Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1668)

Ocijeni...
(0 glasova)

vakcinaIz Rusije je u petak potvrđeno da će južnokorejska kompanija GL Rapha godišnje proizvoditi više od 150 miliona doza vakcine protiv koronavirusa Sputnik V.

Proizvodnja će početi sljedećeg mjeseca, navodi se u saopćenju Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF). Doze proizvedene u Južnoj Koreji bit će namijenjene globalnoj distribuciji.

Naučnici koji stoje iza ruske vakcine u srijedu su kazali da je utvrđeno da je efikasnost ove vakcine 92 posto, prema preliminarnim rezultatima istraživanja.

Doze koje se proizvedu u Rusiju namijenjene su za domaće tržište, dok će druge zemlje opskrbljivati vakcinama proizvedenim u inostranstvu. Do sada su postignuti sporazumi za proizvodnju 500 miliona doza godišnje van granica Rusije.

Iz RDIF-a su kazali da je naručeno više od 1,2 miliona doza Sputnika V.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

belgijaBelgija je protjerala pet danskih aktivista krajnje desnice na godinu dana zbog njihovih planova da spale Kur'an u dijelu Brisela s uglavnom muslimanskim stanovništvom.

Državni sekretar za azil Sammy Mahdi nazvao ih je "ozbiljnom prijetnjom javnom redu", prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.

Prema njihovoj Facebook stranici, njih peterica su saradnici danskog političara krajnje desnice Rasmusa Paludana.

Protesti u sukobi u Malmeu

Paludan je u srijedu protjeran iz Francuske, nakon što je na Facebooku 30. oktobra napisao kako je rekao francuskom konzulatu u Kopenhagenu da će 11. novembra spaliti Kur'an kod Trijumfalne kapije u Parizu.

U saopćenju se Paludan ne spominje po imenu, ali se kaže kako je "još jedan čovjek nedavno uhapšen u Francuskoj iz istog razloga".

U augustu su pristalice Paludana u južnom švedskom gradu Malmeu zapalili Kuran, što je izazvalo nasilne proteste i sukobe s policijom.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

spanijaDo maja bi većina stanovnika ove zemlje mogla biti vakcinisana vakcinom Pfizera ili nekog drugog proizvođača.

U ponedjeljak su Pfizer i BionNTech izvijestili kako njihovo vakcina ima 90 postotnu efikasnost.

Španija će naručiti 20 milliona doza vakcina proizvedenih u kompanijama Pfizer i BioNTech, a prve pošiljke tog lijeka protiv korona virusa mogla bi zaprimiti početkom iduće godine, izjavio je ministar zdravstva Salvador Illa.

"Računamo kako bi moglo doći 20 miliona doza Pfiezerove vakcine. S obzirom da su potrebne dvije doze za jednu osobu, mogli bismo vakcinisati 10 miloina Španaca protiv korona virusa", kazao je on za španjolsku javnu televiziju TVE.

U Španiji živi oko 47 miliona stanovnika, prenosi Hina.

U ponedjeljak su Pfizer i BionNTech izvijestili kako njihova vakcina ima 90 postotnu efikasnost.

Španski ministar je rekao kako će Vlada u Madridu potpisati ugovor s američkim Pfizerom "ove ili iduće sedmice", pa bi prve doze mogle stići početkom 2021. godine.

Vakcina će se dijeliti besplatno

Kazao je kako će vakcina biti besplatno predana nacionalnom zdravstvenom sistemu, a da će onda, prema "tehničkim kriterijima" i prema preporukama stručnjaka, biti odlučeno ko će se prvi vakcinisati.

Dodao je da će sasvim izgledno prvo biti vakcinisane osobe iz rizične skupine.

"Vodit ćemo se onime što nam kažu stručnjaci... No, logično je i normalno da se počne s vakcinisanjem najugroženijih osoba, kao i onih koje su kontaktu s najranjivijim ljudima, poput zdravstvenog osoblja", izjavio je Illa.

Smatra kako bi do maja "većina stanovnika Španije mogla biti vakcinisana" vakcinom Pfizera ili nekog drugog proizvođača čija vakcina se trenutno razvija.

Upitan hoće li u Španiji biti obavezno vakcinisanje protiv bolesti COVID-19, odgovorio je negativno.

"Ne vjerujem da je potrebno obavezno vakcinisanje. Ljudi su svjesni da su u prošlosti mnoge infekcijske bolesti prevladane vakcinisanjem... Vakcine spašavaju živote", dodao je.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

avion5Japan namjerava unaprijediti flotu svojih borbenih aviona u narednim godinama.

Japanci žele razviti vlastiti borbeni avion, a za partnera je izabrana kompanija Mitsubishi Heavy Industries, koja će imati vodeću ulogu u projektu. Sljedeća generacija japanskog borbenog aviona će se pojaviti poslije 2030. godine.

Projekt borbenog aviona je trenutno poznat pod imenom F-X, a dio je plana Japana da ima snažniju i veću vojsku kako bi mogao odgovoriti na potencijalne prijetnje Kine i Sjeverne Koreje.

Japan razvija svoju vojnu odbranu, a nedavno je predstavio podmornicu koju napajaju litij-jonske baterije.

F-X će zamijeniti aktuelne F-2 avione koji su razvijeni u saradnji Japana i SAD-a, a koji izlaze iz aktivne službe 2035. godine.

Trenutno japanske zračne snage imaju 290 borbenih aviona, a prioritet novih će biti borba zrak-zrak. Japanska F-35 flota već pokriva zrak-zrak i zrak-zemlja uloge.

Drugi prioritet će biti veliki domet jer Japan želi biti u mogućnosti braniti zemlju dalje iznad Istočnog kineskog mora, a avion će imati mogućnost usmjeravanja do tri borbena drona.

Također, avion će vjerovatno biti opremljen projektilima razvijenim u britansko-japanskom projektu.

Mitsubishi je najveći partner japanske vojske.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

francuska1Postalo je očito da stavove francuskog predsjednika Emmanuela Macrona karakterizira islamofobija. Zapravo, koncept islamofobije je sam po sebi postao poznat, a ovaj termin, koji označava strah od islama, danas više nije teško razumjeti u međunarodnim medijima, pred zastrašujućim slikama kojima se predstavlja ova religija. Kada strah postane pokretač, razumljivo je da će se pojaviti strah od islama zbog svega onoga što se prikazuje u medijima širom svijeta, gdje cjelokupno geografsko područje islamskog svijeta izgleda kao vatrena linija.

Pri tome se zanemaruju invazija zapadnih zemalja i njihovi imperijalni planovi i prakse kao razlog koji je doveo do izbijanja te vatrene linije, a sve se to događa unutar granica islamskih zemalja. Islam je upleten u sve ove vijesti o ratovima, smrti i nasilju koje se pojavljuju na ekranima. U zapadnom svijetu, koji je izložen takvim vijestima, postalo je gotovo normalno da obični građanin osjeća strah od islama.

U ovom slučaju, može se razumijeti zašto je takav strah prisutan kod običnih ljudi, ali je šokantna činjenica da su žrtve ovih ratova, nasilja i stradanja koja se događaju u islamskom svijetu, zapravo, muslimani. Oni su ti koji su izginuli, njihovi domovi su spaljeni ili su bombardirani. Oni su trpjeli nasilje, tiraniju i mučenje od diktatorskih pučističkih režima koji uživaju podršku zapadnih zemalja pored islamskih. Također, muslimani su ti koji su bili primorani pobjeći iz svojih domovina zbog posredničkih ratova koje zapadne zemlje vode u njihovim zemljama. Nasuprot tome, postoje oni koji se boje i mrze muslimane i koji se prema njima odnose neprijateljski, a to uopće nije pošteno.
Predsjednik kao saučesnik u masakrima

Zapravo, masakri koje je Francuska počinila nad muslimanima kroz povijest ne mogu se prebrojati, a sada i s Emmanuelom Macronom na čelu te države. Terorističke skupine koje francuski predsjednik podržava na Bliskom istoku počinile su nebrojena ubistva, mučenja, raseljavanja i etnička čišćenja, a nastavljaju to činiti sve do danas. Uprkos svemu tome, Macron se usuđuje govoriti o umjerenom islamu.

Pitam se koji je to islam umjereniji od onoga u koji vjeruju Macronove žrtve? Svi znaju da francuski predsjednik podržava Khalifu Haftara u Libiji. Njegova podrška odmetnutom generalu, naravno, uključuje podršku skupinama koje se bore pod vodstvom ovog umirovljenog libijskog generala, između ostalog i "Medhalijama", iza kojih stoji Saudijska Arabija, a koji se smatraju najekstremnijim pokretom u islamskom svijetu. Dakle, oni koji krše učenja islama i podržavaju organizaciju Islamska država Irak i Levant (ISIL) samim tim što se bore na strani Francuske i sudjeluju u njenim masakrima neće biti tretirani kao ekstremisti, a njihov islam će se smatrati umjerenim.

To su najradikalnije skupine među svima onima koje pripadaju tekfirijskom pokretu u islamskom svijetu. Svakog Libijca koji ne dijeli njihova mišljenja proglašavaju nevjernikom, a napade na njihove živote, imovinu i čast smatraju dopuštenim. Više ne možemo ni prebrojati masovne grobnice s posmrtnim ostacima civila ubijenih u Tarhuni, u blizini Tripolija, dok su počinitelji tih zlodjela upravo skupine koje uživaju Macronovu podršku. I pored svega toga, francuski predsjednik tvrdi da Turska i Katar predstavljaju izolacionistički islam nasuprot ovih ubica, koje, prema njegovu mišljenju, predstavljaju umjereni islam. Međutim, sasvim je jasno da je francuski predsjednik saučesnik u tim masakrima, koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti.

Macronov strah, zapravo, izvire iz njegove nutrine, a ne iz islama. Govoreći o ovom paradoksu, dopustite da skrenemo pažnju na još jednu činjenicu. Problem, ustvari, nije strah, jer je islam posljednja stvar koja danas ljudima može izazvati strah. Problem su mržnja i neprijateljstvo, a ne strah. Prema tome, ne treba otvarati vrata i olako se odnositi prema ovom nepravednome neprijateljstvu i miješati ga s jednim prirodnim osjećajem poput straha.

Islam kao religija postaje sve prisutniji

Despoti se uvijek boje svojih žrtava, a ovaj fenomen je prisutan i u psihologiji. To je iracionalni strah, ili paranoja, poput faraonovog straha od djece i straha od uskrsnuća umrlih. U mnogim drevnim pričama o utvarama, poput poznate Šekspirove predstave Hamlet, ubice osjećaju užasan strah od duhova. Zapravo, ti duhovi ne postoje i oni su samo plod mašte. Međutim, ta uobrazilja uništava psihološko stanje ubice i tjera ga, kako vrijeme odmiče, da se suočava sa svojim zločinom i da imaginaciju doživljava kao stvarnost.

Strah da će se oni koji su ubijeni vratiti ponovo u život zapravo je posljedica osjećaja krivnje prema tim žrtvama. Po istoj toj logici, oni koji su počinili masakre boreći se protiv islama i koji su vjerovali da su iskorijenili ovu religiju prije stotinu godina, ako ih analiziramo oslanjajući se na psihologiju, smatraju da je zastrašujuća utvara koju vide pred svojim očima zapravo islam, jer ova religija iz dana u dan postaje sve prisutnija.

No postoji i druga vrsta straha, slična faraonovom strahu od poslanika Musaa (Mojsija), koja ga je potaknula na razne forme tiranije kako bi sačuvao svoje prijestolje. Taj paranoični strah ide dotle da ubija sve dječake iz plemena, jer se plaši da će se pojaviti Musa, koji će mu se jednoga dana suprostaviti. To je vrsta straha koju danas vidimo u praksama vladara u arapskom svijetu. Iako su svoje zemlje pretvorili u ogromni zatvor, iako su sve svoje protivnike zastrašivali ubistvima, zatvaranjem, progonstvom, mučenjem i uznemiravanjem, nastavili su svoje žrtve i dalje predstavljati svijetu kao "opasne i teroriste". Čak i ako budu nastojali pobiti svu djecu u kolijevkama u narodima koji traže slobodu, Bog će dati da se pod skrbništvom same faraonove palače to dijete odgoji, jer božanska mudrost je oduvijek bila takva.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Yasin Aktay (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

trumpDonald Trump je prije četiri godine pobijedio iako je imao gotovo tri miliona glasova manje od Hillary Clinton.

Izborni kolegij je razlog zašto se svaka predsjednička utrka svodi na države na kojima se vodi ključna borba.

Kada je Donald Trump 2016. porazio Hillary Clinton u predsjedničkoj utrci, uprkos činjenici da su se za njega opredijelila gotovo tri miliona Amerikanaca manje u odnosu na njegovu protivnicu, mnogi su se širom svijeta zapitali „Kako je to uopšte moguće?“.

Za razliku od članova Zastupničkog doma i Senata, koje glasači biraju direktno, predsjednici se, kako se navodi u Članu 2 Ustava SAD-a, ne biraju na takav način. Ustav kaže da se predsjednik i potpredsjednik biraju ovako: „Svaka država imenovat će, na način kako to njezino zakonodavno tijelo može odrediti, broj elektora (birača) jednak ukupnom broju senatora i predstavnika koje države mogu dati Kongresu.

To, u praksi znači da glasači u svakoj američkoj saveznoj državi glasaju za listu „elektora“, koji su, nakon prebrojavanja i ovjere glasova, obavezani glasati za kandidate za predsjednika i potpredsjednika.

Pobjednik 'dobija sve'

U 48 saveznih država i okrugu Columbia, ko dobije najviše glasova, dobija sve glasove te države. Radi se o principu – pobjednik dobija sve. U Maineu i Nebraski, elektori se dodjeljuju zavisno od toga ko je pobjednik svakog kongresnog okruga i ukupni pobjednik države. Pobjednik u ovim državama po ukupnom broju glasova dobija dva elektorska glasa, a ostali se dodjeljuju pobjedniku svakog kongresnog okruga.

Elektori se tada sastaju kao Izborni kolegij (Electoral College) na datum koji propisuje savezni zakon – „prvi ponedjeljak nakon druge srijede u decembru“, a to je ovaj put 14. decembar, kako bi odlučili o glasovima za predsednika i potpredsjednika.

U 50 država i Distrkctu Columbia, ukupno je 538 elektora. Države sa više stanovnika imaju i više predstavnika u Zastupničkom domu, pa tako i veći broj elektora. Broj elektora koji svaka država ima, određuje se tako što se broju njenih zastupnika u kongresu doda brojka dva, koja predstavlja broj senatora svake države.

Države sa manjom populacijom imaju tri elektora: dva za američke senatore i po jedan za svakog člana njihovog Predstavničkog doma.

Kalifornija, najnaseljenija američka država, primjera radi, ima 55 elektora. To se reflektuje kroz dva američka senatora, plus 53 člana Predstavničnog doma dodijeljenih na osnovu broja stanovnika.

Distrikt Columbia, gdje je smještena vlada, ne smatra se državom, te nema pravo glasa u Kongresu. No, godine 1961, doneseni su amandmani na ustav, koji su distriktu dali tri elektorska glasa.

Borba za 10 ključnih država

Da bi pobijedio, kandidat mora skupiti prostu većinu od ukupne brojke od 538 elektora, što iznosi 270.

Izbori 2016. godine bili su peti u historiji čiji je ishod odlučio Izborni kolegij, a ne ukupan broj glasova.

Kako je Hillary Clinton, iako je imala više glasova, izgubila na Izbornom kolegiju?

Ostvarila je ključne pobjede u nekim od najvećih država – 4,26 miliona više od Trumpa u Kaliforniji, državi sa najviše stanovnika u SAD-u, 1,7 miliona više u New Yorku i 944.000 više u Illinoisu. Trump je, s druge strane, dobio u tri ključne države sa mnogo manjom razlikom - u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu - dok je u Arizoni, Floridi i Sjevernoj Karolini pobijedio sa manje od četiri posto razlike.

Izborni kolegij je razlog zašto se svaka predsjednička utrka svodi na države na kojima se vodi ključna borba, a u kojima je izbor glasača neizvjestan („swing states“). Ostatak država općenito se smatra sigurno demokratskim ili republikanskim i ti se izborni glasovi mogu predvidjeti mnogo unaprijed.

Ove godine postoji oko deset država na koje su kandidati bacili svoje vrijeme i novac, a upravo te države imaju najveći utjecaj u odlučivanju ko će biti pobjednik na američkim predsjedničkim izborima.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaprotesti1U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja ugostitelja, privrednika, sportista, umjetnika i kulturnih radnika zbog mjera protiv pandemije korona virusa, piše Deutsche Welle (DW), dodajući da se način prenošenja zaraze u Njemačkoj promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije, prenosi Tanjug.

Ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj kovčeg do groba, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se priča o "katastrofi", a njemački preduzetnici upozoravaju na "smrtni udarac" za desetine hiljada manjih i srednjih preduzeća.

Prema istraživanju nedeljnika Spiegel, više od 62 posto Njemaca smatra da je "lockdown" neophodan, ali istovremeno mnogi ne misle da je to potrebno baš tamo gdje oni rade ili su aktivni.

To je u velikoj mjeri povezano i sa djelimično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko nedjelja, navodi DW.
Starački domovi mjesta zaraza

Prema navodima Instituta "Robert Koch" (RKI) od 27. oktobra, privatna domaćinstva najčešća su mjesta zaraze.

Veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta.

Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je to sada snažno pogođeno "lockdownom", navodi DW.

Broj infekcija u oblasti medicine, recimo u bolnicama, ambulantama ili ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima.

Restorani, hoteli i pansioni imaju veoma mali udio u zarazama u Njemačkoj, a istovremeno su novim mjerama najteže pogođeni.

Medicinski centri meta infekcija

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prevozu još manji, ali, to bi moglo da bude i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima, piše DW.

Veliki broj infekcija takođe se događa na mestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku „ostalo".

U jeku prvog talasa pandemije COVID-a 19 u Njemačkoj, starački domovi i domovi za njegu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od privatnih domaćinstava.

I medicinski sektor, posebno bolnice, kao i izbjeglički domovi bili su mnogo češća mjesta zaraze nego što je to slučaj sada.

Škole i vrtići u proljeće nisu igrali gotovo nikakvu ulogu u pandemiji, radno mjesto je u proljeće igralo slabiju ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva.

Pandemija u klaonicama

Nagli porast zaraza na radnom mjestu u junu uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klanicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije, zaključuje Deutsche Welle.

To djelimično može da se objasni mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kada bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj, dodaje DW.

Podaci RKI, kako dodaje DW, u ovom trenutku prilično su nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo takozvane "događaje izbijanja bolesti", odnosno zabeležene slučajeve sa dvije ili više međusobno povezanih infekcija.

Na pitanje DW o preostalih 75 posto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje da „zapravo nemaju više podataka".

Većina zaraza nije zabilježena

Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu zabilježene, s obzirom na mjesto izbijanja.

S jedne strane, to je tako zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom mestu je došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom tada je gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju, i to ne samo u Njemačkoj.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Otkad je počela grejna sezona, u Beogradu, ali i drugim gradovima u Srbiji u kojima se meri čestično zagađenje vazduh je neretko kategorisan kao zagađen. Među njima su Kosjerić, Valjevo, Niš, Novi Pazar, Smederevo, Novi Sad, Užice.

Prem podacima Agencije za zaštitu životne sredine u beogradskoj opštini Vračar vazduh je jutros bio jako zagađen, dok je kao zagađen okarakterisan i u ostalim delovima prestonice u kojima se meri koncentracija PM čestica.

Koliko je situacija u prestonici jutors, na Svetski dan čistog vazduha, bila loša moglo se videti na aplikaciji AirVisual, prema kojoj je danas u 10 sati pre podne, Beograd bio najzagađeniji grad na planeti. Ispod njega su bili Mumbaj i Kalkuta u Indiji, Lahor u Pakistanu, Daka u Bnagladešu.
Foto: print screen AirVisual

Inicijativa Ne davimo Beograd je tim povodom saoštila da godinama predlaže set mera kojima bi se neodrživo zagađanje koje udišemo, usmerilo u poboljšanje kvaliteta vazduha, ali uprava Grada Beograda nema nameru ni razumevanje da ovo stanje promeni.

“Podaci Svetske zdravstvene organizacije govore da u Srbiji tokom jedne godine prerano umre više od 7.000 ljudi usled izloženosti zagađenjima iz vazduha, što je neslavno drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha”, podsećaju iz inicijative Ne davimo Beograd.

Kako bi se situacija sa zagađenjem vazduha poboljšala, poručuju da je neophodno sledeće:

1. Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije;

2. Hitno poboljšati kontrolu industrijskih zagađivača;

3. Sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenju vazduha;

4. Odustajanje od svih štetnih projekata koji će dodatno zatrovati vazduh naših gradova, poput izgradnje spalionica;

5. Masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada;

6. Promocija održive urbane mobilnosti;

7. Radikalno poboljšanje javnog prevoza.

“Građani Beograda i Srbije zahtevaju čist vazduh i zdravo i bezbedno okruženje, kao i konkretne mere koje će obezbediti zdravu životnu sredinu i sprečiti posledice dugotrajnog zagađenja i ignorisanja ovog problema. Vreme je da Beograd postane dobar grad za sve njegove stanovnike i goste”, poručuju iz ove inicijative.

(Nova.rs)

Ocijeni...
(0 glasova)

imigrantiNajmanje 140 migranata koji su krenuli ka Evropi utopili su se pored obala Senegala, u najsmrtonosnijoj nesreći na moru ove godine, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Brod na kojem je bilo oko 200 putnika se zapalio i prevrnuo prošle subote, nekoliko sati nakon što je napustio ribarsko mjesto Mbour, oko 100 kilometara udaljen od prijestolnice Dakara, saopćio je IOM.

Mornarice Senegala i Španije i ribari spasili su približno 60 ljudi, ali je "najmanje 140 njih" izgubilo život, rekli su iz agencije Ujedinjenih naroda.

Morski prolaz između Zapadne Afrike i Kanarskih otoka nekada je bila glavna ruta za one koji su pokušavali pobjeći od siromaštva.

Međutim, to se smanjilo kada je Španija povećale patrole sredinom 2000-tih, ali ruta je ipak ove godine doživjela povećanje prelazaka.

Povećan broj žrtava

Senegalska vlada i IOM su dogovorili misiju da pomognu preživjelima i osiguraju im sve što im treba.

Broj odlazaka iz Zapadne Afrike do Kanarskih otoka je značajno povećan proteklih sedmica, sa 14 brodova na kojima je bilo 663 migranata samo u septembru, navode iz IOM-a, a od toga je 26 posto njih doživjelo nesreću ili brodolom.

Približno je bilo 11.000 dolazaka na Kanarske otoke ove godine, u poređenju sa 2.557 dolazaka u istom periodu prošle godine.

Postoji podatak da je 414 ljudi umrlo na ovoj ruti u 2020. godini, dok je u 2019. godini broj žrtava bio 210.

(Agencije)

 

Ocijeni...
(0 glasova)

planina4Sijanje straha je u modi ove godine, a prorocima kraja ne fali materijala. Ali, usred beskrajno turobnih predskazanja o našoj kolektivnoj budućnosti – ptice padaju s neba u SAD-u, stotine kitova nasukano na australske obale, niz "najgorih ikad" prirodnih katastrofa, uz "najgore ikad" američke predsjedničke izbore i jednu u sto godina pandemiju – ima i nešto dobro: hitnost rješavanja problema klimatskih promjena izgleda, konačno, postaje sasvim jasna.

Joe Biden, pobornik statusa quo i favorit da pobijedi u novembru, u svojoj kampanji sadrži najambiciozniji paket borbe protiv klimatskih promjena u historiji. Od ukupno 2.000 milijardi dolara i koji ubrizgava nešto prijeko potrebne vitalnosti u njegovu veteransku kandidaturu, ovaj plan obećava potpuni prelaz na čistu struju do 2035. i nulte emisije do 2050. godine.

Kina, koja je trenutno najveći svjetski zagađivač, objavila je da će iskorijeniti fosilna goriva do 2060. godine. Veći dio Evrope je na istom putu. Britanski premijer Boris Johnson, koji je veći dio karijere proveo ismijavajući vjetroenergiju, sada je promijenio imidž i postao glavni pobornik tog stila. Lideri koji i dalje odbijaju krenuti ovim putem, slijepo se držeći fantazije da će kapitalizam slobodnog tržišta ispraviti sam sebe, sada zvuče manje kao čuvari ekonomske ortodoksije koji su nekada tvrdili da su, a više kao nasljednici Homera Simpsona, koji kaže: "Glupost nas je uvalila u ovaj nered, i glupost će nas i izvući."

Jaz između retorike i stvarnosti

Dakako, jaz između retorike i stvarnosti uvijek je teško identificirati kada je u pitanju djelovanje u pogledu klimatskih promjena, pa stoga svaki optimizam treba sadržavati i dozu opreza.

Lideri i direktori vole izražavati svoju najdublju posvećenost planeti u javnosti samo da bi privatno pričali skroz drugu priču. Porast potrošnje koja je "u skladu s okolinom" ponudio je građanima-potrošačima imitaciju političke transformacije, oduzevši ovom pitanju njegovu radikalnu hitnost i pokzavši se daleko efikasnijim u smanjenju grižnje savjesti u svijetu prije nego nivoa ugljen-dioksida. Prema studiji iz 2018. godine, 70 posto ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u vjeruje da je zaštita okoline obaveza potrošača – kada je svega 100 kompanija odgovorno za više od 70 posto globalnih emisija od 1988. godine. Kako je francuski sociolog Guy Debord jednom prilikom upozorio: "Kapitalizam bi mogao prisvojiti čak i najradikalnije ideje i vratiti ih na siguran način u obliku bezopasih ideologija."

Ipak, ima znakova da se situacija mijenja. Dok vlade širom svijeta zagovaraju dogledno ukidanje industrije fosilnih goriva, temeljni postulat neoliberalne ere gubi svoj zamah: vjerovanje da će se, ako tržište ne bude regulirano, problemi društva sami riješiti. Cijenjena reputacija kapitalizma u pogledu dinamičnosti i rješavanja problema ne uklapa se sa sporošću u pogledu klimatskih promjena i trebala bi zauvijek biti ukaljana u očima mnogih. U svjetlu svega što sada znamo, fantaziju teorije da će se bogatstvo nekako spustiti i do siromašnih bi trebalo preimenovati u teoriju da će se takva ekonomija "utopiti": nesputana tržišta nužno vode do porasta nivoa mora, a ne prosperiteta.

Trenutno djelovanje u pogledu klimatskih promjena još se dešava unutar širokih parametara kapitalizma. Joe Biden, naprimjer, nije napustio principe profita i rasta i kontroverzno je odbio zabraniti hidrauličko lomljenje kao dio politike u vezi klimatskih promjena po ovoj osnovi.

Razornost klimatskih promjena

Ipak, ovi nedostaci ne trebaju zasjeniti napredak koji je ostvaren. Postoji vjerodostojan paralelni svemir, u kojem je, u svojoj bici da porazi Donalda Trumpa, Biden osjetio da je nužno samo da ponovo postane potpisnik Pariškog sporazuma i ispravi svu štetu koju je Trump napravio. Ali, kroz udruženi pritisak i sve brojniji konsenzus, Biden cilja na nešto mnogo moćnije. Ovo ne bi trebalo biti shvaćeno kao razlog za samodopadnost, već prije kao motivacija za nastavak borbe.

Ovo su zbunjujuća vremena. Izgledi za budućnost sa svakim danom postaju istovremeno i optimističniji, i pesimističniji. Obim klimatskog pokreta konačno je gurnuo ovo pitanje dalje od statusa debate o "istinitom ili lažnom". Ravnomjerno suočavanje s rasizmom u SAD-u i u Zapadnoj Evropi je izvanredno u svom obimu i ozbiljnosti. A ipak, političko raspoloženje također izgleda grozničavije i sklonije fašizmu nego ikada prije u novije vrijeme. Obim klimatskog sloma koji je već na snazi – uništavanje Amazonije, Koraljnog grebena, opadajući nivoi biodiverziteta – razoran je. Dok ova atmosfera nesigurnosti vrtoglavo raste, drugi trendovi nevjerovatno opstaju. Usred sloma koji je uzrokovala pandemija, bogatstvo američkih milijardera je poraslo za gotovo trećinu.

"Lakše je zamisliti kraj svijeta nego kraj kapitalizma", ljevičari su voljeli reći, a ova se rečenica pripisuje Marku Fisheru, Slavoju Žižeku i Fredricu Jamesonu. Ova jezgrovita formulacija za uspon kapitalizma izgubila je na snazi u svijetu u kojem je kraj tako lako zamisliti: suočeni s pandemijom i američkim predsjednikom koji očijuka s fašizmom, stvarni izazov je, možda, da se on ne zamišlja. Pa ipak, ako ova rečenica izgleda još istinitija danas, ljevica može crpiti snagu iz činjenice da sve više ljudi priča o kapitalizmu na načine koji donedavno nisu smatrani mogućim – ako ne da se okonča kapitalizam, onda barem da se pronađe način s kojim kapitalizam neće dovesti do kraja svijeta. Sada ćemo to prihvatiti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Samuel Earle (Al Jazeera)

Stranica 13 od 120

S5 Box