Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1064)

Ocijeni...
(0 glasova)

americkavojska1Američki predsjednik Donald Trump odobrio je slanje američkih vojnika u Saudijsku Arabiju radi jačanja zračne odbrane te zemlje nakon napada dronova prošle subote na tamošnja naftna postrojenja, za koje Washington okrivljuje Iran, a Teheran niječe odgovornost.

Pentagon je u petak saopćio da će u Saudijsku Arabiju biti poslan umjeren broj vojnika, a priroda njihova djelovanja bit će primarno odbrambene prirode.

Američki mornarički general Joseph Dunford, zapovjednik glavnog stožera, rekao je da razmještaj neće uključivati hiljade vojnika, no nije htio govoriti detaljnije o tome.

I američki ministar odbrane Mark Esper najavio je da će Pentagon angažirati američku vojsku na Bliskom istoku. “Predsjednik je odobrio raspoređivanje američkih snaga, koje će biti odbrambenog karaktera i prvenstveno fokusirano na zračnu i odbranu od raketa”, izjavio je Esper, dodavši da je Saudijska Arabija zatražila podršku. “Također ćemo raditi na ubrzanju isporuka vojne opreme u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate kako bi ojačali njihovu sposobnost da se brane”, dodao je. Ponovio je da SAD ne traži sukob s Iranom te je pozvao Teheran da se vrati diplomatskim kanalima.

Objava o slanju američkih vojnika čini se da je zatvorila vrata bilo kakvoj odluci u kratkom roku o poduzimanju udara na Iran u znak odmazde nakon napada na saudijska naftna postrojenja, koja su uzdrmala globalno tržište nafte i pokazala velike rupe u zračnoj obrani te zemlje.

Zračne napade dronovima 14. septembra na postrojenja Khurais i Abqaiq u Saudijskoj Arabiji smatraju ispitom volje svijeta da održi međunarodni red. To je bila najveća agresija na zaljevsku naftnu infrastrukturu otkad je Saddam Hussein 1991. zapalio kuvajtska naftna polja.

Iran odbacuje optužbe da stoji iza napada koji je u početku prepolovio naftnu proizvodnju Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Odgovornost su preuzeli jemenski Houthi, pokret blizak Iranu koji se u Jemenu već četiri godine bori protiv koalicije predvođene Rijadom.

Sjedinjene Države najavile su ranije petak i nove mjere protiv iranske središnje banke i suverenog fonda Teherana za “financiranje terorizma”, koje je Trump predstavio kao “najstrože sankcije ikada uvedene nekoj zemlji”.

Američki ministar financija Steven Mnuchin je objasnio da se cilja na “posljednji izvor prihoda iranske središnje banke i Nacionalnog fonda za razvoj, njihov suvereni fond koji će biti odsječen od našeg bankarskog sustava”. “To znači da više neće biti novca za Čuvare revolucije, elitnu vojsku iranske vlasti, za financiranje terorizma”, dodao je.

(Hina)

 

subota, 21 Septembar 2019 00:00

Izraelski vojnici ranili 74 Palestinca

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina4U intervenciji izraelskih vojnika u petak tokom mirnih protesta “Marš za veliki povratak”, koji Palestinci organizuju duž granice s Gazom, ranjene su 74 osobe, javlja Anadolu Agency (AA).

U saopćenju Ministarstva zdravstva Palestine se navodi da su izraelski vojnici otvorili vatru na Palestince koji su protestovali na istočnoj granici Gaze. Dodaje se da su tom prilikom ranjena 74 Palestinca, od čega 48 bojevom municijom.

Palestinci od 30. marta na granici Pojasa Gaze i Izraela organizuju mirne demonstracije “Marš za veliki povratak”. Demonstranti traže povratak na teritorij s kojeg su protjerani, kao i ukidanje blokade Gaze uvedene 2006. godine.

U intervenciji izraelskih vojnika na mirnim protestima od početka godine je ubijeno preko 200 Palestinaca.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

egipatOdržani skupovi u nekoliko egipatskih gradova nakon što je poduzetnik Mohamed Ali optužio Fattaha el-Sisija za korupciju.

Protesti su održani u prijestolnici Kairu, drugom najvećem gradu Egipta Aleksandriji i u Suezu.

Hiljade prodemokratskih demonstranata marširale su gradovima širom Egipta u petak, tražeći ostavku predsjednika Avdela Fattaha el-Sisija.

Videosnimci objavljeni na društvenim medijima pokazuju učesnike protesta kako uzvikuju „ustanite, ne strahujte, Sisi mora otići“, te kako „narod zahtjeva pad režima“ kasno u petak.

Protesti su održani u prijestolnici Kairu, drugom najvećem gradu Egipta Aleksandriji i u Suezu.

Policajci u civilnim odorama suprotstavili su se demonstrantima koji su pokušali doći na kairski trg Tahrir gdje su počele masovne demonstracije 2011. godine koje su dovele do pada Hosnija Mubaraka.

Al Jazeeri je zabranjeno izvještavanje iz Egipta, ali je ova kuća dobila nekoliko informacija o hapšenjima u prijestolnici, te korištenju suzavca protiv okupljenih na protestima.
Optužbe za korupciju

Ovi skupovi se dešavaju nakon što je egipatski poduzetnik i glumac Mohamed Ali, koji se nalazi u samonametnutom egzilu, optužio predsjednik Sisija za korupciju i pozvao narod na ulice, te uputio zahtjev da se ukloni šef države. Sisi je odbacio ove optužbe kao „laži“.

„Ako el-Sisi ne objavi ostavku do četvrtka, onda će egipatski narod izaći na ulice i trgove u petak kako bi protestirao“, kazao je Ali u videosnimku objavljenom u utorak.

On je sa objavama snimaka počeo 2. septembra, a njegov posljednji je pregledan stotinama hiljada puta i pretvorio ga u javnu ličnost u domovini.

U snimku u petak je Ali, tokom demonstracija, ohrabrivao ljude da budu jaki u zajedništvu i traže svoja prava.

„Bog je veliki… dosta je više, želim se vratiti u Egipat. Nedostaje mi Egipat i moj narod. Neka Bog osnaži vašu odlučnost“, kazao je.

Drugačija kretanja

Yehia Ghanem, Al Jazeerin analitičar Bliskog istoka, kazao je kako „definitivno“ vjeruje kako protesti od petka predstavljaju drugačija kretanja među Egipćanima.

„Ono šta se dešava u Egiptu je dugo čekani pokret da se država riješi tiranije“, istakao je on.

Protesti u petak su bili rijedak prikaz neposluha u državi.

Egipat je zabranio sve neodobrene demonstracije 2013. godine kada je el-Sisi, kao ministar odbrane, predvodio vojno svrgavanje demokratski izabranog predsjednika Mohameda Mursija nakon masovnih demonstracija.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemen2Jemenski pobunjenici Husi objavili su da obustavljaju sve napade dronovima i krstarećim projektilima na Saudijsku Arabiju ako koalicija koja se bori protiv njih u Jemenu učini isto, objavio je zvaničnik Husa u petak, gotovo sedmicu nakon napada na naftna postrojenja Rijada, za koje je odgovornost preuzela ta grupa.

Husi insistiraju na tome da su oni odgovorni za razorni napad 14. septembra, koji je prepolovio saudijsku proizvodnju nafte, ali SAD i Rijad za udare krive Iran.

Teheran, koji podržava Huse, negira učešće u napadima.

Govoreći za televiziju Al Masirah, koja je pod kontrolom Husa, čelnik njihovog političkog odjela Mahdi al-Mashat pozvao je obje strane na prekid napada i ozbiljne razgovore.

"Pozivam sve strane u ratu da se uključe u ozbiljne pregovore koji bi mogli voditi do sveobuhvatnog nacionalnog pomirenja koje ne isključuje nikoga", rekao je Mashat, prenosi agencija Reuters.

U slučaju ignoriranja period 'velike patnje'

Koalicija koju predvodi Saudijska Arabija nije odmah odgovorila na upit za komentar u vezi s prijedlogom Husa.

Uz podršku Zapada, muslimanska sunitska koalicija, koju vode Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, u martu 2015. počela je vojnu intervenciju u Jemenu nakon što su Husi, koji uživaju podršku Irana, 2014. zbacili s vlasti međunarodno priznatu vladu u Sani.

Mashat je dodao da Husi neće oklijevati da pokrenu period "velike patnje" ako se njihov poziv za mir bude ignorirao.

U govoru je napomenuo da vojne sposobnosti Husa brzo rastu i da će se napredak moći vidjeti u sljedećem periodu, naročito kad je riječ o zračnom ratovanju.

Husi su ranije ove sedmice objavili da su izabrali desetke meta u UAE-u koje bi mogle biti napadnute u budućnosti.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija2Prekid vatre ne može obuhvatiti operacije protiv preostalih naoružanih grupa koje su aktivne u Siriji, predlagale su Rusija i Kina.

Sirija, Idlib Vijeće sigurnosti predlagalo je drugu rezoluciju koja bi pozvala na okončanje svih neprijateljstva u posljednjoj sirijskoj enklavi EPA.

Rusko-kineski nacrt rezolucije o rješenju situacije u sirijskoj provinciji Idlib odbacila je većina članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, javlja Tanjug pozivajući se na agenciju TASS.

Tokom glasanja, devet članica Vijeća sigurnosti bilo je protiv nacrta rezolucije koju su predložili Rusija i Kina, a suzdržani su bili Obala Bjelokosti, Ekvatorijalna Gvineja, Južna Afrika i Indonezija.

Nacrtom rezolucije pozivalo se UN da podrži primirje u Idlibu, dogovoreno 31. kolovoza.

Osim toga, u dokumentu se naglašavalo da prekid vatre ne može obuhvatiti operacije protiv preostalih naoružanih skupina koje su aktivne u Siriji.

Rusija i Kina uložile veto na drugi nacrt

Prethodno su Rusija i Kina uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti o prekidu vatre u Idlibu, prenijela je Anadolija.

Tim nacrtom rezolucije, koju su predložili Kuvajt, Njemačka i Belgija, bila bi okončana sva neprijateljstva u posljednjoj sirijskoj enklavi koju drži opozicija.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja smatra da je rusko-kineski nacrt rezolucije "mnogo adekvatniji i efikasniji".

"Za razliku od drugog nacrta, naš tekst karakterizira isključivo humanitarni pristup i ne sadrži nikakve politizirane izjave", rekao je Nebenzja.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

moskvaEkonomski je aktivno 52 posto ukupnog stanovništa.

Broj osoba starijih od 15 godina koje su ekonomski aktivne u Rusiji iznosi 75,7 miliona.

Stopa nezaposlenosti u Rusiji u augustu je pala na 4,3 posto, što je historijski minimum.

Prema najnovijim podacima Ruskog zavoda za statistiku (Rosstat), stopa nezaposlenosti u junu je iznosila 4,4, dok je prošlog mjeseca pala na 4,3 posto, prenosi Anadolija.

“Prema preliminarnim rezultatima ankete, radne snage u Rusiji, 3,3 miliona ljudi starijih od 15 godina ili 4,3 posto radne snage, vodili su se nezaposlenima u augustu 2019. godine”, naveli su iz Rosstata.

Naknade prima 600.000 nezaposlenih

Prema podacima Federalne službe za rad i zapošljavanje Rusije, oko 700.000 ljudi registrovani su kao nezaposleni kod službi za zapošljavanje, od čega ih oko 600.000 prima naknade za nezaposlene.

Broj osoba starijih od 15 godina koje su ekonomski aktivne iznosi 75,7 miliona, što je 52 posto ukupnog stanovništva.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

muslimamerikaDemokratska zastupnica u američkom Kongresu Ilhan Omar optužila je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da joj je stavio život u opasnost nakon što je podijelio tuđu objavu na Twitteru u kojoj se lažno tvrdi kako je ona slavila na godišnjici napada na SAD 11. septembra, prenosi Guardian.

Trump je u srijedu podijelio objavu konzervativnog glumca i komičara Terrencea K Williamsa koji je naveo kako je snimak kako Omar pleše napravljen na godišnjicu napada prošle sedmice. Omar je to odbacila i kazala kako je snimak zapravo napravljen na skupu Afroameričkog biračkog tijela (CBC) u Washingtonu na potpuno drugi datum.

"Ovo je sa dešavanja CBC-a koji smo napravili ovog vikenda kako bi proslavili tamnopute žene u Kongresu. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država nastavlja širiti laži o meni koje mi ugrožavaju život. Šta Twitter radi kako bi se izborio sa ovakvim dezinformacijama", napisala je ova zastupnica iz Minnesote također na Twitteru.

Raniji napadi i teorije zavjere

Guardian podsjeća kako je Trump i ranije činio rasističke napade kako bi ocrnio Omar, muslimanku, kao i ostale dame koje su poznate kao 'the Squad' (Ekipa)– Alexandriju Ocasio-Cortez, Ayannu Pressley i Rashidu Tlaib, sve žene obojene kože.

Nakon što je podijelio Williamsovu originalnu objavu, predsjednik je dodao: "Ilhan Omar, članica AOC Plus 3, osvojit će nam Veliku Državu Minnesotu. Novo lice Demokratske stranke!"

Washington Post navodi kako Williams ima historiju širenja teorija zavjere, uključujući i prošli mjesec kada je napisao kako smrt osuđenog seksualnog zlostavljača Jeffreyja Epsteina možda povezana sa bivšim predsjednikom Billom Clintonom.

Trump je podijelio i tu objavu i branio Williamsa kao "veoma visoko poštovanog autora iz redova konzervativaca" sa "pola miliona sljedbenika", dodaje Post.

 

(Agencije)

četvrtak, 19 Septembar 2019 00:00

Afganistan: Deseci žrtava u talibanskom napadu

Ocijeni...
(0 glasova)

talibani2U eksploziji u blizini bolnice u južnoj provinciji Zabul poginulo je najmanje 20 osoba, a blizu 100 je ranjeno.

Član provincijskog vijeća naveo kako će broj žrtava rasti jer spasilačke službe i ljudi i dalje traže tijela pod ruševinama.

Najmanje 20 osoba je poginulo dok ih je 95 ranjeno kada je eksplodirao kamion-bomba blizu bolnice na jugu Afganistana, prenosi agencija Reuters pozivajući se na izjave zvaničnika.

Odgovornost za ovaj napad u gradu Qalatu, prijestolnici provincije Zabul, preuzeli su talibani koji su naveli kako je meta bila zgrada odjela državne obavještajne službe koja se nalazi blizu bolnice.

Talibanski pokret skoro svakodnevno izvodi napade nakon što su mirovni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama propali ranije ovog mjeseca, podsjeća Reuters.

Baza za obuku ciljana meta

Visokopozicionirani zvaničnik Ministarstva odbrane u Kabulu naveo je za ovu agenciju kako je meta pobunjenika bila baza za obuku moćne državne sigurnosne agencije, odnosno Nacionalne direkcije sigurnosti, te kako su napadači vozilo puno eksploziva parkirali kod obližnje bolnice.

Haji Atta Jan Haqbayan, član provincijskog vijeća u Qalatu, naveo je kako je vidio 20 tijela i 95 ranjenih osoba kako se odnose i odvode sa mjesta eksplozije.

„Broj žrtava će rasti jer spasilačke službe i ljudi i dalje traže tijela pod ruševinama“, dodao je.

Reuters navodi kako je nekoliko djece, žena, zdravstvenih radnika i pacijenata bolnice u kritičnom stanju nakon eksplozije.

(Agencije)

srijeda, 18 Septembar 2019 00:00

Unutrašnja kriza u AKP-u: uzroci i posljedice

Ocijeni...
(0 glasova)

erdoganVodeća stranka u Turskoj ulazi u novu krizu, koja bi se mogla smatrati i najtežom na koju je naišla od preuzimanja vlasti 2002.

AKP okuplja različite i rivalske krugove, ujedinjene u tome da vodstvo i upravljanje pripadaju Erdoganu.

Nakon ostavke dvojice bivših istaknutih vođa u Stranci pravde i razvoja (AKP) – Alija Babacana, a zatim i Ahmeta Davutoglua – stranka ulazi u novu krizu, koja bi se mogla smatrati i najtežom na koju je naišla od preuzimanja vlasti u zemlji 2002.

Zašto sada?

Bivši ministar privrede Ali Babacan, čije se ime veže uz privredni uspon Turske u vrijeme AKP-a, podnio je ostavku u toj stranci nakon sastanka sa stranačkim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. U svom kasnijem saopćenju izjavio je da osjeća "mentalnu i emocionalnu odvojenost" od svoje bivše stranke, zbog, kako je to nazvao, "dubokih razlika između stranačke prakse i principa, vrijednosti i ideja" u koje vjeruje. Babacan je pozvao na "okretanje novih, čistih stranica" u svim pitanjima radi budućnosti Turske.

Davutoglu, koji se dugo smatrao arhitektom turske vanjske politike, podnio je ostavku zajedno s nekim bivšim srednjim zvaničnicima stranke nakon što ih je Glavni odbor poslao pred Disciplinsku komisiju s preporukom za konačno isključenje zbog Davutogluovih javnih kritika AKP-a.

Odbor je takvo ponašanje ocijenio kao štetno i napad na stranku. U izjavi povodom ostavke Davutoglu je ponovio namjeru da osnuje novi politički pokret, upućujući poziv svima na saradnju s njim.

Neslaganja u stavovima, idejama i odlukama

Ostavka dvojice istaknutih čelnika u privredi i vanjskoj politici, što su dva goruća pitanja u Turskoj već godinama, rezultat je procesa koji je trajao nekoliko godina, a odnosi se na vladajuću stranku u zemlji i prevelik broj njenih bivših čelnika.

Prije svega, zbog zakona o "tri mandata", koji zabranjuje bilo kojem zvaničniku da ostane na funkciji duže od tri uzastopna mandata u općinama, parlamentu i vladi, nekoliko osnivača stranke isključeno je iz krugova koji donose odluke. Međutim, stranka je u to vrijeme bila dobra u balansiranju i rotaciji položaja između vlade, stranke i parlamenta, zadržavši većinu svog velikog osnivačkog vodstva.

Međutim, krize koje su se u Turskoj smjenjivale od 2013, a koje su kulminirale neuspjelim pokušajem puča 2016, dovele su do toga da se prednost daje ljudima od povjerenja nad kompetentnima ili historijskim vođama unutar stranke. Osim toga, iznijele su na vidjelo neslaganja u stajalištima, idejama i odlukama kad je riječ o rješavanju tih kriza.

Bivši predsjednik Turske Abdullah Gul bio je prvi koji se udaljio iz stranke zbog velikog neslaganja između njega i Erdogana u suočavanju s tim krizama. Čak je na posljednjim predsjedničkim izborima bio spreman kandidirati se u ime koalicije opozicijskih stranaka, a na listi su se nakon njega našla i brojna druga imena.

Danas, kao i u ranoj fazi, AKP okuplja različite i rivalske krugove, ujedinjene u tome da vodstvo i upravljanje pripadaju Erdoganu, s tim da je AKP danas bliže krugovima utjecaja nego političkim ili intelektualnim krugovima, kao što je ranije bio slučaj.

Ekonomska kriza u prvom planu

Spomenut ćemo tri glavna razloga koja su dovela do toga da na vidjelo isplivaju neslaganja i sporovi u stranci, poznatoj po unutrašnjoj koheziji i jedinstvu.

Prvi su rastuće krize s kojima se Turska suočava iznutra i izvana, gdje se u prvom planu ističe ekonomska kriza, koja je povećala jaz između stranke i nekolicine njenih bivših čelnika. Možda je tome znatno i direktno doprinijela primjena predsjedničkog sistema vlasti, prvo, zbog prigovora na neke njegove odredbe i mehanizme za primjenu, a drugo, zbog prirodnog slabljenja značaja stranaka i njihove uloge u predsjedničkom sistemu.

Drugo, s vremenom je rastao broj bivših ili udaljenih čelnika iz krugova donosilaca odluka u stranci i vladi. Riječ je o ličnostima koje su bile aktivne i uključene u procese AKP-a, a većina njih još je imala političke ambicije za budućnost.

Treće, rezultati općinskih izbora, na kojima je AKP doživio relativni pad nakon sličnih rezultata na posljednjim parlamentarnim izborima, bili su prilika da se kritike izrečene iza zatvorenih vrata pojave u javnosti i medijima, pogotovo zato što predstoji dug period do sljedećih izbora 2023.

Danas je gotovo sigurno da će AKP izroditi dvije političke stranke – prvu pod vodstvom Davutoglua i brojnih drugorangiranih stranačkih čelnika, dok će drugu voditi Babacan s brojnim bivšim visokopozicioniranim čelnicima, kojima će podršku s određene distance pružati bivši predsjednik Gul.

Pridobiti glasače AKP-a

Uprkos Davutogluovoj očitoj želji da dvije strane sarađuju, a koja je primjetna iz njegovih riječi, Babacanova fronta nije ga voljna uključiti zbog "razlike u metodi i pristupu", kako je to sam Babacan ustvrdio. Takva situacija, koja bi se kasnije mogla promijeniti zavisno od razvoja događaja, možda će primorati "profesora" da pričeka prije nego što proglasi osnivanje nove stranke, a možda potpuno odustane od ideje i usredotoči se na akademske napore i vrednovanje / kritiku politike izvan političke arene.

Ne može se sa sigurnošću tvrditi koliki će utjecaj imati nove stranke na AKP i političku scenu u Turskoj. Te stranke još nisu objavile svoje rukovodeće strukture i detaljne programe, ali sigurno je da prvo žele pridobiti podršku glasača koji su podržavali AKP, a onda i od simpatizera drugih stranaka.

Jedan od najvažnijih pokazatelja snage novih stranaka bit će broj trenutnih zastupnika iz AKP-a koji će im se eventualno pridružiti, te sposobnost bilo koje od njih da formiraju parlamentarni blok unutar Vijeća, što se neće jasno pokazati prije zvaničnog osnivanja stranaka.

Postoje dva opća konteksta kroz koja se može iščitati utjecaj te dvije potencijalne stranke na AKP i Tursku.

Prvo, dvije stranke imaju ograničen utjecaj u kontekstu predsjedničkog sistema u državi u kojem imena predsjedničkih kandidata imaju više utjecaja od mape političkih stranaka. Erdogan će i dalje ostati najjači kandidat, a s obzirom na to da će predstojeći izbori biti održani 2023, to znači da će se trenutna politička scena s istim balansima zadržati duži period.

Promjena političke i stranačke mape

Drugo, ako dvije najavljene stranke uspiju privući brojne aktualne članove parlamenta i jedan dio pristalica AKP-a, to bi ih moglo navesti, zajedno s opozicijskim strankama, da traže održavanje prijevremenih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Ta opcija, na koju će možda i AKP biti primoran, mogla bi otvoriti vrata promjeni političke i stranačke mape u zemlji u potpunosti, kao i za mnoge scenarije, s tim da je sada teško predvidjeti koji od njih ima najveće šanse da bude ostvaren.

Međutim, važno je napomenuti da se ne može sa sigurnošću tvrditi da će se dvije stranke koje bi se mogle formirati pridružiti opozicijskom savezu. Postoje razumne šanse za njihovu saradnju s AKP-om. Tu mogućnost podržavaju potreba AKP-a za političkim partnerstvima u okrilju predsjedničkog sistema i činjenica da ne postoje nesuglasice između Babacana, Davutoglua i njihovih saradnika s Erdoganom kad je riječ o mnogim pitanjima i problemima, te da, konkretno, Babacan ima umjerenu retoriku bez iznošenja otvorenih kritika.

Može se reći da AKP smatra Babacana opasnijim od Davutoglua, uglavnom zbog njegove mladosti i iskustva u privredi, te njegove sjajne biografije na tom polju, u kojem se Turska suočava s problemima, kao i zbog prisutnosti velikog broja istaknutih čelnika uz njega. Gul im je izrazio podršku, a u stanju su privući veći broj ljudi od Davutoglua. Vladajuća stranka na potonjeg gleda kao na akademskog radnika i teoretičara koji ima male šanse za takmičenje. U svakom slučaju, iskustvo će takvo gledište dokazati ili, pak, opovrgnuti.

Mogućnost prijevremenih izbora

U konačnici, čini se da je AKP danas na raskršću, a možda se suoči i s najvećom krizom od svog postanka jer su na meti njeno unutrašnje jedinstvo i kohezija, u kontekstu kriza koje povećavaju rizik od podjela. U tom smislu, redovni izbori 2023. ne samo da ne garantiraju sigurnu pobjedu stranci niti su ugodni za Erdogana, kao što je to bilo u prošlosti, nego postoje i druge mogućnosti, kao što je ta da politička scena neće opstati onakva kakva jest do 2023, što bi zahtijevalo ponovno organiziranje prijevremenih izbora.

Prema toj viziji, AKP pati od relativnog pada, koji ga dovodi pred mogućnost fragmentiranja. U isto vrijeme, oni koji su napustili okrilje stranke tvrde da imaju rješenja za najbitnije krize u Turskoj, ekonomsku i vanjskopolitičku, te da su sposobni ostvariti rezultate kao što su to ranije učinili. Rukovodstvo AKP-a sigurno razumije da veliki dio kritika upućenih stranci i vladi danas – u Davutogluovom "manifestu" i govoru Babacana i drugih – imaju utemeljenje, da su relevantne i da mogu imati odjek u javnosti. To od stranke zahtijeva reakciju i nužne korekcije.

Postoje predviđanja da će doći do skorih promjena u ministarstvima, kao i ustaljenih promjena koje se očekuju na sljedećem kongresu stranke. No, potrebno je više od toga ako stranka želi sačuvati kredibilitet i ostvarenja. Možda je to jedan od razloga njenog preispitivanja predsjedničkog sistema i njegovih nedostataka koje je neophodno popraviti, posebno mogućnosti odvajanja predsjedavanja državom i strankom, kao što kruže priče iza scene.

Dakle, AKP je i dalje najprisutnija stranka u Turskoj, kratkoročno posmatrano, zbog Erdoganovog vodstva i moći, s tim da je dugoročni period obavijen neizvjesnošću. Utjecaj stranke smanjit će se, ovako ili onako, djelovanjem novih stranaka, što će zavisiti i od utjecaja koji će imati korektivni potezi AKP-a. Zavisit će i od sposobnosti njenih rivala da pridobiju pristalice AKP-a. Paradoksalno, prvi faktor mogao bi imati veći utjecaj od drugog.

Said Haj (Al Jazeera)

srijeda, 18 Septembar 2019 00:00

Razorni potencijal bespilotnih letjelica

Ocijeni...
(0 glasova)

uavVećina informacija o zadnjem napadu na dva pogona za proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji od 14. septembra, idu u prilog činjenici da se radilo o napadu bespilotnih letjelica, poznatih kao dronovi.

Iako postoje i druge informacije, pa je tako u časopisu Wall Street Journal objavljeno da su napade izveli projektili, a ne bespilotne letjelice. Ipak, to ne mijenja mnogo činjenicu da upotreba dronova u borbene svrhe izaziva ogromnu zabrinutost. Posebno je zabrinutost izražena od stručnjaka zbog potencijala dronova za korištenje u terorističke svrhe, a sve procjene govore da nismo daleko od tog trenutka.

Odgovornost za posljednji napad na saudijske naftne pogone preuzeli su jemenski šiitski pobunjenici Husi. Prema izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a objavljenom u januaru, ovaj pobunjenički pokret koristi bespilotne letjelice UAV-X, koje imaju nadimak samoubice ili kamikaze dronovi, jer budu uništeni kada se koriste za napad na metu.

U tom izvještaju UN-a navedeni su modeli bespilotnih letjelica koje Husi koriste, a to su Qasef-1, Rased i Hudhud-1. Izviđački bespilotni avion Rased zasnovan je na kineskom modelu Skywalker 8-X.


Kinezi prednjače

Najnoviji napadi na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji su prema mišljenju stručnjaka otkrili sve slabosti snabdijevanja naftom u asimetričnom ratovanju. Direktor FBI-ja Christopher Wray je prošle godine upozorio odbor američkog Senata da bespilotne letjelice predstavljaju „stalnu eskalaciju prijetnje“, te da će ih vjerovatno koristiti teroristi, kriminalne grupe ili narko-karteli za izvođenje napada u SAD-u.

Ono čega se pribojavaju sigurnosni stručnjaci je to da ovaj napad na naftna polja može poslužiti i kao inspiracija za različite kriminalne ili terorističke grupe i pojedince. Svetlana Janković, penzionisana pukovnica Ministarstva odbrane Srbije kaže:

„Dronovi – bespilotne letjelice, nisu novina u svijetu i već su korišteni u pojedinim zemljama i sukobima, poput onih u Libiji, Egiptu, Nigeriji, Iraku. Manje više svuda su se pokazali kao efikasno oružje“.

Kinezi danas imaju najviše tipova naoružanih letjelica i vrlo se ozbiljno time bave, smatra Janković i dodaje:

„Ilustracije radi, kompanija Chengdu Aircraft Industry Group, razvila je familiju naoružanih letelica. Za neke od ovih letjelica razvijen je veliki broj ubojitih sredstava poput vođenih bombi, bombi za uništavanje žive sile, protivoklopne rakete, vođene rakete.“

Letjelice tipa Wing Loong II koristio je Egipat u borbama na Sinaju, dok ove letjelice UAE koristi u borbama iznad Jemena i Libije. Nigerija je tokom operacije protiv terorističke grupe Boko Haram takođe koristila ove letjelice, a Irak u borbama sa pripadnicima Islamske države Iraka i Levanta, kao i Saudijska Arabija koja ih je koristila u ratu protiv Husa u Jemenu.

Tehnologija jeftina i jednostavna za korištenje

Prema nedavno potpisanom sporazumu sa kineskim partnerima, Vojska Srbije trebala bi u idućih šest mjeseci nabaviti šest do devet kineskih dronova namijenjenih za borbeno djelovanje na neprijateljske položaje, objekte i tehniku tipa Wing Loong II.

Kineske bespilotne letjelice tipa Wing Loong II koje su poznate i pod nazivom Pterodactyl-2, teške su 750 kilograma i mogu letjeti na visini od pet kilometara. Tako će Srbija postati prva država s takvom vrstom kineskog naoružanja u Evropi, što je izazvalo zabrinutost Zapada zbog stanja u regionu i trzavica na Kosovu.

Domen Savič iz Slovenije, digitalni aktivista i osnivač nevladine organizacije Državljan D, mišljenja je da izgradnja bespilotne letjelice ispočetka zahtijeva neko osnovno inženjersko znanje, jer morate biti u mogućnosti izgraditi okvir, dodati motor i propelere i sve povezati s daljinskim upravljačem.

Savič nadalje pojašnjava:

„Tehnologija bespilotnih dronova prošla je značajnu minijaturizaciju i smanjenje troškova tako da bismo mogli reći da je tehnologija jeftina, jednostavna za korištenje i široko dostupna. Možete kupiti relativno moćan dron na internetu, preuzeti planove za ispis jednog s 3D štampačem, a možete ga i kupiti u trgovini tehničke robe. Na internetu je dostupno nekoliko udžbenika s vezama do internetskih trgovina u kojima možete dobiti određene dijelove ako želite sami napraviti dron.“

Za Obamine vladavine 563 udara

Do 2019. godine operativne dronove (engleska skraćenica UCAV) proizvelo je samo 10 država u svijetu, i to Sjedinjene Američke Države, Kina, Izrael, Iran, Italija, Indija, Pakistan, Rusija, Turska i Poljska. Za ovu vrstu borbenih zrakoplova bez posade, napad obično uključuje ispaljivanje projektila ili puštanje bombe na cilj.

Šta treba znati

Trenutno nacionalna zakonodavstva o dronovima razlikuju rekreativnu i profesionalnu upotrebu dronova. Rekreativna upotreba ograničena je na sportske i rekreativne aktivnosti poput trka s dronom ili privatne fotografije.

Prodaja slika snimljenih dronom rezervirana je samo za profesionalne korisnike bespilotnih letjelica.

Upotreba dronova u rekreativne svrhe dopuštena je u većini evropskih zemalja bez posebnog odobrenja zrakoplovnih vlasti.

Međutim, samo zato što je to dozvoljeno, ne znači da možete letjeti svojim dronom bez ikakvih ograničenja, navodi se u Pravilu o dronovime EU.

„Naoružani dronovi se smatraju 'američkim čedom' koje je vojska ove države počela da koristi za svoje potrebe u sukobima na Bliskom istoku, u Iraku i Afganistanu 2002. godine, a kasnije, njihova primjena bila je proširena i na druge zemlje“, smatra Janković.

Iako je bilo dosta protivljenja u javnosti zbog upotrebe dronova u ratne svrhe, to nije zaustavilo dalji razvoj i upotrebu dronova za ubijanje, na šta Janković dodaje:

„U periodu vladavine Baracka Obame (2008. – 2016.) izvršena su 563 udara od kojih je većina bila sa smrtonosnim posljedicama, u Afganistanu, Iraku, Jemenu, Libiji, Siriji, Somaliji i Pakistanu. I aktuelnom američkom predsjedniku Donaldu Trampu se upotreba naoružanih dronova svidjela, jer je jednom prilikom za samo 45 dana odobrio 36 udara dronovima.“

Kao što je već spomenuto, tržište komercijalnih dronova raste, tako da ga svako može dobiti uz minimalni napor. Dronovi postaju moćniji, sa dužim vremenom letenja i boljim mehanizmima kontrole. Također možete montirati nekoliko različitih sistema na dronu, ovisno o zadatku (kamere i drugi senzori), a mogu biti korišteni u grupi i slično, ocjenjuje Savič.
EU ima zakonsku regulativu

Na upotrebu dronova u regionu osvrnula se Janković:

„Hrvatska vojska ima bespilotni sistem Orbiter 3, koji se koristi za potrebe Ministarstva odbrane i Ministarstva poljoprivrede. Taj sistem je Vojska Srbije nabavila još prije 11 godina.“

Janković kaže da smo ne tako davno na nekim primjerima vidjeli kako su i civilni, bezazleni dronovi u širokoj upotrebi, a ako se zloupotrijebe, mogu izazvati opštu uznemirenost i ugroziti sigurnost. Veliku napetost je izazvao dron na fudbalskoj utakmici u Beogradu između Srbije i Albanije pomoću kojeg je na stadion spuštena zastava „Velike Albanije“.

Evropska unija je 11. juna 2019. godine je predstavila zajednička evropska pravila o dronovima, Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/945 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/947, kako bi se osiguralo da su operacije bespilotnih letjelica širom Evrope sigurne.

Pravila će između ostalog pomoći u zaštiti sigurnosti i privatnosti građana EU-a uz istovremeno omogućavanje slobodne cirkulacije bespilotnih letjelica i jednakih uslova unutar Evropske unije. Države članice EU tako imaju regulisanu zakonsku regulativu koju lako mogu prilagoditi svojim državama.

O samoj regulativi Savič kaže:

BiH priprema pravilnik

„Pravila opisuju posebne zone, od kojih neke zahtijevaju posebne dozvole za operatore bespilotnih letjelica, od općenitije 'otvorene zone' do najviše ograničene 'certificirane kategorije', gdje će samo operatori s posebnim certifikatima koje izdaju zrakoplovne vlasti moći upravljati bespilotnim letjelicama.“

Ova uredba EU, primjenjivat će se samo godinu dana, kako bi se državama članicama i operaterima pružilo vrijeme da je pripreme i provode. Od juna 2020. godine operatori bespilotnih letjelica morat će se registrirati u državi članici u kojoj imaju prebivalište ili glavno mjesto poslovanja.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) je u saradnji s nadležnim organima, pripremila pravilnik o upotrebi zrakoplovstvenih sistema na daljinsko upravljanje. Pravilnik je u tehničkoj izradi i korisnicima dronova će dati tačne smjernice i propisane mjere letenja. Pravilnik je usklađen sa pravilnikom Evropske agencije za sigurnost u zrakoplovstvu.

Hrvatska je regulisala upotrebu bespilotnih letjelica na način da se mora korisnik registrirati na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a cijeli postupak potpuno je besplatan. Kad se jednom korisnik registruje, potrebno je svaki let prijaviti Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koja izdaje dozvole za te letove.

U pogledu regiona, Crna Gora je bila jedna od prvih država koja je regulisala oblast dronova i to 2016. godine. Danas ima ukupno 197 evidentiranih operatora dronova, najveći broj registrovanih dronova pripada fizičkim licima, dok je broj pravnih lica znatno manji.

Safet Mušić (Al Jazeera)

Stranica 10 od 76

S5 Box