Vijesti iz svijeta
ponedjeljak, 01 Oktobar 2018 00:00

'Tjelohranitelj': Muslimanka bombašica u fokusu TV serije i debate

Ocijeni...
(0 glasova)

holivudPredstavljanje likova iz manjinskih pozadina kao kompleksnih, humaniziranih bića odavno je sporno pitanje unutar britanskog umjetničkog pejzaža.

Završnica sezone „Tjelohranitelja“, BBC-jeve drame, najnovija je televizijska serija koja je kritikovana zbog načina na koji je predstavila likove iz etničkih manjinskih pozadina.

Prema javnom emiteru, 11 miliona ljudi je gledalo posljednjih pet minuta epizode, što je najviši rejting od 2008. godine, kada su Britanci bili ovisni o „Doktoru Who“.

„Tjelohranitelj“ prati bijelca Britanca, veterana koji je postao tjelohranitelj i koji omete plan bombašice samoubice koji je osmislila muslimanka – što je naljutilo brojne gledatelje muslimane.

Ova serija je ponovo zapalila debatu o predstavljanju muslimana, a kritičari su zastupali stav da su svedeni na stereotipe.

Prema The Riz Testu, inicijativi uspostavljenoj početkom godine da izazove predstavljanje muslimana na britanskoj televiziji, „Tjelohranitelj“ je neuspjeh.

Utjecaj Hollywooda
The Riz Test radi na sličan način kao Bechdel test koji procjenjuje predstavljanje žena na filmu, te kao Duvernay test koji mjeri rasni diverzitet.

On postavlja pet pitanja: Jesu li muslimanski likovi predstavljeni kao hiper-agresivni, kao prijetnja za zapadnjački način života, kao antimoderni, ugnjetavani ako su žene ili mizoginistični ako su muškarci, ili kao počinitelji terorističkih djela?

„Kada serije kao što je 'Tjelohranitelj' nastavljaju ove negativne priče, posebno [u] kontekstu rasta islamofobnih zločina iz mržnje širom Evrope i SAD-a, ovi narativi mogu imati implikacije po stvarni život“, izjavio je Shaf Choudry, koji je osnovao The Riz Test sa Sadijom Habib.

„Hollywood i mediji uopšte imaju ključnu ulogu u utjecaju na popularno mišljenje o muslimanima.“

Ova inicijativa je dobila ime po Rizu Ahmedu, britanskom glumcu koji je govorio u Donjem domu Parlamenta prošle godine o diverzitetu na ekranu, predstavljanju muslimana i kako bi iskreno predstavljanje moglo omesti „radikalizaciju“.

Istraživanje Univerziteta u Cambridgeu u 2016. otkrilo je da je neprijateljsko predstavljanje muslimana doprinijelo povišenoj klimi islamofobije i neprijateljstva prema muslimanima.

Habib, koja je predavala u gradskim školama u Londonu i Manchesteru sedam godina, rekla je da je pravo predstavljanje u umjetnosti važno za mlade ljude.

„[Oni] su fascinirani pitanjima o identitetu i pripadanju, ali često ne dobiju priliku da istraže šta znači pripadati zbog načina na koji su predstavljeni u medijima, na filmu i televiziji. Oni bi spremno prihvatili šansu da istraže više o ovome“, rekla je ona.

Nema radničke klase
Osim vjerskog diverziteta, sektori koji uključuju emitovanje, performans, film i izdavaštvo često su napadani što ne predstavljaju radničku klasu.

Studija koju je početkom godine objavio Create London o društvenoj mobilnosti u umjetnosti otkrila je da je radnička klasa u ogromnoj mjeri nedovoljno predstavljena.

U izdavaštvu, na one iz radničkog miljea otpadalo je svega 12,6 posto. U filmu, TV-u i radiju, bilo je 12,4 posto.

Studija Centra za pismenost u osnovnom obrazovanju otkrila je da su djeca crne i druge etničke manjinske pozadine i dalje nedovoljno predstavljena u većini mainstream dječjih knjiga, sa samo četiri posto od 9.115 knjiga u Velikoj Britaniji u kojima su crni i likovi etničkih manjina.

Nikesh Shukla, autor i urednik antologije eseja o rasi i identitetu Dobri imigrant autora iz etničkih manjina, rekao je da postoje čuvari kapija u izdavačkoj industriji.

„Šta se historijski desilo je da ljudi koji naručuju knjige iz iste pozadine, imaju određena životna iskustva. I tako, kada pogledate predstavljanje [crnaca i etničkih manjima], oni su fetišizirani“, rekao je on.

„Nećete čuti o [crnim i iz etničkih manjina] piscima koji pišu naučnu fantastiku, koji nisu pisci koji pišu o ugnjetavanju ili svom identitetu. Čujete samo o jednom tipu stvari što rezonira kod ljudi koji odlučuju šta biva objavljeno.“

„Trebamo pogledati ko odlučuje šta biva objavljeno i kako možemo uvesti veću raznolikost jer talent je prisutan, ali za njega se aktivno ne brinu ljudi koji znaju šta je tamo i koji se samo ponavljaju po inerciji.“

Slaviti žene
Filmovi kao što je Marvelov „Crni panter“, u kojima igraju uglavnom crni protagonisti, postao je deseti najuspješniji film svih vremena, prema Forbesu i drugim naslovima kao što su Ludi, bogati Azijati koji su izazvali mainstream narative.

Britanski filmski institut je 2016. analizirao 1.172 britanska filma i otkrili su da u većini nema nijednog crnog lika a oni koji imaju vrte se oko stereotipnih tema kao što su kriminal i ropstvo.

I pozorištem i dalje dominira privilegovana, privatno obrazovana, bijela i muška manjina. Samo 18,2 posto ljudi koji rade u vizualnim umjetnostima dolaze iz konteksta radničke klase, prema studiji Create London.

Pozorište Common Wealth, kompanija koju vode žene, ima za cilj veći diverzitet.

Među ulogama njihove najnovije produkcije Radikalni činovi, predstave koja slavi stotinu godina ženskog prava glasa, su i muslimanke i žene iz radničke klase iz Bradforda.

„Iznimno važnim se činio način na koji smo okupili ove žene da razmišljamo o radikalnim činovima koje rade svaki dan“, Rhiannon White, pomoćnica direktorice pozorišta Common Wealth, rekla je Al Jazeeri.

„Željeli smo slaviti ove žene, da otkrijemo nešto od ove historije i podijelimo je sa svijetom.“

Govoreći o značaju muslimanki kao što je i sama, 21-godišnja pomoćnica direktorice Jaasra Aslam je rekla: „Znači sve...Tek kada vidite ljude kao što si i sam koji rade nešto što smatrate prihvaćenim i dobijete samopouzdanje da pomislite 'Da, i ja bih to mogla uraditi.“

(AJB)

Procitano 270 puta

S5 Box