Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1668)

Ocijeni...
(0 glasova)

talibaniTalibani su zatražili priliku da se obrate svjetskim liderima tokom Generalne skupštine UN-a, koja se ove sedmice održava u New York Cityju.

Ministar vanjskih poslova talibana Amir Khan Muttaqi je poslao zahtjev u pismu koje je stiglo u ponedjeljak, a UN-ov komitet će donijeti odluku. Talibani su također izabrali svog glasnogovornika Suhaila Shaheena za afganistanskog ambasadora u UN-u.

Talibani su preuzeli kontrolu u Afganistanu prošlog mjeseca te su istakli da izaslanik svrgnute vlade više ne predstavlja zemlju. Zahtjev za učešće u debati visokog nivoa razmatra UN-ov komitet u kojem su SAD, Kina i Rusija.

Ipak, teško je vjerovati da će se komitet sastati prije završetka sjednice u ponedjeljak. Dotad, prema pravilima UN-a, Ghulam Isaczai ostaje afganistanski ambasador u ovom globalnom tijelu. Očekuje se da će on održati govor posljednjeg dana sastanka 27. septembra, ali talibani i dalje tvrde da on "više ne predstavlja Afganistan". Dodali su da neke zemlje također ne priznaju bivšeg predsjednika Ashrafa Ghanija kao lidera.

Ghani je napustio Afganistan dok su talibanski militanti napredovali prema Kabulu 15. augusta, a od tada se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Talibani su prethodno imali kontrolu nad Afganistanom između 1996. i 2001. godine, a ambasador vlade koja je svrgnuta je ostao predstavnik u UN-u nakon reakcije komiteta.

Na sastanku UN-a u utorak Katar je zatražio od svjetskih lidera da ostanu u kontaktu s talibanima.

"Bojkot bi doveo samo do polarizacije i reakcija, dok dijalog može biti plodonosan", izjavio je katarski vladar, šeik Tamim bin Hamad Al Thani.

utorak, 21 Septembar 2021 00:00

SAD će primiti 125.000 izbjeglica u 2022.

Ocijeni...
(0 glasova)

izbjeglice5To se odnosi samo na izbjeglice u UN-ovim kampovima širom svijeta koje su američke sigurnosne i obavještajne agencije odabrale nakon višegodišnjeg proučavanja njihovih zahtjeva.

Sjedinjene Američke Države će primiti 125.000 izbjeglica u 2022. godini, što je dvostruko više nego u ovoj godini, kako bi “odgovorile na potrebe koje nastaju zbog humanitarnih kriza u svijetu”, saopćio je State Department.

Joe Biden je u aprilu potaknuo manju polemiku kada je odbio povisiti historijski nisku gornju granicu za prihvat izbjeglica – 15.000 ljudi – koju je postavio njegov prethodnik Donald Trump.

Borba protiv imigracije, zakonite i nezakonite, obilježila je mandat republikanskog milijardera, piše Hina.

Biden je u maju, nakon kritike koju su mu uputili njegovi demokrati, povisio tu granicu na 62.500 ljudi s izbjegličkim statusom koji se u 2021. mogu useliti na američki teritorij.

Tako ispunjava predizborno obećanje udvostručivši taj broj za poreznu godinu 2022. što počinje 1. oktobra, koja će biti prva puna porezna godina njegovog mandata.
Višegodišnje proučavanje zahtjeva

Taj se program odnosi samo na izbjeglice u UN-ovim kampovima širom svijeta koje su američke sigurnosne i obavještajne agencije odabrale nakon višegodišnjeg proučavanja njihovih zahtjeva, a većinom su to starije osobe, udovice i invalidi.

Joe Biden je u februaru istaknuo da su tim programom obuhvaćeni i pripadnici LGBT zajednice.

Informacija dolazi u momentu kada je SAD evakuirao više desetaka hiljada afganistanskih civila u okviru američkog vojnog povlačenja iz Afganistana koje se završilo 30. augusta.

SAD je godinama primao više izbjeglica nego sve zemlje zajedno, ali ga je Kanada nadmašila 2019. primivši više od 30.000 izbjeglica, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda.

Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) navodi da je u 2020. broj izbjeglica, raseljenih unutar njihove zemlje i tražitelja azila dosegnuo rekordnih 82,4 milona.

Zbog rata u Afganistanu, koji je sada u rukama talibana, raseljeno je više od 550.000 ljudi u toj zemlji, navodi UNHCR.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

suma1Novinar Mihai Dragolea, redatelj Radu Mocanu i ekološki aktivist Tiberiu Boșutar pretučeni su u četvrtak navečer u rumunjskoj županiji Suceava u Bukovini (Bucovina) gdje su snimali video materijal za novi dokumentarac o ilegalnom krčenju šuma u Rumunjskoj.

Trojac je sinoć izašao na teren prema lokaciji Dealu Ursului, a prema dojavama lokalnog stanovništva da se u blizini ilegalno sijeku stabla, kada ih je primijetilo 20 ljudi naoružano sjekirama i letvama, među kojima su bili inženjer šumarstva i vlasnik šumarije. U prvi tren, aktivisti su mislili da im dvadesetorica prilazi kako bi ih zastrašili ili s njima porazgovarali, no kako su vikali “ubićute”, trojac je pobjegao u automobil iz kojeg su ih kriminalci nasilno izvukli te ih počeli tuči. Dragolea je udaren u glavu te je pao u jamu odakle je odmah nazvao 112, dok su druga dvojica prošli znatno teže te su ostali bez svijesti, a posebno ponižavanje i nasilje bilo je usmjereno ka lokalnom ekologu Tiberiu Boșutaru kojeg su skinuli do gola i natjerali ga da tako hoda kroz šumu. Također su mu prijetili smrću obitelji – čiju točnu adresu već imaju – ako ikome identificira tko ga je napao. Treći član tima, redatelj Radu Mocanu, trenutno ima amneziju te svakih par minuta zaboravlja što se događa i što se sinoć događalo.

Napad se dogodio kasno sinoć, a vijest je odmah objavio Greenpeace Rumunjska na svojim stranicama te je automatski poslao svoje odvjetnike pretučenim ljudima u bolnicu gdje su razgovarali s Dreagoleom, čekavši da druga dvojica dođu k svijesti. Policija je odmah sinoć izišla na teren gdje je privela na obradu nekoliko gangstera, ali čini se bez posebne daljnje obrade. Kako su jutros iz policije kazali novinarima Libertatea – oni su obradili počinitelje i pustili ih jer pretučeni aktivisti navodno nisu htjeli podnijeti kaznenu prijavu, a policija očito nije smatrala shodnim sinoć, djelovati s obzirom na prijetnje. Taj koji je prijetio obitelji ekologa, također je bio u vidno dobrim odnosima s policajcima koji su izišli na teren, te je njima osobno komentirao kako će ga idući put vezati za automobil i “vuči po šumi dok mu ne ostane samo noga”. Danas su ipak otvorili istragu po službenoj dužnosti. Glasnogovornik policije naglašava da je jako važno da oštećeni podnesu prijavu, za što imaju 90 dana, kako bi cijeli istražni postupak mogao biti u potpunosti zadovoljen.

Zanimljivo je kako su kriminalci uopće locirali aktiviste. Naime, nakon dojave lokalnog stanovništva, ekolog je nazvao šumara zaduženog za to područje da ga obavijesti o ilegalnim radnjama te ga je pozvao da izađe na teren. Taj šumar ga je dočekao sa preostalih 19 gangstera te je sudjelovao u njihovom premlaćivanju. Tokom napada također je uništena sva oprema, uzete su sve memorijske kartice i uništen je sav video materijal. Sve ovo dogodilo se isti dan kada je Europska komisija zatražila od nacionalnih vlasti da zaštite novinare, nakon što zabilježen povećan broj napada na medijske radnike. U 23 zemlje Europske unije prošle je godine zabilježeno 908 napada na medijske radnike. O problemu ilegalnog krčenja šuma ljetos je za Bilten pisao Florin Poenaru koji je istaknuo kako i ilegalno posječene šume na kraju ipak završavaju u tvornicama najvećih europskih firmi poput IKEA-e. Usprkos naporima da se štetni proces zaustavi, to je izrazito teško, jer je ilegalno krčenje šuma već poprimilo oblike organizirane mafije.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

muslimamerikaEmily Claire Hari suočavala se s minimalnom zatvorskom kaznom od 30 godina zbog napada na Islamski centar Dar al-Farooq u Bloomingtonu.

Liderka paravojne antivladine grupe iz američke savezne države Illinois, za koju vlasti kažu da je organizator bombaškog napada na džamiju u Minnesoti 2017. godine, osuđena je na 53 godine zatvora zbog tog napada koji je užasnuo muslimansku zajednicu tog dijela SAD-a.

Emily Claire Hari, koja je optužena i kojoj je suđeno i presuđeno pod imenom Michael Hari i koja je nedavno objavila promjenu spola, suočavala se s minimalnom zatvorskom kaznom od 30 godina zbog napada na Islamski centar Dar al-Farooq u Bloomingtonu.

Različitost je snaga države

To je bio minimum koji je tražila odbrana, no tužitelji su tražili doživotni zatvor, jer su naveli da Hari nije preuzela odgovornost za napad.

Agencija AP navodi kako niko nije povrijeđen u bombaškom napadu, no veliki broj pripadnika zajednice džamije je svjedočio o traumama koje su ostale.

Okružni sudija Donovan Frank kazao je kako dokazi jasno pokazuju da je namjera Hari bila da “prepadne, ugrozi i terorizira pojedince muslimanske vjere“.

“Različitost je snaga ove države. Svako ko to ne razumije ne razumije ni ustavno obećanje države koje dovodi mnoge ovdje“, istakao je on.

“Svaka kazna manja od 636 mjeseci zatvora bila bi nepoštivanje zakona“, dodao je Frank.

Presuda po pet tačaka

Hari se kratko obratila prije izricanja presude i kazala: “Kako je mojih prvih 47 godina života bilo blagoslovljeno, ne mogu se žaliti na posljednje tri, a s obzirom na blagoslovljen i sretan život, ne mogu ništa tražiti dodatno od sudije.“

Također je navela kako su žrtve, koje su svjedočile prošle kroz “traumatičan period“ i poželjela im “najbogatije Božje blagoslove u Isusu Kristu“.

Hari je osuđena u decembru po pet tačaka, uključujući uništavanje imovine zbog njenog vjerskog karaktera i sprečavanje slobodnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

afganistan2Glavni razlozi za gašenje medija su teška ekonomska situacija i različita ograničenja koja nameću talibani na različitim nivoima.

Najmanje 153 medija prestala su s radom u 20 provincija Afganistana nakon što je talibanski pokret 15. augusta preuzeo kontrolu nad ovom državom, javio je Tolo News.

Glavni razlozi za gašenje medija su teška ekonomska situacija i različita ograničenja koja nameću talibani na različitim nivoima, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

“Ako organizacije koje podržavaju medije zatvore oči na trenutnu situaciju, tada ćemo vidjeti da će posljednja preostala izdanja i TV kanali biti zatvoreni“, izjavio je Hujatullah Mujadidi, potpredsjednik Udruženja nezavisnih novinara Afganistana.
‘Prijetnje slobodi medija’

Masroor Lutfi, predstavnik Nacionalne unije novinara Afganistana, pozvao je međunarodne organizacije da odmah poduzmu mjere za rješavanje ovog problema.

“U suprotnom će slobodi medija, kao i drugim ljudskim i građanskim slobodama u Afganistanu, uskoro doći kraj“, rekao je Lutfi.

(Agencije)

petak, 10 Septembar 2021 00:00

Danska ukida preostale covid restrikcije

Ocijeni...
(0 glasova)

danskaDanska od petka ukida preostale mjere uvedene kako bi se spriječilo širenje korona virusa, što je potez koji se objašnjava visokom stopom vakcinacije stanovništva.

Ljudi više neće morati pokazati covid potvrdu na kojoj se vidi da su vakcinisani, da su preboljeli covid ili imaju negativan test, čak ni na velikim događanjima poput nogometnih utakmica niti u noćnim klubovima koji su se upravo ponovno otvorili, piše dpa, prenosi Hina.

Danska više neće klasificirati COVID-19 kao “društveno kritičnu” bolest.

Kroz proteklih nekoliko mjeseci, vlada je postepeno ukidala obavezu nošenja maski i druge mjere.

Nakon godinu i po dopušten noćni život

Noćni život ponovno je dopušten početkom mjeseca, nakon godine i pol kako je bio zatvoren. Na početku su ljudi morali pokazati covid potvrde.

Taj je zahtjev ukinut i za barove, teretane i druge aktivnosti.

Ministar zdravstva Magnus Heunicke rekao je krajem augusta da je popuštanje moguće zahvaljujući visokom broju vakcinisanih.

Dosad je 83 posto Danaca iznad 12 godina u potpunosti vakcinisano.

Ipak, za putnike koji ulaze u zemlju iz inozemstva, neke će restrikcije ostati na snazi. Hoće li za ulazak u Dansku trebati test ovisi iz koje zemlje ili regije osoba ulazi u tu zemlju.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

plinovod5Prema najavama iz Gazproma, do kraja godine se izgrađenom trasom može isporučiti 5,6 milijardi kubnih metara plina.

Izgradnja plinovoda “Sjeverni tok 2” u potpunosti je završena u petak ujutro, potvrdila je ruska kompanija Gazprom.

“Na operativnom sastanku Gazproma, predsjednik odbora Aleksej Miler priopćio je da je u 8:45 sati po moskovskom vremenu izgradnja plinovoda ‘Sjeverni tok 2’ u potpunosti završena”, navodi se u priopćenju, prenosi Tanjug pozivajući se na rusku agenciju Tass.

Ranije je objavljeno da je operater projekta završio postavljanje posljednje cijevi “Sjevernog toka 2”. Kompanija očekuje da će plinovod pustiti u rad do kraja godine.

Prema najavama iz Gazproma, ove godine se tom trasom može isporučiti 5,6 milijardi prostornih metara plina.

Dva kraka plinovoda

Agencija Bloomberg je prenijela, pozivajući se na neimenovane izvore, da Gazprom planira početi isporuke plina kroz prvi krak “Sjevernog toka 2” od 1. listopada, a kroz oba kraka do 1. prosinca.

“Sjeverni tok 2” sačinjavaju dva kraka plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara godišnje i proteže se od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

Radovi na izgradnji plinovoda su bili obustavljeni krajem 2019. godine, nakon što je švicarsko-nizozemska kompanija Allseas odustala od postavljanja cijevi zbog američke prijetnje sankcijama. Izgradnja je nastavljena godinu kasnije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

talibaniČuli smo vrištanje i plakanje kroz zidove. Neki su čuli i kako žene plaču u boli….

Talibanski borci optuženi su da su tukli i privodli novinare koji su izvještavali o protestima u afganistanskoj prijestolnici Kabulu, dovodeći u pitanje obećanje grupe o medijskim slobodama.

Talibani su priveli dva novinara lista ‘Etilaatroz’, Taqija Daryabija i Nematullaha Naqdija, dok su izvještavali o protestu žena u Kabulu u srijedu.

Dva druga novinara, Aber Shaygan i Lutfali Sultani, otišli su u policijsku stanicu zajedno sa urednikom novina Kadhimom Karimijem kako bi se raspitali gdje su njihove kolege.

Međutim, u momentu kada su došli do policijske stanice, dodaju, talibanski borci su ih gurali i ošamarili te na kraju uzeli njihove stvari, uključujući mobitele.

“Karimi je jedva završio rečenicu, kada ga je jedan od talibana ošamario i rekao da nestane”, Shaygan je rekao za Al Jazeeru, dodavši da je pokušao da kaže da su novinari.

Mučenje u ćeliji

Trojica medijskih radnika odvedena su u malu ćeliju sa 15 ljudi, među kojima su bili i novinari Reutersa i Anadolije, rekao je Shaygan.

Dok su bili u ćeliji, čuli su kako su Daryabi (22) i Naqdi (28), koje su držali u odvojenim sobama, zlostavljani.

“Čuli smo njihovo vrištanje i plakanje kroz zidove. Neki su čuli i kako žene plaču u boli.”

Fotografije koje su objavljene u online novinama pokazuju dokaze fizičkog zlostavljanja i udaranja kablovima. Donja leđa Daryabija, gornji dio nogu i lice, pokriveni su dubokim, krvavim tragovima. Lijeva ruka, gornja leđa i gornji dio nogu, te lice Naqdija također su krvavi.

“Toliko su ih pretukli da nisu mogli hodati. Udarali su ih puškama, nogama, bičovali su ih kablovima, šamarali ih su ih”, rekao je Shaygan.

Rekao je da je nasilje bilo toliko brutalno da su Naqdi i Daryabi izgubili svijest od boli.

Shaygan je rekao da su talibanski čuvari odveli i jednog demonstranta u ćeliju.

“Jedva je mogao hodati, drugi ljudi u ćeliji su morali da mu pomognu”, rekao je Shaygan.

Upozerenje talibana

Iako su njih petorica pušteni nakon nekoliko sati u pritvoru, Shaygan je rekao da im je dato strogo upozorenje talibana prije nego što su otišli: “Ono što su ovi demonstranti radili je ilegalno i izvještavajući o takvim stvarima, vi ste prekršili zakon. Ovaj put ćemo vas pustiti, ali drugi put to neće biti tako lako.”

U to vrijeme, protesti nisu bili zabranjeni, ali za nekoliko sati talibani su izdali dekret kojim naređuju da ministarstvo pravde mora odobriti svaki protest 24 sata ranije.

Dva lica

Na konferenciji 17. augusta, tadašnji glasnogovornik grupe Zabihullah Mujahid je rekao: “Privatni mediji mogu nastaviti da budu slobodni i nezavisni, mogu nastaviti sa svojim aktivnostima… Oni su važni. Mogu kritikovati naš rad da se možemo poboljšati.”

Ipak, u narednim sedmicima, afganistanske društvene mreže bile su pune videa i fotografija na kojima se prikazuje kako talibanski borci pokušavaju spriječiti novinare da rade svoj posao.

U tom periodu, talibani su bili suočeni sa optužbama o brutalnom postupanju sa novinarima, od zastrašivanja i fizičkog nasilja, uništavanja i uzimanja njihovih stvari do zatvaranja.

Al Jazeera je tražila komentar od talibana ali nije dobila odgovor. Amnesty International je osudio izvještaje o nasilju i zastrašivanju novinara.

Shaygan kaže da talibani imaju “dva lica”, jedno koje pokazuju vanjskom svijetu i drugo s kojim se Afganistanci suočavaju svaki dan.

“Njihovi borci na ulici se ponašaju kako žele. Nikada im ne znate raspoloženje. Talibani ne žele da mi slobodno radimo, žele da mediji prenose njihovu propagandu svijetu.”

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

kubavakcineSva djeca uzrasta od dvije godine do 18 godina dobit će najmanje dvije doze vakcine Soberana-2.

Kuba će ove sedmice početi sa vakcinacijom adolescenata i mlađe djece u nastojanju da se vakciniše više od 90 posto populacije do decembra, javili su kubanski mediji.

Od 3. septembra, sva djeca uzrasta od dvije godine do 18 godina dobit će najmanje dvije doze vakcine Soberana-2, prenosi agencija Reuters, piše Tanjug.

Zvaničnica Ministarstva zdravlja Ileana Morales Suarez citirana je u ocjeni da bi kampanja ličila na godišnju vakcinaciju djece protiv teških bolesti.

Ispitivanja vakcine protiv korona virusa kod maloljetnika pokazala su da je vakcina sigurna i da je izazvala jači imunološki odgovor nego kod odraslih.

Povratak u školu

Kako se navodi, Kubanci žele da svoju djecu vrate u školu nakon nekoliko mjeseci školovanja od kuće.

Trenutno je oko 50 posto od 11,3 miliona stanovnika Kube primilo najmanje jednu dozu vakcine, a više od 3,5 miliona stanovnika je u potpunosti vakcinisano.

Tokom protekle sedmice, Kuba je imala u prosjeku između 6.500 i 7.000 dnevnih slučajeva korona virusa i 70 do 80 smrtnih slučajeva, što je znatno manje u odnosu na prije nekoliko sedmica, ali i dalje je zemlja sa jednom od najvećih stopa oboljelih od COVID-a 19 u svijetu na 100.000 stanovnika.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

nigerija1Vlasti države Zamfare uvele su ograničenja u cestovni promet noću, a osnovne i srednje škole su privremeno zatvorene.

Izgredi su se udvostručili zadnjih mjeseci, a vlast se našla na meti kritike zbog nesposobnosti da uvede red (EPA)

Naoružani napadači oteli su u srijedu više od 70 učenika srednje škole na sjeverozapadu Nigerije, priopćila je policija, što je najnovija u dugom nizu otmica u školama.

Masovne otmice uz traženje otkupnine na sjeveru i u središtu zemlje sada su na novinskim naslovnicama gotovo svake sedmice u toj afričkoj zemlji s najvećim brojem stanovnika, prenosi Hina.

Otmičari su tokom jutra upali u školu u Kayji, u okolici Maraduna, u državi Zamfari i oteli 73 učenika, rekao je glasnogovornik policije te države u priopćenju.

“Otmica se dogodila pošto je u školu upao velik broj naoružanih bandita”, rekao je glasnogovornik Mohammed Shehu, dodajući da policija zajedno s vojskom radi na oslobađanju učenika.

Vlasti države Zamfare uvele su ograničenja u cestovni promet noću, a osnovne i srednje škole su privremeno zatvorene, rekao je za AFP ministar informiranja te države Ibrahim Dosara.

U nekoliko mjeseci oteto hiljadu učenika

Države na sjeveru i u središtu zemlje odavno se bore s velikim sigurnosnim problemima, posebno s kriminalnim grupama koje napadaju, pljačkaju i izvode masovne otmice u zabačenim ruralnim krajevima.

No izgredi su se udvostručili zadnjih mjeseci, a vlast se našla na meti kritike zbog nesposobnosti da uvede red.

Naoružane grupe su od početka godine zaredale s otmicama učenika na tom području, tražeći otkupninu od porodica žrtava. U nekoliko mjeseci otele su gotovo 1.000 učenika.

Mnogi su pušteni nakon više sedmica i mjeseci zatočeništva, ali su deseci još u rukama otmičara.

Čini se da su otmice većinom motivirane materijalnom koristi, bez posebne ideologije, ali su neki stručnjaci izrazili zabrinutost zbog mogućeg približavanja grupa Boko Harama i Islamske države u zapadnoj Africi (ISWAP), koje su već više od 12 godina u sukobu s nigerijskom vojskom na sjeveroistoku zemlje, s kriminalnim grupama na sjeverozapadu.


(Agencije)

Stranica 1 od 120

S5 Box