Vijesti iz svijeta
srijeda, 18 Septembar 2019 00:00

Razorni potencijal bespilotnih letjelica

Ocijeni...
(0 glasova)

uavVećina informacija o zadnjem napadu na dva pogona za proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji od 14. septembra, idu u prilog činjenici da se radilo o napadu bespilotnih letjelica, poznatih kao dronovi.

Iako postoje i druge informacije, pa je tako u časopisu Wall Street Journal objavljeno da su napade izveli projektili, a ne bespilotne letjelice. Ipak, to ne mijenja mnogo činjenicu da upotreba dronova u borbene svrhe izaziva ogromnu zabrinutost. Posebno je zabrinutost izražena od stručnjaka zbog potencijala dronova za korištenje u terorističke svrhe, a sve procjene govore da nismo daleko od tog trenutka.

Odgovornost za posljednji napad na saudijske naftne pogone preuzeli su jemenski šiitski pobunjenici Husi. Prema izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a objavljenom u januaru, ovaj pobunjenički pokret koristi bespilotne letjelice UAV-X, koje imaju nadimak samoubice ili kamikaze dronovi, jer budu uništeni kada se koriste za napad na metu.

U tom izvještaju UN-a navedeni su modeli bespilotnih letjelica koje Husi koriste, a to su Qasef-1, Rased i Hudhud-1. Izviđački bespilotni avion Rased zasnovan je na kineskom modelu Skywalker 8-X.


Kinezi prednjače

Najnoviji napadi na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji su prema mišljenju stručnjaka otkrili sve slabosti snabdijevanja naftom u asimetričnom ratovanju. Direktor FBI-ja Christopher Wray je prošle godine upozorio odbor američkog Senata da bespilotne letjelice predstavljaju „stalnu eskalaciju prijetnje“, te da će ih vjerovatno koristiti teroristi, kriminalne grupe ili narko-karteli za izvođenje napada u SAD-u.

Ono čega se pribojavaju sigurnosni stručnjaci je to da ovaj napad na naftna polja može poslužiti i kao inspiracija za različite kriminalne ili terorističke grupe i pojedince. Svetlana Janković, penzionisana pukovnica Ministarstva odbrane Srbije kaže:

„Dronovi – bespilotne letjelice, nisu novina u svijetu i već su korišteni u pojedinim zemljama i sukobima, poput onih u Libiji, Egiptu, Nigeriji, Iraku. Manje više svuda su se pokazali kao efikasno oružje“.

Kinezi danas imaju najviše tipova naoružanih letjelica i vrlo se ozbiljno time bave, smatra Janković i dodaje:

„Ilustracije radi, kompanija Chengdu Aircraft Industry Group, razvila je familiju naoružanih letelica. Za neke od ovih letjelica razvijen je veliki broj ubojitih sredstava poput vođenih bombi, bombi za uništavanje žive sile, protivoklopne rakete, vođene rakete.“

Letjelice tipa Wing Loong II koristio je Egipat u borbama na Sinaju, dok ove letjelice UAE koristi u borbama iznad Jemena i Libije. Nigerija je tokom operacije protiv terorističke grupe Boko Haram takođe koristila ove letjelice, a Irak u borbama sa pripadnicima Islamske države Iraka i Levanta, kao i Saudijska Arabija koja ih je koristila u ratu protiv Husa u Jemenu.

Tehnologija jeftina i jednostavna za korištenje

Prema nedavno potpisanom sporazumu sa kineskim partnerima, Vojska Srbije trebala bi u idućih šest mjeseci nabaviti šest do devet kineskih dronova namijenjenih za borbeno djelovanje na neprijateljske položaje, objekte i tehniku tipa Wing Loong II.

Kineske bespilotne letjelice tipa Wing Loong II koje su poznate i pod nazivom Pterodactyl-2, teške su 750 kilograma i mogu letjeti na visini od pet kilometara. Tako će Srbija postati prva država s takvom vrstom kineskog naoružanja u Evropi, što je izazvalo zabrinutost Zapada zbog stanja u regionu i trzavica na Kosovu.

Domen Savič iz Slovenije, digitalni aktivista i osnivač nevladine organizacije Državljan D, mišljenja je da izgradnja bespilotne letjelice ispočetka zahtijeva neko osnovno inženjersko znanje, jer morate biti u mogućnosti izgraditi okvir, dodati motor i propelere i sve povezati s daljinskim upravljačem.

Savič nadalje pojašnjava:

„Tehnologija bespilotnih dronova prošla je značajnu minijaturizaciju i smanjenje troškova tako da bismo mogli reći da je tehnologija jeftina, jednostavna za korištenje i široko dostupna. Možete kupiti relativno moćan dron na internetu, preuzeti planove za ispis jednog s 3D štampačem, a možete ga i kupiti u trgovini tehničke robe. Na internetu je dostupno nekoliko udžbenika s vezama do internetskih trgovina u kojima možete dobiti određene dijelove ako želite sami napraviti dron.“

Za Obamine vladavine 563 udara

Do 2019. godine operativne dronove (engleska skraćenica UCAV) proizvelo je samo 10 država u svijetu, i to Sjedinjene Američke Države, Kina, Izrael, Iran, Italija, Indija, Pakistan, Rusija, Turska i Poljska. Za ovu vrstu borbenih zrakoplova bez posade, napad obično uključuje ispaljivanje projektila ili puštanje bombe na cilj.

Šta treba znati

Trenutno nacionalna zakonodavstva o dronovima razlikuju rekreativnu i profesionalnu upotrebu dronova. Rekreativna upotreba ograničena je na sportske i rekreativne aktivnosti poput trka s dronom ili privatne fotografije.

Prodaja slika snimljenih dronom rezervirana je samo za profesionalne korisnike bespilotnih letjelica.

Upotreba dronova u rekreativne svrhe dopuštena je u većini evropskih zemalja bez posebnog odobrenja zrakoplovnih vlasti.

Međutim, samo zato što je to dozvoljeno, ne znači da možete letjeti svojim dronom bez ikakvih ograničenja, navodi se u Pravilu o dronovime EU.

„Naoružani dronovi se smatraju 'američkim čedom' koje je vojska ove države počela da koristi za svoje potrebe u sukobima na Bliskom istoku, u Iraku i Afganistanu 2002. godine, a kasnije, njihova primjena bila je proširena i na druge zemlje“, smatra Janković.

Iako je bilo dosta protivljenja u javnosti zbog upotrebe dronova u ratne svrhe, to nije zaustavilo dalji razvoj i upotrebu dronova za ubijanje, na šta Janković dodaje:

„U periodu vladavine Baracka Obame (2008. – 2016.) izvršena su 563 udara od kojih je većina bila sa smrtonosnim posljedicama, u Afganistanu, Iraku, Jemenu, Libiji, Siriji, Somaliji i Pakistanu. I aktuelnom američkom predsjedniku Donaldu Trampu se upotreba naoružanih dronova svidjela, jer je jednom prilikom za samo 45 dana odobrio 36 udara dronovima.“

Kao što je već spomenuto, tržište komercijalnih dronova raste, tako da ga svako može dobiti uz minimalni napor. Dronovi postaju moćniji, sa dužim vremenom letenja i boljim mehanizmima kontrole. Također možete montirati nekoliko različitih sistema na dronu, ovisno o zadatku (kamere i drugi senzori), a mogu biti korišteni u grupi i slično, ocjenjuje Savič.
EU ima zakonsku regulativu

Na upotrebu dronova u regionu osvrnula se Janković:

„Hrvatska vojska ima bespilotni sistem Orbiter 3, koji se koristi za potrebe Ministarstva odbrane i Ministarstva poljoprivrede. Taj sistem je Vojska Srbije nabavila još prije 11 godina.“

Janković kaže da smo ne tako davno na nekim primjerima vidjeli kako su i civilni, bezazleni dronovi u širokoj upotrebi, a ako se zloupotrijebe, mogu izazvati opštu uznemirenost i ugroziti sigurnost. Veliku napetost je izazvao dron na fudbalskoj utakmici u Beogradu između Srbije i Albanije pomoću kojeg je na stadion spuštena zastava „Velike Albanije“.

Evropska unija je 11. juna 2019. godine je predstavila zajednička evropska pravila o dronovima, Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/945 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/947, kako bi se osiguralo da su operacije bespilotnih letjelica širom Evrope sigurne.

Pravila će između ostalog pomoći u zaštiti sigurnosti i privatnosti građana EU-a uz istovremeno omogućavanje slobodne cirkulacije bespilotnih letjelica i jednakih uslova unutar Evropske unije. Države članice EU tako imaju regulisanu zakonsku regulativu koju lako mogu prilagoditi svojim državama.

O samoj regulativi Savič kaže:

BiH priprema pravilnik

„Pravila opisuju posebne zone, od kojih neke zahtijevaju posebne dozvole za operatore bespilotnih letjelica, od općenitije 'otvorene zone' do najviše ograničene 'certificirane kategorije', gdje će samo operatori s posebnim certifikatima koje izdaju zrakoplovne vlasti moći upravljati bespilotnim letjelicama.“

Ova uredba EU, primjenjivat će se samo godinu dana, kako bi se državama članicama i operaterima pružilo vrijeme da je pripreme i provode. Od juna 2020. godine operatori bespilotnih letjelica morat će se registrirati u državi članici u kojoj imaju prebivalište ili glavno mjesto poslovanja.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) je u saradnji s nadležnim organima, pripremila pravilnik o upotrebi zrakoplovstvenih sistema na daljinsko upravljanje. Pravilnik je u tehničkoj izradi i korisnicima dronova će dati tačne smjernice i propisane mjere letenja. Pravilnik je usklađen sa pravilnikom Evropske agencije za sigurnost u zrakoplovstvu.

Hrvatska je regulisala upotrebu bespilotnih letjelica na način da se mora korisnik registrirati na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a cijeli postupak potpuno je besplatan. Kad se jednom korisnik registruje, potrebno je svaki let prijaviti Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koja izdaje dozvole za te letove.

U pogledu regiona, Crna Gora je bila jedna od prvih država koja je regulisala oblast dronova i to 2016. godine. Danas ima ukupno 197 evidentiranih operatora dronova, najveći broj registrovanih dronova pripada fizičkim licima, dok je broj pravnih lica znatno manji.

Safet Mušić (Al Jazeera)

Procitano 159 puta

S5 Box