Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1668)

Ocijeni...
(0 glasova)

kina5Koristi se tehnologija za praćenje načina ponašanja, kao što su nošenje marame, učenje Kur'ana ili odlazak na hadž.

Program velikih baza podataka u Xinjiangu "proizvoljno odabire" muslimane za pritvaranje, prateći načine njihovog ponašanja kao što su nošenje marame, učenje Kur'ana ili odlazak na hadž, što su povodi za hapšenja, tvrdi Human Rights Watch (HRW).

U novom izvještaju u srijedu, ova grupa za ljudska prava tvrdi da je analizirala procurjelu listu preko 2.000 pritvorenih u prefekturi Aksu u Xinjiangu i zaključila da program, poznat pod nazivom Platforma za za integrisane zajedničke operacije (IJOP), „označava“ ljude zbog njihovih odnosa, komunikacije, historije putovanja ili povezanosti s nekim koga vlasti smatraju sumnjivim.

„Lista iz Aksua daje novu potvrdu da se brutalna kineska represija muslimana u Xinjiang provodi raširenom upotrebom tehnologije“, kaže Maya Wang, viši kineski istraživač u HRW-u.


'Brisanje etničkog i religijskog identiteta'

„Kineska vlada porodicama onih koji su na listi duguje odgovore na pitanja – zašto su pritvoreni i gdje se nalaze“, dodala je.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je više od milion muslimana, većinom etničkih Ujgura, pritvoreno u kampovima u Xinjiangu na sjeverozapadu Kine. Aktivisti tvrde da vlasti svojom represijom žele „izbrisati etnički i religijski identitet“ muslimana i osigurati njihovu lojalnost kineskoj vladi.

Peking negira te optužbe, nazivajući kampove trening centrima u kojima se sprječava „religijski ekstremizam“ u toj kineskoj regiji.

Ranije ove godine, aktivisti su dokumentirali kako zvaničnici u Karakaxu u Xinjiangu koriste IJOP kako bi zaključilli treba li neki pojedinac ostati u pritvoru, što je su oni negirali.

HRW je naveo primjer izvjesne T., koja je pritvorena jer su je IJOP označio zbog „veza sa osjetljivim državama“. Na listi stoji da je T. primila četiri poziva sa inostranog broja u martu 2017., za koji je HRW utvrdio da pripada njenoj sestri.

Njena sestra sada vjeruje da je T. prisiljena raditi u fabrici protiv svoje volje, te da samo vikendom može ići kući.

Zatvaranje zbog putovanja

U drugom slučaju, jedan muškarac je pritvoren jer je proučavao Kur'an sredinom 80-tih godina, dok mu je supruga nosila maramu, tvrdi HRW, a u trećem, pritvorena je žena koja je 2013. putovala van Aksua, jednom u Kashgar, dok je drugi put provela noć u Hotanu.

Oko 10 posto osoba s liste, ili njih više od 200, pritvoreno je zbog „terorizma“ i „ekstremizma“, ali vlasti ne navode da li su ti ljudi počinili, poticali, podržavali ili planirali bilo kakvo nasilje, tvrdi HRW.

U nekim slučajevima, osobe su pritvorene zbog upotrebe softvera, kao što su virtualna privatna vreža (VPN), Skype ili aplikacija Zapya za dijeljenje podataka.

Pritvarane su i osobe koje su isključivale telefone ili nestajale na određeni vremenski period.

Analitičari su zaključili da je „velika većina ljudi koje je IJOP označio, pritvorena zbog svakodnevnog zakonitog i nenasilnog ponašanja“.

„Kineska vlada bi podhitno trebala ugasiti IJOP, izbrisati sve prikupljene podatke i osloboditi sve koji su nasumično pritvoreni u Xinjiangu“, kaže Wang.

IJOP se navodno koristi i van Xinjianga.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

amazonijapozarAmazon je mnogo ugroženiji nego prije osam godina, navodi se u izvještaju kolektiva istraživača i nevladinih organizacija.

Krčenje šuma u ​​Amazoniji od 2000. do 2018. dostiglo je površinu od 513.016 kvadratnih kilometara što je površina Španije.

Tako je najveća prašuma na svijetu postala manja za osam posto, navedeno je u izvještaju Amazonske mreže za društveno-ekološke geografske informacije (Raisg), prenosi Beta, pozivajući se na AFP.

"Amazon je mnogo ugroženiji nego prije osam godina", navodi se u izvještaju Raisg, kolektiva istraživača i nevladinih organizacija koji je sličnu studiju objavio 2012. godine.

Izvještaj pod naslovom Amazon pod pritiskom ukazuje na "napredak rudarskih aktivnosti, infrastrukturnih projekata, kao i na ponovni porast šumskih požara".

Rekordno krčenje šuma 2003.

Amazon obuhvata devet zemalja: Brazil, Kolumbiju, Peru, Boliviju, Ekvador, Venecuelu, Surinam, Gvajanu i Francusku Gvajanu, sa oko 47 miliona stanovnika, uključujući mnoge domorodačke zajednice.

Tokom proučavanog perioda, 2003. je bila najgora godina po krčenju šuma, sa posječenih 49.240 kvadratnih kilometara.

Krčenje šuma je potom opalo, dostigavši najniži nivo u 2010. godini (17.674 kvadratnih kilometara), prije nego što se ponovo ubrzalo od 2012. godine.

Brazil ima 62 posto prašume Amazona, ali više od 85 posto ukupnog krčenja šuma bilo je na teritoriji te zemlje, sa 425.051 kvadratnih kilometara posječene šume od 2000. do 2018. godine.

Šumski požari doprinijeli uništavanju

Stanje se dodatno pogoršalo od izbora 2019. ekstremnog desničara Jaira Bolsonara za predsjednika Brazila, te je došlo do otvaranja za rudarstvo i poljoprivredu i zaštićenih područja i teritorija autohtonih stanovnika.

Snimci satelita brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja ukazuju da je uništeno 11.088 kvadratnih kilometara šume od augusta 2018. do jula 2019. godine, što je najviše u posljednjih 12 godina.

U izvještaju se dodaje da su šumski požari također doprinijeli uništavanju Amazona, a najviše ih je u Boliviji.

"Od 2001. godine godišnje je u prosjeku spaljeno 169.000 kvadratnih kilometara prašume Amazona, uključujući 26.000 kvadratnih kilometara u zaštićenim područjima ili na autohtonim teritorijama", navedeno je u izvještaju.

(Agencije)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

klima1Nijedna od 57 zemalja nije dosegla najveći nivo ostvarenja klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma, saopćila je neprofitna organizacija Germanwatch.

Ostvarenja klimatskih ciljeva izražava se Indeksom učinka klimatskih promjena, za koji se od 2005. godine prikupljaju i analiziraju podaci o zaštiti klime za članice Evropske unije te 57 zemalja.

Te zemlje su zajedno odgovorne za 90 posto emisija stakleničkih plinova, prenosi Hina.

Nijedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi ostvarila ukupnu vrlo visoku ocjenu u indeksu, pa su ponovo prva tri mjesta u ukupnom poretka ostala prazna, kazao je jedan od autora izviještaja Jan Burck.

Indeks se temelji na 14 pokazatelja u četiri kategorije mjerenja – u emisiji stakleničkih plinova, proizvodnji obnovljive energije, energetskoj efikasnosti i klimatskoj politici.

Švedska ispunila najviše ciljeva

Prema tim podacima, prva tri mjesta su prazna, a na četvrtom se nalazi Švedska, sa 74,4 posto ispunjenih ciljeva.

Od zemalja G20, ove se godine samo EU u cjelini, zajedno s Velikom Britanijom i Indijom, svrstala među izvrsne, dok je šest G20 zemalja ocijenjeno vrlo lošim rezultatima.

Suizdavač izviještaja Stephan Singer je podsjetio da bi zemlje u sljedećih deset godina trebale prepoloviti ukupan iznos emisije stakleničkih plinova.

Hrvatska se nalazi na 18. mjestu i predvodi skupinu srednje uspješnih zemalja, s 56,69 posto učinka, ispred Njemačke, sa 56,39 posto učinka.

U pojedinačnim kategorijama, Hrvatska je na 13 mjestu po proizvodnji obnovljive energije, na 32. mjestu po energetskoj efikasnosti te na 38. mjestu po klimatskoj politici.

Mađarska i Slovenija zamijenili su ove godine Poljsku kao zemlju s najslabijim rezultatima u EU.

Sedam zemalja EU-a i Unija u cjelini svrstale su se među zemlje s najvećim indeksom učinka klimatskih promjena.

(Agencije)

utorak, 08 Decembar 2020 00:00

Švicarsko selo se evakuira na deset godina

Ocijeni...
(0 glasova)

svicarska2Švajcarsko selo u kojem je deponija municije iz Drugog svetskog rata eksplodirala prije 73 godine bit će evakuirano na desetak godina dok se uklone preostale bombe, a sve u sklopu plana od milijardu dolara koji je odobrila vlada.

Serija eksplozija u blizini Mitholza, duboko u švicarskim Alpima južno od Berna, započela je nešto prije ponoći 19. decembra 1947. godine, navodi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Devet ljudi je umrlo dok su udarni talasi potresali dolinu, a ostaci su padali po kućama, uništavajući centar grada i njegovu željezničku stanicu.

Mada je Mitholz brzo obnovljen, oko 3.500 tona avionskih bombi, mina i ručnih bombi ostalo je u vojnom skladištu na planini.

Stručnjaci za municiju proglasili su zalihe nestabilnim, s potencijalom da izazovu još jednu tragediju.

Uklanjanje oružja, koje će koštati do 900 miliona švicarskih franaka (834 miliona eura), počet će tek 2030. godine, ali švicarski čelnici iznijeli su danas planove za procjenu vrijednosti imovine Mitholza sljedeće godine kako bi otprilike 170 ljudi koji će biti prisiljeni na evakuaciju dobilo nadoknadu.

Neki ne žele ići

„Stanovnici Mitholza moraju se odseliti tokom uklanjanja i u zavisnosti od toga kako stvari napreduju na više od deset godina", rekla je vlada.

Ministarstvo odbrane podržat će pogođene, posebno u pripremama za njihov odlazak.

Nisu svi stanovnici Mitholca nestrpljivi da napuste svoje domove, rekao je zvaničnik lokalne vlade Matthias Schmid za Reuters.

Neki se, naime, plaše da se možda nikada neće vratiti, dok dugotrajna neizvjesnost oko toga gdje će ljudi biti preseljeni otežava stvari.

„Neki su sentimentalni. Neki kažu da neće ići. Cilj nam je da pronađemo dobro rješenje, pa kad jednom dođe vrijeme, ljudi će reći: 'Ne želim da odem, ali idem'“, kažu zvaničnici.

(Agencije)

ponedjeljak, 07 Decembar 2020 00:00

Iran šalje Venecueli deset tankera nafte

Ocijeni...
(0 glasova)

venecuela2Deset iranskih brodova će nakon isporuke pomoći Venecueli da izveze sirovu naftu.

Posljednja iranska pošiljka Venecueli isporučena u oktobru, kada su stigla tri tankera Getty.

Uprkos američkim sankcijama, Iran će Venecueli poslati do sada najveću flotu tankera, kako bi pomogao južnoameričkoj zemlji da prebrodi krizu sa nedostatkoom goriva, tvrde upućeni izvori.

Uz to, deset iranskih brodova će nakon isporuke pomoći Venecueli da izveze sirovu naftu.

Režim Nicolasa Madura sve se više oslanja na Iran, nakon što su čak i Rusija i Kina počele izbjegavati kršenje američke zabrane trgovine s Venecuelom.

Kriza s naftom potresa Venecuelu nakon decenija korupcije i lošeg upravljanja državnom kompanijom Petroleos de Venezuela.

Ta zemlja je nekada bila prvi snabdjevač SAD-a sirovom naftom, dok je cijena benzina bila među najnižim u svijetu, ali sada jedva da ikako proizvodi gorivo.
Pad venecuelanske proizvodnje

Posljednja iranska pošiljka Venecueli isporučena u oktobru, kada su stigla tri tankera.

Nekoliko iranskih brodova koji su ranije prevezli naftu, još prije deset dana su isključili satelitske signale, tvrdi Bloomerg, u potezu kojim se inače želi spriječiti praćenje brodova.

Uporedo s uvozom nafte Venecuela mora pojačati izvoz svoje sirove nafte kako bi ispraznila skladišta, što je teško zbog nametnutih sankcija.

Proizvodnja u šest venecuelanskih rafinerija je u velikom padu zbog čestih nesreća i prekida rada.

(Bloomberg)

ponedjeljak, 07 Decembar 2020 00:00

Lufthansa otpušta 29.000 ljudi do kraja godine

Ocijeni...
(0 glasova)

avionNakon novih otpuštanja, broj zaposlenih u njemačkoj aviokompaniji širom svijeta past će na 109.000.

Njemačka aviokompanija Lufthansa otpustit će oko 29.000 zaposlenih do kraja godine zbog pandemije korona virusa.

Van Njemačke očekuje se otpuštanje oko 20.000 zaposlenih, a kompanija prodaje svoju ketering jedinicu LSG, koja zapošljava oko 7.500 radnika.

Time će broj zaposlenih u Lufthansi širom svijeta pasti na oko 109.000, izvijestio je Bild am Sonntag, prenosi Tanjug.

Slijedeće godine u Njemačkoj će biti ukinuto dodatnih 10.000 radnih mjesta.

Potrošene tri milijarde eura pomoći

Kompanija je već potrošila tri milijarde eura od devet milijardi eura vrijedne državne pomoći koju je dobila početkom godine, prenosi SEEbiz.

Lufthansa ima višak od oko 27.000 zaposlenih s punim radnim vremenom, rekao je prošlog mjeseca izvršni direktor Carsten Spohr.

Kompanija je sindikatima ranije obećala da neće davati prinudne otkaze u zamjenu za smanjenja bonusa i drugih isplata.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

azerbejdanMinistarstvo odbrane Azerbejdžana iznijelo je podatke kako su u borbama s armenskim snagama u regiji Nagorno-Karabah poginula 2.783 vojnika ove zemlje.

Ministarstvo je saopštilo kako su vojne operacije u ovoj regiji trajale 44 dana te da je u njima ranjeno 1.245 vojnika. Više od stotinu azerbejdžanskih vojnika proglašeno je nestalim dok su trenutno u toku DNK analize za 103 vojnika kako bi se utvrdili njihovi identiteti.

Kada su u pitanju detaljni podaci o činovima poginulih vojnika, iz Azerbejdžana su najavili kako će te informacije biti naknadno objavljene.

"Naše teritorije, o kojima smo sanjali gotovo 30 godina, oslobođene su okupacije, a cijena toga bili su životi naših vojnika. Profesionalni razvoj borbenih planova i djelovanja, upotreba sofisticiranih vojnih tehnologija, efikasno korištenje različitih vrsta trupa, apsolutna zračna nadmoć i druge taktičke i strateške prednosti naše vojske znatno su smanjili naše gubitke u vojnom smislu. Međutim, rat ne može biti bez gubitaka", saopštili su iz ministarstva odbrane ove zemlje.

Podsjetimo, Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigle dogovor o okončanju sukoba posredstvom Rusije, čime je predviđeno povlačenje armenskih snaga iz regija Agdam, Lachin i Kalbajar, što je na kraju i ispoštovano, te je na ovim područjima uspostavljena azerbejdžanska vlast.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

ujguri3Bivši zatvorenici kampova svjedoče kako su morali jesti svinjetinu svakog petka, dok je vlada razvila program uzgoja svinja u regiji gdje žive Ujguri.

Prošlo je više od dvije godine otkako je Sayragul Sautbay puštena iz kampa za prevaspitavanje u kineskoj regiji Xinjiang. Ova majka dvoje djece još ima noćne more od "poniženja i nasilja" koje je preživjela dok je bila u pritvoru.

Sautbay, ljekarka i edukatorica koja sada živi u Švedskoj, nedavno je objavila knjigu u kojoj je opisala svoja iskustva, uključujući i to da je svjedočila premlaćivanjima, seksualnom zlostavljanju i prisilnoj sterilizaciji.

U nedavnom intervjuu za Al Jazeeru, govorila je o tome šta proživljavaju Ujguri i druge muslimanske manjine, uključujući prisiljavanje da jedu svinjetinu, što je zabranjeno u islamu.

"Svakog petka smo bili prisiljeni jesti svinjetinu. Najmerno su izabrali dan koji je svet za muslimane, i ako odbiješ, strogo bi te kaznili", rekla je, dodavši da je ovo napravljeno kako bi muslimanski zatvorenici osjećali krivicu i sram. Kazala je i da je teško opisati emocije koje je imala svaki put kad bi jela svinjetinu.

"Jela sam to kao da sam druga osoba. Sve oko mene bi postalo tamno. Bilo je to teško prihvatiti", rekla je.
Politika 'sekularizacije'

Njeno i svjedočenje drugih pokazuje kako je Kina ciljala na kulturna i religijska uvjerenja muslimanske etničke manjine, implementirajući nadzor nad njima i otvarajući mrežu kampova koje opravdava kao mjere protiv "ekstremizma".

Dokumenti koji su dostupni Al Jazeeri pokazuju da je agrikulturna politika postala dio politike "sekularizacije", kako to opisuje njemački antropolog Adrian Zenz.

Prema njemu, dokumenti i članci državnih medija pokazuju da postoje "aktivni" napori da se promovišu i šire farme svinja u toj regiji.

U novembru 2019, jedan od visokih zvaničnika u provinciji Xinjiang, Shohrat Zakin, rekao je da će ova regija biti pretvorena u "središte uzgoja svinja", potez za koji Ujguri kažu da se protivi njihovom načinu života.

Jedan članak objavljen u maju koji je Zenz zabilježio opisuje novu farmu na jugu Kashgara, kojoj je cilj da proizvede 40.000 svinja svake godine.

Ugovor o tome je formalno potpisan 23. aprila ove godine, prvog dana ramazana, mjeseca u kojem muslimani poste. Muslimani čine 90 posto populacije tog grada, a u ugovoru se navodi da je proizvodnja namijenjena za domaću upotrebu ne za izvoz.

"Ovo je pokušaj da se u potpunosti obriše kultura i religija ljudi u Xinjiangu. To je strategija sekularizacije, čime bi Ujguri postali sekularni kako bi pratili komunističku partiju", rekao je Zenz.
'Tri zla'

Peking je branio ovu politiku, rekavši da je to način borbe protiv "tri zla - ekstremizma, separitizma i terorizma", nakon smrtonosnih nemira u regionalnoj prijestolnici Urumqi 2009.

Negirao je postojanje kampova za prevaspitavanje koje UN potvrđuje i navodi da je više od milion ljudi tamo bilo pritvoreno. Umjesto toga, Kina govori da drži centre u kojima Ujuguri mogu naučiti nove vještine.

Kao Sautbay, ujgurska poslovna žena Zumret Dawut je bila pritvorena u martu 2018. Dva mjeseca su vlasti od nje tražili da objasne njene veze sa Pakistanom, odakle je njen suprug. Ispitivali su je i da li proučava religiju i čita Kur'an.

Ona kaže da su je redovno ponižavali, a jednom prilikom čovjek koji je ispitivao udario je po licu smotanim papirom. Drugom prilikom je morala moliti čuvare da je puste u toalet, ali oni su je ostavili svezanu i gledali cijelo vrijemo. Također potvrđuje da je morala jesti svinjentinu redovno.

"Kako bi preživjeli, morali smo jesti ono što nam se posluži", rekla je za Al Jazeeru.

Međutim, to je bilo ništa u odnosu na ono što se desilo poslije. Ona i nekoliko drugih zatvorenica sterilizirane su kako bi ih spriječili da imaju još djece.

Sautbay kaže da je praksa posluživanje svinjetine korištena i na drugim mjestima, kao naprimje u školama gdje su učenici bili prisiljeni da jedu meso.

Također, dodaje, vlada je pokrenula inicijativu nazvanu "besplatna hrana" za muslimansku djecu u vrtićima, gdje su im bez njihovog znanja služili svinjetinu.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

kina5Više od hiljadu kineskih istraživača otišlo je iz SAD uslijed akcija vlasti protiv navodne krađe tehnologije, saopštili su američki zvaničnici.

John Demers iz ministarstva pravde je na događaju koji je organizovao Institut Aspen rekao da su istraživači napustili zemlju nakon što je ministarstvo pokrenulo više krivičnih procesa protiv državljana Kine optuženih za industrijsku i tehnološku špijunažu, piše Reuters, prenosi Tanjug.

Drugi zvaničnik iz ministarstva pravde je naveo da ovo nije ista grupa kao ona o kojoj je State Department govorio u septembru, kada je saopštio da je SAD ukinuo vize za više od hiljadu državljana Kine u sklopu mjera koje je donio Trump. On je tada zabranio ulazak u zemlju za studente i istraživače za koje se smatra da predstavljaju rizik po sigurnost zemlje.

Povezani sa kineskom narodnooslobodilačkom vojskom

Ovaj zvaničnik je rekao da američke vlasti vjeruju da su istraživači koji su sada napustili zemlju povezani sa kineskom narodnooslobodilačkom vojskom. On navodi da su ovi istraživači napustili SAD nakon što je u julu FBI proveo istragu u više od 20 gradova širom zemlje, a State Department zatvorio kineski konzulat u Houstonu.

William Evanina, direktor Nacionalnog kontraobavještajnog i sigurnosnog centra, je na istom događaju rekao da se na meti kineskih agenata već nalaze članovi administracije novoizabranog predsjednika Joespha Bajdena, kao i ljudi bliski njegovom timu.

Odnosi između SAD-a i Kine znantno su se pogoršali tokom mandata Donalda Trumpa zbog različitih sporova, od pitanja trgovine i tehnologije, preko situacije u Hongokongu, kao i zbog pandemije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

katarzastavaKatar i Saudijska Arabija blizu su preliminarnog dogovora da završe spor koji traje već tri godine, rekli su izvori za Al Jazeeru.

Očekivani dogovor dešava se nakon što je savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner stigao u Zaljev kao dio posljednjih napora da Trumpova administracija riješi zaljevsku krizu prije nego što napusti Bijelu kuću u januaru.

Kushnerova tura je uključila sastanke sa saudijskim princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom u Rijedu ranije ove sedmice te sa katarskim emirom Sheikhom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem u Dohi u srijedu. Kushner je napustio Katar, saznaje Al Jazeera.

Isključivanje tri zemlje

U srijedu je Wall Street Journal (WSJ) citirao američke zvaničnike koji su rekli da će glavni fokus pregovora biti da se dozvoli katarskim avionima da lete u zračnom prostoru Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Bloomberg je objavio da prvi dogovor neće uključivati UAE, Bahrein i Egipat, koji su zajedno sa Saudijskom Arabijom blokirali Katar.

Četiri zemlje su u junu 2017. prekinuli sve diplomatske i trgovinske veze sa Katarom i nametnuli blokadu na kopnu, moru i u zraku, optuživši Dohu da podržava terorizam i da ima bliske veze sa Iranom.

Doha je odbila sve optužbe kao neosnovane i naglašavala spremnost na dijalog.

Četiri nacije su postavile ultimatum sa 13 tačaka za Katar, koji je uključivao i gašenje Al Jazeere.

WSJ je objavio da su ove zemlje ublažile svoje zahtjeve za podizanje blokade, navodeći da je Rijad pokazao više volje da se pronađe zajedničko tlo u rješavanju krize.

'Veliki korak'

"Ova vijest o očekivanom dogovoru je veliki korak u pravom smjeru koji barem utire put za ono što će biti napori za rješavanje konflikta koji će trajati godinama", rekao je za Al Jazeeru Andreas Krieg, profesor na univerzitetu King College u Londonu.

"Ova objava će prije svega značiti da će mjere biti prihvaćene na obje strane što će pokazati iskrenost Katara i Saudijske Arabije da se posvete okončanju spora."

"Bilateralna vijeća mogu služiti kao forum za rješenje spora iza zatvorenih vrata. Ključno je imati mehanizme za rješavanje spora kako bi se osiguralo da ova epizoda zaljevske krize bude posljednja. Samo nakon ovog tranzicijskog perioda će obje strane zapravo početi razgovore o tome kako zaista okončati krizu", rekao je Krieg.

On je naglasio da ideološko neslaganje u Zaljevu postoji između Katara i UAE, ne toliko između Katara i Saudijske Arabije.

"Emirati nisu u mogućnosti niti imaju volje da se posvete ičemu u ovom momentu i oni su namjerno izostavljeni iz bilo kakve medijacije koju provode Kuvajćani i Amerikanci. Ovo bi moglo ostaviti UAE izoliranim kao i nakon epizode zaljevske krize 2014, čime se šalje pogrešan signal Bidenovoj administraciji da bi Abu Dhabi mogao biti igrač u regiji koji ometa napore", kazao je Krieg.

Katarski ministar vanjskih poslova Sheik Mohameed bin Abudlrahman Al Thani potvrdio je prije dvije sedmice da je Doha pozdravila dijalog sve dok se on gradi poštujući suverenitet Katara. Objasnio je da nijedna strana nema koristi od nastavka krize.

(Al Jazeera i agencije)

Stranica 11 od 120

S5 Box