Vijesti iz svijeta
petak, 10 Avgust 2018 00:00

Najnovije upozorenje da srljamo u katastrofu nam je stiglo od bankara

Ocijeni...
(0 glasova)

novac9Primjere za to imamo i u BiH koliko hoćemo.

Suprotno uvreženom mišljenju, najvažniji posao banaka nije izvlačenje nepostojećih para iz stražnjice kako bi opteretili običnog čovjeka kreditom na dvadeset godina, iako im, mora se priznati, to jeste važna delatnost. Najvažniji posao u okviru banke, to jest svake ozbiljne banke, jeste procjena rizika, jer je u osnovi profita određeni rizik – da onaj kome banka pozajmi pare neće moći da ih vrati.

Britanski HSBC je ozbiljna i svjetski poštovana banka, uprkos skandalima kao što je manipulacija Forexa ili zgodan nestanak Gadafijevih para pošto je ubijen – ili možda baš zbog takvih skandala. Zato, kada nas HSBC javno upozori da smo u dubokom problemu, ne bi bilo loše da zastanemo i saslušamo.

HSBC je nedavno objavio mjesečnu „notu“ u kojoj njihovi top analitičari iznose svoje mišljenje o globalnim kretanjima i trendovima, kao određenu vrstu smjernice za investitore i klijente – što je inače redovna praksa najjačih svjetskih banaka. S tim što je ova nota sadržala malo tvrđu poruku, zasnovanu na podacima Global Footprint Networka, (GFN) međunarodne nevladine organizacije koja se bavi održivošću i promoviše ekološku informisanost u donošenju važnih odluka. I GFN nam ove godine poručuje da smo potrošili sve resurse koje nam planeta Zemlja pruži tokom jedne godine za svega 7 mjeseci.

Ako vam je teško da ukopčate koncept, zamislite ovako: na cijeloj planeti se tokom jedne godine stvori određena količina čiste vode, stasa određena količina jestive ribe, do zrelosti izraste određena količina biljaka, pa se određena količina vazduha pročisti itd. Misli se na ono što se dogodi prirodnim putem, dakle ne računaju se ribnjaci, staklenici, prečišćivači i pumpe. E, pa količinu tih resursa koje Zemlja prirodno stvori (nećemo reći „proizvede“ jer onda smo stvarno izgubili) mi smo uspjeli da potrošimo za sedam mjeseci.

Dakle, u 2018. se već 1. avgusta dogodio takozvani Earth Overshoot Day, dan koji je kao koncept ustanovljen još prije 50 godina, a predstavlja trenutak u godini poslije kojega trošimo više nego što od planete dobijamo.

Problem je u tome što je taj dan ove godine došao 1. avgusta, i što svake godine dolazi sve ranije. Na to ne utiče samo veća potrošnja nego i klimatske promjene koje na svoj način arče resurse. Recimo, kada prošlog ljeta izgori skoro 5 miliona hektara šume samo u Kaliforniji, a da ne pominjemo Grčku i Sibir - koji ne pominjemo jer ruska vlada malko krije koliki je obim požara tamo kao da je u pitanju novi Černobilj, a ko zna, možda i jeste.

Primjere za to imamo i kod nas koliko hoćemo. Naš najznačajniji prirodni resurs, a to je voda, ne samo da se prodaje za eksploataciju kompanijama kojima je održivost i očuvanje prirode na nekom jakom pretposljednjem mjestu svirale, nego se i direktno uništava, zajedno sa ekosistemom, da bi se omogućio profit pojedincima. Da, mislim na "mini hidroelektrane".

 

I onda nam prodaju kese za dva dinara jer je zaboga problem u tome što bacamo kese svuda. Mislim, okej, istina je da ćemo se ugušiti u najlonu i da nemamo baš razvijenu svijest o odlaganju otpada ali rekao bih da odgovornost počiva na onima koji su takav sistem osmislili, pa bi sada oni trebalo da nam makar poklone cegere, a ne da prebacuju odgovornost i trošak na nas pojedince koji smo ionako sluđeni jurnjavom za pristojnim poslom ili za povratkom Kosova. Dok se svijet oko nas, uključujući i Kosovo, neumitno zagrijava i postaje sve istrošeniji.

Prema HSBC-ovoj analizi, niko nije stvarno spreman za takav razvoj situacije, ni države ni multinacionalne korporacije. Iako svi već dobro znaju šta se dešava, ništa se ozbiljno ne radi na tome da se sve brži proces poluraspada makar uspori, a kamoli preokrene. U analizi se koristi bankarsko-borgovski rječnik, tipa da će adaptacija na ovakvu situaciju biti najvažnija u budućnosti, i da je potrebno paziti na „društvene poslledice“. Ili narodski – biće sr**ja ako se oni koji donose odluke ne saberu pod hitno.

Osvježavajuće u ovoj depresivnoj priči, idealnoj za ovo depresivno ljeto koje oscilira između potopa i požara, jeste što HSBC indirektno priznaje jednu stvar koje bi svi trebalo da budemo svjesni: srljamo u katastrofu objeručke, ali najodogovorniji za to su veliki proizvodni sistemi i korporacije koje u sprezi s državama gledaju samo kako da olakšaju sebi sticanje profita, a ne mi siroti pojedinci što samo želimo da popijemo kafu iz stiroporske čaše ili ponesemo hemijsko u najlon kesi.

Samo što djeluje kao da taj dan kada će se svi malo sabrati neće doći brzo. Ili bar ne prije nego što Earth Overshoot Day padne na prvi januar neke godine, uskoro.

 

(Izvor Vice)

Procitano 155 puta

S5 Box