Vijesti iz svijeta
srijeda, 04 Mart 2020 00:00

Rat radikalne desnice protiv muslimana postaje sve žešći

Ocijeni...
(0 glasova)

britanija2Muslimani su u središtu huškačke strategije koju provode pristalice ekstremne desnice u svijetu, a posebno u Britaniji.

Alarmantni izvještaj o "Stanju mržnje" za 2020. godinu, koji je izdala britanska organizacija "Nada, ne mržnja" (Hope not Hate), ukazuje na rastući utjecaj ekstremne desnice, kako u stvarnosti tako i u virtualnom svijetu koji se pretvorio u plodno tlo za pristalice populističke desnice za širenje njihovih rasističkih ideja.

Izvještaj, čiji su sažeci predstavljeni na simpoziju u glavnom gradu Londonu, pokazuje da su muslimani u središtu huškačke strategije koju provode pristalice ekstremne desnice u svijetu, a posebno u Britaniji. Supervizori izvještaja su potvrdili da Ujedinjeno Kraljevstvo još uvijek ima najopasnije ličnosti koje predstavljaju ekstremnu desnicu i koje su u velikoj mjeri aktivne na internetu.

Izvještaj otkriva da je polovina prijavljenih zločina iz mržnje u Velikoj Britaniji bila protiv muslimana, te da je zabilježeno rekordno povećanje broja napada koji su u 2019. godini dosegli 3530 slučajeva, što je povećanje za 593 posto u odnosu na broj slučajeva u 2018. godini.

U dokumentu na 170 stranica upozorava se na povećanje napada na muslimane u Britaniji, a da je uzlazni trend zabilježen odmah nakon terorističkog napada na džamiju u novozelandskom gradu Christchurchu, zbog sistemske kampanje koju provode elementi krajnje desnice s ciljem raspirivanja netrpeljivosti i huškanja protiv muslimana, koristeći pri tome nove tehnologije na platformama društvenih medija.

Islamofobija i internet

Izvještaj posvećuje dosta pažnje aktivnostima radikalne desnice na internetu, koji je postao omiljeni prostor ove struje za širenje mržnje.

Britanska policija zabilježila je 89 antimuslimanskih zločina putem interneta, a u izvještaju se nalaze i statistike organizacije "Tel Mama", koja je zabilježila 327 slučajeva cyber zločina huškanja protiv britanskih muslimana.

Ovakvu razliku koja postoji između broja slučajeva registriranih u britanskoj policiji i slučajeva koje su dokumentirale organizacije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, izvještaj objašnjava time da sigurnosne strukture još uvijek minimiziraju rizik od nekih pojava na internetu, poput promoviranja lažnih ideja ili širenja lažnih vijesti o muslimanima.

U izvještaju se navodi da su takva ponašanja glavni način koji krajnja desnica koristi za pridobivanje novih simpatizera, zbog čega se tom pitanju treba pristupiti s potrebnom ozbiljnošću.

Kako bi pokazao da je neophodno obratiti više pažnje na ono što se promovira na internetu kroz zapaljive poruke, izvještaj navodi primjer manifesta koji je terorista i počinitelj masakra u džamiji na Novom Zelandu ostavio, a pisan je jezikom nadahnutim idejama rasističke desnice. Manifest sadrži poruke svim simpatizerima napadačevih ideja, kojima se želi poručiti da je "istina prisutna samo na internetu".

Oni koji su radili na pripremi izvještaja objašnjavaju da je fokus krajnje desnice usmjeren na internet jer su svjesni da se rezultati terora ne završavaju kada se ispali posljednji metak, već da treba poticati napade i mržnju kao temeljni dio ciljeva krajnje desnice. To se vremenom čini kroz medijsko izvještavanje, fotografije objavljene na društvenim mrežama, strategiju podijeljenih mišljenja, nastojanje da se ne osude teroristički napadi i da se šire ideje koje pronalaze opravdanja za počinitelja napada, poput toga da je njegov akt "reakcija na ono što muslimani rade".

Na temelju studije britanskog Univerziteta u Cardiffu o povezanosti između poruka mržnje prema muslimanima na Twitteru i utjecaju istih na ponašanje pristalica ekstremne desnice, izvještaj dolazi do zaključka da postoji veza između porasta rasističkih sadržaja protiv muslimana na platformama društvenih medija i porasta slučajeva stvarnih napada na njih u britanskoj prijestolnici Londonu. Time se "širenje mržnje preko interneta pretvara u put kojim se iz virtualnog svijeta prelazi u fizičko zlostavljanje u stvarnosti".

Sistematsko huškanje

Podstrekivanje protiv muslimana prešlo je s individualnog ponašanja na sistematsko djelovanje koje predvode grupe osnažene tehnikama društvenih mreža. Izvještaj upozorava na krajnju ozbiljnost toga, a kao primjer navodi fotografiju žene s maramom na glavi na dan napada u blizini britanskog parlamenta u martu 2017. Fotografija prikazuje muslimanku kako prolazi pored skupine koja pomaže jednoj od žrtava i razgovara na telefon.

Stručnjaci iz organizacije "Hope not Hate" pratili su trag objave ove fotografije, pokazujući da je na prvom nalogu koji je objavio fotografiju stavljen komentar kako pokrivena žena ravnodušno prolazi pored žrtve ne obraćajući pažnju na patnje drugih. Ovu lažnu tvrdnju pobili su i fotograf i djevojka koja se pojavljuje na fotografiji. Prema njenim riječima, bila je šokirana onim što se dogodilo i pokušala je nazvati hitnu pomoć kako bi pomogli žrtvi.

Istraga koju je provela britanska organizacija u ovom slučaju otkriva kako je račun na Twitteru koji je prvi objavio fotografiju s provokativnim komentarom o pokrivenoj ženi jedan od 2700 računa na istoj platformi u vlasništvu ruske grupe koja je aktivna od 2017. godine, a ima za cilj širenje mržnje prema muslimanima.

Izvještaj je također istaknuo rastuću ulogu tajnih skupina na platformi Facebook u privlačenju sve većeg broja simpatizera rasističkih ideja i nositelja mržnje prema muslimanima, gdje ekstremistički aktivisti djeluju koristeći strategiju ispipavanja pulsa, a zatim pridobivanja, i to na način da objavljuju kontroverznu temu bez pokazivanja neprijateljstva prema muslimanima.

Nakon toga slijede reakcije i komentari, a svaki komentator koji pokazuje ekstremističke ideje pridružuje se zatvorenim grupama. Kada se nađe u grupi s kojom dijeli iste ideje, to ga ohrabruje da ide dalje u širenju mržnje prema muslimanima putem društvenih medija.

(Al Jazeera)

Procitano 277 puta

S5 Box