Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1668)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaNjemačka vlada najavila je prestanak pomoći malim preduzetnicima u sadašnjem obimu zbog gubitaka izazvanih mjerama protiv širenja korona virusa.

"Svakako ne možemo na neodređeno vreme dijeliti ovako opsežnu pomoć koja je utemeljena na prometu", rekao je njemački ministar ekonomije Peter Altmaieru razgovoru za javni servis Deutschland radio, prenosi Tanjug.

U međuvremenu, koordinator tzv. korona-kabineta Helge Braun rekao je za diseldorfski dnevnik Handelsblatt da država nije trajno sposobna da finansira pomoć koja se temelji na prometu ostvarenom u istom periodu prošle godine.

"Promet ne može biti jedini kriterijum", naglasio je Braun.

Pomoć za ekonomiju

Jučer su objavljeni detalji studije Instituta njemačke ekonomije (IW) koji pokazuju da država zbog nepreciznog kalkulisanja fiksnih troškova preduzetnika isplaćuje i do 10 milijardi eura više nego što je potrebno.

U studiji se zaključuje da manji preduzetnici zbog toga finansijski bolje prolaze nego kada bi bili u poziciji da bez ograničenja, normalno nastave s obavljanjem svoje djelatnosti, preneo je portal SEEbiz.

Braun je predočio da će i nadalje biti "pomoći za ekonomiju", ali da se modaliteti budžeta moraju promijeniti.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

superkompijuterProračuni koje je obavio 'Summit' doveli su do razvoja dvije efikasne vakcine koje čekaju odobrenje FDA.

Kada su pre godinu dana iz Kine počele da stižu vesti o novom virusu koji izaziva teške zdravstvene probleme, malo ko u se u Evropi i SAD-u obazirao. Poneki naučnik bi dao neki komentar u medijima i ništa više od toga. Samo par meseci kasnije, bilo je jasno da se svet suočava sa pandemijom dosad neviđenih razmera.

Novi korona virus SARS-COV2, nazvan je tako jer su korona virusi poznati već skoro jedan vek. Ipak, za naučnike i stručnjake način na koji ova nova mutacija funkcioniše bio je dugo vremena tajna. Sada se smatra i da je ovaj virus bio prisutan u prirodi barem od 2016. godine, a neke zemlje, kao što je Italija, potvrdile su da su sojevi ovog virusa bili prisutni još u septembru 2019. godine. Koliko je ovaj virus zaista opasan i kakve probleme kod pacijenata izaziva najbolje znaju lekari i medicinski radnici koji se sa njim bore od početka pandemije.

Doktorka Nataša Jordanov Mitić, koja radi u jednoj od COVID bolnica u Srbiji, kaže da bez vakcine nema pravog leka:

"U prvom talasu bili smo disciplinovaniji, broj novoobolelih na dnevnom nivou je bio mnogo manji. Zasad su ispravno nošenje maske i distanca jedine mere koje pomažu, ali, nažalost, mnogi ljudi ih se ne pridržavaju, a još uvek imamo i one 'neverne Tome' koji ne veruju u koronu, a rezultat toga je svakodnevni veliki broj novozaraženih. Dok se ne pojavi vakcina i dok ne počne vakcinacija, nošenje maske i distanca su nešto što moramo da poštujemo", kaže Jordanov Mitić.

Superračunari protiv super virusa

Još od početka pandemije bilo je jasno da klasičnim istraživanjima, koja su se primenljivala kada su drugi virusi (kao što su ebola i malarija) u pitanju, vakcina protiv korona virusa neće razviti barem još nekoliko godina. Bilo je potrebno pronaći novi način i kompletno nove naučne metode kako bi se pandemija što pre zaustavila ili barem značajno usporila.

Tako je u maju mesecu ove godine u SAD-u pokrenuta inicijativa "Operacija Svetlosna brzina" (Operation Warp Speed, po istoimenom nazivu iz serije Zvezdane staze). Cilj Warp Speeda je bio kreiranje javno-privatnog partnerstva kako bi se što pre otkrio način na koji korona virus funkcioniše, te razvoj i proizvodnja vakcine.

Warp Speed se oslanja na poseban program nazvan BARDA, koji omogućava transfer preko deset milijardi dolara iz federalnih izvora naučnicima i privatnim biotehnološkim kompanijama. U programu učestvuju kompanije Moderna, Novavax, Merck, Sanofi GSK, AstraZeneca/Oxford i Janssen.

Ipak, za razvoj vakcine bilo je neophodno potpuno mapirati genetski kod novog virusa. Tada su naučnici došli na ideju - zašro ne koristiti superračunare? Summit (Vrh ledenog brega) koji je napravila kompanija IBM, drugi je najbrži računar na zemlji. Razvijan pod imenom OLCF-4, Summit koristi više od 9000 Power9 procesora, kao i neverovatnih 28000 grafičkih ko-procesora Tesla iz kompanije Nvidia. Pokreće ga operativni sistem Red Hat Linux Enterprise, a instaliran je u nacionalnoj laboratoriji Oak Ridge u američkoj saveznoj državi Tenesi.

Summit je prvi računar koji je dostigao exaflop brzinu obrade podataka, tačnije 1.8 exaflopa. Iako je prvobitno bio namenjen simulaciji vremenskih prilika, globalnog zagrevanja i veštačke inteligencije, naučnici su za kratko vreme razvili Linux softver za simulaciju načina na koji funkcionišu virusi u organizmu.

Hiljade godina proračuna za dvije sedmice

Summit je analizirao više od 40000 genetskih uzoraka iz briseva 17000 pacijenata. Iako je ovaj superračunar veoma brz, ispitivanje više od 2.5 milijardi mogućih genetskih kombinacija virusa trajalo je čak dve nedelje. Prosečnom računaru nove generacije bi za ovako nešto bilo potrebno oko 20 hiljada godina.

Ono što je Summit otkrio je bilo revolucionarno - virus ulazi u organizam i ćelije preko takozvanih ACE2 receptora, kojih najviše ima u nosnoj šupljini, ustima, digestivnom traktu, srcu i bubrezima. Takođe je otkriveno da SARS-COV2 koristi i prirodni odziv ljudskog imunog sistema, tako što povećava broj ACE2 receptora, što utiče na vaskularni sistem, snižava pritisak te stvara probleme i u drugim organima, a ne samo respiratornom traktu. Ovo se slaže sa izveštajima lekara širom sveta koji su naveli da kod velikog broja pacijenata dolazi do oštećenja srca i vaskularnog sistema.

Nemanja Dmitrić, programer i stručnjak za Cloud sisteme, kaže da superračunari jedini mogu da obave ovako složene proračune.

"Superračunari su i dalje ogromni, obično zauzimaju manje hale ili cele spratove, imaju hiljade procesora, koriste mnogo energije i potrebno im je posebna vrsta hlađenja. Iako su nove generacije procesora izuzetno energetski efikasni, kada ih imate na hiljade, to je veliki problem. Ovi računari se koriste u vojne svrhe, u istraživanju svemira, a sada vidimo i u medicini. Obični računari jednostavno nisu dovoljno brzi, a rad superkompjutera je toliko skup da ih uglavnom imaju državne agencije, vojska ili super bogate kompanije. Ipak, stvari se menjaju, pa je tako kompanija Nvidia upravo predstavila 'kućni' superračunar DGX A100, koji iako veoma skup, može da vrši proračune kao hiljade običnih računara, i to sve u kućištu ne većem od običnog PC računara", objašnjava Dmitrić.

Vakcine će biti za sve?

Proračuni koje je obavio Summit doveli su do razvoja za sada dve efikasne vakcine koje još uvek čekaju odobrenje američkih vlasti (agencije FDA). Pored Pfizera i Moderne, i AstraZeneca je na dobrom putu da dođe do efikasne vakcine. Treba reći da i Rusija polaže nade u sopstvenu vakcinu Sputnjik V, koja još nije međunarodno registrovana i odobrena.

I tu dolazimo na teren politike - da li će u 2021. godini biti vakcine za sve kojima je potrebna - prvenstveno zdravstvene radnike i najugroženije slojeve stanovništva širom sveta - ostaje da se vidi. Ujedinjene nacije i Evropska unija su već pozvale bogate zemlje na izdvajanje novca za kupovinu vakcine za zemlje Afrike i Azije.

Takođe, za sada je i nejasno kako će se (i da li će uopšte) vakcina biti distribuirana u konfliktnim i ratnim zonama širom planete kao što su Sirija, Jemen...

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

afganistanNavodi se kako su otkazi pripremljeni za 13 vojnika koji nisu među 19 koji se spominju u izvještaju o ubistvima.

Višegodišnja istraga je prošle sedmice otkrila kako su australske elitne specijalne snage „nezakonito ubile“ 39 civila i zatvorenika u Afganistanu.

Australske vlasti su informirale trinaest pripadnika specijalnih jedinica vojske da su suočeni sa otkazom zbog navodnih nezakonitih ubistava u Afganistanu, kazao je čelnik vojske ove države u petak.

General-pukovnik Rick Burr, prvi čovjek Vojske Australije, naveo je kako je vojnicima dato „obavještenje o administrativnoj akciji“ kojim će se okončati njihova služba za dvije sedmice ukoliko njihova žalba ne bude odobrena.

Višegodišnja istraga je prošle sedmice otkrila kako su australske elitne specijalne snage „nezakonito ubile“ 39 civila i zatvorenika u Afganistanu, te kako je izvršeno jedno skupno smaknuće u sklopu obreda inicijacije.

Preporučuje se da ovih 19 pojedinaca budu izručeni Australskoj federalnoj policiji, da se isplati kompenzacija porodicama žrtava, te da vojska izvrši brojne reforme.

Krvave pripreme nad nenaoružanim ljudima

Burr nije identificirao nijednog od trinaest vojnika, ali je naveo kako oni nisu među devetnaest onih kojima prijete tužbe. Dodao je kako se procedure moraju poštivati jer vojska želi izvesti pred lice pravde sve odgovorne za incidente.

„Svi smo posvećeni da naučimo lekcije iz istrage i da nakon ovoga imamo jaču, sposobniju i efikasniju vojsku. Svako pitanje i pojedinačna okolnost će biti razmatrani po slučajevima“, istakao je on.

Najviši zvaničnik australske vojske prošle sedmice se izvinio Afganistanu po objavi izvještaja.

Prema izvještaju, ubistva su se desila između 2005. i 2016. godine, stariji komandosi su vjerovatno tjerali mlađe vojnike da ubijaju bespomoćne zatvorenike kako bi ih „spremili“ za bitku. Nijedno ubistvo nije počinjeno tokom borbi, istražni tim je razgovarao sa 423 svjedoka i provjerio više od 20.000 dokumenata i 25.000 snimaka kako bi napravio izvještaj koji ima više od 500 stranica.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

turska4Optuženo je bilo gotovo 500 osoba iz zračne baze u blizini Ankare.

Do sada je dovršeno 289 sudskih postupaka u vezi sa pokušajem državnog udara.

Turska je izrekla kazne doživotnog zatvora za 337 bivših pilota i ostalih koji su osumnjičeni da su učestvovali u pokušaju državnog udara prije četiri godine, javio je AFP u četvrtak, pozivajući se na sudski dokument.

Optuženo je bilo gotovo 500 osoba iz zračne baze u blizini Ankare, osumnjičenih da su planirali zbaciti vlasti u julu 2016., u pokušaju puča usmjerenog protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Među osuđenima su prvenstveno piloti koji su bombardirali više simboličnih mjesta u Ankari, poput zgrade parlamenta, te časnici koji su rukovodili državnim udarom iz vojne baze Akinci.

Od četvero civila, među kojima je i poduzetnik Kemal Batmaz, svaki je osuđen na 79 kazni teškog doživotnog zatvora, što podrazumijeva puno strožije mjere zatočenja i u turskom pravosuđu zamjenjuje smrtnu kaznu ukinutu 2004. godine.

Kažnjeno više od 4.100 osoba

U glavnom postupku za pokušaj državnog udara 15. i 16. jula 2016, obuhvaćeno je 475 osoba i njihove presude će biti objavljene kasnije u četvrtak.

Do sada je dovršeno 289 sudskih postupaka u vezi sa pokušajem državnog udara, a 10 je i dalje u toku. Val hapšenja nastavlja se i danas, no manjim intenzitetom u odnosu na razdoblje odmah nakon pokušaja puča.

Erdogan optužuje imama Fetulaha Gulena za planiranje i organizaciju puča. Gulen je bivši saveznik turskog predsjednika s kojim se razišao i sada živi u SAD-u. Gulen negira bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča.

Turski sudovi su do sada izrekli kazne za pokušaj puča za više od 4.100 osoba. Više od 2.500 osoba je osuđeno na doživotni zatvor.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigranti3Više od 20.000 ljudi iz Zapadne Afrike i Maroka stiglo je do Kanarskih otoka ove godine.

Onalia Bueno, gradonačelnica mjesta Mogan na otoku Gran Canaria, rekla je novinarima kako je u 10 hotela u toj oblasti trenutno smješten 3.471 migrantEPA-EFE

Gradonačelnica mjesta na Kanarskim otocima koje prima brojne Afrikance koji stižu u sve većem broju pozvala je centralne vlasti Španije da prebace u državne objekte hiljade migranata i tražilaca azila trenutno smještenih u hotelima, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.

Više od 20.000 ljudi iz Zapadne Afrike i Maroka stiglo je do tog španskog arhipelaga u Atlantskom okeanu brodom ili je spaseno u moru ove godine.

To je porast u odnosu na 1.500 u istom periodu 2019. godine, a približno polovina njih stigla je samo u novembru.

Prijetnje kaznama hotelima

Onalia Bueno, gradonačelnica mjesta Mogan na otoku Gran Canaria, rekla je novinarima kako je u deset hotela u toj oblasti trenutno smješten 3.471 migrant, uključujući i maloljetnike bez pratnje i kako se ti hoteli trebaju osloboditi do kraja decembra kada ističe ugovor sa centralnom Vladom o prihvatu migranata.

Bueno je zaprijetila da će kazniti hotele ako nastave iznajmljivati sobe španskoj Vladi posle 31. decembra.

Vlada navodi kako su hoteli odgovarajuće prijelazno rješenje imajući u vidu pad turizma izazvan pandemijom korona virusa.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sudanskiborciŠest arapskih zemalja započelo je zajedničku vojnu vježbu u vojnoj bazi "Mohammed Najib" na sjeverozapadu Egipta, prenosi Anadolija.

Glasnogovornik egipatske vojske pukovnik Tamir er-Rifai naveo je da Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Jordan, Bahrein i Sudan učestvuju u vojnoj vježbi pod nazivom "Arapski mač".

Konstatovano je da će se aktivnosti u okviru vježbe održavati između 17. i 26. novembra.

Podvučeno je da su vojnici i oprema zemalja učesnica u vježbi prebačeni u Egipat zračnim i pomorskim putem, a objavljeno je da su u vježbi učestvovale kopnene, zračne i pomorske snage šest država.

Bez učešća Kuvajta

"U okviru vježbe, čiji je cilj jačanje vojne saradnje između arapskih zemalja, primijenjene su metode standardizacije koncepata indoktrinacije, pravilno izvršavanje zadatka i na vrijeme, kao i organiziranje zajedničke saradnje, tehnika i vještina."

Šest arapskih zemalja održale su zajedničku vojnu vježbu u Egiptu i u novembru 2018. godine. Kuvajt je učestvovao u vježbi prije dvije godine, ali Sudan nije. Zanimljivo je da Kuvajt nije učestvovao u ovogodišnjoj vježbi.

(Agencije)

ponedjeljak, 23 Novembar 2020 00:00

Cjepivo pred vratima, a većina ga ne želi

Ocijeni...
(0 glasova)

vakcinaSvijet s nestrpljenjem iščekuje cjepivo koje bi trebalo zaustaviti pandemiju bolesti COVID-19. U više desetaka laboratorija razvijaju se cjepiva, a najdalje su došli američka biotehnološka kompanija Moderna te multinacionalni farmaceutski div Pfizer u suradnji s njemačkim BioNTechom.

Moderna je prošloga tjedna objavila da je testirana učinkovitost njenog cjepiva 94,5 posto, a Pfizer i BioNTech su nešto ranije objavili da je njihovo cjepivo učinkovito više od 90 posto. Još ljetos je u Rusiji registrirano tamošnje cjepivo protiv koronavirusa, Sputnik V, koje je u međuvremenu ušlo u treću fazu testiranja, a navodno je njegova učinkovitost 92 posto.

Na dobrom putu do cjepiva su i istraživači s britanskog Oxforda u suradnji s AstraZenecom.

Sve u svemu, na pragu smo cjepiva protiv bolesti koja je ove godine doslovce paralizirala svijet. Predviđa se da bi neka od spomenutih cjepiva mogla biti dostupna već do kraja ove, a svakako u prvim mjesecima iduće godine.

Pokaže li se da je cjepivo doista visokoučinkovito, usporavanje pa i zaustavljanje pandemije ovisit će o procijepljenosti stanovništva, odnosno o tome koliki će se udio ljudi u populaciji cijepiti i steći imunitet. Masovno cijepljenje zasad se čini jedinim izlazom iz pandemijskog ćorsokaka u kojemu je zapeo svijet. No, na tom putu jedna od većih prepreka bit će otpor građana novom cjepivu.

Skoro 60 posto Hrvata ne namjerava se cijepiti

I u Hrvatskoj, koja je naručila oko 4,6 milijuna doza cjepiva, potencijalni problem predstavlja otpor potaknut sumnjama i strepnjama građana od novog cjepiva. Iako proizvođači i stručnjaci uvjeravaju da eventualnih nuspojava neće biti ili će biti vrlo blage, sve blic-ankete koje su dosad provodili ovdašnji portali i medijske kuće gotovo su odreda pokazale da je znatno više onih koji se ne namjeravaju cijepiti.

Prošloga tjedna objavljen je i rezultat istraživanja koje je agencija Valicon provela za RTL televiziju na uzorku od 523 ispitanika i s uračunatom statističkom greškom od 4,3 posto. Prema toj anketi, tek 13 posto ispitanika izričito je kazalo da će se cijepiti protiv koronavirusa, a 30 posto da će to „vjerojatno“ učiniti. S druge strane, 21 posto ispitanih reklo je da „sigurno neće“, a 36 posto da se „vrlo vjerojatno“ neće cijepiti.

„Iduće ljeto mogli bismo dočekati s olakšanjem“

Hrvatska je naručila 4,6 milijuna doza cjepiva, a budući da se daju dvije doze po osobi, to je cjepivo za 2,3 milijuna stanovnika što je oko šezdesetak posto od ukupnog broja stanovnika.

„Vjerojatno su i ljudi koji vode hrvatsko javno zdravstvo računali s podatkom da bi trebalo cijepiti oko 60 posto ljudi. Ako se bude cijepilo šezdesetak posto ljudi, onda se može očekivati da će to trajati nekoliko mjeseci. Kako se procjepljivanje bude provodilo, tako će broj zaraženih postupno padati. Osobno predviđam da bi, ako se s cijepljenjem krene u siječnju ili veljači, sljedeće ljeto mogli dočekati s olakšanjem i da bi epidemija mogla dosta popustiti“, kazao je Trobonjača.

Dakle, onih koji nemaju namjeru cijepiti se čak je 57 posto. Većina njih takvog su stava jer, kažu, ne vjeruju novom cjepivu ili se boje popratnih pojava. Trećina njih i inače smatra da cjepiva nisu sigurna te da ostavljaju posljedice po zdravlje, dok manji broj onih koji se neće cijepiti kažu da nisu niti u jednoj rizičnoj skupini ili su uvjereni da će virus mutirati pa cijepljenje neće imati smisla.

Na pitanje kako komentira rezultate ove ankete te je li opravdan strah onih koji se ne žele cijepiti, epidemiolog Bernard Kaić iz Zagreba kazao nam je da je iznenađen.

„Iznenađuje me visok postotak ispitanika koji se ne bi cijepili protiv COVID-a 19. Mislim da će se to s vremenom promijeniti u prilog cijepljenju. Ljudi ne bi trebali strahovati, jer cjepivo neće biti pušteno u upotrebu prije nego što se prikupi dovoljno podataka o sigurnosti njegove primjene“, kaže.
Što je više imunih, epidemija će brže prestati

COVID-19 nova je i još uvelike nepoznata bolest, a virus SARS-CoV-2 koji ju uzrokuje očito je vrlo otporan i brzo se mijenja. U utrci s njim – da zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije ne bi bile još katastrofalnije - cjepiva koja su u igri razvijaju se i testiraju mnogo brže nego što je to uobičajeno. Osim toga, pojavu korona virusa od početka je pratilo mnogo proturječnih informacija jer su i sami stručnjaci taj virus upoznavali u hodu.

Kada tome pribrojimo ne baš zanemariv broj onih koji korona virus smatraju izmišljotinom i posljedicom nekakve globalne zavjere te dodamo i posljednjih godina osnažen antivakcinalni pokret, ne čudi natpolovični postotak građana u Hrvatskoj, a i drugdje u svijetu, koji sumnjaju u nadolazeće cjepivo i ne žele se njime cijepiti.

'Cjepivo će dobiti i mnogi koji su već imuni'

„U postotak imunih pojedinaca u populaciji neće ući samo oni koji su cijepljeni nego i oni koji su bolest već preboljeli i stekli su imunost. No, postavlja se pitanje koliko je tih ljudi. Mi to ne znamo i to je veliki problem jer imamo masu ljudi koji su asimptomatski preboljeli COVID-19 i koji možda ne bi niti trebali biti cijepljeni. Trebalo bi napraviti jedno široko serološko ispitivanje da se vidi tko je prebolio bolest, a tko nije. Međutim, to je nemoguće napraviti za cijelu populaciju jer bi bilo izuzetno skupo pa će vjerojatno i mnogi koji su već imuni na korona virus dobiti cjepivo. Nažalost, tako je i nema druge“, kaže imunolog Zlatko Trobonjača.

Imunolog iz Rijeke, Zlatko Trobonjača, ističe da bi umjesto ovih 60 posto građana iz ankete koji se ne namjeravaju cijepiti, najmanje toliki postotak cijepljenih bio potreban za uspješnu procijepljenost kojom bi se zaustavila epidemija.

„Što više cijepite ili što je više imunih pojedinaca u populaciji, epidemija će prije prestati. A da bi epidemija prestala, kroz više mjeseci – to može biti četiri, pet, šest… - morate cijepiti najmanje 60 posto ljudi. Dakle, da zaustavite epidemiju i dođete do kolektivne imunosti, potrebna je procijepljenost 60, a možda i 70 posto populacije. Ako bi u kratkom vremenu cijepili 90 posto ljudi, onda bi vrlo brzo zaustavili epidemiju. Ako cijepite 60 posto, onda ćete je obustaviti kroz nekoliko mjeseci, zato jer još uvijek imate velik broj infektivnih osoba u populaciji“, kazao je Trobonjača za Al Jazeeru.

Svima koji su sumnjičavi spram dosad predloženih cjepiva, on poručuje da su to cjepiva bez težih nuspojava, napravljena na novoj tehnološkoj bazi.

„To nisu cjepiva napravljena na način kako su se prije radila, primjerice slabljenjem uzročnika. Ta cjepiva su napravljena na jednoj novoj tehnološkoj bazi gdje je praktički izoliran samo jedan mali dio virusa, njegova molekula koja se „upakira“ u jedan nosač koji može biti ljudski adenovirus ili lipidna nanočestica, i onda se inicira u čovjeka te izaziva imunost. Mi se svi skupa nadamo da će ta imunost trajati dovoljno dugo, možda i više godina, da se bolest ne ponovi i da se epidemija obustavi, a da se ljudi ponovno ne zaraze“, kazao je imunolog Trobonjača.

Cijepljenje će biti dobrovoljno

Ako se mali postotak populacije bude cijepio, onda se – napominje imunolog Trobonjača - epidemija neće obustaviti pa je na stručnjacima zadatak da građanima objasne kako cijepljenje nije opasno.

„Kada cijepite u populaciji od nekoliko milijuna ljudi, naprosto će se zbog ljudske varijabilnosti pojaviti neke loše reakcije, kao i prema bilo kojem lijeku ili cjepivu. No ako se to i dogodi nekom pojedincu u toj masi, to sigurno nije razlog da se ljudi ne cijepe“, poručio je.

Epidemiolog Kaić na naše je pitanje kolika je potrebna procijepljenost populacije da bi cijepljenje imalo učinka te što ako se to ne postigne, odgovorio oprezno, rekavši kako se još mnogo toga ne zna.

„Između ostaloga, ne znamo koliko traje zaštita nakon preboljenja, koja je važan faktor u cjelokupnoj slici. Ne znamo u ovom trenutku niti kolika će biti učinkovitost cjepiva, koja je važan faktor u računici“, kazao je Kaić.

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj će provoditi obiteljski liječnici, pedijatri te djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ovih je dana kazao kako će cjepivo najvjerojatnije stići u prvom kvartalu iduće godine. Naglasio je i da cijepljenje neće biti obavezno. Bit će dobrovoljno kao i sezonsko cijepljenje protiv gripe te besplatno za prioritetne skupine poput zdravstvenih radnika, onkoloških i kroničnih bolesnika.

Obiteljski liječnik u prosjeku će cijepiti oko 2.000 ljudi.

Na „prvoj crti“ bit će, dakle, obiteljski liječnici. Na pitanje jesu li obavili konzultacije s nadležnim institucijama poput Ministarstva zdravstva i HZJZ-a oko cijepljenja građana, iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koja okuplja najveći broj ovdašnjih obiteljskih liječnika, kazali su nam da još nisu ni na koji način upoznati s time kako će se provoditi cijepljenje protiv COVID-19.
'Želimo detaljne informacije'

„Nažalost, sve informacije koje imamo, imamo isključivo iz medija kao i ostatak javnosti. S obzirom da se u javnosti spominje kako će cijepljenje provoditi obiteljski liječnici, željeli bi sudjelovati u planiranju načina provođenja cijepljenja, ali isto tako želimo detaljne informacije o cjepivu kako bi ih mogli prenijeti našim pacijentima. Drugim riječima, očekujemo javno obraćanje najrelevantnijih stručnjaka iz područja imunologije, infektologije, mikrobiologije i epidemiologije kojim će informirati ukupnu javnost o načinu djelovanja cijepljenja, kontraindikacijama, mogućim nuspojavama. Ukoliko to ne učine, obiteljski liječnici svojim pacijentima neće moći odgovoriti na upite kojih će zasigurno biti puno“, kazali su u KoHOM-u za Al Jazeeru dodajući kako pacijenti već sada svojim obiteljskim liječnicima često izražavaju nepovjerenje prema cjepivu protiv COVID-a 19.

Usprkos manjku informacija i komunikacije s nadležnima, iz KoHOM-a poručuju da su već puno puta podmetnuli leđa u teškim situacijama pa će tako i u ovoj.

„Međutim, obiteljskih liječnika nema dovoljno i ako Hrvatska nabavi najavljenu količinu cjepiva protiv Covida-19, obiteljski liječnik će prosječno morati cijepiti oko 2.000 ljudi. To je veliki broj i bilo bi neodgovorno reći da se zbog toga neće dijelom urušiti svakodnevno funkcioniranje sustava obiteljske medicine“, poručili su.

Miroslav Filipović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

koronavirusAustrijski parlament usvojio je odluku o drugom "zaključavanju" Austrije, s ograničenjem kretanja koje će važiti tokom cijelog dana, u cilju suzbijanja širenja koronavirusa.

Nove mjere potpunog "zaključavanja", po uzoru na proljeće, primenjuju se od utorka i važit će do 6. decembra, a imaju za cilj drastično smanjenje kontakata.

Pored ugostiteljskih i hotelskih objekata, zatvaraju se i radnje, izuzev prehrambenih, drogerija, apoteka, banaka, pošta i benzinskih pumpi.

Ograničenje kretanja proširuje se na cijeli dan, tako da će građani moći izaći iz svoja "četiri zida" samo ako moraju u kupovinu najbitnijih potrepština, da pomognu nekom drugom, da idu na posao, ili prošetaju iz psihičkih i fizičkih razloga, odnosno radi šetnje kućnog ljubimca.

Također se zatvaraju škole, odnosno svi uzrasti prelaze na učenje od kuće.

Za razliku od "blagog zaključavanja", koje je usvojeno početkom novembra, a koje je predviđalo zabranu kretanja od 20.00 sati navečer do 6:00 sati ujutro, uz zatvaranje gastronomije, hotelijerstva, ovaj put su samo vladajuće partije - Narodna stranka Austrije (OVP) i Zeleni - glasali za nove mjere.

Opozicija, uključujući Socijaldemokratsku partiju Austrije (SPO), koja je prethodnu mjeru podržala, kritizirala je vladu.

SPO i NEOS su istakli da smatraju zaključavanje pravom mjerom, ali ne podržavaju predviđeno zatvaranje škola.

Slobodarska partija Austrije (FPO) u potpunosti odbija "zaključavanje".

Šef zastupničkog kluba OVP-a u Parlamentu August Veginger optužio je opoziciju za neodgovorno ponašanje, prenosi Al Jazeera.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

makedonija2Bugarska će u utorak staviti veto na početak pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u Europskoj uniji, zbog neriješenih historijskih sporova dvije države, izjavio je potpredsjednik bugarske Vlade Krasimir Karakačanov.

"Podržavamo pristupanje Sjeverne Makedonije u EU, ali kada se ta zemlja bude obavezala da riješi sporove i primijeni Dogovor o prijateljstvu. Kada se ta pitanja budu riješila, složit ćemo se o početku pregovora", rekao je on za bugarski javni radio, prenosi Beta.

Vijeće EU-a za opće poslove u utorak bi trebalo usvojiti okvirni sporazum za pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Za usvajanje tog dokumenta potrebna je saglasnost svih 27 članica Unije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je 10. novembra da se nada početku pregovora dok je njena država predsjedavajuća EU-om do kraja godine.

'Rješavanje historijskih sporova'

Sjeverna Makedonija je postigla 2018. godine, poslije dugog neslaganja, kompromis s Grčkom oko njenog imena, što je toj državi omogućilo pristupanje NATO-u prošlog marta.

Vlada Bojka Borisova, u kojoj učestvuje nacionalistička partija VMRO, nedavno je pooštrila ton, kritizirajući zvanično Skoplje zbog nespremnosti da rješava historijske sporove i što Bugarsku predstavlja kao neprijatelja u medijima i historijskim knjigama.

"Njihova cjelokupna državna politika i dalje se zasniva na jeziku mržnje" prema Bugarskoj, izjavila je u nedjelju bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharijeva.

Ranije je rekla kako bi Bugarska mogla staviti veto na pokretanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom ako ta država ne prizna da njen nacionalni identitet i jezik imaju bugarske korijene i ako ne prestane tvrditi da u Bugarskoj postoji makedonska manjina.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

tajfunUragan Iota je zahvatio Nikaragvu samo dvije sedmice nakon što je štetu u ovoj zemlji napravila prethodna snažna oluja.

Američki nacionalni centar za uragane (NHC) je saopćio da je uragan prošao obalom u ponedjeljak navečer te da je ojačao do pete kategorije prije nego se spustio i donio vjetrove koji su puhali brzinom do 260 km/h.

Uragan je potom oslabio na četvrtu kategoriju, ali je i dalje veoma opasan. Agencija je upozorila na katastrofalne vjetrove te oluju koja je opasna po život, kao i na obilnu kišu.

"Ono što dolazi je poput bombe", rekao je predsjednik susjednog Hondurasa, Juan Orlando Hernandez.

Ove godine je oboren rekord u broju oluja na Atlantiku, zbog čega su zvaničnici bili prisiljeni koristiti imena grčkog alfabeta kako bi kreirali njihova imena.

Honduras, Gvatemala i Nikaragva su evakuisali stanovnike koji žive blizu rijeka.

Uragan Eta je prije dvije sedmice napravio veliku štetu, a usmrtio je najmanje 200 ljudi.

(klix.ba)

Stranica 12 od 120

S5 Box