Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1374)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemacka3Njemački koordinator za transatlantske odnose Peter Beyer kritizirao je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju tisuća američkih vojnika iz Njemačke.

Trump je američkoj vojsci naredio povlačenje 9.500 vojnika iz Njemačke, kako je otkrio u petak američki dužnosnik, prenosi Hina.

"To je potpuno neprihvatljivo, posebice jer nitko u Washingtonu nije o tome unaprijed obavijestio svoju NATO saveznicu", rekao je Beyer, član konzervativaca kancelarke Angele Merkel, za novine Rheinische Post od ponedjeljka.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je nakon Trumpove odluke u razgovoru za jedne novine kazao da žali zbog američke odluke o povlačenju, a odnos Berlina i Washingtona nazvao je "kompliciranim".

Povlačenjem 9.500 vojnika u Njemačkoj će ostati blizu 25.000 pripadnika američke vojske.

Kritiziran i ambasador Grenell

Američka vojna prisutnost u Njemačkoj ostavština je okupacije nakon Drugog svjetskog rata od 1945. do 1955. godine, kad su tamo bili stacionirani milijuni američkih, britanskih, francuskih i sovjetskih trupa.

Konvencija o prisutnosti inozemnih snaga, koja je potpisana 1954. godine, dopustila je da osam članica NATO-a, uključujući SAD, stacioniraju svoju vojsku u Zapadnoj Njemačkoj i nakon kraja savezničke okupacije.

Prošle su godine kritike američkog veleposlanika u Berlinu Richarda Grenella zbog toga što Njemačka malo izdvaja za obranu i njegova prijetnja da će SAD povući svoje snage iz te države izazvali živu raspravu u Njemačkoj.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

njujorkGradonačelnica Washingtona Muriel Bowser je, prkoseći predsjedniku SAD Donaldu Trumpu preimenovala Trg Lafayette blizu Bijele kuće, nazvan po heroju Američkog rata za nezavisnost i Francuske revolucije, u "Black Lives Matter Plaza", odnosno trg "Crni životi su važni".

Trg je postao glavno okupljalište često nasilnih protesta protiv policijske brutalnosti.
Pripadnici saveznih snaga su u ponedjeljak nasilno i suzavcem rastjerale mirne demonstrante iz tog područja kako bi se Trump uslikao s Biblijom ispred crkve koju su oštetili demonstranti, prenose američki mediji.

Bowser je u pismu predsjedniku napisala da zadnjih dana nije bilo novih hapšenja te je zatražile da specijalne jedinice napuste ovaj grad.

Washington kao glavni grad ima poseban autonomni status te nije dio niti jedne savezne države, a ni sam nije država, zbog čega savezna vlada ima značajan utjecaj i moć u tom gradu.

Bowser je također angažirala umjetnike da oslikaju ulice sjeverno od preimenovanog trga, s natpisom 'Black Lives Matter' (Crni životi su važni) u žutoj boji, uz zastavu grada.

Natpis se prostire kroz nekoliko blokova do 16. avenije, jedne od glavnih gradskih saobraćajnica. Međutim, lokalna podružnica pokreta "Black Lives Matter" kritizirala je potez kao skretanje pažnje od zahtjeva za smanjenjem budžeta lokalne policije, dok demonstranti širom zemlje ističu isti zahtjev.

- Black Lives Matter, znači uskratite policiji sredstva - napisala je ta skupina na Twitteru.

Donald Trump je rekao za gradonačelnicu da je "nekompetentna" te je dodao da ju je Nacionalna garda spasila od "velikog sramoćenja".

Francuski Markiz de Lafayette, po kome je trg nazvan, heroj je Američkog rata za nezavisnost, a kasnije je imao jednu od ključnih uloga u Francuskoj revoluciji kao prvi zapovjednik Nacionalne garde.

(Avaz)

Ocijeni...
(0 glasova)

libija1Snage libijskog zapovjednika s istoka zemlje, Khalife Haftara, potvrdile su svoje „prerazmještanje“ iz libijske prijestonice Tripolija nakon što je međunarodno priznata vlada objavila da je povratila punu kontrolu nad gradom.
U četvrtak je Vlada nacionalne sloge (GNA) saopćila da je preuzela punu kontrolu nad širom regijom Tripolija, konačno slamajući ofanzivu Haftarovih snaga pokrenutu u aprilu prošle godine.

Haftarov portparol Ahmad al-Mesmari zjavio je da je prerazmještaj snaga „humanitarna gesta s ciljem da se poštedi libijski narod novog krvoprolića“

Na stotine ljudi je poginulo i više od 200.000 je protjerano iz svojih domova otkako je Haftar pokrenuo ofanzivu, najavljujući „čišćenje“ prijestonice od „terorističkih milicija“ u kojima je dominantan GNA.

Mesmari je kazao da prerazmještanje također ima za cilj dati poticaj vojnoj komisiji uz podršku UN-a koja ima zadatak da uspostavi primirje širom zemlje.

- Objavljujemo da prerazmještamo naše snage izvan Tripolija pod uslovom da druga strana poštuje prekid vatre. Ako ga ne poštuju, mi ćemo nastaviti vojne operacije i prekinuti naše učešće u radu vojne komisije - navodi on u saopćenju objavljenom u četvrtak navečer, prenosi AFP.

Misija UN-a u Libiji saopćila je u utorak da su se, nakon tromjesečnog prekida, zaraćene strane usuglasile o nastavku razgovora o primirju.

Vojna komisija sastavljena od petero predstavnika GNA i pet Haftarovih delegata održala je razgovore u februaru, ali je dijalog prekinut.

Januarsko primirje postignuto uz posredovanje saveznice GNA, Turske, i ključne Haftarove saveznice, Rusije, u više navrata je kršeno.

Haftara podržavaju susjedni Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i Rusija.

Eksperti UN-a u aprilu su saopćili da se plaćenici iz ruske paravojne organizacije Wagner bore na Haftarovoj strani.

Prošlog je mjeseca, međutim dok su se Haftarovi gubici gomilali, GNA saopćio da su se borci Wagner grupe povukli iz borbenih zona južno od prijestonice.

(FENA)

Ocijeni...
(0 glasova)

njemackaNjemačke vladajuće stranke usuglasile su se oko paketa podsticajnih mjera vrijednog 130 milijardi eura za oporavak njemačke ekonomije od pandemije koronavirusa, saopćila je u srijedu navečer kancelarka Angela Merkel nakon dva dana maratonskih razgovora.

Niz mjera uključuje milijarde eura pomoći ugroženim industrijama, dodatna finansiranja lokalnih vlasti koje se bore s rastućom nezaposlenošću i gubitkom poreznih prihoda, i bonus od 300 eura po djetetu, uz ostale povlastice za djecu.

Znatno više premije bit će ponuđene ljudima da kupuju automobile – podržavajući njemačku još značajnu automobilsku industriju – ali se ta shema odnosi samo na električna vozila. Automobili s niskom emisijom benzina i dizel vozila su izostavljeni.

U međuvremenu će glavni porez na dodatnu vrijednost biti privremeno snižen s 19 na 16 posto. Porezna stopa bit će snižena sa sedam na pet posto, sudeći po dokumentu u čiji je uvid došla dpa.

Merkel je izjavila da je tako drastična potrošnja potrebna „kako bi se narednim generacijama pružila budućnost“.

Ukupna vrijednost paketa mjera dogovorenih tokom 21 sata pregovora nadmašila je očekivanja. U prethodnim izvještajima navodilo se da strane namjeravaju dogovoriti mjere ukupne vrijednosti oko 80 milijardi eura.

Stimulativni paket vrijedan 130 milijardi eura, koji pokriva godine 2020. i 2021., uključuje oko 25 novih mjera. Paket je dogovoren nakon usvajanja golemog budžeta za borbu protiv koronavirusa usvojenog u martu kako bi se pomoglo sektorima zdravstvene zaštite i biznisa.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

jerusalem2Šejh Ekrem Sabri kaže da nijedna zemlja u svijetu, osim Izraela, ne udaljava ljude od mjesta gdje se obavljaju molitve.

'Nećemo dozvoliti Jevrejima da dominiraju Al-Aksom', rekao je imam Sabri.

Šejh Ekrem Sabri, imam i hatib džamije Al-Aksa, izjavio je da je država Izrael okupacijska sila u Jerusalemu, a ne legitimna vlada i da stoga djeluje protivno međunarodnom pravu.

Uputio je saopćenje nakon što je izraelska policija u okupiranom Istočnom Jerusalemu spriječila grupu Palestinaca da održe skup ispred njegove kuće u znak podrške.

Džamije u Gazi otvorene za molitve

Džamije u Pojasu Gaze, koje su zatvorene zbog pandemije korona virusa, otvorene su u srijedu za vjernike.

Nakon klanjanja sabah-namaza, jutarnje molitve muslimana, Hani el-Ali, imam džamije El-Halidi, rekao je da su počeli s molitvama onako kako je utvrdila vlast, prenosi Anadolija.

Vlast je tražila da se ne produžavaju molitve u džamijama i da se vjernici nakon obavljenih namaza ne zadržavaju u džamijama.

Džamije u Gazi zatvorene su 23. marta, u sklopu mjera poduzetih u cilju sprečavanja širenja korona virusa.

Poručio je da nijedna zemlja u svijetu, osim Izraela, ne udaljava ljude od mjesta gdje se obavljaju molitve, prenosi Anadolija.

"Zašto je to tako? Jer je Izrael okupacijska sila u Jerusalemu, a ne legitimna vlada. Stoga nije moguće da samo šutimo na ovakvu izraelsku politiku, kojom ljude tjeraju iz bogomolja. Ove politike protivne su ljudskim pravima i međunarodnom pravu", kazao je Sabri.

Policija želi ušutkati glas muslimana

Napomenuo je da je izraelska policija pokušala ušutkati glas muslimana Jerusalema, a spriječila je i demonstrante da obave molitvu.

"Izraelska policija opkolila je moj dom i demonstrantima kazala da je to zabranjeno područje. To nije civilizacijsko ponašanje niti je u skladu s međunarodnim pravom", rekao je Sabri.

Naveo je da je Izrael time još jednom pokazao da ne dopušta Palestincima da naprave nijedan korak i podignu svoj glas.

"Međutim, još jednom poručujemo da je džamija Al-Aksa dio naše vjere i vjerovanja. I dalje ćemo po svaku cijenu braniti našu Al-Aksu", kazao je imam.

Dodao je da će nasilje i agresivnost izraelske policije samo dodatno povećati lojalnost Palestinaca prema Al-Aksi.

Uhapšen u raciji izraelske policije

"Nećemo dozvoliti Jevrejima da dominiraju Al-Aksom", rekao je Sabri.

Šejh Sabri, bivši jerusalemski muftija, uhapšen je 29. maja u raciji izraelske policije na njegov dom.

Potom je odveden u policijsku stanicu u starogradskoj četvrti u Istočnom Jerusalemu pod optužbom za "navođenje i poticanje svog naroda protiv Izraela".

Pušten je istog dana nakon što je kažnjen zabranom ulaska u Al-Aksu u sljedećih sedam dana, a 3. juna ponovo je pozvan u policiju na razgovor.

Izraelska policija spriječila je u srijedu ujutro skup pred njegovom kućom, koji je trebao biti održan u znak podrške imamu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

grckaprotestiMirni protesti desetina hiljada ljudi tokom vikenda ustupili su mjesto neredima, pljački, nasilju pa i ubistvima.

Neredi u Sjedinjenim Američkim Državama izazvani smrću Georga Floyda, Afroamerikanca koji je umro nakon što ga je bijeli policajac iz Minneapolisa ugušio koljenom, proširili su se ne samo ulicama New Yorka i Los Angelesa, već i desetina drugih gradova, a materijalne štete ima čak i na zgradama u blizini Bijele kuće, javlja AP.

Mirni protesti desetina hiljada ljudi u subotu ustupili su mjesto neredima, pljački, nasilju pa i ubistvima, pri čemu su policijska vozila paljena, prodavnice pljačkane i policajci gađani raznim predmetima.

Reakcija policije varirala je od uzdržane do agresivne, a policajci su povremeno bacali suzavac i gađali demonstrante gumenim mecima, prenosi Tanjug.

Malo je dijelova Amerike ostalo netaknuto ovim dešavanjima.

Sukobi s policijom

Do sukoba policije i građana došlo je i u Fargu, u Sjevernoj Dakoti. U Rinu u Nevadi zapaljena je skupština grada, a u Salt Lake Cityju demonstranti su zapalili policijsko vozilo. Policija je saopćila da je šest ljudi uhapšeno, a jedan policajac je povrijeđen palicom za bejzbol.

Najmanje 13 policajaca je povrijeđeno u Philadelphiji, a najmanje četiri policijska vozila su zapaljena.

U New Yorku su demonstranti snimljeni kako napadaju dva policijska vozila. Nekoliko ljudi je oboreno na zemlju. Nije bilo jasno da li ima povrijeđenih, navodi agencija.

U Indianapolisu, dvije osobe su ubijene u pucnjavi u centru grada, a smrtni slučajevi prijavljeni su i u Detroitu i Minneapolisu posljednjih dana.

Kamion cisterna naletio je na demonstrante na međudržavnoj autocesti u Minneapolisu, ali niko od učesnika pohoda nije povrijeđen, izjavio je Reutersov svjedok, prenosi Hina.

Vozač je potom izašao iz kamiona pa su ga demonstranti pretukli, rekao je Reutersov svjedok.
Garda na ulicama

Na nekim zgradama blizu Bijele kuće zamijenjeni su prozori koji su bili razbijeni velikim komadima drveta, a dosta ih je išarano grafitima, uključujući uvrede i psovke na Trumpov račun.

U Minneapolisu, gradu u kojem su počeli protesti, policija, državni odredi i pripadnici Nacionalne garde izašli su na ulice u subotu ubrzo nakon 20 sati kada je policijski sat stupio na snagu radi razbijanja demonstracija. Demonstracija sile uslijedila je poslije tri dana u kojima je policija uglavnom izbjegavala sukobe sa demonstrantima, i nakon što je država poslala više od 4.000 vojnika Nacionalne garde u Minneapolis. Vlasti su rekle da će se taj broj uskoro povećati na gotovo 11.000.

Policijski sat uvedeni je širom SAD-a, uključujući Atlantu, Chicago, Denver, Los Angeles, San Francisco i Seattle.

Otprilike 5.000 vojnika i pripadnika zračnih snaga Nacionalne garde aktivirano je u 15 država i Washingtonu.

Američki predsjednik Donald Trump je na Twitteru optuživao anarhiste i medije za podsticanje nasilja i najavio proglašenje Antifa za terorističku organizaciju. Generalni tužilac William Barr također upire prstom na "krajnje lijeve ekstremističke" grupe.

Potencijalni demokratski predsjednički kandidat Joe Biden osudio je nasilje, ali je nastavio da izražava solidarnost sa onima koji su protestirali nakon Floydove smrti.

Ovosedmični nemiri podsjetili su na nerede u Los Angelesu pre gotovo 30 godina, nakon oslobađajuće presude bijelim policajcima koji su na smrt pretukli Rodnyja Kinga, afroameričkog motoristu nakon potjere.

Protesti zbog Floydovog ubistva zahvatili su mnogo više gradova, ali gubici su još daleko od zapanjujućeg bilansa iz Los Angelesa tokom pet dana nereda 1992. godine, kada je poginulo više od 60 ljudi, ranjeno 2.000, a hiljade su uhapšene, dok je materijalna šteta bila preko milijardu dolara, zaključuje AP.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

medinaDžamije širom Saudijske Arabije u nedjelju su ponovo otvorene za molitve, prvi put nakon više od dva mjeseca zbog mjera uvedenih radi suzbijanja širenja koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Vjernicima je dozvoljeno da se mole u svim bogomoljama, osim u džamijama u svetom gradu Mekki.

Saudijske vlasti saopćile su da su poslali milione tekstualnih poruka građanima kako bi ih obavijestili o novim pravilima tokom molitve u džamijama.

Pravila uključuju održavanje socijalne distance od dva metra između ljudi tokom molitve, nošenje maski za lice u svakom trenutku i uzdržavanje od pozdravljanja rukovanjem ili zagrljajem.

Podsjetimo, Saudijska Arabija obustavila je javne molitve u džamijama širom zemlje krajem marta u okviru mjera donesenih radi zaustavljanja širenja pandemije.

U toj zemlji su dosad zabilježena 83.384 slučaja zaraze i 480 smrtnih slučajeva povezanih s novom vrstom virusa.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

americkapolicijaHiljade protestanata opkolile su područje Barclays Center u New Yorku pošto su se protesti proširili diljem Sjedinjenih Država nakon ubistva Georgea Floyda, crnca iz Minneapolisa koji se ugušio pod smrtonosnim zahvatom bijelog policajca.

Protesti su izbili zbog te smrti o kojoj je javnost doznala putem videosnimke prolaznika, a u incident su umiješana četvorica gradskih policajaca.

Floydov slučaj javnost je podsjetio na ubistvo Erica Garnera, nenaoružanog crnca u gradu New Yorku 2014. kojemu je policajac zabranjenim zahvatom stisnuo grlo te ga se moglo čuti kako vapi: “Ne mogu disati”.

Njegove riieči postale su poruka pokreta Black Lives Matter osnovanog u jeku policijskih ubistava Afroamerikanaca.

Atlanta

U strastvenom govoru Bernice King, najmlađa kći Martina Luthera Kinga Jr., ikone borbe za građanska prava, molila je ljude da se vrate svojim kućama pošto je više od 1000 protestanata marširalo gradom i blokiralo promet.

“Jedini put da prebrodimo ovo nije nasilje”, rekla je Bernice King u rodnome gradu svoga oca. “Učinimo to na nenasilan način kada se obračunavamo sa zlom našeg vremena”.

King je bio ubijen 1968. godine to jest godinu dana nakon što su se pobune proširile velikim američkim gradovima.

Demonstracije u Atlanti postale su haotične i povremeno nasilne. U središtu grada demonstranti su palili vatre blizu sjedišta tv kanala CNN.

Najmanje je jedno policijsko vozilo izgorjelo među nekoliko zapaljenih. Prozori su smrskani na zgradi CNN-a i okolnih trgovina. Policija je intervenirala, a demonstranti su na nju bacali boce.

Minneapolis

Stotine demonstranata u 20 sati navečer prkosile su policijskom satu i okupile se na ulicama oko policijske postaje zapaljene prethodne noći.

“Ovdje smo jer smo mi, kao generacija, shvatili da se stvari moraju mijenjati”, rekao je jedan od njih, Paul Selman, 25-godišnji crnac koji je upravo stekao diplomu iz engleskog jezika u Minnesoti. “Trebamo mir”.

“Naši roditelji i djedovi i bake umorni su gledajući kako im stalnu umiru djeca i zato moramo zasukati rukave i izboriti bolju budućnost”.

Detroit

Stotine demonstranata u automobilskoj prijestolnici pridružile su se kasno u petak poslijepodne “Maršu protiv policijske brutalnosti”.

Mnogi su izvikivali “Nema pravde, nema mira”. Među transparentima nosili su i poruku “Neću prestati vikati sve dok svi ne budu mogli slobodno disati”.

Denver

U Denveru je drugi dan protestvovalo stotine mirnim maršom kroz središte grada tražeći pravdu za ubijenog Floyda.

U četvrtak navečer policija je u Denveru intervenirala suzavcem i gumenim metcima jer su bila vandalizirana parkirana vozila te je privela 13 demonstranata.

Houston

Stotine ljudi u Houstonu okupile su se u petak navečer na proteste koje je organizirala skupina “Black Lives Matter” (Životi crnaca važni su). Izvikivali su “Ne mogu disati” i “Nema pravde, nema mira”.

Louisville

Nakon nasilne noći u Louisvilleu u kojoj je upucano bilo najmanje sedam osoba, policija je u tome gradu bila dobro pripremljena za nove proteste nakon ubistva Floyda i nekoliko drugih ljudi. Među njima je i Breonna Taylor, crnkinje ustrijeljena u svom stanu u svome rodnom gradu Louisvilleu u ožujku.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina10U proteklih nekoliko mjeseci, zbog pandemije korona virusa, milioni ljudi širom svijeta iskusili su po prvi put poteškoće i frustracije življenja pod državnim pravilima i regulativama koje im ograničavaju slobodu kretanja. Za mene, međutim, izolacija nije ništa novo. Navikao sam živjeti pod promjenjivim setom pravila, koja određuju gdje mogu ići i šta mogu raditi. Zašto? Zato što sam Palestinac koji živi pod izraelskom okupacijom.

Odrastao sam na Zapadnoj obali, pa su punktovi i policijski sat dio mog svakodnevnog života. Prošle godine mi je Izrael učinio zatvor još manjim, zabranivši mi da napustim Zapadnu obalu, zbog bilo kojeg razloga. Izraelske vlasti su odbile dati mi bilo kakvo opravdanje za zabranu, izuzev "sigurnosnih razloga", i poricali su da ovaj potez ima ikakve veze s mojim poslom učesnika kampanje za Izrael/Palestinu pri Amnesty Internationalu.

Za zabranu sam saznao na najgori mogući način, kada mi je odbijena dozvola da pratim majku na hemoterapiju u okupiranom Istočnom Jerusalemu prošlog septembra. Dok sam grozničavo iznova tražio dozvolu, majka je bivala sve bolesnija. Bio sam udaljen svega 15 minuta vožnje od bolnice, ali moj očaj da budem s majkom ništa nije značio izraelskom rigidnom provođenju sistema dozvola. Majka je preminula na Badnjak, prije nego sam je uspio vidjeti.
Šta su to 'sigurnosni razlozi'?

"Sigurnosni razlozi", koji su mi zadali toliko boli, do danas mi nisu otkriveni. Sve što znam je da sam pod punom zabranom putovanja, što znači da ne mogu putovati van Zapadne obale, čak ne mogu ni do svog ureda, koji se nalazi u Istočnom Jerusalemu. Izolacija zbog COVID-19, koja je na snazi od 22. marta, stoga nije ništa drugo do još jedna rešetka na kavezu u kojem već dugo živim.

Nikada neću dobiti dragocijenu priliku da budem sa svojom majkom u njenim zadnjim danima, ali mogu ispraviti barem jedan dio tako što ću pokušati osporiti ovu nepravdu. Dvadesetpetog marta 2020. godine Amnesty International je podnio peticiju jerusalemskom Okružnom sudu tražeći da mi bude ukinuta zabrana kretanja. Saslušanje će biti održano 31. maja, u mom odsustvu, naravno, i budući da mi nije dozvoljeno da znam detalje optužbi protiv mene, moj advokat i ja ih ne možemo osporiti.

Ipak, u prošlosti su se zabrane kretanja protiv Palestinaca urušavale pod pravnom provjerom. Između 2015. i 2019. godine izraelska organizacija za ljudska prava HaMoked podnijela je 797 žalbi na zabrane putovanja i uspjela postići da njih 65 posto bude ukinuto. Sudeći po tom ishodu, razumno je pretpostaviti da je većina ovih zabrana bila sasvim neopravdana.

Izrael ima historiju korištenja zabrana putovanja protiv zagovornika ljudskih prava, uključujući Omara Barghoutija, suosnivača pokreta Bojkot, povlačenje investicija i uvođenje sankcija (BDS), i Shawana Jabarina, direktora palestinske organizacije za ljudska prava Al-Haq. U slučaju Shawana Jabarina, kao i u mom, nema opravdanja drugog do "sigurnosni razlozi". Šta to znači? Ako ja predstavljam tako ozbiljan sigurnosni rizik, očekivali biste da izraelske vlasti imaju pitanja za mene. Ali, nikada me nisu ništa pitali, čak ni na graničnom prelazu, samo su me odbijali. Nikada mi nije data šansa da osporim tu odluku ili da se branim. Kako je to pošteno?

Desetljeća raseljenosti i nepravde

Teško je objasniti koliko strogo Izrael kontrolira kretanje Palestinaca. Dva miliona Palestinaca žive u Pojasu Gaze pod brutalnom vojnom blokadom već duže od 12 godina, što ga čini najvećim zatvorom na otvorenom na svijetu. Mi, na Zapadnoj obali, ne možemo putovati kroz izraelske pomorske luke ili Međunarodni aerodrom "Ben Gurion" – jedina opcija nam je da putujemo u Jordan, preko graničnog prelaza Allenby / King Hussein. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da im je zabranjeno putovanje dok ne dođu na granični prelaz. U oktobru prošle godine sam, naprimjer, želio prisustvovati sahrani svoje tetke u Jordanu; kada sam došao na prelaz s ocem i koferom, odbijen mi je zahtjev za ulazak.

Mnogo je ovakvih priča. Izolacija zbog COVID-19 dala je ljudima širom svijeta uvid u palestinsko iskustvo – tugu zbog razdvojenosti od voljenih, dosadu zbog ograničenog kretanja, strah i osjećaj izolacije. Dok je izolacija zbog korona virusa stavljena u svrhu zaštite populacije od smrtonosnog virusa, izraelska izolacija lišava Palestince slobode kretanja kao oblik kolektivne kazne.

Kao i veliki broj ljudi širom svijeta, i ja se nadam da ću se uskoro moći vratiti u svoj ured, vidjeti prijatelje i porodicu u drugim gradovima i iskusiti ushićenje zbog putovanja na novu destinaciju. Nakon 72 godine raseljenosti i nepravde, Palestinci žele i zaslužuju ista prava i slobode kao i svi ostali.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Laith Abu Zeyad (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

francuskapolicija1Protesti zbog smrti Afroamerikanca Georga Floyda nakon policijske intervencije šire se SAD-om.

MinneapolisProtesti u Minneapolisu traju već tri dana.

Na ulice Minneapolisa izašli su pripadnici Nacionalne garde SAD-a nakon sukoba prosvjednika s policijom, povodom nasilne smrti nenaoružanog Afroamerikanca Georga Floyda tijekom policijske intervencije, prenosi Tanjug.

Guverner MInnesote Tim Walz naredio je pripadnicima garde da pomognu policiji dok lokalne, državne i savezne snage za provedbu zakona nastoje smiriti međurasne napetosti, prenijela je Hina.

Zapaljena policijska stanica

Prosvjedi u Minneapolisu traju već tri dana, a mediji izvještavaju da su prosvjednici noćas nasilno zauzeli i zapalili policijsku stanicu u kojoj su radili policajci koji se sumnjiče za nasilnu smrt Floyda, prenosi Tanjug.

Policija je koristila suzavac da rastjera prosvjednike koji su, kako prenosi Tanjug, uništavali sve što im se našlo na putu.

Nemiri su se proširili na gradove diljem SAD-a, uključujući Columbus, Chicago, Los Angeles, Memphis, Oakland i New York, gdje je uhićeno više osoba.

Stotine ljudi prosvjedovalo je u Louisvilleu protiv policijske brutalnosti. Policija je izvijestila da je upucano nekoliko osoba, jedna je u kritičnom stanju, ali nije bilo uhićenja, javlja reporterka Al Jazeere Laurin-Whitney Gottbrath.

Šef policije John Elder rekao je jučer da je tijekom sukoba nastalog na prosvjedima u Minneapolisu poginula jedna osoba, kao i da je uhićeno najmanje pet prosvjednika koji su bili uključeni u pljačkanje i paljenje, prenijela je Anadolija.

Gradonačelnik Jacob Frey pozvao je tužiteljstvo da podnese kaznene prijave protiv policajca kojeg se na videosnimci vidi kako drži koljeno na vratu Afroamerikanca u lisicama.

'Trebaju dobiti smrtnu kaznu'

Slučaj je privukao pažnju javnosti nakon što su očevici snimili i na društvenim mrežama objavili videosnimku intervencije na kojoj se vidi policajac bijelac kako kleči Afroamerikancu na vratu, dok ga ovaj upozorava da ne može disati, prenosi AP.

Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama vidi se neidentificirani policajac koji se oglušio o molbe: "Molim te, molim te, ne mogu disati. Molim te, čovječe", zabilježeno je na snimku.

Floyd je preminuo u policijskom pritvoru u Minneapolisu.

Nemiri su se proširili na gradove diljem SAD-a.

Četiri policajca iz Minnesote otpuštena su nakon smrti Afroamerikanca, no njegova obitelj te lokalni čelnici i stanovnici pozivaju na uhićenja.

"Ti policajci moraju odmah biti uhićeni, ljudi žele pravdu odmah", rekao je Philonese Floyd, brat preminulog, za CNN.

"Trebaju biti osuđeni i dobiti smrtnu kaznu", dodao je.

UN: Okončati ubistva Afroamerikanaca

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u četvrtak da je izdao naređenje Federalnom istražnom uredu (FBI) i Ministarstvu pravosuđa da ubrzaju istragu Floydove smrti.

Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet pozvala je američke vlasti da poduzmu "ozbiljne mjere" kako bi se okončala ubojstva Afroamerikanaca u rukama policije, osudivši slučaj uhićenja u Minneapolisu koji je rezultirao smrću.

"Radi se o posljednjem u dugom nizu ubojstava nenaoružanih Afroamerikanaca u rukama američkih policajaca i onih koji pravdu uzimaju u svoje ruke", navela je Bachelet u priopćenju, prenijela je Beta.

(Al Jazeera i agencije)

Stranica 3 od 99

S5 Box