Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1642)

Ocijeni...
(0 glasova)

kubavakcineKuba je najavila da će vakcinisati 150.000 radnika na prvoj liniji borbe protiv pandemije u sklopu završne faze kliničkog ispitivanja svog vodećeg kandidata za vakcinu protiv COVID-a 19 – Soberana 2.

Vakcinacija Soberanom 2 počet će danas i bit će vakcinisano medicinsko i drugo osoblje visokog rizika, saopćile su vlasti, prenosi Reuters, piše Tanjug.

“Kuba bi mogla imunizovati 150.000 ljudi odmah od COVID-a 19, jer ispitivanje faze 3 ove vakcine pokazuje da je vrlo sigurno”, napisao je na Twitteru ministar vanjske trgovine i investicija Rodrigo Malmierca.

Soberana 2 je u posljednjoj fazi kliničkog ispitivanja posljednje tri sedmice, koja uključujuje 44.000 dobrovoljaca.

Kubansko regulatorno tijelo za lijekove u četvrtak je također odobrilo drugog kandidata za vakcinu protiv COVID-a 19 za klinička ispitivanja u kasnoj fazi, nazvanog Abdala.

Pet eksperimentalnih vakcina

Kuba prolazi kroz najgori period od početka pandemije nakon otvaranja granica krajem prošle godine.

Otok sa 11 miliona stanovnika svakodnevno registruje 600 do 1.000 novih slučajeva, znatno iznad rezultata ili nekoliko dnevno tokom većeg dijela prošle godine.

Od početka pandemije, zemlja je prijavila 65.000 slučajeva i 387 smrtnih slučajeva, što je jedna od najnižih stopa na svijetu po glavi stanovnika.

Vlada se obavezala da će ove godine vakcinisati cjelokupno stanovništvo jednom od svojih pet eksperimentalnih vakcina u razvoju, navodi Reuters.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

europa2Evropska unija odbija pozive britanske Vlade da isporuči vakcine AstraZenece protiv COVID-a 19 proizvedene u fabrici u Holandiji, izjavio je zvaničnik EU.

“Britanci insistiraju na tome da fabrika Halix u Holandiji mora da im isporuči tamo proizvedenu ljekovitu supstancu. To ne funkcionira”, rekao je u nedjelju navečer zvaničnik za Reuters, a prenosi Tanjug.

Fabrika Halix iz Leidena navedena je kao dobavljač vakcina u oba ugovora koje je AstraZeneca potpisala sa Velikom Britanijom i sa Evropskom unijom.

Bivša članica Evropske unije, Britanija, do sada je vakcinisala mnogo više ljudi nego zemlje EU-a proporcionalno stanovništvu.

“Ono što se proizvede u Halixu mora ići u EU”, dodao je zvaničnik.

Britanija je insistirala na tome da se ugovori moraju poštovati.

Blokada izvoza

“Evropska komisija će znati da je ostatak svijeta posmatra to kako se ona ponaša po tom pitanju, i ako se prekrše ugovori i obaveze, to je vrlo štetna stvar za trgovinski blok koji se ponosi svojim zakonima”, rekao je ranije britanski ministar odbrane Ben Wallace za Sky News, odgovarajući na pitanje o prijetnji predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da će blokirati izvoz u Britaniju.

Zvaničnik EU-a rekao je da EU ne krši nijedan ugovor.

Evropska unija zaprijetila je u srijedu da će blokirati izvoz vakcina protiv COVID-a 19 u Britaniju kako bi zaštitila oskudne doze za svoje građane, a Von der Leyen je rekla da se epidemiološka situacija pogoršava.

AstraZeneca je saopćila zvaničnicima Evropske unije da Velika Britanija u svom ugovoru o snabdijevanju koristi klauzulu koja sprečava izvoz svojih vakcina dok britansko tržište ne bude u potpunosti pokriveno, rekli su zvaničnici EU-a.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

indijaPandemija COVID-19 indirektno je izazvala 228.000 dodatnih smrti djece u jugoistočnoj Aziji, 11.000 smrti majke i 3,5 miliona neželjenih trudnoća, prema izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom u srijedu.

Izvještaj se usredotočilo na Afganistan, Nepal, Bangladeš, Indiju, Pakistan i Šri Lanku, područja u kojima živi 1,8 milijardi ljudi.

Najteže su pogođene žene, djeca i adolescenti, navodi se u izvještaju, prenosi Hina, pozivajući se na BBC.

Jugoistočna Azija potvrdila je gotovo 13 miliona zaraženih korona virusom i do sada 186.000 smrti povezanih s bolešću COVID-19.

Zakazale ključne službe

Autori izvještaja UN-a procjenjuju da je umrlo 228.000 više djece mlađe od pet godina u šest zemalja zato što su u pandemiji ključne službe zakazale ili nisu bile potpuno dostupne, od humanitarne pomoći u hrani do vakcinisanja.

“Smanjenje bitnih usluga imalo je poražavajući učinak na zdravlje i ishranu najsiromašnijih porodica”, rekao je George Laryea-Adjei, šef UNICEF-a za tu regiju, prenosi AFP.

Broj djece liječene zbog teške pothranjenosti pao je za više od 80 posto u Bangladešu i Nepalu.

Program vakcinacije djece pao je za 35 posto u Indiji, odnosno za 65 posto u Pakistanu.

Smrtnost djece narasla je najviše u Indiji u 2020. godini – za 15,4 posto, a slijedi Bangladeš sa 13 posto.

U Šri Lanki je potvrđen najveći rast smrtnosti majki – 21,5 posto, a na drugom je mjestu Pakistan sa 21,3 posto.

U izvještaju se procjenjuje da je u pandemiji bilo 3,5 miliona neželjenih trudnoća, uključujući 400.000 među tinejdžerima, zbog nedostupnosti kontracepcije.

Potpun učinak pandemije, što uključuje posljedice nastale zbog “lockdowna”, još se ne znaju u punom obimu i bit će poznate kada države izrade revizije zdravstvenih i obrazovnih programa.

Mladi bez zdravstvene zaštite

Stručnjaci u Indiji strahuju da će se postotak pothranjenosti znatno povećati u cijeloj zemlji kada pristignu potpuni podaci idućih mjeseci.

Dostupnost zdravstvenih usluga pogoršala se u pandemiji ili čak postala nedostupna te autori izvještaja predviđaju da će posljedica toga biti dodatnih oko 6.000 smrti među mladima jer nisu dobili zdravstvenu zaštitu za bolesti kao što su tuberkuloza, malarija, tirfus i HIV/AIDS.

Studiju je naručio ured UNICEF-a (Fond za djecu UN-a) za jugoistočnu Aziju (UNICEF ROSA), a proveo ju je SickKids’ Center for Global Child Health, u saradnji s regionalnim uredom Populacijskog fonda UN-a (UNFPA APRO) i regionalnim uredom Svjetske zdravstvene organizacije za jugoistočnu Aziju (WHO SEARO).

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija3Od početka rata u Siriji, Izrael je izveo stotine zračnih udara na položaje sirijske vojske i njenih saveznika.

Sirijska protuzračna odbrana presrela je izraelske rakete iznad Damaska, javila je u utorak navečer službena sirijska agencija Sana.

“Naša protuzračna odbrana presrela je izraelski napad”, istakla je Sana.

Agencija dodaje da je Sirija srušila “nekoliko raketa (…) iznad Damaska”. Nije poznato ima li žrtava, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Stotine zračnih udara od 2011.

Od početka rata u susjednoj Siriji 2011, jevrejska država je ondje izvela stotine zračnih udara na položaje sirijske vojske i njenih saveznika, iranskih jedinica i snaga libanonskog Hezbollaha.

Izrael redovno upozorava da neće dopustiti da Sirija postane uporište iranskih snaga.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

jemengladŠef Svjetskog programa za hranu upozorava da se 270 miliona ljudi u svijetu ove godine suočava s krizom gladi.

Šef Ujedinjenih nacija apelovao je na hitno prikupljanje 5,5 milijardi dolara da bi se spriječila propast 34 miliona ljudi u više od 30 zemalja koje su na korak od masovne gladi zbog ratova, a šef Svjetskog programa za hranu (WFP) je upozorio da se 270 miliona ljudi u svijetu ove godine suočava s “krizom gladi”.

Antonio Guterres je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a na visokom nivou, koji je organizovao SAD, rekao da je više od 88 miliona ljudi patilo od “akutne gladi” na kraju 2020. godine zbog sukoba i nestabilnosti, što je 20 posto više nego godinu ranije i da „projekcije za 2021. ukazuju na nastavak ovog zastrašujućeg trenda”.

Izvršni direktor Svjetskog programa za hranu David Beasley rekao je da su lideri odgovorili na njegovo upozorenje Vijeću sigurnosti prije godinu, kada je svijet bio na ivici pandemije COVID-19 i “pandemije gladi” koja bi mogla da u “izgladnjivanje” gurne ne samo tadašnjih 135 miliona, nego i 270 miliona ljudi što će ove godine dovesti do “gladi biblijskih razmjera” u više od trideset zemalja, prenosi Beta, pozivajući se na AP.

‘Zabrinutost postala stvarnost’

Na nesreću, rekao je Beasley, “ono što je 2020. bila zabrinutost, 2021. je stvarnost” zbog novih talasa COVID-19 i jer se ekonomije još nisu vratile u normalno stanje.

“Dakle, danas vas moram upozoriti da ponovo klizimo prema ivici ponora”, rekao je on i podvukao: “Sada se 270 miliona ljudi suočava s krizom gladi”.

I Guterres i Beasley naglasili su da su postojeća i nadiruća kriza gladi uglavnom uzrokovane sukobima i da ih je zato moguće spriječiti.

“Klimatski šokovi i pandemija COVID-19 samo raspaljuju tu vatru” sukoba, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Upozorio je da će, “ako odmah ne bude akcije, milioni ljudi doći na ivicu ekstremne gladi i smrti”, ukazujući na projekcije koje pokazuju da krize gladi “eskaliraju i šire se preko Sahela i Roga Afrike, a ubrzavaju u Južnom Sudanu, Jemenu i Afganistanu”.

U nekim zemljama Guterres rekao je da je “glad već tu” i “ljudi umiru od gladi i trpe kritične stope neuhranjenosti”.

“Dijelovi Jemena, Južnog Sudana i Burkine Faso zahvaćeni su glađu ili uslovima sličnim gladi”, rekao je on.

“Više od 150.000 ljudi je tamo u opasnosti od umiranja od gladi”, dodao je.

Generalni sekretar je rekao da je Kongo, u sukobima na istoku i drugim mjestima bogatim rudom, “prošle godine doživeo najveću krizu hrane na svetu, sa skoro 21,8 miliona ljudi koji su gladovali od jula do decembra”, a Beasley, koji je posjetio Kongo prošle sedmice, rekao da taj broj raste.

Hrane se kožom uginulih životinja i blatom

U Afganistanu je 17 miliona ljudi u sličnom položaju, četiri miliona gladnih više nego prošle godine.

U Nigeriji je zabilježeno “zapanjujuće povećanje” sa pet na 13 miliona gladnih, a u Siriji se nakon 10 godina rata “preko 12 miliona ljudi suočava se s kriznim nestašicama hrane”.

Deset godina pošto je Južni Sudan proglasio nezavisnost, Guterres je rekao da je tamo 60 posto stanovništva gladno, sa hroničnim sporadičnim nasiljem, ekstremnim vremenskim prilikama i ekonomskim posljedicama COVID-19 koji gura više od sedam miliona ljudi u akutnu nestašicu hrane.

Cijene hrane su toliko visoke, rekao je on, da “samo jedan tanjir riže i graha košta više od 180 posto prosječne dnevne nadnice – što bi bilo kao da u New York, takav obrok košta 400 dolara”.

Beasley, koji je početkom februara posjetio jedan region u Južnom Sudanu, rekao je da je čuo da “majke tamo djecu hrane kožom uginulih životinja, ili čak i blatom”, zbog čega je nužna hitna akcija.

Generalni sekretar je članove Vijeća sigurnosti pozvao da “svoj privilegovani položaj upotrebe da učine sve što je u njihovoj moći da okončaju nasilje, pregovaraju o miru i ublaže glad i patnju koje pogađaju toliko miliona ljudi širom svijeta”.

Šef Ujedinjenih nacija je rekao da je njegova poruka Vijeću sigurnosti jednostavna: “Ako ne hranite ljude, hranite sukobe”.

(agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

vakcinaZvaničnica EMA-e je ranije apelovala na članice EU-a da budu oprezne s odobravanjem ruske vakcine.

Tvorci ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V zatražili su izvinjenje visoke zvaničnice Evropske agencije za lijekove (EMA) Christe Wirthumer-Hoche zbog, kako se navodi, „negativnih komentara na odobravanje vakcine u zemljama Evropske unije“.

Na zvaničnom nalogu Sputnjik V na Twitteru objavljeno je da ti komentari otvaraju ozbiljna pitanja o mogućem političkom miješanju u postupak ispitivanja vakcine od strane EMA-e.

„EMA nije davala takve izjave ni o jednoj drugoj vakcini. Takvi komentari su neprimjereni i podrivaju kredibilitet Agencije i samog postupka ispitivanja“, istaknuto je u objavi, prenio je Tanjug.

Navedeno je da vakcine i EMA treba da budu izvan i iznad politike.

Evropski regulator je 4. marta najavio početak procesa ekspertize vakcine Sputnjik V, tokom kojeg će biti ispitana usaglašenost lijeka sa standardima EU-a u oblasti efikasnosti, sigurnosti i kvaliteta.

Pojedine zemlje EU već su odobrile upotrebu Sputnjika V, ne čekajući da EMA registruje tu vakcinu.
Registrovana u Mađarskoj i Slovačkoj

Trenutno je registrovana u Mađarskoj i Slovačkoj.

Efikasnost Sputnjika V iznosi 91,6 odsto, objavljeno je nedavno u naučnom magazinu The Lancet.

Visoka zvaničnica Evropske agencije za lijekove (EMA) apelovala je u ponedjeljak na članice Evropske unije da budu oprezne sa odobravanjem korištenja vakcine za hitnu upotrebu na nacionalnom nivou dok agencija potpuno ne ispita njenu sigurnost i efikasnost.

„Potrebna nam je dokumentacija na osnovu koje bismo donijeli procjenu. Nemamo trenutno podatke o vakcinisanim ljudima, to je nepoznanica. Zato bih apelovala na zemlje EU-a da ne odobre vakcinu Sputnjik za hitnu upotrebu”, rekla je Wirthumer-Hoche.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

potrespetrinjaDva mjeseca nakon razornog zemljotresa život je daleko od normalnog, postoje problemi s podjelom humanitarne i novčane pomoći te građevinskog materijala.

Od katastrofalnog potresa na području Banije, koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine, prošlo je više od dva mjeseca, a život tamošnjih građana daleko je od normalnoga i uobičajenoga. Problemi se vide na svakome koraku, a ono što je najgore još uvijek se ne vidi svjetlo na kraju tunela, odnosno nekakav znak da se stvari rješavaju kako treba i nekakvom zadovoljavajućom dinamikom.

Brojni problemi

Prisutni su problemi s podjelom humanitarne i novčane pomoći, a pojavio se i problem oko podjele građevinskoga materijala koji je pristigao i koji su ljudi htjeli koristiti kako bi sami počeli popravljati ono što mogu.

Svim tim problemima treba dodati i one životne da još uvijek, više od dva mjeseca od potresa, nije riješen krov nad glavom za sve građane koji trebaju takvu pomoć. Ne zna se niti kada će započeti obnova niti na koji način.

Od mještana se tražilo prilaganje obimne dokumentacije kako bi ostvarili pravo na obnovu. Tek će se vidjeti koliko njih je to uspjelo sve ishoditi, a koliko nije.

Uz sve to primjetno je i kako na terenu nema više onoliki broj volontera iz cijele Hrvatske koji dolaze kako bi pomogli građanima iz stradalih područja.

Prvih tjedana vladala je euforija i ljudi iz cijele Hrvatske dolazili su u svojoj organizaciji kako bi donijeli humanitarnu pomoć ili pomogli koliko mogu. Život ide dalje, svi imaju svoje probleme, poslove i obveze tako da je očekivano i njihov broj osjetno se smanjio.

„Ljudi su još u šoku. Sustav je i dalje trom. I nije ništa u redu. Ne znam kako netko može reći da je sve u redu, kad ništa nije u redu u Glini. Prema našim podacima, još uvijek 50 ljudi nema krov nad glavom, nikakvu opciju za stanovanje. Još 50 kontejnera nedostaje, nedostaje to što kontejneri nisu spojeni na vodu i kanalizaciju, to ljudi ne mogu sami“, rekla je zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić.

Govoreći o stanju na terenu dodaje da ukoliko se hitno neke stvari ne budu počele rješavati, ako se ljudima ne riješi smještaj, ne poprave ulice, ceste, rasvjeta i druga infrastruktura svi otići i da će cijelo to područje tada ostati pusto.

Ističe i problem što u mnogim selima i prije potresa nije bilo struje, a da signala za internet nema izvan Gline. Problem je što se bez interneta ne može ništa ishoditi.

„Nemam neke nade. Osim što nemaju gdje biti, ljudi nemaju niti gdje raditi. Nemamo ništa osim lijepe prirode. Nema puteva, nema interneta. Ljudi žive u mjestima u kojima je i Bog rekao laku noć“, istaknula je Bakšić Mitić.

Nema obnove

Nezadovoljna je i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček koja kaže kako osim obnove gradske imovine, koju je pokrenuo Grad, obnova Siska ne ide nikako jer je ekipa koja je zadužena za donošenje odluka ii neodlučna ili nezainteresirana.

Ističe kako u Sisku postoje gorući problemi s objektima koji ugrožavaju ljude i druge objekte ali da rušenje nije niti započelo.

„O bilo kakvoj obnovi nema niti naznake. Nadam se da će ekipa iz Fonda za obnovu u neko vrijeme navratiti u Sisak jer do sada nismo vidjeli apsolutno nikoga od njih na terenu“, rekla je Ikić Baniček.

Napomenula je i kako u ovome trenutku u Sisku nedostaje statičara s obzirom da još oko 2.000 objekata čeka brzi pregled.

Nedostaje i kućica i kontejnera jer, kako je rekla gradonačelnica, u Sisak je došlo samo 12 posto onoga s čime država raspolaže.

U isto vrijeme oko 500 Siščana je bez ikakvog smještaja. Pojasnila je i kako su u Sisku cijele zgrade, s desecima stanova, neupotrebljive, a ne samo pojedinačne kuće.

Sve se to događa u vrijeme zime kada su temperature ispod nule što sve pak to dodatno otežava. Situaciju ne olakšavaju niti svako malo novi potresi kao niti stalna politička prepucavanja koja ne donose ništa konkretno niti dobro za stanovnike s pogođenih područja.

Dvije hiljade zahtjeva za obnovu

Čelnik Stožera za otklanjanje posljedica potresa Tomo Medved, inače i potpredsjednik Vlade RH, rekao je prije nekoliko dana kako je do sada zaprimljeno više od 2.000 zahtjeva za obnovu kao i da su građani oslobođeni nepotrebnog administriranja.

Govoreći o stanju na terenu kazao je kako su inženjeri do sada pregledali 35.252 objekta od kojih je njih 11.825 neuseljivo, odnosno nisu sigurni, a s oznakom crveno ih je 4.193.

„Rušenja su preduvjet za obnovu, no za sada se ruše samo državni i gradski objekti.

Više od 1.800 kontejnera i mobilnih kućica postavljeno je u blizini kuća ili u kontejnerska naselja, započeto je uklanjanje objekata. Prvo se u Petrinji uklanjaju objekti u vlasništvu RH koji predstavljaju opasnost. Prioritetno je uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost ljudi.

Za nekoliko dana očekuje da će elaborati biti gotovi te će se započeti s rušenjem“, rekao je Medved napominjući kako je Sisačko – moslavačku županiju službeno nakon potresa napustila 2.861 osoba.

Svi ti poslovi i planovi događaju se u vrijeme i nekih neobičnosti na terenu. Naime, u danima poslije potresa na potresu pogođenim područjima neobjašnjivo se otvorilo stotinjak rupa u zemlji koje prijete i obiteljskim kućama.

Rupe u tlu

Najteža situacija je u selu Mečečani. Neke od njih širine su i preko 30 metara, a dubine i do 15 metara. Pri tome se i dalje šire. Neke od njih pojavile su se u polju, druge u dvorištima kuća, a neke su već došle i ispod samim kuća.

Mještani su pokušali zatrpati ih ali bez rezultata. Pojavili su se i rasjedi i klizišta. Radi svega toga na terenu su i stručnjaci koji pokušavaju pojasniti što se zapravo dogodilo i koliko su te okolne kuće sigurne za život kao i je li sigurno raditi na poljima.

U timovima stručnjaka na terenu su geolozi, statičari, arhitekti… Koriste se razni instrumenti kao i dronovi s kojima se snima cijelo područje.

Kada govore o nastajanju rupa sami mještani kažu kako se one nisu pojavile odmah nakon potresa nego tek nekoliko dana kasnije. Neke su se otvarale i tjednima poslije. Pri tome su se gotovo sve iz dana u dan širile i punile vodom.

Stručnjaci kažu kako postoji opasnost i od podzemnih voda koje bi mogle nabujati idućih mjeseci. Kažu i kako je razlika u tome što je na tome području vrlo porozna vapnenačka stijena ispod sloja tla, a to je točno na ovom području Borojevići, Mečenčani, Donji Kukuruzari, odnosno na području sela gdje se i otvorio najveći broj rupa u tlu.

„Mehanizam pojave vrtača ovdje je razjašnjen, a vjerojatno je potres ubrzao taj prirodni proces koji bi se događao tijekom duljeg razdoblja. I drugdje u krškom podneblju postoje zabilježene ovakve pojave ali nisu tako velike i ne događaju se tako brzo. Iz mjerenja fizičkih svojstava na površini možemo otkriti geološku strukturu terena i tako pokušati predvidjeti pojavu vrtača. Naš je zadatak pokušati vidjeti možemo li pokušati izdvojiti područja gdje bi se te vrtače mogle pojaviti“, rekao je Franjo Šumanovac s Rudarsko-geotehnološkog fakulteta.

Kako god mještani su dodatno uplašeni jer ne znaju što mogu dalje očekivati i koliko su im temelji kuća, kao i same kuće, sigurni.

Neki od njih nisu smjeli niti na svoja polja dok im zeleno svjetlo, radi njihove sigurnosti, ne daju stručnjaci.

A dok se ne pronađe cjelovito i konkretno rješenje policija nastale rupe ograđuje trakama i zabranjuje mještanima prilaz radi njihove sigurnosti. Kako će se i na koji način riješiti ovaj neobični i veliki problem tek ostaje da se vidi.

Branimir Bradarić (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

danskadzamijaMinistar unutrašnjih poslova Francuske rekao je da se 89 od 2.500 muslimanskih bogomolja u Francuskoj sumnjiči da su povezane sa ‘separatističkim’ aktivnostima.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Gerald Darmanin saopćio je da je zatvoreno 17 džamija od ukupno 89 nad kojima se provodi kontrola, zbog, kako je rekao, sumnje da su povezane sa “separatističkim” aktivnostima.

Odgovarajući na pitanja zastupnika u parlamentu svoje zemlje u srijedu, ministar je dodao da se 89 od 2.500 muslimanskih bogomolja u Francuskoj sumnjiči da ima veze s aktivnostima koje je spomenuo.

Objasnio je da je Francuska do sada zatvorila 17 džamija, u skladu sa zakonom “o kršenju sigurnosnih pravila koja se moraju poštivati na javnim mjestima”, napomenuvši da mu važeći zakoni u Francuskoj ne dozvoljavaju da zatvori sve džamije “osumnjičene” za separatizam, kako je to opisao.

Istakao je da francuski zakoni dopuštaju zatvaranje bogomolje samo u dva slučaja: prvi je da se dokaže direktna povezanost s terorističkim aktom koji se dogodio, a drugi da krši sigurnosna pravila koja se moraju poštivati na javnim mjestima.

‘Borba protiv separatističkog islama’

Posebni odbor u francuskoj Nacionalnoj skupštini (Parlamentu) odobrio je 24. januara kontroverzni zakon o “konsolidaciji načela Republike”, koji je prvobitno bio poznat kao “borba protiv separatističkog islama”.

Nacrt zakona je naišao na kritike, poput toga da je usmjeren protiv muslimana u Francuskoj, da nameće ograničenja na gotovo sve aspekte njihovog života i da neka pitanja koja se rijetko javljaju pokušava prikazati kao hronični problem.

‘Borba protiv separatističkog islama’

Posebni odbor u francuskoj Nacionalnoj skupštini (Parlamentu) odobrio je 24. januara kontroverzni zakon o “konsolidaciji načela Republike”, koji je prvobitno bio poznat kao “borba protiv separatističkog islama”.

Nacrt zakona je naišao na kritike, poput toga da je usmjeren protiv muslimana u Francuskoj, da nameće ograničenja na gotovo sve aspekte njihovog života i da neka pitanja koja se rijetko javljaju pokušava prikazati kao hronični problem.

Zakon propisuje uvođenje nadzora nad džamijama i udruženjima koja su odgovorna za upravljanje istima, praćenje finansiranja muslimanskih civilnih organizacija i ograničavanje slobode porodicama da pružaju obrazovanje svojoj djeci kod kuće, a sve se to dešava u zemlji u kojoj je nošenje marame zabranjeno u ustanovama preduniverzitetskog obrazovanja.

Saopćenje francuskog ministra unutrašnjih poslova dolazi u vrijeme kada se posljedice francuske krize s islamskim svijetom zbog objavljivanja karikatura koje vrijeđaju poslanika Muhammeda, neka je Božiji mir i blagoslov na njega, još uvijek osjete. Posljedice takvih dešavanja pretvorile su se u ekonomsku krizu koja je pogodila Pariz nakon što je pokrenuta kampanja masovnog bojkota francuskih proizvoda.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaDobar imidž je nekad sve. Štaviše, nekad može da bude toliko jak da postane mit zbog kojeg ne verujemo ni u očiglednu realnost. Pa tako ni kada u medije procuri da je nemačka kancelarka Angela Merkel svojim partijskim kolegama priznala da su izgubili kontrolu nad pandemijom, mnogi u to uopšte ne veruju. Pa tako prosečni čitalac širom sveta i dalje ne veruje da su “disciplinovani i organizovani” Nemci, koje predvodi naučnica, zapravo uprskali stvar u drugom talasu pandemije.

I zaista je teško poverovati da su Nemci uspeli da prvih osam meseci epidemije prebrode sa oko 10.000 preminulih od COVID-19, a da je potom u tri poslednja meseca od posledica ove bolesti preminulo 50.000 ljudi. Teško je poverovati da bogata Nemačka za opštu populaciju nije imala hiruške maske sve do početka septembra. A još teže je poverovati da se, na primer, u Srbiji vakciniše tri puta brže nego u Nemačkoj na čijoj teritoriji je razvijena jedna od vakcina.

Da je čak i balkanskim teoretičarima zavere i antivakcinašima teško da poveruju da su Nemci podbacili svedoči to da ovih dana putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija šire tvrdnju da “mnogo smrdi” to da vakcina “ima u Srbiji, a nema u Nemačkoj”. Kako tvrde, “nije Švaba lud da time vakcinišu svoje”.

Uprkos opštem nepoverenju u to da je uopšte moguće da su Nemačka, a pogotovo kancelarka podbacili, Nemci su ove zime skupo platili cenu sopstvenog manjka strategije, loše organizacije, strahopoštovanja prema krupnom kapitalu i prepuštanja slobodnom tržištu da reši probleme. Štaviše, time su urušeni i brojni mitovi o Nemačkoj i Angeli Merkel.
Strategija pala samo na teret privatnog života

Zapravo problem nije u tome šta su Merkel i premijeri 16 nemačkih pokrajina uradili u drugom talasu pandemije, već u tome šta nisu uradili. Naprosto, nedostajalo je elana, ambicije, pameti, a možda i hrabrosti da se krene u mnogo drugih stvari, koje nisu samo zatvaranje ljudi u kuće i sprečavanju ljudi da imaju bilo kakvu aktivnost u svom privatnom životu.

Ono što se pokazalo dobrim u prvom talasu, očigledno nije tako efikasno u drugom. Lockdown u kojem većina ljudi ide na posao, gde poslodavac ima samo preporuku, ali ne i obavezu da primenjuje epidemiološke mere, nije efikasan kada je veliki broj zaraženih. Kada se na to doda da epidemiološke službe odavno ne prate kontakte inficiranih, mala je bila verovatnoća da će zatvaranje škola, vrtića, frizerskih salona, sportskih klubova, bazena, pozorišta, bioskopa, restorana, kafića, hotela, zooloških vrtova i svega ostalog što spada u sport, relaksaciju i zabavu građana, dramatično smanjiti širenje virusa.

I tako je bilo. Lockdown nije smanjio širenje virusa. Epidemiološka kriva je krenula da se spušta tek kada su na to uticali povoljni meteorološki uslovi (hladno vreme i vazduh sa niskom vlažnošću), ali i januarski oštriji apel vlasti poslodavcima da svojim zaposlenima omoguće da rade od kuće, ukoliko je to izvodljivo.

Da, suštinski je u pitanju apel firmama, a ne zakonska obaveza. To je uticalo od svih onih koji bi mogli da rade od kuće, kako je pokazala jedna studija, tek oko četvrtina zaista to i čini.
Reklama

Zakonske obaveze, zabrane i ograničenja su u ovoj pandemiji bile rezervisane isključivo za privatni život, decu, male preduzetnike i ugostitelje. Industrija i velike korporacije su imale slobodu da čak i ne sprovode osnovne mere.

Pa su tako đaci početkom jeseni morali u jaknama da sede u učionicama, jer je bilo obavezno da i po niskim temperaturama prozori učionica budu otvoreni. S druge strane, industrija mesa je bila prinuđena da uvede radnicima obavezu nošenja maski tek kada je izbilo nekoliko velikih žarišta infekcije u nekoliko pogona. Kako je neko dobro primetio, u ovom zatvaranju dobro su prošli samo oni koji su imali lobiste u Berlinu.
Starački domovi ostavljeni bez zaštite

Ali, nije bilo pogubno samo to što je bio važniji interes krupnog kapitala. Još pogubnije je bilo to što su Nemci pali i na ispitu sprovođenja mera iz prvog talasa pandemije. Bilo je neophodno da drugi talas dođe do svog vrhunca u decembru da bi, na primer, pokrajinske vlasti u Berlinu ponovo uvele stroga higijenska pravila za posete staračkim domovima, ali i počela da testiraju, ne samo posetioce, već i osoblje koje radi u ovim institucijama.

Koliko je ova organizaciona “nesmotrenost” skupo koštala najstarije najbolje svedoči podatak da je poslednjih nešto više od tri meseca od COVID-19 umrlo više od 45.000 ljudi starijih od 80 godina, većinom u staračkim domovima. Stariji od 80 godina čine 70 odsto ukupnog broja preminulih od posledice zaraze virusom korona, a dobar deo njih bi i dalje bio živ samo da su na vreme primenjene mere predostrožnosti u domovima.

Kada se na to doda da je nešto više od 26 odsto preminulih u starosnoj grupi od 60 do 80 godina, nije teško zaključiti da bi se smrtnost dramatično smanjila da su FFP2 i FFP3 maske već krajem leta besplatno date starijima od 60 godina, a u staračkim domovima svakodnevno primenjivani brzi testovi. Štaviše, da je bar s početka jeseni krenula masovna upotreba brzih antigenskih testova, situacija bi bila drugačija.

To bi smanjilo smrtnost, budući da je očigledno da, za razliku od situacije na Balkanu, u Nemačkoj stanovništvo relativno dobrog zdravlja i brzo stiže do zdravstvene nege te je od ukupnog broja preminulih od COVID-19 tek nešto više od 3 odsto mlađe od 60 godina.

Šta je skuplje – život ili vakcine?

Ali, nemački političari su sve karte bacili na lockdown i – vakcine. Onog trenutka kada se prve vakcine bile nadomak odobrenja krenuli su da građane obasipaju nadom da je kraj pandemije iza ćoška.

A iza ćoška je čekala – politička bruka.

Zarad proklamovane evropske solidarnosti, ali i političke usluge Ursuli von der Leyen, nabavku vakcina su prepustili Briselu. Merkel je mislila da je time ovaj problem rešen, kasno shvativši da su se u Briselu prilikom naručivanja vakcina upetljali u namirivanje političkih interesa pojedinačnih država. Pa je tako Brisel naručivao 300 miliona doza vakcina od francuskog Sanofija, a ova farmaceutska kompanija nije ni bila bizu uspešne vakcine da bi na kraju odustala od njenog razvijanja.

Osim nacionalnog balansiranja, Briselu je značilo i da vakcine dobije što jefitinije pa je mesece proveo obarajući cenu Pfizer-BioNTechove vakcine sa početnih 54 evra po dozi na 12 evra. To što EU plaća duplo jeftinije dozu od Izraela znači, međutim, i da je ugovor o vakcinama sklopila kasnije pa samim tim su i isporuke kasnije nego što su očekivali.

I čovek ne može, a da se ne zapita da li je desetak evra više bila previsoka cena za spasavanje ljudskih života. I da li je obaranje cene zaista imalo smisla kada svako produžavanje lockdowna košta neuporedivo više?

I laiku je jasan odgovor. Ali, da ne bude dileme, jedan nemački ekonomista se potrudio i izračunao da bi se EU isplatilo čak i da je od šest proizvođača odmah naručila i platila vakcine za celokupno stanovništvo. To bi je koštalo 29 milijardi evra što je svota koju u bruto društvenom proizvodu izgubi za samo 10 dana lockdowna.

Na kraju krajeva, ima se za 750 milijardi evra za finansiranje oporavka privrede EU-a pa tako da sigurno nema potrebe da se na vakcine štedi i daje tek oko od tri milijarde evra.

Dakle, novca ima. Problem je u odlukama kako se on troši. A da su EU i Nemačka u ovom aspektu podbacile, svedoči podatak da su SAD i Velika Britanija na razvoj vakcina dali oko 25 funti po glavi stanovnika, dok je EU dala tek oko četiri funte.

Vjera u ‘nevidljivu ruku’ jača od zdravog razuma

Međutim, Nemačku i EU skupo košta i to što zapravo nisu na pravi način iskoristile ni svoje bogate naučne, tehnološke, proizvodne, ali i organizacione kapacitete.

Vera da će “nevidljiva ruka” slobodnog tržišta rešiti sve, te da nije posao države da se uplete u organizaciju proizvodnje maski, testova ili vakcina dovela je do toga da Nemačka za svoje stanovništvo nema medicinske maske sve do jeseni, iako najbolje mašine za pravljenje zaštitnih maski proizvode upravo nemačke firme.

Koliko je u Nemaca vera u moć samoregulišuće prirode tržišta jača i od zdravog razuma pokazuje i to kako su proletos predstavnici nemačke Privredne komora za industriju i trgovinu iskritikovali obećanje nemačke vlade da će kompanijama subvencijama pokriti 30 odsto troškova investicije u proizvodnju maski. Sa gnušanjem je tada predstavnik komore upozoravao da se ne upadne u “protekcionističku zamku” te da bi Nemačka, kada kriza prođe, mogla da ostane “poplavljena maskama”.

Čak i kada je postalo jasno da će maske celom svetu, a ne samo Nemačkoj, biti potrebne godinama, to nije u većoj meri promenilo stav nemačkih privrednika. Pa su tako obični građani u Nemačkoj mogli u apotekama da kupe obične hirurške maske tek u septembru, a FFP2 i FFP3 maske, kao i antigenske testove tek krajem jeseni. Zašto tek tada?

Pa upravo tada više nisu potrebne Kini, jer je suzbila pandemiju na domaćem terenu.

Istovremeno, nemačkim vlastima nije palo na pamet da iskoriste ogromne naučne kapacitete svoje zemlje. Pa tako brojni biološki instituti i laboratorije uopšte nisu kontaktirani, iako su mnogi mogli da rade PCR testiranje. To bi dramatično uvećalo kapacitete za testiranje te se ne bi štedelo tako što se na PCR test šalju samo oni sa simptomima COVID-19 i saznanjem da su bili u kontaktu sa inficiranim.

Koliko se slepo poštovanje ideologije liberalnog kapitalizma pokazala pogrešnom u ovoj zdravstvenoj krizi svedoči to da su se lideri EU-a početkom godine pronašli u čudu kada su shvatili da Pfizer-BioNTech i AstraZenecca vakcine neće stići dogovorenim tempom, jer su proizvođači odlučili da u pojedinim fabrikama smanje obim proizvodnje, kako bi proširili pogone.

I gledano iz perspektive farmaceutskih kompanija, to je bio njihov logičan potez. Oni su time radili na svojoj strategiji razvoja, jer sada kada su prvi put u široku primenu progurali mRNA tehnologiju i tehnologiju zasnovanu na adeno virusima, za njih širenje proizvodnih kapaciteta nije samo pitanje proizvidnje vakcine protiv kovida. Oni se time pripremaju za proizvodnju vakcina za multiple sklerozu, a možda i za određene vrste kancera, što je san osnivača BioNTecha.

Dakle, oni razmišljaju poslovnom logikom, a u ovakvoj krizi posao vladajućih političara je da brane interese građana, to jest da na prvo mesto stave zaštitu zdravlja stanovništva. Zbog toga je nedopustivo da nadležni ministri ni posle godinu dana pandemije ne znaju koji pogoni u Nemačkoj mogu biti transformisati u postrojenja za proizvodnju vakcina.

Za i protiv miješanja države

I tu nije reč o tome da bi trebalo proizvođačima nametnuti neku komandnu ekonomiju. Reč je o tome da u kriznim situacijama država ne može da bude nemi posmatrač, već mora da iskoristi sve svoje kapacitete i pritom spreči da nečiji finansijski ili drugi interes bude važniji od interesa društva.

Međutim, protivnici ideje da bi država trebalo da se aktivno umeša u posao oko vakcina će istaći kao argument to da nemačka država nije u stanju ni telefonsku liniju za zakazivanje vakcinacije da organizuje. I zaista, ispostavilo se da samo 6 odsto onih koji u Nemačkoj zovu ovaj broj zaista i dobije operatera.

Međutim, to je samo dokaz koliko su mitovi o superiornosti Nemačke i njene kancelarke Angeli Merkel u krizama neutemeljeni. To, pak, nije dovoljan argument da država ne bi trebalo da se umeša. Jer, šta bi bilo da je neko zatrovao vodu? Da li bi država tada trebalo da strpljivo čeka, primera radi, kompaniju Coca-Cola da pronađe neki novi napitak ili bi trebalo da učini sve da pronađe i ukloni otrov kao i da spreči da se ljudi truju?

Odgovor je očigledan. Uostalom, ako nemačka država može da se upliće u slobodno tržište i brani nemačke “strateški važne kompanije” od toga da ih kupe Kinezi, zašto onda ne može i da se umeša u privredu zarad zdravlja svog stanovništva. Valjda je i ono strateški važno.

Nenad Radičević (Al Jazeera)

srijeda, 03 Mart 2021 00:00

Potres od 6,2 stepena pogodio Grčku

Ocijeni...
(0 glasova)

potres3Svjedoci navode kako se potres osjetio i u susjednim državama Albaniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Žestok zemljotres pogodio je Grčku u srijedu ujutro, objavila je agencija Reuters.

Prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) riječ je o potresu magnitude 6,2 stepeni. Ranije je bilo objavljeno kako je magnituda iznosila 6,9 ili 5,9 stepeni.

Dodaje se kako je zemljotres zabilježen na dubini od deset kilometara i da je najbliži veći grad Larisa koji se nalazi 23 kilometra sjeverozapadno od ove tačke.

Njemački Istraživački centar za geonauku objavo je kako je potres bio magnitude 6,0, sa dubinom od 10 kilometara, dodaje Reuters.

Svjedoci navode kako se potres osjetio i u susjednim državama Albaniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Panika na ulicama

U Larisi su ljudi istrčali na ulice, a jedan od stanovnika po imenu Dimitris (46) za Al Jazeeru je rekao:

„Vodio sam i odjednom se sve počelo tresti, bilo je jako strašno“.

Njegov godinu dana mlađi sugrađanin Giorgos govori: „Mislio sam da će pod propasti. Zemljotres je trajao i trajao, stabla na ulici su se tresla kao luda. Nisam znao šta da radim.“

Navodi se dalje kako se situacija u gradu brzo smirila.

Grčki seizmolog Vassilis Karathanasis za državnu TV stanicu je naveo kako se potres osjetio širom države.

(Al Jazeera i agencije)

Stranica 3 od 118

S5 Box