Vijesti iz svijeta

utorak, 06 Juni 2017 00:00

Zašto je Egipat uključen u krizu zaljevskih zemalja

Ocijeni...
(0 glasova)

sisi3U potezu koji će sigurno imati dalekosežne posljedice, tri zemlje članice Vijeća za zaljevsku saradnju - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein - te Egipat objavili su u ponedjeljak da će prekinuti diplomatske veze s Katarom. Ove zemlje, kojima će se kasnije pridružiti još nekoliko regionalnih partnera, nisu skrivali motive. Kolektivna odluka je eksplicitno opravdana kao dio šire borbe protiv terorizma ovih država; grupa zemalja koju predvodi Saudijska Arabija optužila je Katar da podržava terorističke grupe.

S obzirom da nije zemlja članica GCC-a, uključivanje Egipta na ovu kratku listu nacija može na prvi pogled biti zbunjujuće. Međutim, izvještaj saudijske državne novinske agencije Spa nudi važan uvid u motive Egipta za izoliranjem Katara.Agencija je u objavljenom saopćenju navela da Katar podržava "različite terorističke i sektaške grupe s ciljem destabilizacije regije, uključujući Muslimansku braću, Daesh [arapska kratica za oružanu grupu Islamska država Irak i Levmnt] i Al-Kaidu, promovirajući etiku i planove ovih grupa kroz svoje medije".

Ostavit ću po strani sugestiju da je katarska Vlada podržala ISIL i Al-Kaidu - jer nije - i fokusirati se na dio izvještaja koji govori o katarskim "medijima" i Muslimanskoj braći. Što se tiče Egipta, postoje dva važna aspekta diplomatskog spora.

Katarski "mediji" spomenuti u izvještaju očigledno se odnose na Al Jazeeru, katarsku najvažniju, moćnu, poznatu medijsku mrežu, koja je dugo bila trn u oku autokratskih arapskih vlada, uključujući trenutnu egipatsku administraciju, koja je imala problema s mrežinim izvještavanjem u ovoj zemlji. Dio izvještaja koji se odnosi na Muslimansku braću jednako je važan. Ovaj pokret je kratko vladao u Egiptu (2012. i 2013. godine), nakon protesta i Arapskog proljeća 2011. godine, što je dovelo do svrgavanja diktatora Hosnija Mubaraka. Ovaj kontekst je važan za razumijevanje nezadovoljstva egipatske Vlade i zbog katarskih vlasti, i zbog Al Jazeere.
Arapsko proljeće i vojni udar

Trenutna Vlada Egipta, koju vodi predsjednik Abdel Fattah el-Sisi, na vlast je došla vojnom intervencijom u ljeto 2013. godine. Egipatska vojska, koju je u to vrijeme vodio Sisi, svoju intervenciju nazvala je velikom "revolucijom", odgovorom na zahtjeve naroda da se spase istinski građani Egipta od "terorističke grupe" koja je otela egipatsku revoluciju. Međutim, dok je egipatska vojska smatrala sebe spasiocem egipatskog naroda, politički analitičari i svjetski mediji konstantno su nazivali vojnu intervenciju "pučem", na veliku žalost Sisija. [Sisijeva Vlada je išla toliko daleko da predloži zakon kojim se kriminalizira upotreba riječi "puč" za opis vojne intervencije.]

Ono što se desilo nakon vojnog udara, kojim je zbačen prvi demokratski izabran predsjednik Egipta Mohamed Mursi iz Muslimanske braće, također je važno za razumijevanje sadašnje političke situacije. Sisi je nastavio voditi intenzivnu kampanju eliminacije i Muslimanske braće, i svih oblika političke opozicije iz egipatskog društva. U velikom dijelu toga je bio uspješan. Sisi je konsolidirao vlast; i grupe za ljudska prava i politički analitičari smatraju da je Sisi odgovoran za najgore kršenje ljudskih prava u modernoj historiji Egipta, uključujući masakr nenaoružanih demonstranata, masovne smrtne presude, drakonske zakon i masovna hapšenja - uključujući novinare Al Jazeere i drugih medija - između ostalih poteza.

Na užas egipatske Vlade, Al Jazeera je ponudila sveobuhvatno izvještavanje o kršenju ljudskih prava, kao i o nekim neuspjesima Sisijeve administracije. Sisijeva Vlada je tvrdila da Al Jazeerino kritično izvještavanje ide u prilog Muslimanskoj braći. Međutim, ovo je problematičan zaključak. Izvještavanje Al Jazeere o Egiptu bio je bilo je u sličnom tonu kao ono New York Timesa, Guardiana, CNN-a i BBC-ja, koji su svi optuženi u Egiptu da su na strani Muslimanske braće.

Što se tiče egipatskih vlasti, sve što ne opisuje intervenciju iz 2013. godine kao revoluciju, a Muslimansku braću kao terorističku organizaciju predstavlja izdaju. Važno je primjetiti da sadašnje nezadovoljstvo egipatske Vlade Al Jazeerom i Katarom seže duboko, ali nije počelo 2013. godine. Sisijev režim je dio "vlade u sjeni", puki produžetak Mubarakovog režima, koji nije bio ljubitelj Al Jazeere.
Muslimanska braća i ISIL

Kao mnogi drugi autokratski partneri u arapskoj regiji, Sisi i i ostatak egipatske vojne strukture protivili su se Al Jazeerinom izvještavanju o Arapskom proljeću, koje je dovelo do svrgavanja Mubaraka u Egiptu, Zine El Abidine Ben Alija u Tunisu i Muammara Gaddafija u Libiji. Zbog činjenice da je Al Jazeera u vlasništvu katarske Vlade, nije teško vidjeti zašto Egipat - i njegovi saveznici, u osovini predvođenoj Saudijskom Arabijom - imaju problem s Katarom.

Također je važno istaknuti da, dok su Muslimanska braća socioreligijski pokret s dubokim manama, kojem su itekako potrebne reforme (i, također, u rasulu, s obzirom da su mnogi njegovi članovi ubijeni ili uhapšeni), to nije teroristička organizacija. To je islamistička grupa, koja se na svijetu najviše izučava. Prilično sam upoznat s akademskom literaturom i nisam svjestan da postoji ijedan naučnik koji smatra da su Muslimanska braća slična Al-Kaidi ili ISIL-u (koji je proglasio Muslimansku braću otpadnicima).

Pozicija grupe zemalja koju predvodi Saudijska Arabija da su Muslimanska braća slična ISIL-u više govori o političkoj snazi Muslimanske braće nego o nasilnom ekstremizmu. Nakon što su Ben Ali i Mubarak svrgnuti u Tunisu i Egiptu, autokratske arapske vlade su bile u strahu da će Muslimanska braća, moguće najpopularniji politički pokret u regiji, doći na vlast. UAE i Saudijska Arabija su većim dijelom finansirale udar u Egiptu i čvrsto su podržavale Sisijevu kampanju da se potkopaju Muslimanska braća.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

(Al Jazeera)

Procitano 204 puta

S5 Box