Vijesti iz svijeta
ponedjeljak, 16 Mart 2020 00:00

Korona virus: Pohlepa je 'ranila' svjetsku ekonomiju

Ocijeni...
(0 glasova)

tokioPojava novog korona virusa, koji se širi velikom brzinom, izazvala je globalnu zdravstvenu krizu, koja trese svijet, no virus sije strah i u svim segmentima gospodarske djelatnosti. Stručnjaci i poslovni ljudi, kao i političari, već dulje vrijeme govore o gubicima za svjetsku ekonomiju i procjenjuju koliki bi oni mogli biti. Posebno su ugrožene male i slabe, ali i velike i svjetski važne ekonomije i segmenti industrije i trgovine, a neka predviđanja govore da bi ova zdravstvena kriza mogla izazvati novu globalnu recesiju.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorija je da će epidemija znatno utjecati na globalnu trgovinu, a da će posljedice u globalnoj ekonomiji vjerojatno biti znatne i počet će se pokazivati u trgovinskim podacima u nadolazećim tjednima.

Korist od globalizacije ima manjina

Svjetsko gospodarstvo pokazalo se neotpornim i na krize koje s njim samim nemaju izravne veze, odnosno nisu izazvane poremećajima u gospodarskim i financijskim politikama i prilikama.

Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da problemi u svjetskom gospodarstvu izazvani korona virusom pokazuju da je ono visokoglobalizirano - informacije o nekom događaju najednom kraju svijeta brzinom svjetlosti dolaze na drugi kraj svijeta. To, navodi, znači i da su zemlje izrazito povezane u proizvodnim, globalnim lancima proizvodnje vrijednosti, i to u svakom slučaju "podiže" gospodarstvo. No, istovremeno postoje i negativni učinci toga.

"Probitak ili korist od te globalizacijske umreženosti proizvodnje ne pripada većini, nego pripada manjem broju građana svijeta na teret ostatka građana svijeta, na ostatak od 99 posto građana svijeta. To je jedno. Drugo, ovo se pokazalo puno bitnije sada, a to je da, iako je visoka globaliziranost, svaka zemlja mora imati stratešku proizvodnju proizvoda na svojem teritoriju. I to je sad korona virus pokazao, ali ne samo zbog korona virusa, nego zbog, ne daj Bože, drugih elementarnih nepogoda, kao što su veliki potresi, vulkani i, u ovom slučaju, pandemija", kaže Jurčić.

'Globalna država' bez globalnih institucija

Sadašnja izolacija u svijetu, koja nastaje kao posljedica zaraze, pokazuje, navodi, koliko države vjeruju u tu svemoćnost globalizacije. S druge strane, ono što je najbitnije u tome, jest da su se prije 200-300 godina počele formirati nacionalne države, pa time i nacionalne vlade, koje su brinula za razvoj te nacionalne države. Sada, u neku ruku, postoji globalna država, no nema globalnih institucija koje bi pratile sve procese, ublažavale one negativne i razvijali pozitivne.

"Primjerice, kad gledate probitak ili profit koji ostvaruju multinacionalne kompanije diljem svijeta, de facto one nigdje ne plaćaju porez od koristi koje od globalizacije imaju. Da imamo porez od te globalizacije, koji bi se slijevao u neku globalnu vladu, globalno ministarstvo sigurnosti, zdravstva, poljoprivrede... koje bi sprječavalo ovakve stvari I reagirao u ovim situacijama. Sad se vidi da smo se mi s ciljem profita vrlo brzo globalizirali bez ikakvog pardona, a kad dođe do negativnih posljedica takve globalizacije, nismo izgradili institucije zbog sebičnosti onih koji najviše zarađuju od toga."

Stoga se, kaže, ova epidemija brzo pretvara u pandemiju. koja proizvodi čitavim narodima puno veće štete nego što su možda bile koristi od onih koji su se fokusirali na profit i uspostavili takvu organizaciju u svijetu. Svjetsko gospodarstvo je tako danas u situaciji da ne može odgovoriti na neku malo jaču ugrozu.

Ekonomski procesi i 'fake news'

Ono što je bitno, navodi Kovač, jest razlikovati stvarne efekte epidemije od stvaranja panike - po statistikama omjera smrtnosti i oboljelih može se utvrditi da je čovječanstvo 'preživjelo' i puno ozbiljnije bolesti, epidemije i pandemije.

No, ekonomski procesi uvelike više reagiraju na 'fake news' nego na stvarne efekte, pa bi ekonomskih efeketa moglo biti.

'Da li korona virus može pokrenuti novu globalnu recesiju? Sumnjam. Da li može poremtiti naše brojke u turizmu? Može. Efekt će svakako ovisiti koliki će se 'media bubble' stvoriti oko ovakve priče i kako će vlasti regulirati zdravstvene politike poput javnih okupljanja s kojim utječu na percepciju javnosti o epidemiji.'

Globalna podjela rada bez regulacije

"Uvijek smo prepušteni lokalnim vladama, nacionalnim vladama, koje su neke bogate, ali one trpe i zbog nemogućnosti djelovanja siromašnih vlada. Tako se sada, recimo, izvlači profit u Kini i zarađuje dijelom vrlo mali broj Kineza i velik broj u svijetu, a kad dođe do takve pandemije, nemate dignut takav zdravstveni, higijenski sistem u Kini ili u nekim drugim još manje razvijenim zemljama, zato što je profit otišao iz Kine - ili u Kini pripada nekolicini, a ne vraća se kao društveno koristan da se izgrade društvene institucije, običaji, infrastruktura koja bi spriječila da dođe do ovakvih pandemija i epidemija. I onda na kraju to bude katastrofa za svijet", zaključuje Jurčić.

Ekonomski analitičar Guste Santini smatra da je korona virus vrlo ozbiljna i opasna priča i to iz niza razloga.

"Korona virus za globalno gospodarstvo, za globalnu ekonomiju, koja je povezana gospodarskim kanalima temeljem globalne tehničke podjele rada, a nije regulirana, nije definirana u slučaju krize, pokazuje učinke. Brodovi iz Kine ne odlaze, brodovi u Kinu ne dolaze, brodovi u Europu ne dolaze, iz Europe ne odlaze, i SAD također trpi velike probleme. Naprosto, gospodarstvo usporava, ugovori se ne izvršavaju - kako su tehnologija i znanje otišlo naprijed, vrlo je teško supstituirati postojeće inpute na tržištu, jer ih nema", navodi Santini.

Narušen 'imunitetni sistem'

U slučaju velikih proizvodnja, kaže, radi se o dugoročnim, povezanim poslovnim kombinacijama, dobavljači se ne mijenjaju preko noći, nego za to treba nekoliko godina tehnološkog usaglašavanja između dobavljača i kupca.

"Dakle, stvar bi mogla eskalirati i za razliku od krize 2008. godine, u kojoj je bilo puknuće balona, sad bi mogli imati i puknuće balona i realnu gospodarsku tragediju."

Imunitetni sustav je, kaže, narušen, a radi se o neizvjesnosti u nepoznatim situacijama - za razliku od rizika, gdje su poznate vjerojatnosti neželjenog događaja, kod neizvjesnosti se često ne zna postoji nekakav rizik.

"A kad ne znate rizik, ne možete ga niti dijagnosticirati, ako ga ne možete dijagnosticirati, niste u mogućnosti de facto da se od njega branite. Otuda panika među ljudima, otuda su ljudi s pravom zabrinuti, otuda je problem takav kakav jest", zaključuje Santini.

Svaki iznenadni 'udar' odražava se na cijeli svijet

Analitičar Žarko Primorac ističe da je svjetska ekonomija globalizirana, što znači da su poslovne veze između zemalja u svijetu vrlo guste, a time i komunikacija ljudi, dobara i roba pa svaki iznenadni 'udar' ima odraza na cijeli svijet, čak i ako se dogodi lokalno u nekoj od zemalja, kao ovoga puta u Kini, koja predstavlja gotovo 20 posto ukupne svjetske globalne ekonomije, pa su komunikacije s njom izrazito intenzivne.

Sadašnje procjene govore da će već zbog svega što se do sada dogodilo u vezi korona virusa svjetski BDP u ovoj godini biti niži za 0,5 posto, odnosno blizu 2,5 posto od predviđanih tri posto, a Kina zabilježiti velik pad od predviđenih 6,7 posto na manje od pet posto.

I dok je mnogima logično i jasno da u ovakvim situacijama trpe segmenti poput turizma, Primorac objašnjava da će više trpjeti industrija, koja je povezana, jer su Kina i neke druge zemlje Dalekog istoka masovni opskrbljivači europske i američke industrije.

'Uzmimo odnos Kina - Njemačka. Njemačka, bez obzira što je tehnološki visokorazvijena zemlja, velik dio, velik obujam dijelova koji ugrađuje u autoindustriju, u elektronsku industriju i druge industrije, nabavlja u Kini, radi toga što je tamo masovnija proizvodnja i što je to jeftinije nego proizvoditi kod kuće. U Kini su blokirane mnoge industrije, blokirani su mnogi gradovi, blokirane su mnoge komunikacije - njemačka industrija već sada je ugrožena time što nema dijelova koje ugrađuje u svoju industriju i samim time se taj lanac proizvodnje zaustavlja. S druge strane, Kina je veliko tržište, Kina je i veliki kupac na svjetskom tržištu, a ona je sada blokirana po raznim linijama.'

Ekonomist Dejan Kovač ističe da je još s inicijalnom pojavom virusa u Kini upozorio da ukoliko situacija s korona virusom uzme maha, Hrvatskoj i zemljama koje su visoko ovisne o turizmu ni ne treba nova recesija.

Vanjski šokovi

"I to se već može vidjeti po određenim najavama ministara za turizam i osoba koje su vezane za tu industriju da su pojedine zemlje u samom početku priče o virusu zabilježile značajan pad. Mi nezavisni ekonomisti, nažalost, nemamo nikakve podatke da analiziramo utjecaj jer većina relevantnih statistika su kvartalne ili polugodišnje. Osobe koje izlaze u javnost sa 'lošim rezultatima' su ujedno i osobe koje imaju ekskluzivu na te podatke unutar svojeg resora, tako da nema pouzdane procjene", kaže Kovač.

Na svjetsku ekonomiju, navodi, utječu unutarnja kretanja koja su manje-više predvidiva, a s druge strane su vanjski šokovi za ekonomiju, gdje inicijalni poremećaji u ekonomskim tokovima ne nastaju zbog djelovanja ekonomskih aktera, već zbog vanjskih činioca koji imaju nepredvidivi izravni i neizravni učinak, upravo kao što je korona virus ili potresi, teroristički napadi i druge nepredvidive pojave.

Kada se govori o ekonomskim procesima do kojih dolazi kada nastanu ovakve situacije, ističe da postoje dva glavna utjecaja - na realni i na financijski sektor.

"U realnoj ekonomiji imamo kratkoročne direktne i dugoročne indirektne utjecaje. Kratkoročni direktni utjecaji su već vidljivi unutar smanjenja turističke potražnje, a i mnoštvo vezanih industrija koje će zbog smanjene socijalne interakcije zasigurno imati i smanjenu ekonomsku aktivnost: ugostiteljstvo, transport i druge-"

Osjetljivi financijski sektor reagira i na informacije

Ukoliko ti procesi potraju, tada smanjenje u turizmu i vezanim industrijama može imati ozbiljan učinak na bruto domaći proizviod tih zemalja, što je posebno važno ako zemlja ima velik udio turizma u BDP-u.

"Samim time dolazimo do dugoročnih indirektnih efekata, a to je da se kroz slabljenje BDP-a tih zemalja automatski smanjuju kupovna moć u zemlji i potražnja za inozemnim dobrima, odnosno remeti se saldo uvoza i izvoza. Također, slaba sezona u turizmu će smanjiti vjerojatnost dodatnih investicija u tu granu za iduću godinu. Ovo je otprilike mikro-simulacija difuzije šokova kroz realni sektor."

S druge strane, financijski sektor je, ističe, puno osjetljiviji, jer on reagira i na informacije, odnosno medijske istupe, i na realno stanje.

"Očekujem da će se događati po domaćim i inozemnim burzama još dosta 'korekcija', koje će reagirati na istupe različitih ljudi kako se virus bude širio ili smanjivao", zaključuje Kovač.

Tomislav Šoštarić (Al Jazeera)

Procitano 369 puta

S5 Box