Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1377)

Ocijeni...
(0 glasova)

belgijaRezolucijom se poziva Vlada Belgije da odredi kontramjere u slučaju izraelske aneksije.

Izrael je najavio aneksiju Jordanske doline i drugih teritorija na Zapadnoj obali na kojima su podignuta ilegalna jevrejska naselja.

Belgijski federalni parlament usvojio je u petak rezoluciju kojom se traži od Vlade da pripremi listu kontramjera protiv Izraela u slučaju da anektira okupirana palestinska područja.

Rezolucija, koju je predložila stranka Zeleni, usvojena je sa 101 glasom za te 39 suzdržanih, javlja Anadolija.

Rezolucijom se poziva Vlada Belgije da jasno odredi kontramjere u slučaju bilo kakve izraelske aneksije.

„Pozivamo Vladu da igra vodeću ulogu na evropskom i multilateralnom nivou kako bi odredila listu efikasnih kontramjera kako bi se proporcionalno odgovorilo na bilo kakvu izraelsku aneksiju okupiranog palestinskog teritorija“, navodi se u tekstu rezolucije.

U rezoluciji se predlaže da Vlada Belgije formira određeni oblik evropske koalicije sa zemljama koje imaju sličan stav po ovom pitanju ukoliko bi Izrael anektirao palestinska područja.

Rezolucija o priznanju palestinske države

Rezolucija je pravno neobavezujuća, ali donosi značajnu poruku zastupnika koju belgijska vlada teško može ignorisati.

Zastupnici su trebali usvojiti još jednu rezoluciju kojom bi se tražilo priznavanje palestinske države, ali glasanje je odgođeno za sedam dana zbog amandmana predloženog u posljednjem trenutku.

Palestinski zvaničnici zaprijetili su ranije da će poništiti bilateralne sporazume s Izraelom ako se nastavi s planiranom aneksijom, što bi dodatno narušilo rješenje o dvije države.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu formirao je s liderom opozicije Bennyjem Gantzom zajedničku Vladu Izraela, a obojica su pritom najavili da će od 1. jula ubrzati plan aneksije Jordanske doline i drugih teritorija na Zapadnoj obali na kojima su podignuta ilegalna jevrejska naselja.

Zapadna obala, uključujući Istočni Jerusalem, smatra se okupiranom teritorijom prema međunarodnom pravu, zbog čega su sva jevrejska naselja na toj teritoriji, kao i planirana aneksija, ilegalni.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemendjecaUjedinjene nacije upozorile su da će Jemen "pasti sa litice" bez ogromne finansijske podrške.

Pomoćnik generalnog sekretara UN-a zadužen za ljudska prava Mark Lowcock rekao je na zatvorenoj sjednici Vijeća sigurnosti da će mnogi građani Jemena umrijeti od gladi ili kolere, rizici od toga, kako je dodao, povećani su zbog korona virusa. Također, kako je kazao Lowcock, mnogi će gledati svoju djecu kako umiru jer nisu primila vakcinu za smrtonosne bolesti.

Rekao je i da se korona virus brzo širi Jemenom te da je smrtnost među potvrđenim slučajevima 25 posto, što je pet puta više od svjetskog prosjeka.

"Sa kolapsom zdravstvenog sistema, znamo da mnogi slučajevi zaraze i smrti ostaju nezabilježeni. Cijene ukopa su u nekim područjima porasla za sedam puta u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci", rekao je Lowcock.

'Ekonomija ide u neviđenu propast'

On je naglasio da korona virus "dodaje još jedan sloj patnje na mnoge druge slojeve" uključujući "užasne smrtonosne incidente" i ekonomiju zemlje koja "ide u neviđenu propast".

Ukazao je i na ubrzani pad vrijednosti jemenske valute, porast cijena hrane za 10 do 20 posto u samo dvije sedmice, te na podatke da je vrijednost doznaka već pala između 50 i 70 posto.

Na virtuelnoj konferenciji za skupljanje pomoći Jemenu koju su organizovali UN i Saudijska Arabija 2. juna, 31 donator obećao je 1,35 milijardi dolara za humanitarnu pomoć, uključujući 700 miliona dolara u novim fonodvima, rekao je Lowcock.

"To je samo polovina iznosa koji je obećan prošle godine", rekao je, dodavši da je to ispod onoga što je potrebno za provođenje humanitarnog programa.

"Manje obećanih sredstava iz Zaljeva zapravo čini to smanjenje."

Ukidanje brojnih programa pomoći

"Sanitarni program i programi vode za četiri miliona ljudi će početi da se gase za nekoliko sedmica. Približno pet miliona djece neće dobiti rutinske vakcine, a do augusta ćemo ugasiti sve programe za pothranjenost."

Širi program pomoći koji pomaže devetnaest miliona ljudi će također biti obustavljen, rekao je Lowcock.

"Nikada ranije nismo vidjeli takvu situaciju kao u Jemenu gdje se teška domaća ekonomska kriza poklapa sa ogromnim padom doznaka i velikim smanjenjem donacija za humanitranu pomoć - a sve se to dešava usred razarajuće pandemije", kazao je Lowcock.

Rat u Jemenu

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je na veći pritisak na zaraćene snage u Jemenu kako bi se postiglo primirje u ratu koji je odnio 10.000 života, raselio dva miliona ljudi i pokrenuo najveću svjetsku humanitarnu katastrofu.

Pobunjenici Husi, koje podržava Iran, 2014. godine su zauzeli prijestolnicu Sanu i veliki dio sjevera zemelje, potiskujući vladu predsjednika Abd-Rabbu Mansourija Hadija u egzil.

Koalicija koju podržava SAD a predvodi Saudijska Arabija intervenirala je svih ovih godina kako bi povratila Hadijevu vlast. Kako je rat potrajao, mnoge regionalne zemlje su se povukle iz njega.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

bankrot1Ove godine očekuje se pad svjetske ekonomije od 4,9 posto, što je znatno više od tri posto koliko se predviđalo u aprilu.

Uskoro će u svijetu biti 10 milona oboljelih od COVID-a 19 a ekonomska predviđanja nisu optimistična.

Michael Ryan, direktor službe za vanredne situacije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), istaknuo je "stalan i zabrinjavajući trend, s velikim brojem zemalja koje su prošle sedmice imale porast od 25 do 30 posto".

"Epidemija se na američkom kontinentu naglo širi, pogotovo u Srednjoj i u Južnoj Americi", rekao je. "Nažalost, pandemija još nije dosegnula vrhunac u mnogim zemljama američkog kontinenta", dodao je.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyeus rekao je na istoj virtualnoj konferenciji da je toj organizaciji "u prvom mjesecu epidemije prijavljeno manje od 10.000 slučajeva bolesti. Prošli mjesec prijavljeno je gotovo četiri miliona slučajeva. Očekujemo da ćemo iduće sedmice dosegnuti ukupno deset miliona".

Pohvalio je odluku saudijskih vlasti da ovogodišnje hodočašće u Meku odobre samo za hiljadu ljudi, istaknuvši da je to "još jedan primjer teške odluke kakvu sve zemlje moraju donijeti kako bi dale prednost zdravlju".

Po izračunu agencije France Presse na osnovu službenih izvora, pandemija novog korona virusa pokosila je najmanje 478.818 ljudi u svijetu otkad je Kina u decembru službeno izvijestila o pojavljivanju bolesti.

U 196 zemalja i teritorija službeno je dijagnosticirano više od 9.326.400 slučajeva zaraze COVID-om 19 i svi se stručnjaci slažu da je taj broj sigurno manji od stvarnog.
Pogrošane ekonomske prognoze

Ekonomisti WHO-a u srijedu su revidirali svoje procjene posljedica virusa na svjetsku ekonomiju.

MMF je upozorio da ova kriza "nije kao druge" te ne samo da je bila puno gora nego što se predviđalo, nego će i oporavak biti sporiji od očekivanog.

Tako se ove godine očekuje pad svjetske ekonomije od 4,9 posto: to je znatno više od tri posto koliko se predviđalo u aprilu, u jeku pandemije, kada je MMF već upozoravao da je riječ o najgoroj krizi nakon velike ekonomske krize u 30-im.

U nekim zemljama, pogotovo evropskim, bruto domaći proizvod je doživio veliki pad: u Francuskoj - 12,5 posto, u Španiji i u Italiji - 12,8 posto.

Iako bi svjetski BDP trebao u 2021. porasti za 5,4 posto, MMF priznaje da je ovo predviđanje dosad najnesigurnije.

U nekim evropskim zemljama koje su nakon povoljnih zdravstvenih statistika pomislile da su se izvukle, nestaje optimizma i sablast drugog vala kruži među dužnosnicima i u javnosti.
Nove mjere

U Sloveniji je ponovo obavezno nošenje maske na javnim mjestima i u gradskom pevozu. U Hrvatskoj je ponovo uveden karantin, koji je bio ukinut, za putnike koji dolaze iz balkanskih zemalja, u kojima opet raste broj zaraženih.

Proslave i javni skupovi "ugrožavaju mjesece zajedničkih napora" uloženih u borbu s korona virusom, upozorila je belgijska premijerka Sophie Wilmes.

Sjedinjene Američke Države koje imaju gotovo 330 miliona stanovnika, imaju najgore pokazatelje po apsolutnoj vrijednosti: više od 121.000 mrtvih i 2,3 miliona oboljelih.

"Iduće dvije sedmice će biti presudne" u odgovoru na "zabrinjavajuće" napredovanje bolesti, upozorio je Anthony Fauci, glavni epidemiolog Bijele kuće, rekavši da je zabrinut zbog toga što je u utorak dijagnosticirano više od 32.000 slučaja zaraze u 24 sata.

(Agencije)

srijeda, 24 Juni 2020 00:00

Norveška najzatvorenija zemlja Europe

Ocijeni...
(0 glasova)

norveska1"Mislim da je više neću vidjeti živu", zabrinuto kaže Bettina Wintermark o svojoj majci koja je na umoru u Francuskoj.

Zemlja u kojoj živi, Norveška, još uvijek ograničava putovanja u inozemstvo, prenosi Hina.

Skandinavska država, koja je vrlo brzo stavila pandemiju korona virusa pod kontrolu, opire se pozivima da ukine ili barem ublaži restrikcije za putovanja, što je trenutno vjerojatno čini najzatvorenijom europskom zemljom.

Većini stranih državljana zabranjen je ulazak u zemlju, Norvežanima putovanja nisu zabranjena, ali je po povratku obavezna desetodnevna karantena. Takav će režim biti na snazi najmanje do 20. kolovoza.

Posljedica toga je da Norvežani ovog ljeta neće upijati sunce na mediteranskim plažama. I premijerka Erna Solberg otkazala je planirani godišnji odmor u Španjolskoj.

Nekima to stvara mnogo ozbiljnije probleme. Takva je situacija s Wintermark koja ne može posjetiti teško bolesnu 84-godišnju majku u francuskom Bordeauxu. Liječnici joj predviđaju još nekoliko tjedana života.
Tuga i frustracija

"To je noćna mora", kaže 59-godišnja frizerka.

"Da Norveška nema tako stroge mjere, otišla bih odmah".

Bordeaux je na samo dva sata leta od Osla. "Ali kratka putovanja u Francusku otpadaju jer ne mogu na povratku svaki put u karantenu", rekla je Wintermark.

Zbog istog je razloga vjenčanje njezina sina, planirano za 20. srpnja također u Bordeauxu, odgođeno do daljnjeg.

U Norveškoj, zemlji s gotovo 5,5 milijuna stanovnika, samo je 248 ljudi umrlo od koronavirusa. Tamošnje vlasti ne žele riskirati ponovni uvoz virusa i sve postignuto u borbi s pandemijom baciti u vjetar.

"Mnogo ljudi je tužno i frustrirano", priznaje ministrica pravosuđa Monica Maeland, koordinatorica odgovora državnih tijela na pandemiju.

"Ne radimo to da ozlovoljimo ljude, nego da situaciju držimo apsolutno pod kontrolom", rekla je.

U jedinom ustupku dosad, Norveška je dopustila putovanja u Dansku, Finsku i na Island.

Turistička industrija u međuvremenu je zatražila da se brzo ukinu restrikcije za Njemačku, iz koje u Norvešku dolazi četvrtina turista.
Znakovi 'pobune'

"Otvaranje zemlje bio bi najbolji plan za norveški turistički sektor", rekao je čelnik nacionalnog turističkog ureda Per-Arne Tuftin.

Norvežanima se i dalje ne preporučuje da putuju u susjednu Švedsku koja je imala mekši pristup u borbi s pandemijom i još uvijek ima visoku stopu zaraze. To je razočarenje za 12 tisuća norveških obitelji koji imaju vikendice u Švedskoj.

"Većina su kolibe u šumi ili pokraj vode, izolirane, ne vidite nikoga i sigurno ste sigurniji nego u Oslu", kaže Einar Rudaa koji je pokrenuo Facebook grupu koja sada ima 6.000 članova, nezadovoljnih postupcima norveške vlade.

Još jedan znak 'pobune' u populaciji koja inače smjerno poštuje zakone najava je 5,4 posto Norvežana da kane kršiti Vladine mjere, po jednom istraživanju, kako prenosi Hina.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zemljotres1U razornom potresu magnitude 7,4 Richtera koji je u utorak zatresao južni Meksiko život je izgubilo najmanje šestoro ljudi, neka sela su ostala odsječena, te su oštećene zgrade u glavnom gradu udaljenom stotinama kilometra od epicentra.

Potres je uzdrmao meksičku pacifičku obalu, s epicentrom 23 kilometra južno od Crucecite, na dubini od pet kilometara ispred obala Oaxace.

Zabrinuti stanovnici turističkog grada Crucecite satima su stajali ispred svojih domova, u strahu od naknadnih podrhtavanja, rekao je svjedok Reutersu.

Na tom je području oštećeno 200 kuća, uključujući 30 jako oštećenih, rekao je lokalni službenik.

Odlomljeni komadi stijena blokirali su vijugavi planinski put između glavnog grada Oaxace i obale.

Spasilački timovi nisu se probili do svih sela koja su prijavila štetu pa se strahuje da bi moglo biti još ozlijeđenih.

Prema riječima službenika, spasioci su pokušali doći do mjesta Santa Catarina Xanaguia u blizini epicentra gdje je potres srušio kuće i dio planinske padine.

Fotografije objavljene na društvenima mrežama pokazuju da su klinika i stare crkve u brdskim naseljima u blizini epicentra teško oštećene.

Među poginulima je radnik u naftnoj kompaniji Pemex koji je stradao u padu s visine. Ta kompanija je nakratko zatvorila najveću rafineriju nafte u državi Oaxaca.

Miguel Candelaria radio je na računalu u gradu Juchitanu kad je tlo počelo podrhtavati. Istrčao je van s ukućanima ali ih je na sred ulice zaustavilo ljuljanje pločnika. „Nismo mogli hodati, ulica je bila poput žvakaće gume“, rekao je Candelaria.

Potres se osjetio u glavnom gradu Mexico Cityju, 750 kilometara udaljenom od Ceucecite, a mnogi su ljudi izišli na ulice i u parkove nakon što je aktivirana uzbuna. U glavnom gradu oštećeno je više od 30 zgrada.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

vrucinaVerhojansk je dio Guinnessove knjige rekorda za najveći temperaturni raspon, osim rekordnih 38, izmjereno je i minus 68 stepeni.

Sibir, Požar

Visoke temperature zabilježene su ove godine u većem dijelu Sibira i dovode do velikih požara.

Ruski grad Verhojansk, poznat po najvećem rasponu temperatura zraka u svijetu, zabilježio je novi rekord u vrijeme toplinskog vala koji doprinosi izbijanju šumskih požara.

Temperatura u tom sibirskom gradu dosegnula je u subotu 38 stupnjeva Celzijusa, prema internetskoj stranici Pogoda i klimat (Vrijeme i klima) s meteorološkim podacima za Rusiju, prenosi Beta.

Verhojansk se nalazi iznad Arktičkog polarnog kruga, u Republici Jakutija, približno 4.660 kilometara od Moskve.

Izmjereno i minus 68

Grad s blizu 1.300 stanovnika dio je Guinnessove knjige rekorda za najveći temperaturni raspon, budući da je u njemu izmjereno i minus 68 stupnjeva, a gornji rekord do subote je iznosio 37,2 stupnja Celzijusa.

Visoke temperature zabilježene su ove godine u većem dijelu Sibira i dovode do velikih požara.

Prema podacima ruskih vlasti, u Jakutiji trenutačno gori više od 275.000 hektara.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

libija1Libijski parlament pozvao je Vladu da bude u punoj spremnosti protiv moguće “agresije” iz Egipta, osuđujući nedavne komentare egipatskog predsjednika Abdel-Fattaha al-Sisija da bi njegova vojska mogla intervenisati u ratom razorenoj zemlji.

Libijski zastupnici traže od vlasti da ozbiljno shvate nedavne prijetnje Al-Sisija i preispitaju sve moguće načine djelovanja kako bi odgovorili na ovakve postupke.

Poručili su da komentari Al-Sisija aludiraju i na mogućnost slanja vanjske vojne misije u Libiju, što, kako se navodi, “predstavlja direktnu prijetnju upotrebe sile protiv naše države”.

– Libija nije predstavljala prijetnju sigurnosti Egipta, već je egipatski režim doprinio napadima na suverenitet Libije i miješao se u njenu sigurnost i integritet njenog teritorija – stoji u saopćenju libijskih zastupnika, prenosi Anadolija.

Parlament Libije osudio je Al-Sisija zbog izjave da je libijska vojska bila “teroristička milicija”, poručivši mu da se vojska te zemlje bori protiv terorizma.

U saopćenju se još navodi da prijetnja Al-Sisija predstavlja kršenje međunarodnog prava, kao i suvereniteta Libije.

Al-Sisi u subotu je u izjavi novinarima u egipatskom gradu Matrouh, blizu libijske granice, istakao da bi Egipat, ako bude potrebno, mogao pokrenuti “vanjske vojne misije” u Libiji, dodajući da je “svaka direktna intervencija u Libiji već postala međunarodno legitimna”.

Al-Sisi je egipatskoj vojsci također poručio da bude “spremna da izvrši bilo koju misiju unutar državnih granica, ili, po potrebi, i izvan svojih granica”.

(FENA)

Ocijeni...
(1 glasova)

erdogan1Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu je otvorio branu na istoku zemlje.

Erdogan je putem videokonferencije prisustvovao svečanom otvaranju brane u provinciji Kars te tom prilikom istakao da je Turska pored postojećih 299 izgradila još 585 brana u posljednjih 18 godina tokom vladavine Stranke pravde i razvoja (AK), javlja Anadolija.
– Kad smo došli na vlast, u našoj zemlji je bilo 276 brana. Danas Turskoj poklanjamo 585. branu u posljednjih 18 godina – kazao je Erdogan.

U obraćanju, istakao je da je Turska od početka epidemije koronavirusa ostvarila značajan napredak i u pogledu stanja demokratije i ekonomije.

– Suočili smo se sa pandemijom tokom koje su čak i razvijene zemlje ostale bespomoćne. Mi nismo imali problema u pogledu zdravstvene infrastrukture, lanaca snadbijevanja hranom i medicinskom opremom te efikasnim upravljanjem u pogledu javne sigurnosti – rekao je turski predsjednik.

Posebno je naglasio dobar i pravovremen odgovor turskih institucija po pitanju ekonomije.

– Znakovi po pitanju oporavka u oblasti ekonomije prilično su snažni – dodao je Erdogan, iznoseći prognozu da će Turska u drugoj polovini godine ostvariti “ogroman zamah u ekonomiji”.

– Stupamo u eru u kojoj će se još više osjećati prisustvo Turske u pogledu globalne proizvodnje i lanaca snabdijevanja. Naše najveće prednosti su kvalitetan i dinamičan ljudski kapital, strateška lokacija i snažna infrastruktura, a sve to nam može uveliko pomoći da ostvarimo prilike koje stoje pred nama. Kao nikada ranije, blizu smo da Tursku uvedemo među deset najvećih ekonomija na svijetu – kazao je Erdogan.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemen2Ratni avioni Saudijske Arabije pogodili su vozilo koje je prevozilo civile u pokrajni Sada, objavili su pobunjeni Husi.

U sukobu zaraćenih strana od 2014. godine život je izgubilo više od 12.000 civila.

U zračnom napadu koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, u sjevernom Jemenu u ponedjeljak je ubijeno 13 civila, među kojima i četvero djece, saopćili su Husi pobunjenici.

Jemenske plemenske vođe potvrdile su da su saudijski ratni avioni pogodili vozilo koje je prevozilo civile u pokrajni Sada, pobunjeničkom uporištu, a poginuli su svi koji su se u njemu nalazili, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom suočila se s međunarodnim kritikama zbog zračnih napada u kojima su ubijene stotine civila i pogođene škole, bolnice i svadbe.

Poginulo više od 112.000 ljudi

Husi su, s druge strane, koristili bespilotne letelice i rakete za napad na Saudijsku Arabiju.

U sukobu zaraćenih strana od 2014. godine život je izgubilo više od 112.000 ljudi, uključujući oko 12.000 civila.

Bombardiranja i intenzivne borbe uništile su hiljade zgrada, a polovinu jemenskih bolnica teško oštetile.

Koflikt je samo eskalirao s pojavom novog korona virusa.

Međunarodno priznata vlada prijavila je 116 novih infekcija, uključujući 36 smrtnih slučajeva, što je najveći dnevni porast do sada.

Husi su odbili objaviti broj slučajeva, rekavši da to izaziva paniku.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

fasizamSlovenski historičar Bože Repe kaže da politički procesi u zemljama nastalih raspadom Jugoslavije nisu još završeni, te da mir još uvijek dobrim dijelom zavisi od volje i snage velikih sila, čiji se interesi itekako preklapaju na ovom području.

Repe, koji je i profesor za savremenu historiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kaže da na unutrašnjem planu takvo haotično i nestabilno stanje velikim dijelom uzrokuju i političke partije koje se predstavljaju kao lijevo orijentirane, ali vrlo često završe u koaliciji sa desnim stankama, što je slučaj i u Sloveniji, gdje desnu vladu Janeza Janše podržavaju i političke partije koje su glasove građana na izborima dobile na retorici ljevice.

To je uobičajena praksa, fašizam uvijek dolazi na vlast koalicijama, obično sa liberalnim strankama, kaže profesor Repe.

Kada su vlasti u Mariboru prikupljale argumente protiv koncerta kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, zatražili su stručno mišljenje o ustaškom pokretu od Ive Goldsteina i vas. Šta ste im naveli u odgovoru?

- Vlasti u Mariboru to su obavile profesionalno, argumenti temeljeni na istorijskim činjenicama. Pripremanje građe naručili su od lokalnog muzeja moderne istorije koji je zadržao izvorni naziv Muzej narodnog oslobođenja. Muzej je, između ostalih eksperta, angažirao kolegu Goldsteina i mene. U svojoj ekspertizi pisao sam, da Thompson u nekim svojim pjesmama, a posebno u predstavama u kojima koristi ustaški pozdrav, izravno i neizravno brani ustašku ideologiju i NDH. Na njegovim koncertima posjetitelji nose ustaške, fašističke i nacističke simbole, uzvikuju ustaške i šovinističke parole protiv Srba, i druge šovinističke parole, što su pokazali brojni mediji. Pjevač se brani da pjeva samo o domovini, Bogu i porodici i da se ne može smatrati odgovornim za ponašanje posjetitelja, što je prazna isprika, jer ni on ni organizatori koncerta to zapravo nisu nikada pokušali spriječiti, niti se Perković deklarativno usprotivio takvom ponašanju njegovih obožavatelja, a još manje osudio ustaški pokret. Ustašku ideologiju povezuje s hrvatskim Domovinskim ratom, u kojem je sudjelovao, zbog čega doživljava veliku popularnost u Hrvatskoj, kao i u onim zemljama u kojima živi jaka hrvatska dijaspora.

S druge strane, u zemljama i gradovima, koji su poput Maribora doživjeli teški nacistički teror i koji se stoga protive preporodu fašizma, rasnoj diskriminaciji i šovinizmu, koncerti su zabranjeni, npr. u Sarajevu, Berlinu, Amsterdamu i drugim gradovima; Švicarska mu je čak zabranila ulazak u tu zemlju 2009. Oštro se protive međunarodne jevrejske organizacije, uključujući centar Simona Wiesenthala. Podsjetio sam, da je slučaj Marka Perkovića Thompsona po sadržaju sličan slučaju nogometaša Josipa Joe Šimunića, u kome sam isto tako sarađivao kao ekspert FIFA-e [...].

Također sam opisao zločine koje su ustaše počinile nad Slovencima, kako nad onima koje su Nijemci deportirali u Hrvatsku, tako i na slovenačkim teritorijama koje su uz dozvolu Nijemaca okupirali (do sada se naime prešutkivalo, da su pored Nijemaca, Mađara i Italijana i ustaše odnosno NDH bili u Sloveniji okupatori).

Odbacio sam tezu da je 'Za dom spremni!' nekakav pozdrav sa povijesnom tradicijom koja potiče iz 16. stoljeća odnosno se u istom obliku pojavljuje u operi Nikola Šubić Zrinjski. Detaljno sam opisao podrijeklo i upotrebu ustaškog pozdrava i podvukao da ga većina ljudi shvaća kao ustaški pozdrav, a ne kao neki stari hrvatski pozdrav. Pa iako bi bio to neki stari pozdrav (što nije), to je otprilike slična ''argumentacija'' kao da kažete, da kod zloglasne rečenice 'Arbeit macht frei' ne pomislite na natpis na ulazu u Auschwitz i ostale koncentracione logore, nego na kratku priču "Arbeit macht frei: Erzählung" njemačkog filologa Lorenza Diefenbacha iz 1873 godine. Ili možda švajcarskog psihijatra i eugenika Augusta Forela koji je u knjizi Fourmis de la Suisse (The Ants of Switzerland), znači "Mravi Švicarske" 1874. godine upotrebio istu rečenicu: "Le travail rend libre!".

Moj je zaključak je bio da je Marko Perković Thompson pjevač koji, prema mišljenju demokratske javnosti u Europi i u Hrvatskoj, propagira ustaški oblik fašizma, zbog čega su njegovi koncerti zabranjeni u demokratskim sredinama. Posebno vrijeđa emocije Slovenaca, koji su direktno doživjeli ustaški teror i njihove rođake. Stoga je zabrana njegovog nastupa u Sloveniji opravdan čin, koji je utemeljen na ideji europskih integracija, utvrđenom Poveljom o ljudskim pravima Europske unije poput časti, slobode, jednakosti, solidarnosti, građanskih prava i pravde.

Vaša teza je da Thompson i nije tek slučajnost u hrvatskom društvu, odnosno kažete da je ‘hrvatska politika snažno povezana s Thompsonom’, i da se time provodi ‘tiha podrška (neo)ustaštvu kao svojevrsnoj polu-službenoj ideologiji’. To su teške optužbe. Zvanični Zagreb će ipak reći da njeguje najsvjetlije evropske vrijednosti, a to je bez sumnje antifašizam?

- To je dvostruka igra. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čiji ustav kaže da se država temelji na antifašizmu. To zavređuje svako poštovanje. Slovenija, na primjer, toga nema. Istodobno, velik dio hrvatske politike pa i javnosti tiho prihvaća tradiciju ustaške NDH, a to dvoje je nemoguće kombinirati. Zbog toga postoje šizofrenija, kontradiktorne situacije i različiti postupci političara. Na deklarativnoj razini barem jedan dio brani antifašizam, u konkretnim slučajevima dopuštaju ili čak promiču ustašku tradiciju. Sličnu politiku u Sloveniji sprovodi Predsjednik Borut Pahor između partizana i domobrana, odnosno kolaboracionista uopšte.

Vjerujete li da novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović jednom zauvijek Hrvatsku može odvojiti od NDH. Uloga Hrvata u borbi protiv nacista u Drugom svjetskom ratu ipak je bila ogromna?

- U ovom slučaju Milanović ima respektabilan principijelan stav. To ne može promijeniti situaciju ali simbolično to može učiniti mnogo. Ako usporediš njega sa Pahorom, odmah primjećuješ ogromnu razliku, iako je i Pahor bio predsjednik socijaldemokratske stranke.

Tačno je, doprinos hrvatskih partizana u oslobađanju Jugoslavije je bio ogroman. Također I u oslobađanju Slovenije. Slovenski i hrvatski partizani surađivali su od samog početka. Tim više, naravno taj doprinos važi za Hrvatsku. Potpuno je perverzno govoriti da ste hrvatski patriot, a istovremeno veličate ustaše koji su Istru i Dalmaciju dali Talijanima, a demonizirate partizane koji su oboje sa deset tisuća žrtava vratili u Hrvatsku.

Moje je uvjerenje da je pro-ustaštvo u Hrvatskoj u manjini i da prevladava liberalna Hrvatska, koja poštuje partizansku tradiciju. Naravno, stvari su složene, a tu nametanje svojih stavova, glasnost i mediji također igraju svoju ulogu.

Kako je uopće došlo do toga da za sebe danas tvrde da su antifašisti i oni koji slave četnike, i oni koji veličaju ustaše, i oni koji podržavaju brutalna protjerivanja migranata? To zbunjuje ljude.

- Slovenija ima proporcionalan izborni sistem, koji onemogućava apsolutnu dominaciju jedne stranke. Loša strana toga je što koalicije s mnogim strankama dijele državu kao plijen. Ako dobijete voljne i fleksibilne partnere, kao i ovog puta, možete vladati praktično apsolutno, čak iako stranka dobije samo oko 25 posto glasova. Problem lijevo-liberalnog pola u Sloveniji je što je on razbijen na brojne male stranke u kojima prevlađuje narcizam malih razlika. Socijaldemokrate su, kao i svugdje u Evropi, podlegle neoliberalizmu i političkom i kadrovskom kalkuliranju; više ni od blizu ne stječu povjerenje koje bi im omogućilo sastaviti vladu. Zbog toga je u parlament ušla manja ali dosljednija stranka, koja se zove Ljevica. U tako zvanoj sredini s vremena na vrijeme pojavi se novi, karizmatični vođa, ali jedva izdrži jedan mandat, ako uopšte. To su u glavnom stranke bez boje, mirisa i ukusa, koje su se uvijek spremne prodati. Stranka modernog centra koju je predvodio eminentni profesor ustavnog prava dr. Miro Cerar, sin poznatog Jugoslovenskog gimnastičarka, na prethodnim je izborima imao više od 35 posto glasova, na prošlim izborima samo još deset poslanika, od toga su dva pobjegla u druge stranke. Prema istraživanjima javnog mnijenja, stranka je na nuli i praktično se raspala. Već je Cerar izgubio reputaciju jer je radio sasvim protuslovno od obećanja i navodno principijelnih stavova, ali je na kraju barem časno podnio ostavku. Stranka se izjasnila za lijevu - liberalnu, zbog toga je i dobila podršku. Obećala je da neće u koaliciju sa Janšom. Sada mu omogućuju vlast. (Što je također uobičajena praksa, fašizam uvijek dolazi na vlast koalicijama, obično sa liberalnim strankama). Jasno je da takvi zastupnici u parlamentu neće odstupiti od vlasti jer nemaju budućnost, sve je upereno u to da još dvije godine ostaju na vlasti i vuku plače.

Slovensko društvo je tradicionalno većinski ljevičarsko. Ali, državom već teći put upravlja lider slovenske desnice Janez Janša? Gdje ljevica pravi propust?

- Nijedna politika u Sloveniji nije razvojna, već se tri desetljeća temelji na odnosu janšizam-antijanšizam, što vrlo dobro odgovara i lijevo-liberalnim strankama, jer se ne trebaju truditi istinskim problemima. Mlađe generacije žele drugačiji pravac, ali heterogeni protesti nemaju zajedničke agende. Pored toga, do sada mladi nisu sudjelovali na izborima. Nadam se, da će se to promijeniti. O izborima u Sloveniji zapravo odlučuju srednja i starija generacija, posebno umirovljenici. Partija umirovljenika je vjerojatno jedinstvena takva partija u Europi, stalno je u parlamentu i u vladama, iako ništa ne radi za penzionere. Naprotiv, ne postoji staračka briga, za vrijeme pandemije imali smo 80 posto svih žrtava u domovima za starije; postupci sa njima su bili slični nacističkom darvinizmu, pravili su spiskove, koga sa pandemijom liječiti u bolnici, a koga izostaviti bez da bi o tome obavijestili njih ili rođake. Postotak penzija se za vrijeme, kada je stranka penzionera u koalicijama, smanjio na nešto više od 50 posto prosjeka plate u dvadesetgodišnjem radnom periodu, većina penzionera je ispod praga siromaštva. Danas, povrh svega ostalog, još podržavaju janšizam, iako se deklariraju kao uglavnom lijeva stranka. Neke stvari zapravo se ne mogu racionalno objasniti. Osim s požudom za vlašću, privilegijama, mogućnosti sudjelovanja u korupciji, koja je karakteristična za sve balkanske i istočnoeuropske zemlje, bilo da su u EU ili ne. Za moćnike zapravo, to su dosta jaki razlozi za opstanak u politici. A zašto ih ljudi biraju, pojma nemam.

Bili ste član Radne grupe u projektu ‘Ko je prvi počeo? - Istoričari protiv revizionizma’, završen ovo vikenda u Beogradu. Historijski revizionizam u zemljema nekadašnje Jugoslavije je evidentan. Bojite li se da je to uvod u neki novi sukob, ili je to tek puko dodvoravanje desnom glasačkom tijelu?

- Osnovni princip raspada Jugoslavije bila je etnička podjela, stvaranje nacionalnih država. Ako niste voljni da živite u multinacionalnom društvu ili mislite da morate u njemu biti dominantni po krvi, onda ste, naravno, ugroženi. Ako je vaš cilj etnički čista zemlja ili teritorija, uvijek vam prijeti opasnost. Već vam prijeti komšija koji nije vašeg roda ali živi na zemlji koja vama “pripada”. Jugoslavija možda nije bila najsrećnija formacija, ali bila je garancija da će ljudi moći mirno živjeti u multinacionalnoj zajednici. Mi smo žrtve, drugi su krivi, to je osnovni moto današnjih interpretacija.

Većina nacionalnih država se u ratovima tako i oformila, a neki procesi još nisu gotovi. Pitanje Kosova nije riješeno, u [Sjevernoj] Makedoniji međuetnički sukob mogao bi izbiti u svakom trenutku, posebno ako nastave da blokiraju proces [Makedonije u evropske integracije. Poznato je da je EU Makedoniju poslije dogovora sa Grčkom prevarila i tako je potisnula natrag u neizvjesnost. Problem je i sa BiH, to znate mnogo bolje od mene. Republika Srpska [jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini] je praktično nezavisna država unutar federacije, Srbi su u Bosni kroz ratove postigli svoj cilj etničko čiste države. Balkanske države su u stvari više manje sve protektorati, kao što je to uvijek bio slučaj u istoriji, samo sa različitim stepenom ovisnosti. Ukoliko su dominantne države sposobne sprečiti sukob, neće se dogoditi (za vrijeme raspada Jugoslavije EU toga nije bila sposobna), u suprotnom bit ćemo mu opet blizu. Ne najmanje bitno je da se ovdje susreću i ključni geostrateški interesi Rusije i Zapada, u to sve više ulazi Kina, pa i neke druge države, recimo Turska. Odnos evropskih zemalja je embivalentan, nema zajedničke politike. Dakle nismo još pobjegli od mogućnosti novog rata.

Armin Aljović (Al Jazeera)

Stranica 2 od 99

S5 Box