Print this page
srijeda, 20 Mart 2019 00:00

Karadžić će se danas suočiti s konačnom presudom

Ocijeni...
(0 glasova)

sudMehanizam za međunarodne kaznene sudove u Haagu objavit će u srijedu pravomoćnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

Prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.

Današnjom presudom trebao bi biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995. godine, kada je objavljena i potvrđena prvotna optužnica protiv osobe koja slovi za inspiratora i čelnika "projekta" što je doveo do masovnih stradanja i etničkih progona u Bosni i Hercegovini i rezultirao genocidom pripadnika vojske i policije RS-a nad Bošnjacima u Srebrenici.
Godinama bio u bijegu

Psihijatar podrijetlom iz crnogorskog planinskog sela Petnice na Durmitoru, koji je karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao potkraj 80-ih godina.

Postao je prvo čelnikom Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini, a nakon početka rata i predsjednikom samoproglašene republike srpskog naroda, uspostavljene na teritoriju Bosne i Hercegovine, s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima, sve dok se s pozicije predsjednika RS-a nije bio primoran povući 1995. godine, pod pritiskom američke diplomacije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini Richarda Holbrookea.

Iako je haško Tužiteljstvo odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. srpnja 2008. godine, kada je uhićen u Beogradu, gdje je godinama živio prerušen u lik nadriliječnika "Dragana Dabića".

U Scheveningen je prevezen devet dana kasnije.
Prvostepena preduda 40 godina

Suđenje, koje je počelo u listopadu 2009. godine, potrajalo je 499 radnih dana i imalo čak 586 svjedoka.

Prvostupanjska presuda, kojom je 24. ožujka 2016. godine proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora, izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata, s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".

Činili su to zločinima u općinama diljem Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva, pucanjem iz snajpera i granatiranjem, navedeno je u optužnici.

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda - UNPROFOR za taoce, kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Genocid počinjen u Srebrenici

Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Raspravno vijeće Haškog suda u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. godine te za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

Nakon izricanja presude, ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam, kojem su se i Karadžićeva obrana i tužiteljstvo žalili na presudu.

Rasprave su održane tijekom prošle godine.

Žalbeni postupak obilježile su izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća.
Theodor Meron se povukao

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca, zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron, koji je obnašao i dužnost predsjednika Haškog suda i Rezidualnog mehanizma, sam se povukao iz vijeća, kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude.

Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.

Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Pruesse Joensen te suci William Hussein Sekule, Jose Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

(Agencije)

Procitano 333 puta