Vijesti iz svijeta
ponedjeljak, 20 Januar 2020 00:00

Kako do posla u Njemačkoj od 1. marta

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaSavjetnica za mobilne zaposlene u Stuttgartu Šejla Vojić objašnjava proceduru po stupanju na snagu novog zakona u Njemačkoj.

Šejla Vojić: Novi zakon se ne odnosi samo na osobe s visokom školskom spremom.

Hiljade radnika sa područja Zapadnog Balkana s velikim željama i nadama očekuju 1. mart, kada će u Njemačkoj stupiti na snagu novi propisi za kvalificiranu radnu snagu. Novi zakon proširuje mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van Evropske unije da dođu u prvu ekonomiju Evrope radi zapošljavanja.

Mnogima od njih će trebati pomoć osoba kao što je Šejla Vojić, koja je savjetnica za mobilne zaposlene u projektu Faire Mobilitat "Pravedna mobilnost- socijalna, pravedna i aktivna sloboda kretanja radnika" Saveza njemačkih sindikata (DGB) u Stuttgartu. Ovaj projekat se zalaže za poboljšanje uvjeta rada u Njemačkoj, a u fokusu mu je podrška zaposlenima, posebno iz država Srednje i Istočne Evrope, "provedbom pravednih plata i fer radnih uvjeta na njemačkom tržištu rada".

Dodaje kako se savjetovališta nalaze širom Njemačke, gdje se pružaju besplatni savjete iz područja radnog i socijalnog prava zaposlenima u Njemačkoj koji su iz Srednje i Istočne Evrope.

Veliki broj stanovnika Zapadnog Balkana čeka 1. mart i olakšanje dobijanja posla u Njemačkoj, kako se to tumači u ovoj regiji. Da li je ovo ispravno tumačenje, šta donosi novi zakon?

- Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je još uvijek na snazi do 31. decembra 2020. godine, nije uvjetovalo kvalificiranu stručnu naobrazbu ili visokoškolsku diplomu, što je kod novog zakona o doseljavanju stručnjaka slučaj. Ovaj novi zakon se ne odnosi samo na osobe s visokom školskom spremom, nego i sve one koje pronađu zaposlenje "koje odgovara njihovoj kvalifikaciji". Ono što je pozitivno je ukidanje kriterija prema kojem kompanija prvo mora pokušati za određenu radnu poziciju pronaći osobu u Njemačkoj ili Evropskoj uniji, pa tek onda dolaze u obzir kandidati van EU-a (Vorrangprufunga).

Također je novina da kandidati s kvalificiranim stručnim obrazovanjem (u stručne kvalifikacije se ubrajaju stručna obrazovanja za koja je u Njemačkoj utvrđen minimalan period trajanja od dvije godine), a ne samo visokoobrazovani, kao do sada, ukoliko posjeduju odgovarajuće znanje njemačkog jezika i osigurano uzdržavanje, mogu doći u Njemačku na šest mjeseci u svrhu traženja posla.

Koji su trenutno poslovi najviše u deficitu u Njemačkoj?

- Broj otvorenih radnih pozicija u Njemačkoj se kreće oko 1,4 miliona. Traže se najviše radnici u oblasti zdravstva i njege, doktori, fizioterapeuti i medicinske sestre, IT-stručnjaci, inženjeri i zanatlije u građevinskoj industriji, potom stručnjaci u zrakoplovstvu, mehatronici, elektrotehnici, energetskoj tehnologiji i drugim MINT zanimanjima, ali i u obrtništvu. Po novom zakonu, IT-stručnjaci mogu, pod određenim uslovima i s radnim iskustvom od minimalno tri godine, i bez formalne diplome doći u Njemačku. S tim da ti odgovarajući preduslovi moraju biti ispunjeni.

Šta će se tražiti od potencijalnih radnika (nivo obrazovanja, jezika...)?

- Važno je prvo izvršiti priznavanje kvalifikacije, a tek onda podnijeti zahtjev za vizu. Prije nego što se podnese zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke. To je moguće učiniti i prije nego što novi zakon stupi na snagu. Čim dobiju rješenje o priznavanju stručne spreme, s odgovarajućim znanjem njemačkog jezika te osiguranim finansijskim sredstvima za uzdržavanje, zainteresirani mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi došli u Njemačku i prihvatili neku ponudu za radno mjesto koje odgovara njihovoj kvalifikaciji (na maksimalno šest mjeseci). Ukoliko njemačke institucije samo djelimično priznaju stručnu kvalifikaciju, zainteresirani kandidati mogu dobiti vizu u svrhu usavršavanja i kvalifikacije u Njemačkoj. Pod određenim uslovima, oni se već u toku tog dodatnog obrazovanja mogu zaposliti.

Maturanti koji su mlađi od 25 godina i sa završenom srednjom školom mogu doći u Njemačku na najviše šest mjeseci kako bi se mogli natjecati za mjesto za obavljanje stručnog obrazovanja, ako im njihovo završno svjedočanstvo srednje škole omogućava upis na studij, ako imaju dokaz o dobrom poznavanju njemačkog jezika (nivo B2) i ako imaju finansijska sredstva za uzdržavanje. Nešto drugačiji propisi će važiti za stručnu radnu snagu koja je starija od 45 godina. Ukoliko oni žele doći u Njemačku radi zaposlenja, bit će im potrebno da predoče ugovor o radu s određenom minimalnom zaradom ili dokaz o adekvatnom osiguravanju sredstava u starosti.

Jezičke vještine potrebne su posebno za ulazak u potragu za mjestom za osposobljavanje ili za pronalazak posla kao kvalificiranog stručnjaka. Pretpostavlja se da će biti riječ o jezičnom nivoa B1 u svrhu traženja posla u Njemačkoj nakon postupka priznavanja diplome, pri čemu se nivo jezičnog znanja razlikuje u zavisnosti od svrhe boravka.

Blagovremeno pokretanje postupka

Kako objašnjavaju na internetskoj stranici Ambasade Njemačke u Sarajevu, novi zakon proširuje mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van EU-a da dođu u Njemačku radi zapošljavanja.

'Prije nego što podnesu zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke. Priznavanje vrše samo zvanične ustanove... Zainteresirani kvalificirani radnici bi trebali blagovremeno pokrenuti ovaj postupak. To je moguće učiniti i prije nego što u martu 2020. godine novi propisi stupe na snagu', navodi se.

Dodaje se kako kvalificirani radnici čim dobiju rješenje o priznavanju stručne spreme mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi došli u Njemačku i prihvatili neku ponudu za radno mjesto za koje su kvalificirani.

'Ukoliko njemačke ustanove samo djelimično priznaju stručnu kvalifikaciju, zainteresirani kandidati mogu dobiti vizu u svrhu usavršavanja i kvalifikacije u Njemačkoj. Pod određenim uslovima, oni se već u toku tog dodatnog obrazovanja mogu zaposliti.'

'Osobe koje imaju odgovarajuće znanje iz njemačkog jezika i posjeduju finansijska sredstva kako bi se sami uzdržavali mogu podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja radnog mjesta. Ova viza ima rok važenja od šest mjeseci', navodi se.

Do sada je problem bio dugotrajan proces dobivanja viza i druge dokumentacije. Da li će se to ubrzati sada?

- Proces dobijanja vize bi trebao biti ubrzan, ali svakako u narednom periodu ćemo vidjeti kako će cjelokupan proces teći kad novi zakon stupi na snagu.

Prema Vašem iskustvu i iskustvu ljudi s kojima radite, kako su se radnici iz Bosne i Hercegovine i dijelova Balkana koji nisu u EU pokazali posljednjih godina u Njemačkoj?

- Mnogo slučajeva imamo upravo od radnika koji potiču iz zemalja Zapadnog Balkana. Sadržajno prevladavaju slučajevi u kojima zaposleni pate od ekstremno loših uvjeta rada i primaju znatno manje plate ili ih poslodavci uopće ne plaćaju. Mnogi dolaze u Njemačku i kao izaslani radnici, uglavnom preko Slovenije. U većini slučajeva, izaslani radnici borave par mjeseci i za to vrijeme ne dobiju nikako platu te se vrate u svoju matičnu zemlju.

Situacija radnika iz zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj varira ovisno o stupnju integracije na tržištu rada i njihovoj socijalnoj integraciji, ali često je karakterizirana nedostatkom jezičnih vještina. Većina zaposlenih rade u malim i srednjim preduzećima u Njemačkoj. Njihovi ugovori o radu često su privremeni i sadrže radne uvjete koji narušavaju zakonske standarde i sustavno dovode radnike u lošiji položaj od njihovih lokalnih kolega. Većina ih strahuje da nešto poduzme u tom pogledu, jer imaju samo privremenu boravišnu dozvolu. Mi ih, naravno, upućujemo na njihova zakonska prava i borimo se za njihovo ostvarivanje.

Ibrahim Softić (Al Jazeera)

Procitano 212 puta

S5 Box