Vijesti iz svijeta
petak, 29 Juni 2018 00:00

Lideri dogovorili: Osnivaju se migrantski centri van teritorija EU

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti3Čelnici 28 država članica EU-a postigli su u petak u ranim jutarnjim satima nakon gotovo cjelonoćne rasprave kompromis oko pitanja migracija, dogovorivši uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a.
Tim kompromisom prevladano je protivljenje Italije, koja je blokirala usvajanje svih zaključaka ako se ne postigne dogovor o migracijama.

Zaključcima se kaže da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni "u kontrolirane centre u državama članicama". Ti centri bi se uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi.

U tim centrima, koji će imati "punu potporu EU-a, omogućit će se razlučivanje ilegalnih migranata, koji će biti vraćeni, od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.

"Sve mjere u kontekstu tih kontroliranih centara, uključujući premještanje i naseljavanje, bit će na dobrovoljnoj osnovi, bez prejudiciranja reforme Dublinske uredbe", kaže se u zaključcima summita o migracijama, usvojenim nakon 9-satne rasprave, nešto prije 5 sati ujutro.

Čelnici su također pozvali Vijeće i Komisiju da što prije istraže koncept regionalnih platformi za iskrcavanje u suradnji s trećim zemljama i s Visokim povjereništvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije.

Uz pomoć tih platformi za iskrcavanja "razbio bi se poslovni model krijumčara ljudima i tako spriječilo tragične gubitke života, eliminiranjem poticaja za kretanja na opasan put", kaže se u zaključcima.

Čelnici su također dogovorili jačanje vanjskih granica i veća financijska sredstva za Tursku, Maroko i druge sjevernoafričke zemlje radi sprečavanja ilegalnih migracija prema Europi.

Talijanski premijer Guiseppe Conte izrazio je zadovoljstvo i rekao da "Italija više nije sama".

"Bili su to dugi pregovori, ali mi smo zadovoljni", rekao je Conte. Dodao je da dogovoreni kompromis uključuje "načelo da svi brodovi moraju poštovati zakone, dakle i nevladine organizacije, da se ne miješaju u operacije obalne straže na libijskoj obali".

Italija je prigovarala nevladinim organizacijama da krše zakone, uključuvanjem u akcije spašavanja izbjeglica na moru.

Postignuti kompromis ne uključuje dogovor oko sustava azila, o čemu nema suglasnosti među članicama EU-a, ali predstavlja ključni, iako nepotpuni odgovor na pitanje koje u ovom trenutku najviše dijeli Europsku uniju.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u 4:34 ujutro je na Twitteru napisao da je na summitu postignut dogovor o zajedničkim zaključcima, među kojima je i onaj o pitanju migracije.

* * *

Lideri Europske unije sastali su se na summitu u Bruxellesu kako bi postigli dogovor o mjerama za suočavanje s migrantskom krizom za koju je njemačka kancelarka Angela Merkel uoči summita rekla da je “biti ili ne biti” za opstanak Europske unije.

Iako se broj izbjeglica i tražitelja azila u EU uvelike smanjio i taj trend se nastavlja, a kriza nije ni približno kao ona prije dvije ili tri godine, podjele u EU zbog te teme ugrozile su načelo solidarnosti na kojem je EU nastala i zbog toga se sve više govori o mogućnosti da upravo to uzdrma temelje Unije.

Na stolu lidera su mogućnosti prema kojima bi se podržalo osnivanje migrantskih centara izvan teritorija Europske unije, prije svega u afričkim državama, te iskrcajni centri. Tamo bi se selektirale prave izbjeglice koji bježe od rata i političkog progona od ekonomskih migranata te bi se nastavilo s postupcima davanja zaštite u državama EU. Za tu svrhu EU već predlaže znatna financijska sredstva. No, kako je upozorila u četvrtak Merkel, ni to neće biti moguće bez sporazuma s tim državama jer je i s Turskom bio nužan bilateralni sporazum.

Sporazum s Turskom

No, dvojbe su još treba li tražiti isključivo zajedničko rješenje na razini cijele Europske unije ili, kako je to predložila kancelarka Merkel, rješavati to bilateralnim sporazumima ako ne bude moguće zajedničko rješenje. Zajedničkom rješenju se nada i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

On je u četvrtak u Bruxellesu rekao da je izrazio jasno stajalište Hrvatske da je dobro krenuti u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom, dakle i financijskih obveza EU prema sporazumu koji je sklopila s Ankarom, a koji je pomogao u zaustavljanju priljeva ilegalnih migranata putem zapadno-balkanske rute.

Plenković je zatražio i dodatnu spremnost za davanje sredstava za fond za afričke zemlje, dakle jačanje vanjske dimenzije rješavanja migracijske politike.

- To je ono što je u ovom trenutku najvažnije, snažnija kontrola na vanjskim granicama EU. Za Hrvatsku je to ključno. Ako su vanjske granice dobro čuvane, onda će nezakonitih migracija preko našeg teritorija, pokušaja naravno, biti sve manje. Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo europsko rješenje kojeg će se svi pridržavati jedini način za rješenje izazova koji su pred nama. Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan - rekao je Plenković.

Mnogi premijeri su se složili da je vanjska dimenzija ključna i da treba jačati kontrolu vanjskih granica uz ulogu Frontexa i kapacitete svake države članice, kao i zajedničkim sredstvima.

Komentirajući upozorenja bivšeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da bi brodovi s izbjeglicama mogli doći u Hrvatsku, Plenković je rekao da ne vjeruje u to jer prema međunarodnom pravu, kad se uoče takvi brodovi, treba ih odvesti do najbliže luke. - Ne smatram da je takav scenarij realan - rekao je.

Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska među zemljama koje je kontaktirala Njemačka u vezi s bilateralnim ugovorima za vraćanje migranata, rekao je da se sada razgovara o poboljšanju sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reviziju Dublinske uredbe.

- Kao što znate, prema toj uredbi moguće je sklapati bilateralne ugovore koji bi omogućili kvalitetniju suradnju među državama članicama kad je riječ o toj sekundarnoj migraciji. Došlo je do određenih kontakata na diplomatskoj razini, ali konkretnih dogovora ni pregovora o tome nije bilo - rekao je Plenković.

Spor sa Slovenijom

Premijer je ponovio da će Hrvatska pružiti svu potporu državama u procesu proširenja.

- Drago nam je da je otvoren put za Makedoniju i Albaniju na sastanku ministara u Vijeću općih poslova. U toj raspravi Hrvatska je dala važan doprinos. Hrvatska je spremna dati svu potrebnu potporu - zaključio je Plenković koji se dotakao i spora sa Slovenijom. - Mi smo vrlo sretni što pregovaramo sa slovenskim prijateljima kako bismo pronašli rješenje tog otvorenog pitanja. Rekao sam to danas i lideru SDS-a Janezu Janši i nadam se da će se stvoriti nova vlada. Spremni smo ponovno pregovarati - zaključio je hrvatski premijer.

Italija blokira donošenja zaključaka na summitu EU

Italija želi da druge članice EU pokažu više solidarnosti po pitanju migracija, a njezin premijer Giuseppe Conte je po dolasku na summit zaprijetio vetom na donošenje zaključaka summita i svoju prijetnju zasad ostvaruje.

"Italija je puno radila na prijedlogu koji je poslala u Vijeće. To je razuman prijedlog u skladu s vrijednostima EU. Razgovarao sam s drugim zemljama članicama i one su ponudile potporu. Sada čekamo da se riječi pretvore u djela", rekao je Conte prije početka summita.

Na upit što će biti ako se talijanski prijedlog ne prihvati, Conte je rekao da "ne želi razmatrati takvu mogućnost", dodajući da u tom slučaju ne bi bilo zaključaka.

Rasprava o migracijama vodi se tijekom radne večere, a prije toga raspravljano je o nizu tema o čemu su odmah trebali biti doneseni zaključci.

Međutim, nikakvi zaključci do sada nisu doneseni. "Budući da je zemlja članica izrazila rezervu na sve zaključke, nikakvi zaključci nisu doneseni u ovom trenutku", izjavio je glasnogovornik predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, ne navodeći o kojoj je zemlji riječ. Prema diplomatskim izvorima, riječ je o Italiji.

Zbog toga je Tusk otkazao konferenciju za novinare, koja je bila predviđena prije početka radne večere.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker komentirao je prijetnju talijanskog premijera.

"Ne brine me veto nego stanje na talijanskoj obali", rekao je Juncker.

Čelnici zemalja članica okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na jednom od najkompliciranijih summita u novije vrijeme zbog novih napetosti oko migracija, trgovinskih razmirica sa Sjedinjenim Državama, potrebe za daljnjim reformama eurozone i stoga se ne isključuje mogućnost da se prvi dan summita odulji do ranih jutarnjih sati u petak.

Dopisnik jednog finskog lista je na Twitteru u tom kontekstu napisao da je od premijera Finske Juhe Sipile doznao da lidere očekuje 'duga večer, noć i jutro' te je novinarima preporučio da se naoružaju Red Bullom kako bi mogli ostati budni tijekom 'duge, a možda i najteže noći koju sam ikad doživio'.

Migracije u fokusu

Migracije su ponovno u središtu pozornosti, iako to uopće ne odgovara stanju na terenu. Naime, broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju pao je za 95 posto u odnosu na vrhunac krize u listopadu 2015., zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete da se zaustavi i uspori priljev migranata.

Čelnici Ea razgovaraju o prijedlogu uspostave regionalnih centara za iskrcavanje izvan teritorija EU, u kojima bi se prihvaćali migranti spašeni na moru i gdje bi se razdvajali ekonomski migranti od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Ti bi se centri uspostavili u suradnji s Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije.

Uspostava takvih platformi služila bi kao element odvraćanja ljudi da se upute na opasan put jer ionako neće završiti na teritoriju EU, što bi pomoglo u razbijanju poslovnog modela krijumčara ljudima.

Još je ranije bilo predviđeno da se na ovom summitu konačno dogovori novi sustav zajedničke politike azila, o čemu se razgovora već dvije godine, ali se od toga odustalo jer nema ni približnog konsenzusa među zemljama članicama.

Za razliku od toga, svi se slažu oko potrebe jačanja vanjskih granica i veće pomoći zemljama iz koje dolaze migranti i zemljama tranzita.

"Predlažem da se fokusiramo na vanjske granice EU, uključujući i projekt platformi za iskrcavanje", kazao je Tusk uoči summita. "Alternativa tom rješenju bilo bi kaotično zatvaranje granica, također unutar EU, kao i rastući sukob među državama članicama EU", istaknuo je Tusk.

"Prvi prioritet u ovom trenutku je zaštititi naše vanjske granice. Prvo moramo to početi raditi, a potom možemo nastaviti raspravljati o tome što se događa unutar Europske unije", rekao je slovački premijer Peter Pellegrini.

Njegov je poljski kolega Mateusz Morawiecki kazao da razgovori idu upravo u onom smjeru za koji se Poljska zalagala, "odnosno više akcije oko vanjskih granica EU".

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je pitanje zaštite vanjskih granica "nešto što ujedinjuje Europu".

Bilateralni razgovori

Kako nema izgleda da se postigne cjelovito rješenje o migracijama, Merkel želi postići bilateralne dogovore sa zemljama koje to žele kako bi se omogućilo vraćanje izbjeglica u one zemlje u kojima su registrirani.

Njemačka je u kontaktu s više zemalja EU s kojima bi željela sklopiti takve dogovore o vraćanju onih migranata koji u Njemačkoj ne mogu dobiti azil, a prije toga su bili registriranji u nekoj od drugih zemalja EU.

Angela Merkel pod pritiskom je koalicijskih partnera iz CSU-a da dogovori takve aranžmane ili u suprotnom odluči jednostrano odbijati takve migrante već na granici, kako bi suzbila "sekundarne migracije" unutar EU.

Glasnogovornik mađarske vlade je rekao da je Budimpešta spremna razgovarati s Njemačkom o pitanju migracija.

(Jutarnji)

Procitano 101 puta

S5 Box