petka američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je odobrio više tarife na uvoz aluminija i čelika iz Turske.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

erdogan2Turska se proteklih dana našla usred finanijske krize zbog pada vrijednosti njene valute tokom pogoršanja odnosa sa njenim NATO saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama.

Donosimo šest stvari koje je potrebno znati:
Šta se dešava sa turskom lirom?

Turska lira je ove godine izgubila više od 45 posto svoje vrijednosti.

Valuta je u ponedjeljak ujutro na azijsko-pacifičkim berzama dosegla najnižu vrijednost novijeg doba, kada je 7,24 lire imalo vrijednost jednog američkog dolara.

Lira se malo oporavila u utorak, a pomogle su joj nove mjere o likvidnosti centralne banke te vijest o planiranom konferencijskom pozivu kojim će ministar finansijja pokušati povratiti povjerenje investitora.
Šta stoji iza ovih dešavanja?

Ovaj brzi pad je uslijedio nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da će za odmazdu Turskoj udvostručiti carine na čelik i aluminij.

Washington pritišće Ankaru da oslobodi evangelističkog pastora Andrewa Brunsona, koji je pritvoren na osnovu optužbi za terorizam.

Ranije ove sedmice je Erdogan naredio zamrzavanje imovine dvojice američkih zvaničnika kao odmazdu za sankcije nametnute turskim ministrima pravde i unutrašnjih poslova zbog pritvaranja američkog svećenika.

Ali analitičari kažu da se finansijska kriza odavno sprema i da odražava tursko odbijanje da podigne kamatne stope kako bi zaustavila dvoznamenkastu inflaciju i ohladila pregrijanu ekonomiju. Sporovi sa SAD-om su doprinijeli padu lire.

Aly-Khan Satchu, finansijski analitičar i izvršni direktor Rich Managementa, finansijske i političke savjetodavne kompanije, kazao je da je do ekonomske krize došlo u trenutku kada je "američki dolar pretvoren u oružje – ili namjerno ili planski".

"Ovo što vidimo je smanjenje količine dolara koji se ubacuju u sistem i kraj kvantitativnog ublažavanja", rekao je on za Al Jazeeru u razgovoru iz kenijske prijestolnice, Nairobija.

"Kad su globalna tržišta bila preplavljena jeftinim i besplatnim dolarima, svi su se užasno uzbudili, pogotovo širom rastućih i graničnih tržišta, i sada smo ovdje vidjeli žestok zaokret ", dodao je Satchu.
Šta ovo znači za ljude u Turskoj?

Prema ekonomskim stručnjacima, kratkotrajno, pad lire će povećati inflaciju, što će pogoditi siromašni dio turske populacije.

Cijene namirnica rastu.

Financial Times je 27. jula objavio: "Federacija turskih pekara je u četvrtak objavila 15-postotno povećanje cijena kruha. A cijena iPhonea je povećana za četvrtinu".

Kompanije su također zabrinute zbog većih cijena uvoza.

U junu je Charles Robertson, glavni globalni ekonomist Renaissance Capitala, kazao da će ekonomski rast biti spor, "u najboljem slučaju, dva do tri posto ove godine. A stanovništvo raste [po stopi] jedan do dva [posto], tako da po glavi stanovnika, to i nije zapravo neki veliki dobitak".

"Ovo su sada teška vremena za Tursku", rekao je on u Al Jazeerinoj emisiji Counting the Cost.
Koji koraci su poduzeti?

U nastojanju da se izbjegne kriza, turska vlada je poduzela neke mjere proteklih dana.

U ponedjeljak je centralna banka podigla likvidnost svog bankarskog sektora.

Ministarstvo industrije je najavilo aktivaciju od 1,2 milijarde dolara za tursku industrijsku proizvodnju.

Predsjednik Erdogan, odbacujući ekonomske osnove kao uzrok za slabost lire, rekao je da je Turska meta ekonomskog rata i ponovio poziv Turcima da prodaju svoje dolare i eura kako bi podržali nacionalnu valutu.

On je pozvao proizvođače da ne žure da kupe dolare.

U utorak je Erdogan objavio da će njegova zemlja bojkotirati američke elektroničke proizvode.

"Poslovni svijet u Turskoj upozorava da se treba poduzeti trenutna akcija", rekla je Al Jazeerina novinarka Sinem Koseoglu u javljanju iz Istanbula.

"Jedan od koraka koje zahtijevaju međunarodna tržišta je da turska Centralna banka poveća kamatne stope, ali prema stavu predsjednika Erdogana i njegovog ekonomskog tima,  ovo je nemoguće za Tursku".

"Oni to vide kao pritisak međunarodnog tržišta i stranih sila na Tursku i oni neće pokleknuti tim pritiscima", rekla je ona.
Kako su pogođena međunarodna tržišta?

Slabost turske valute počinje da utječe na ekonomije drugih rastućih tržišta.

U ponedjeljak je indijska rupija pretrpjela najgori jednodnevni pad – veći od 1,5 posto – kada je dosegla rekordno nisku vrijednost, odnosno vrijednost je bila 69,9 rupija u odnosu na dolar. Valuta se djelomično oporavila u utorak, nakon čega je opet pala.

Indijska valuta je pala za gotovo devet posto ove godine, tokom viših cijena nafte i rastućeg trgovačkog deficita.

"Pad rupija pomaže izvozu – stvarima poput tekstilne i informatičke industrije. Ali je podigla cijene indijskog uvoza, prije svega nafte, što zauzvrat dovodi do inflacijskog pritiska i proširuje indijski trgovački deficit", kazao je Al Jazeerin Andrew Thomas u javljanju iz sjeveroistočnog grada Guwahatija.

Južnoafrički rand je također pretrpio pad vrijednosti ove sedmice kao posljedica turskog razvoja događaja, izgubivši 10 posto vrijednosti prije nego što se stabilizirao u ponedjeljak – što je najniža vrijednost u odnosu na dolar u dvogodišnjem periodu.

Južnoafrička centralna banka je saopćila da još nije spremna da intervenira kako bi podržala valutu.

Satchu, finansijski analitičar, smatra da je pad lire samo jedan od faktora koji pogađa rastuća tržišta, uz smanjenje ponude dolara.

"Promjena cijena u Turskoj se prelila na druga tržišta", rekao je on.

Šta se očekuje da će se sada desiti?

Analitičari se brinu da bi moglo doći do veće zaraze koja će se širiti globalnim tržištima.

Satchu je kazao da će Turska morati podići svoje kamatne stope za 750 baznih bodova kako bi dovela "situaciju pod kontrolu".

"To je bitka koju će izgubiti… sada gledamo u bezdan", rekao je on za Al Jazeeru. "Ako on [Erdogan] odbije da podigne kamatne stope, jedno što može dati je turska lira".

"Gledamo na scenariji gdje se valuta u potpuno sruši, inflacija uzme maha i Turci budu hodali naokolo sa hrpom lira s kojim će pokušati da kupe veknu kruha".

On je dodao da "dolar u principu brutalno kažnjava zemlje", prije nego što je upozorio da bi i drugi mogli biti pogođeni "ako i dalje nastave s politikama koje Erdogan želi nastaviti voditi".

 

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

susaDan prekoračenja – trenutak u godini kada naša potražnja za prirodnim resursima prevaziđe ono što Planeta može obnoviti — ove godine desio se 1. avgusta, samo sedam mjeseci od početka godine.

HSBC je kazala da se kompanije i vlade nisu adekvatno pripremile na klimatske efekte.

Jedna od najvećih banaka na svijetu kaže da Planeti ponestaje resursa. Svijet je potrošio cijeli svoj budžet prirodnih resursa za ovu godinu do 1. avgusta, kazala je grupa analitičara iz HSBC u obavještenju u kojem su citirali istraživanje mreže Global Footprint Network (GFN).

To znači da su građani svijeta potrošili sve Zemljine resurse za ovu godinu u samo sedam mjeseci, prema analizi GFN-a.

"Prema našem mišljenju, ovi nalazi i događaji pokazuju da mnoge kompanije i vlade nisu adekvatno pripremljene na klimatske uticaje, niti koriste prirodne resurse na efikasan način," kazao je analitičar iz HSBC-a u pismu.

Mnoge banke su počele uzimati u obzir klimatske rizike kod donošenja odluka — potez koji je dijelom podstakao bivši gradonačelnik Njujorka Michael Bloomberg. Ali nije baš uobičajeno da multinacionalne banke oglašavaju alarm o klimatskim promjenama, pogotovo ne tako eksplicitno u svojim analizama.

Da bi izračunali Zemljin budžet prirodnih resursa, GFN uzima u obzir potražnju za prirodnim resursima – što uključuje hranu, šume i plodove mora — kao i ljudski efekat na okruženje kao što je emisija karbona. To daje sveobuhvatnu sliku globalnog ekološkog otiska čovječanstva.

Dan prekoračenja planete Zemlje se konstantno pomjera bliže početku godine od kada je GFN prvi put počeo raditi ovu analizu. U 1970. godini smo prekoračili resurse samo 2 dana prije isteka godine – Dan prekoračenja je pao na 29. decembar, navodi HSBC. Od tada je taj datum pomjeren za skoro pet mjeseci.

U njihovom upozorenju se takođe pominju esktremni događaji koji su rezultat vrućina, uključujući šumske požare u Skandinaviji i prekoračene temperaturne rekorde širom svijeta.

"Opšti konsenzus je da klimatske promjene čine ove događaje još izglednijim i ekstremnijim," kazali su iz HSBC-a.

Predviđeni efekti klimatskih promjena postaju stvarni. Požari su proteklih godina poharali Kaliforniju i oni su dio sve goreg trenda koji se odnosi na porast globalne temperature. Druge posljedice uključuju povećanu učestalost uragana i poplava, topljenje santi leda i veći broj toplotnih talasa.

Nedavne studije su pokazale da bi globalne temperature do 2100. god. mogle porasti za 15% više od najviših predviđanja od strane Međudržavnog panela o klimatskim promjenama.

Prema HSBC-u, ekstremni događaji imaće veliku ekonomsku i socijalnu cijenu.

"Po našem mišljenju, adaptacija će postati veći prioritet, sa sve većim fokusom na socijalne posljedice", kazali su analitičari.

 

(6yka.com)

Stranica 1 od 120

S5 Box