Vijesti iz svijeta
četvrtak, 25 April 2019 00:00

Američke sankcije Iranu pogađaju i Tursku ekonomiju

Ocijeni...
(0 glasova)

naftaturskaZbog ovisnosti o uvozu nafte, turska ekonomija je osjetljiva na poskupljenja, a lira bi mogla dodatno pasti.
Pošto nema vlastitih rezervi, Turska više od 90 posto energetskih potreba za ugljikovodicima pokriva uvozomReuters

Jednostrana odluka Washingtona da nametne Iranu sankcije naredne sedmice snažno će pogoditi Tursku, jer će biti okončano izuzimanje ove države od zabrane za kupovinu iranske nafte.

Kada je američki predsjednik Donald Trump vratio sankcije Iranu prošlog novembra, nakon što je odustao od međunarodnog iranskog nuklearnog sporazuma, Turska je bila jedna od osam država koje su šest mjeseci bile izuzete od zabrane trgovine.

To izuzeće ističe 2. maja i, uprkos nastojanjima Ankare da ga SAD produži, to se neće desiti.

"Jasno smo istakli kako želimo nastaviti kupovati iransku naftu. Ne može se očekivati da Turska samo tako okrene Iranu leđa", izjavio je prošle sedmice glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

Turske nade o produžetku trgovine doživjele su udar u ponedjeljak, kada je Washington pozvao na okončanje kupovine nafte do 1. maja.
Ubistvo Jamala Khashoggija

Američki državni sekretar Mile Pompeo kazao je kako će cijene nafte, trenutno blizu 75 dolara po barelu, ostati stabilne, što trebaju osigurati Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

"Turska odbacuje jednostrane sankcije i namete kako treba voditi odnose sa susjedima", kazao je šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu i upozorio kako su regionalni mir i stabilnost u opasnosti.

Ankara je postala bliža Teheranu proteklih godina kako su porasli turski zahtjevi za energijom.

Pošto nema vlastitih rezervi, Turska više od 90 posto energetskih potreba za ugljikovodicima pokriva uvozom, na šta je prošle godine izdvojila više od 43 milijarde dolara.

Godinu ranije (2017), koja je bila posljednja puna godina prije povlačenja SAD-a iz iranskog nuklearnog sporazuma, uvoz iz Irana pokrivao je 45 posto uvoza sirove nafte Turske.

Ankara se povezala s Iranom i zbog pogoršanja odnosa sa Saudijskom Arabijom i UAE-om, naročito nakon ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu u oktobru prošle godine.

U Siriji je glasno protivljenje Turske prema predsjedniku Basharu al-Assadu (koji ima podršku Irana) ublaženo, pa su Turska i Iran, uz Rusiju, napravili Inicijativu Astana kako bi Sirija krenula ka miru.
Proizraelski, pro-zaljevski kadar

Zbog ovisnosti o uvozu nafte, turska ekonomija, koja je krajem prošle godine ušla u recesiju, naročito je ranjiva na povećanja cijena, a nacionalna valuta lira bi mogla dodatno pasti nakon što je godinama gubila na vrijednosti.

U maju prošle godine Trump je jednostrano odlučio napustiti Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja - JCPOA, koji su 2015. godine dogovorili Iran, SAD, Rusija, Kina, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Evropska unija, kako bi se ublažile sankcije u zamjenu za program praćenja nuklearnog razvoja Irana.

Ova odluka je dovela do povratka sankcija režimu, a koje predviđaju kazne kompanijama koje trguju s Iranom.

Washington napada iransku naftnu industriju, glavni izvor strane monete, u pokušaju obuzdavanja, kako SAD navodi, teheranske politike podrške "terorizmu" i djelovanja u regiji.

Selim Sazak, analitičar i istraživač na Univerzitetu Brown, govori kako je američku politiku prema Iranu preuzeo "proizraelski, pro-zaljevski kadar", koji je otjerao američke saveznike.

"Niko ne želi ovakvu netolerantnu strategiju prema Iranu osim SAD-a i Izraela, no svako se mora slagati jer je to SAD. Mislim da ima mnogo zamjeranja zbog toga u Ankari, Briselu i drugdje", dodaje.
Opasno suprotstavljanje SAD-u

Pošto im prijete ogromne kazne i blokada pristupa američkom finansijskom sistemu, mnoge turske naftne kompanije kao da su proteklih mjeseci umanjile poslovne kontakte s Iranom.

Svakog dana februara iz Irana u Tursku je dolazilo 144.000 barela sirove nafte, dok je 2017. godine prosjek bio 244.000 barela.

Suprotstavljanje SAD-u zbog Irana moglo bi biti riskantno za Tursku, koja već vodi nekoliko sporova s Washingtonom zbog planirane kupovine ruskih raketa.

No, podrška drugih većih iranskih klijenata mogla bi joj dati podršku.

U nagovještaju da se Kina, najveći kupac iranske nafte, neće povinovati američkom planu, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova ove države Geng Shuang je u utorak rekao kako "normalna energentska saradnja s Iranom mora biti zaštićena i poštovana".

Međutim, Ali Bakeer, politički analitičar iz Ankare, smatra kako je riječ o hvalisanju.

"Trebamo razlikovati zvaničnu retoriku i zvanično djelovanje. Kina ima mnogo interesa sa SAD-om i nema interesa da krši sankcije. Turska nema mnogo opcija: ako ne posluša Washington, to će biti veoma kritično, jer, ekonomski, ne može podnijeti sankcije. Privatno, Turska će pokušati pregovarati, zvanično neće slušati, ali to je sve retorika. Oni će vjerovatno prekinuti s uvozom ako SAD i druge države ponude alternativu", navodi on.

(Al Jazeera)

Procitano 173 puta

S5 Box