Vijesti iz svijeta
četvrtak, 08 Juni 2017 00:00

Katarsko-zaljevska kriza: Ko su 'teroristi'?

Ocijeni...
(0 glasova)

kataremirDvadesetprvog maja američki predsjednik Donald Trump boravio je na nadaleko poznatom samitu u Saudijskoj Arabiji, na kojem su se okupili šefovi država članica Vijeća za zaljevsku saradnju i brojni drugi regionalni saveznici da potvrde svoju posvećenost beskrajnoj borbi protiv "terorizma".

Samo dvije sedmice kasnije pitamo se da li će GCC propasti kao još jedan u dugom nizu bezuspješnih poduhvata koje je Trump obilježio svojim karakterističnim načinom djelovanja. Tokom svečanosti u Rijadu, svi učesnici su se složili s generalnim tonom Trumpovog govora u stilu "terorizam je loš". Aplaudirali su entuzijastično, dotakli blistavu kuglu i vratili se kući posvećeni borbi protiv zajedničkog neprijatelja.

Ali, Air Firce One tek što je napustio Rijad kada su vlade Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pokrenule dobro koordinirani diplomatski i medijski napad na susjedni Katar, pripisavši lažne izjave njegovom vladaru, zabranivši rad katarskim medijskim ispostavama i optuživši katarsku Vladu da podržava "terorizam".

Mailovi ambasadora Emirata
Onda su se u ponedjeljak Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pridružili Egipat i Bahrein i prekinuli sve diplomatske veze s Katarom. Trump se sutradan oglasio na Twitteru, izrazivši entuzijastičnu podršku blokadi dugogodišnjeg američkog saveznika, čime je potencijalno okrenuo krizu u opasnom smjeru.

Najnovija eskalacija u ovom regionalnom rivalstvu predstavlja kombinaciju poravnavanja starih računa i agresivnog učvršćivanja jedinstvene vizije za Bliski istok.

Trumpova proširena ideja "terorizma", koju dijele njegovi saveznici Saudijska Arabija i UAE, uključuje bilo koju grupu ili stranku koja se protivi diktaturi ili okupaciji, bez obzira da li je zaista nasilna. Iako Trumpova administracija do sada nije formalno proglasila Muslimansku braću "terorističkom organizacijom", zastupa stav da ovu grupu svejedno treba tretirati kao takvu.

Kao što su potvrdili nedavno procurjeli e-mailovi ambasadora Emirata u Washingtonu, UAE je potrošio značajna sredstva lobirajući kod američkih zvaničnika da podrže vojni udar iz 2013. godine, koji je donio nasilan kraj egipatskom revolucionarnom momentu i slab prelaz na demokratiju kojom dominira politička stranka Muslimanske braće.

Racije i hapšenja
Otkriveno je da je ambasador Emirata blisko sarađivao s najgrabežljivijim proizraelskim ekspertskim organizacijama u Washingtonu, kako bi promovirao viziju Bliskog istoka koja postavlja konzervativne monarhije, vojne diktature i Izrael, kao bedem protiv iranskog ekspanzionizma i sunitskih islamista.

Zbog uloge u promociji Muslimanske braće koju im pripisuju, ugošćavanja članova Hamasovog političkog ureda i zauzimanja blažeg stava prema Iranu, Katar je postao centralna meta zajedničkih lobističkih nastojanja Saudijske Arabije, Emirata i Izraela.

Iako ovaj sukob ključa veći dio decenije, jasno je iz brze eskalacije tokom dvije protekle sedmice da je Trumpova posjeta signalizirala zeleno svjetlo za agresivnu akciju bloka Saudijske Arabije i Emirata.

Nekoliko sati nakon Trumpovog govora u Rijadu, u kojem je hvalio antiterorističke mjere nekih od najozloglašenijih kršitelja ljudskih prava u regiji, bahreinske sigurnosne snage izvele su jednu od najsmrtonosnijih racija u posljednje vrijeme, a egipatski zvaničnici su uhapsili istaknutog advokata za ljudska prava i pooštrili mjere protiv alternativnih medijskih kuća.

Iskonski grijeh Katara
Dok je Obamina administracija predstavljala značajnu prepreku njihovom planu, saudijski lideri vjeruju da im je Trumpov uvod pružio priliku da poravnaju račune koji su se godinama gomilali.

Iskonski grijeh Katara ogleda se u pokušaju da za sebe bira put nezavisan od tradicionalne saudijske hegemonije u regiji. Od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća Katar pokušava pobjeći od sjene Saudijske Arabije koja ga prati, ponekad razvijajući čak bliže odnose s tradicionalnim saudijskim saveznicima kao što je SAD, koji je premjestio svoju Centralnu komandu vojske u Katar nakon 11. septembra 2001. godine i upotrijebio je da pokrene invaziju na Iran 2003. godine.

Katar je, također, postepeno zasjenio Saudijsku Arabiju kao regionalnog lidera, kojem je povjereno da rješava građanske nesuglasice, te često ugošćava zaraćene strane iz Afganistana, Sudana, Libana i palestinskih teritorija na mirovnim pregovorima.

Osim toga, Katar je podržao pojavljivanje alternativnih centara moći širom regije, pokrenuvši mrežu Al Jazeera 1996. godine, s ciljem iznošenja na vidjelo stajališta koja su regionalne diktature uglavnom gušile, uključujući i ona islamističke opozicije.

Gašenje nezavisnih misli
Većina trenutnih optužbi protiv Katara datira iz vremena pred Arapsko proljeće i perioda ovih ustanaka, koji su počeli 2010. godine. Za razliku od svojih susjeda, Katar je podržao skidanje diktatorskih režima u Egiptu i Tunisu i, uopće, podržao mogućnosti ponuđene novom erom političke otvorenosti za ugnjetavane populacije širom regije.

Ta podrška je često kanalizirana kroz islamističke stranke spremne da preuzmu vlast na demokratskim izborima, kao što su Muslimanska braća u Egiptu i pokret Ennahda u Tunisu. Čak i usred pitanja vezanih za motive zbog kojih je Katar slijedio takvu politiku, ili činjenice da nije podržao ustanak u susjednom Bahreinu, Katar je postavljen u kamp kontra establišmenta.

Zbog uspjeha kontrarevolucionarnog vala i potpunog potiskivanja Muslimanske braće u Egiptu i većem dijelu regije, ovaj pokret je prestao imati bilo kakav utjecaj na regionalni poredak, što dodatno naglašava pitanje: "Zašto je došlo do trenutne eskalacije?"

Osim što se njome kažnjava Katar, izgleda da je smisao ove bitke da se uguši i posljednji trag nade za bilo kakvu nezavisnu političku misao na Bliskom istoku.

Odsustvo političkih sloboda
To bi objasnilo zašto, u svojoj navodnoj bici protiv "terorizma", saudijsko-emiratski blok cilja na medijske organizacije međunarodnog ugleda i istraživačke institucije i zašto želi zabraniti rad istaknutim arapskim intelektualcima i misliocima.

Zahtjevi koje su postavili lideri Saudijske Arabije i Emirata nemaju mnogo veze s borbom protiv "terorizma", ali su sasvim povezani sa zabranom svakog oblika neslaganja u regiji u kojoj je uspon nasilne opozicije često povezivan s odsustvom političkih sloboda.

Podržavši ove mjere, Trumpova administracija je pokazala da je oznaka "terorista" tek nešto više od vanjskopolitičkog alata SAD-a i njegovih saveznika.

 

 

Abdullah Al-Arian (Al Jazeera)

Procitano 97 puta

S5 Box