Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1064)

Ocijeni...
(0 glasova)

egipatBrojni građani, među kojima je uglavnom omladina, izašli su na ulice kako bi protestirali zbog nedovoljno radnih mjesta, korupcije u državi i nejednakosti.

Mladi Iračani žive u mješavini siromaštva, nezaposlenosti, sektaškog nasilja i nejednakosti.

Britanski list The Sunday Times objavio je tekst koji govori o dešavanjima u Iraku, gdje građani protestiraju protiv vlasti, pozivajući na radikalne promjene i borbu protiv korupcije, zbog čega su deseci ljudi poginuli, a stotine ranjene.

U tekstu se ističe da je moć i vlast u Iraku bila koncentrirana u rukama jedne osobe, odnosno Saddama Husseina, koji je iskorištavao iračka dobra, ali da sada kontrolu nad bogatstvom te zemlje dijele brojni zvaničnici i moćni i utjecajni ljudi stacionirani u Zelenoj zoni u Bagdadu.

Louise Callaghan, dopisnica Sunday Timesa lista s Bliskog istoka, kaže da su iračke snage sigurnosti ispaljivale suzavac na demonstrante koji su pokušavali doći do Zelene zone, gdje su državne institucije i mnoge strane ambasade.

U sukobu s demonstrantima u Bagdadu i drugim iračkim gradovima u petak i subotu poginulo je više od 60, a povrijeđeno približno 2.500 osoba.

Na demonstrante i bojevom municijom

U tekstu se dodaje da su mase građana, među kojima je uglavnom omladina, izašle na ulice kako bi protestirale zbog nedovoljno radnih mjesta, korupcije u državi i nejednakosti.

Snage sigurnosti nisu koristile samo vrelu vodu, suzavac i gumene metke protiv demonstranata nego i prave metke, piše list.

List dalje piše da je, prema riječima iračkih zvaničnika, najmanje 165 ljudi ubijeno nakon protesta u Iraku početkom ovog mjeseca, a da je kod velikog broja njih smrt nastupila zbog povreda glave i prsnog koša.

Callaghan kaže da su se pokušaji Vlade da smiri proteste političkim ustupcima pokazali neuspješnima.

Dodaje da su irački parlament i vlada usvojili nekoliko mjera i reformi te obećali da će ispuniti mnoge zahtjeve demonstranata početkom ovog mjeseca, ali da to nije smirilo javnost, zbog čega su građani izašli na masovne demonstracije u petak i subotu.

U protekla dva dana stotine demonstranata pokušale su doći do Zelene zone, gdje je Parlament trebao raspravljati o zahtjevima demonstranata, ali su snage sigurnosti to spriječile, što je dovelo do gubitka ljudskih života.

Ti protesti predstavljaju najveći izazov za "krhku" vladu Adela Abdul-Mahdija, formiranu prije godinu, i prijete njenom opstanku.

Mladi u siromaštvu, elita u palačama

Protesti su prije svega usmjereni protiv političke elite, za koju mnogi smatraju da je korumpirana i podložna volji stranih sila, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

U tekstu se navodi da, uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka, otprilike sedam miliona Iračana živi u siromaštvu, dok politička elita posjeduje palače i vozi se u konvojima oklopnih vozila koji zagušuju gradske ulice.

Britanski list prenosi riječi jednog mladog demonstranta, koji je izjavio za Reuters da je Saddam Hussein otišao, ali da se u Zelenoj zoni "skriva 1.000 Saddama".

Mladi Iračani, koji su odrasli nakon američke invazije na Irak 2003, žive u mješavini siromaštva, nezaposlenosti, sektaškog nasilja i nejednakosti.

Također, četvrtina je iračke omladine nezaposlena, a put do pronalaska posla uglavnom otežavaju nepotizam i korupcija.

(Agencije)

ponedjeljak, 28 Oktobar 2019 00:00

U tri dana protesta poginulo 75 Iračana

Ocijeni...
(0 glasova)

irak4Kao ključne razloge nezadovoljstva građani ističu visoku stopu nezaposlenosti, loše javne usluge i servise te korupciju.

Tokom protesta izbili su neredi na ulicama Bagdada i drugih iračkih gradova.

Nakon što je u ponedjeljak ujutro u Basri preminuo ozlijeđeni prosvjednik, broj smrtno stradalih u trodnevnim antivladinim prosvjedima u Iraku porastao je na 75 osoba.

Nezadovoljni građani od petka održavaju masovne antivladine prosvjede u Bagdadu i drugim iračkim gradovima, prenosi Anadolija.

Kao ključne razloge nezadovoljstva ističu visoku stopu nezaposlenosti, loše javne usluge i servise, kao i korupciju aktualne vlasti.

Tokom prosvjeda izbili su neredi na ulicama.

Neovisno povjerenstvo za ljudska prava (IHCHR) priopćilo je da je u neredima ozlijeđeno najmanje 3.600 prosvjednika.
Kriza traje desetljećima

Irak je poprište političke i ekonomske krize, koja traje desetljećima.

Nezadovoljstvo Iračana kulminiralo je u proteklim mjesecima, u kojima sve više naselja ostaje bez struje, pitke vode i u kojima su sve češći korupcijski skandali unutar državnog establishmenta.

Prema podacima Svjetske banke, u Iraku je stopa nezaposlenosti mladih porasla na 25 posto, a Irak se nalazi na 12. mjestu najkorumpiranijih država na svijetu.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Između 1965. i 2017. ovih 20 kompanija u atmosferu su poslale 480 milijardi tona ekvivalenta ugljen-dioksida (GtCO2e).

Piše:Dženan Smajić


Od ovih 20 kompanija 12 ih je u državnom vlasništvu.

Istraživanje Richarda Heedea i Instituta za klimatsku odgovornost otkriva da se 20 kompanija koje vrše eksploataciju fosilnih goriva, mogu direktno povezati s više od trećine emisije stakleničkih plinova u modernoj eri.

Između 1965. i 2017. ovih 20 kompanija u atmosferu su poslale 480 milijardi tona ekvivalenta ugljen-dioksida (GtCO2e).

Od ovih 20 kompanija 12 ih je u državnom vlasništvu i zajedno su odgovorne za 20 posto emisije u pomenutom periodu. Vodeći zagađivač u državnom vlasništvu je Saudi Aramco koji je sam proizveo 4,3 posto.

U istraživanju su korišteni izvještaji kompanija o godišnjoj proizvodnji nafte, gasa i uglja, a zatim je izračunato koliko je ugljika i metana emitirano u atmosferu u cijelom lancu opskrbe, od ekstrakcije do konačne upotrebe.

Proračuni pokazuju da se 90 posto emisije odnosi na finalno korištenje njihovih proizvoda kao što su benzin, gorivo za avione, prirodni gas, ugalj za grijanje, dok je jedna desetina nastala prilikom eksploatacije, rafiniranja i isporuke gotovog goriva.

 

nedjelja, 27 Oktobar 2019 00:00

Rusija izrazila sumnju u ubistvo Al-Baghdadija

Ocijeni...
(0 glasova)

bagdadiRusko Ministarstvo odbrane nema pouzdan dokaz da je lider ISIS-a Abu Bakr al-Baghdadi ubijen u akciji američke vojske i izražava sumnju da se slična operacija ikad desila.
"Rusko Ministarstvo odbrane nema pouzdanu informaciju o operaciji američkih snaga u dijelu provincije Idlib pod turskom kontrolom s ciljem likvidacije lidera ISIS-a Abu Bakra al-Baghdadija", rekao je danas portparol Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

Prema njegovim riječima, broj onih koji navode da su učestvovali u likvidaciji al-Baghdadija i razmjenjuju kontradiktorne detalje operacije izaziva sumnju da se slična akcija desila.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je lider ISIS-a poginuo na sjeverozapadu Sirije kada je aktivirao pojas sa eksplozivom u tunelu u koji je ušao bježeći od američkih vojnika.

(Vijesti.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

americkavojskaAmerička administracija, koja je odlučila pojačati svoju vojnu prisutnost na naftnim poljima okupiranim od strane YPG/PKK-a na istoku Sirije, poslala je snage na to područje, javlja Anadolu Agency (AA).

Visoki dužnosnik Pentagona ranije je izjavio da će SAD u istočnu Siriju poslati dodatne snage kako bi čuvale naftna polja.

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je istakao da neće dozvoliti ISIS-u da preuzme naftna polja na sjeveru Sirije.

“Nikada nećemo dozvoliti da obnovljeni ISIS posjeduje ta polja”, poručio je Trump preko Twittera.

Trump je u srijedu rekao da će Washington zadržati “mali broj“ američkih trupa u Siriji “gdje imaju naftu“.

Nakon izjave američkog predsjednika iz Pentagona je navedeno da će pojačati vojno prisustvo u regiji radi zaštite naftnih polja na istoku Sirije.

Vojni konvoj, koji je odvojen od američke vojske stacionirane u Iraku, stigao je ujutro do granice u Al-Yarubiyyi, na iračko-sirijskoj granici, potvrdili su izvori iz Deir ez-Zora.

Nakon toga konvoj se uputio prema naftnom polju Al Omer. Izvori navode da se u konvoju nalazi najmanje 30 oklopnih vozila, uključujući i tenkove.

Područje Al Omara drži teroristička organizacija YPG/PKK. Američka vojska također je odredila lokaciju za novu bazu koja će biti izgrađena na sirijsko-iračkoj granici, jugoistočno od Deir-ez-Zora.

Očekuje se da će biti izgrađena na području Bagoza.

Trenutno SAD ima baze i vojne točke na različitim područjima Deir-ez-Zora. Najveća baza djeluje na naftnom polju Al Omar.

Američki komandanti su se 15. oktobra sastali s plemenskim vođama u Deir-ez-Zoru i obećali da se neće povlačiti iz regije.

U terorističkoj kampanji protiv Turske, koja traje duže od 30 godina, PKK, koju su Turska, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija okarakterisale kao terorističku organizaciju, odgovorna je za smrt 40.000 ljudi, YPG je sirijski ogranak terorističke grupe.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

ujguri2U Xinjiangu, autonomnoj regiji na zapadu Kine, živi približno 10 miliona ujgurskih muslimana. Dio njih nasilno je odveden u konclogore koje kineski dužnosnici nazivaju “kampovima za preodgoj i rehabilitaciju”, a svjedočenja onih koji su uspjeli pobjeći šokirala su svijet.
Nastavnica Sayragul Sauytbay je muslimanka kazahstanskog porijekla koja je uspjela pobjeći iz Kine u Švedsku gdje dobila azil. U kamp je prislilno zatvorena u oktobru 2017. godine, ispričala je u razgovoru za Haaretz u kojem je otkrila da su zatvorenici podvrgnuti mučenjima i medicinskim eksperimentima.

Sayragul Sauytbay je dovedena da bude učiteljica u kampu, a dobila je instrukcije da zatvorenike podučava propagandnim pjesmama i parolama komunističke partije.

“Naoružani muškarci u uniformama otpratili su me do logora u kojem su me držali nekoliko mjeseci. U prostoriji veličine 16 m2 bilo je smješteno 20 ljudi. Svaka soba je imala plastičnu kantu koja je služila kao toalet, a svaki zarobljenik je imao dvije minute dnevno da je koristi. Kantu su praznili jednom dnevno. Osim toga, bilo je zabranjeno međusobno razgovarati, smijati se, plakati i odgovarati na pitanja”, ispričala je.

U ovim konclogorima žene su bile grupno silovane.

“Policajci bi im naredili da se skinu i onda bi pred svima silovali jednu za drugom. Pratili su reakcije zatvorenika. Bilo je grozno, nikada neću zaboraviti osjećaj bespomoćnosti. Neki bi okretali glavu ili zatvorili oči, a one koji su izgledali ljuto i šokirano bi odveli i nikada više ih nismo vidjeli”, rekla je.

Osim toga, zatvorenici su podvrgavani različitim misterioznim ljudskim eksperimentima.

“Davali su im tablete i injekcije koje su imale različite efekte. Neki zatvorenici bi kognitivno oslabili. Žene su prestajale dobijati menstruaciju, a muškarci su postajali sterilni”, ispričala je.

Higijena je bila na najnižem nivou, hrana loša, a svi zatvorenici bili su prisiljeni jesti svinjetinu.

U martu 2018. godine pustili su je iz logora i naredili joj da se vrati na posao. Međutim, nakon tri dana je otpuštena, optužena je za izdaju i rečeno joj je da će je vratiti u logor kao zatvorenicu.

“Vidjela sam šta se događa i znala sam da odlazak u kamp znači smrt. Odlučila sam pobjeći. Uspjela sam pobjeći kroz prozor i preći u kuću pored, odakle sam pozvala taksi i prebacila se do granice s Kazahstanom koju sam uspjela preći. Pronašla sam svoju porodicu i na koncu uspjela dobiti azil u Švedskoj. Svijet mora pronaći rješenje kako bi moji ljudi živjeli u miru”, rekla je Sauytbay.

Zvanični Peking negirao je njene navode.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

eupotopAko na Balkanu nestane vjera u pristupanje EU-u, piše list, prijeti povratak u nacionalizam i raspaljivanje starih konflikata.

EU, Evropska unijaEvropska perspektiva je, navodi lost kao primjer, za Srbiju i Kosovo velika motivacija da postignu dogovor.

Bez nade u budućnost u Europskoj uniji, velikoalbanski planovi će ponovo dobiti zamah, što ne bi obuhvatilo samo Albaniju i Kosovo, već i Sjevernu Makedoniju s jakom albanskom manjinom, piše njemački list Suddeutsche Zeitung, povodom odbijanja Francuske i još nekih zemalja da počnu pregovore sa Skopljem i Tiranom, prenosi Tanjug.

U članku pod naslovom "Razočarani" list navodi da bi se i u Bosni i Hercegovini "centrifugalne sile između Srba, Hrvata i Bošnjaka mogle još pojačati".

"Ako na Balkanu nestane vjera u pristupanje EU-u, prijeti povratak u nacionalizam i - u najgorem slučaju - raspaljivanje starih konflikata. Naposlijetku, europska perspektiva je, recimo, za Srbiju i Kosovo velika motivacija da postignu dogovor", piše Suddeutsche Zeitung.
Borba Rusije, Turske i Kine za uticaj

List podsjeća na izjavu ruskog premijera Dimitrija Medvedeva tijekom posjeta Beogradu da državama regije ne bi trebalo "nametati" izbor između Zapada i Istoka.

Njemački list to tumači kao ponudu bliskih veza s Rusijom kao alternativu Europskoj uniji i podsjeća da se za utjecaj u regiji investicijama vrijednim više milijardi eura bore i Turska i Kina, prenosi Deutsche Welle, kako navodi agencija.

Kao ilustraciju, Suddeutsche Zeitung ukazuje na to da će u Moskvi u petak biti potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Euroazijske ekonomske unije koju predvodi Rusija.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

rijekakanjonPregovori o Velikoj brani renesanse na najdužoj afričkoj rijeci između dvije zemlje zapeli su uslijed eskalacije s obje strane.

Egipat, koji Nil smatra svojom 'žilom kucavicom', predložio je Etiopiji da se svake godine oslobađa 40 milijardi kubnih metara vode.

Pregovori o etiopskoj Velikoj brani renesanse između Egipta i Etiopije zapeli su u ćorsokak usred eskalacije s obje strane. Prorežimski egipatski mediji podižu nivo prijetnji i aludiraju na mogućnost vojne intervencije, s ciljem da se Adis Abeba spriječi u tome da našteti egipatskom udjelu vode u Nilu. Međutim, Etiopija je na to oštro reagirala, naglasivši da ne postoji sila koja će je spriječiti da dovrši branu.

Upozorenje premijera Etiopije Abiya Ahmeda stiglo je u kritičnom trenutku, dok se čekalo na njegov sastanak s egipatskim predsjednikom Abdelfattahom al-Sisijem u Rusiji. Naravno, pitanje brane jedna je od glavnih tema razgovora između Etiopije i Egipta, koje, po svemu sudeći, iziskuje rusko posredovanje kako bi se pregovori priveli kraju.

Prema tonu obraćanja etiopskog premijera pred parlamentom svoje zemlje u utorak moglo se zaključiti da želi poslati poruku Egiptu bez izričitog spominjanja te zemlje. Bez obzira na ljubaznost koju premijer iskazuje egipatskom predsjedniku pred kamerama, ovo je prvi put da iz Adis Abebe stižu izjave u kojima se spominju rat, spremnost na upotrebu sile i mobiliziranje miliona vojnika radi odbrane brane.

Nakon Moskve razgovori i u Washingtonu?

Egipat, koji Nil smatra svojom žilom kucavicom, predložio je Etiopiji da se svake godine oslobađa 40 milijardi kubnih metara vode i pusti veća količina vode ako nivo vode iza Asuanske brane na jugu Egipta opadne na 165 metara. Etiopija je odbacila taj prijedlog bez ikakvih polemika, rekavši da krši njen suverenitet, kao i da se time ne poštuje sporazum potpisan s Egiptom i Sudanom o poštenoj i razumnoj upotrebi vode Nila.

Adis Abeba kaže da nema za cilj nanijeti štetu egipatskim interesima i da je svrha brane proizvodnja električne energije. Ali, Egipat, koji gotovo 90% svojih potreba za slatkom vodom pokriva preko Nila, strahuje da će se punjenje akumulacijskog rezervoara brane negativno odraziti na protok njihovog godišnjeg udjela vode. Stoga traži međunarodnu intervenciju preko četvrte strane (osim Etiopije i Sudana) za nastavak pregovora, što Adis Abeba odbija i smatra neopravdanim.

U tom kontekstu egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je u saopćenju na etiopske izjave da je dobilo poziv američke administracije na sastanak ministara vanjskih poslova triju zemalja: Egipta, Sudana i Etiopije u Washingtonu. U saopćenju se navodi da je Kairo prihvatio poziv u nastojanju da se "prevlada zastoj u pregovorima".

Bez obzira na ono što pregovori između Sisija i Ahmeda u Rusiji o brani donesu ili taj sastanak u Washingtonu, čije se održavanje očekuje, razgovor o opcijama kojima raspolaže Egipat, ako se posredovanje i diplomatija pokažu neuspješnim, vode u pravcu vojne opcije, imajući u vidu da brana, s obzirom na način na koji Etiopljani žele obaviti punjenje akumulacije, predstavlja neposrednu opasnost za egipatsku nacionalnu sigurnost. No, može li Egipat zaista pribjeći toj opciji?

Avioni ne mogu preletjeti 2.500 kilometara

Postoje podaci i činjenice koji će uveliko utjecati na svaku egipatsku odluku vezano za vojnu opciju, uključujući geografski položaj i političku scenu, kao i vojne sposobnosti i preklapanje regionalnih odnosa i unutrašnjih problema Egipta i Etiopije. Jednu od glavnih prepreka predstavlja udaljenost između Egipta i Etiopije, koja prelazi 2.500 kilometara, što se odražava i na odabir načina napada na branu. Iako je Egipat superiorniji od Etiopije po kvalitetu i kvantitetu oružanih snaga, egipatski borbeni avioni ne mogu preletjeti tu udaljenost bez dolijevanja goriva.

Ako se problem s dopunom goriva i riješi, egipatska avijacija mora preći preko zračnog prostora Sudana, što predstavlja drugi problem. Sudan još nije iznio jasan stav prema krizi, a tu su i koristi koje će izgradnja brane donijeti toj državi, poput držanja vodostaja rijeke pod kontrolom i sprečavanje poplava te koristi od električne energije. Sudanci to vide kao nešto neophodno, zbog čega su pojedini izašli i na proteste. Osim toga, trenutni politički uvjeti u Sudanu možda bi mogli utjecati na to da se Kartum odbije uplitati u takav problem sa susjednom Etiopijom.

Ako Kairo odluči napasti branu preko specijalnih snaga, za to će mu opet trebati Sudan, što se jasno pokazalo na samim počecima krize. Institut Stratfor za sigurnosne studije objavio je e-mailove iz 2010. u kojima se navode detalji razgovora između tadašnjeg šefa glavne obavještajne službe Omara Suleimana i tadašnjeg predsjednika Hosnija Mubaraka.

Prema tim e-mailovima, Egipat je dobio saglasnost od Sudana za izgradnju egipatske vojne baze na području Kosti, gdje bi se smjestili egipatski specijalci, "koji mogu biti poslani u Etiopiju da unište vodne objekte na Plavom Nilu".

Šta će preduzeti Francuska i Kina?

Ako Egipat odluči da njegovi borbeni avioni, koji bi napali branu, pređu preko drugih susjednih zemalja, poput Eritreje, Džibutija i Somalije, i u tom slučaju suočit će se s preprekama, a jedna od glavnih je strah tih zemalja od etiopske reakcije, kao i to da je Adis Abeba nedavno poboljšala svoje odnose sa susjedima.

Egiptu onda ostaje da koristi svoju mornaricu, koja se smatra najvećom na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, a raspolaže njemačkim podmornicama, dvama francuskim nosačima helikoptera, francuskom fregatom i četirima američkim fregatama. No, imajući u vidu da je Etiopija bez izlaza na more, Egipat je neće moći napasti morskim putem, ali može koristiti tu flotu za slanje trupa i opreme u Eritreju, s tim da se onda pojavljuju ranije spomenute prepreke, koje će teško savladati.

Drugi faktor koji će odrediti prirodu egipatskog odgovora jest odabir najprikladnijeg vremena za napad na branu. Prema procjenama stručnjaka, napad nakon punjenja akumulacije imat će katastrofalne posljedice na susjede Etiopije, uključujući i Sudan. Ta država mogla bi se suočiti s poplavama uzrokovanim urušavanjem brane, koje bi mogle stići i do Egipta. Prema tome, najprikladnije bi bilo da brana bude napadnuta u završnoj fazi gradnje i prije punjenja akumulacije, čime bi se njena rekonstrukcija učinila gotovo nemogućom.

Etiopija je, s druge strane, zemlja čiji se značaj ne može zanemariti, da ne spominjemo njenu mrežu međunarodnih i ekonomskih odnosa, u kojima je i sama brana igrala veliku ulogu. Velike i utjecajne države, poput Kine i Francuske, imaju zajedničke interese u tome, pa bi vojni napad Egipta na Veliku branu renesanse mogao izazvati srdite reakcije tih zemalja.

Ekonomska i politička napetost u Egiptu

Tome treba dodati i unutrašnje probleme Egipta s obzirom na to da se ta država suočava s teškom ekonomskom, ali i napetom političkom situacijom u vrijeme vladavine Sisijevog režima. To bi moglo utjecati na odbacivanje ideje ulaska u rat koji može biti prijetnja njegovom opstanku na vlasti, pogotovo ako se operacija pokaže neuspješnom ili ne donese rješenje krize.

Upravo iz tih razloga posmatrači odbacuju mogućnost da će Egipat donijeti odluku o preduzimanju bilo kakvih vojnih poteza u trenutnoj situaciji. Možda će pribjeći internacionalizaciji tog pitanja jer kriza prijeti regionalnoj stabilnosti, što se negativno odražava i na međunarodnu sigurnost.

U tom kontekstu postoji mogućnost da se Egipat obrati nekim međunarodnim instancama, uključujući SAD i Svjetsku banku, koji dobro poznaju problem i zainteresirani su da se postigne dogovor između zemalja u slivu Nila. Ako Etiopija to odbije, Egiptu ostaje da se žali Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, s obzirom na to da Etiopija krši prava na vodu, čime ugrožava međunarodni mir i sigurnost.

(Al Jazeera i agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

dodikAmerički senatori održali su jučer saslušanje o temi Zapadnog Balkana na sjednici Pododbora za Evropu i regionalnu sigurnosnu saradnju u Senatu. Neke od glavnih tema bile su etničke podjele u BiH, zastoj u formiranju vlasti i blokade u NATO integracijama naše države.

Matthew Palmer, specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan, u kontekstu blokada spomenuo je u više navrata aktuelnog člana predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

"Sada radimo na kompromisu i da da se formira Vijeće ministara BiH. Pokušavamo izvršiti pritisak i da se pošalje ANP. Ali glavna prepreka tome je Milorad Dodik koji blokira sve što bi dovelo do napretka. Pri tome moram naglasiti da ANP nije članstvo u NATO-u, nego je proces reformi. Dodik je više zabrinut za svoju poziciju u Republici Srpskoj nego što je zabrinut za poziciju u Bosni i Hercegovini", potcrtao je Palmer.

On je kazao da je u prošlosti bilo nekoliko pokušaja reformi, ali stvari se odvijaju sporo.

"Samo da navedem nekoliko primjera – Aprilski paket i Butmirski razgovori, oni koji blokiraju promjene, su oni koji imaju najviše interesa od ovakvog stanja na Balkanu. Moram istaknuti da je recimo izborna reforma veoma važna kada je riječ o popravljanju situacije u BiH", rekao je Palmer.

Palmer je kazao da je "razočaravajuće vodstvo, kako na entitetskom tako i na državnom nivou, koje se ponaša nacionalistički radeći malo kako bi pomoglo običnim građanima".

Kako se nova generacija političkih lidera pojavila na kantonalnom i općinskom nivou, posebno u Kantonu Sarajevo, ima razloga nadati se. I dalje smo optimistični da Bosna i Hercegovina može uspjeti, i kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ostajemo posvećeni teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemlje“, kazao je u uvodnom obraćanju senatorima Palmer.

On je rekao da je primjer vlasti u Kantonu Sarajevo na koji se trebaju svi ugledati.

"To je nešto što zaslužuje podršku, gdje više stranaka učestvuje zajedno u vlasti", rekao je Palmer.

Demokratska senatorica Jeanne Shaheen željela je znati kako se stvari razvijaju na terenu po pitanju vlasti u Bosni i Hercegovini.

"Najviše frustrira odlazak mladih ljudi u prekomjernom broju, koji ne vide svoju budućnost u toj zemlji, Palmer je istakao da se mladi ne osjećaju sigurno u vlastitoj državi. Etničke podjele se nastavljaju i one su glavna prepreka za stabilnosti i sigurnost", kazala je Shaheen.

Američki analitičar Janusz Bugajski kazao je, kada je riječ o BiH, da SAD mora ozbiljno razmisliti o imenovanju posebnog predstavnika za BiH koji bi se detaljno posvetio stanju i rješavanju problema.

"Bosna nije multietnička zemlja, već je udruženje etničkih dijelova u kojem nacionalističke stranke održavaju status quo kako bi zaštitile svoj plijen i mreže patronata. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik zaprijetio je da će torpedirati brojne reforme na državnom nivou, uključujući formiranje zajedničkih oružanih snaga, državnog suda i policijske agencije, dok je dovodio u pitanje druge nadležnosti koje su sa dva entiteta prenesene na državni nivo. U ovom ozračju paralize države, srpski entitet neprestano se kretao od autonomije ka suverenitetu i njegovi su vođe, uz finansijsku i političku podršku Moskve, podigli izglede za razdvajanje i ujedinjenje sa Srbijom", istaknuo je Bugajski.

Govoreći o regionu Palmer je ocijenio da je EU odbijanjem da počne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom poslala lošu poruku Srbiji i Kosovu da dogovor ne mora značiti i evropski put.

Palmer je govorio i o saradnji s Richardom Grenelom koji je imenovan za specijalnog predstavnika SAD-a za ove dvije države i kazao da njihov odnos vidi kao partnerski, a ne podjelu odgovornosti.

(klix.ba)

srijeda, 23 Oktobar 2019 00:00

SAD ukinula sankcije Turskoj

Ocijeni...
(0 glasova)

turskaAmerički trezor je nakon najave američkog predsjednika Donalda Trumpa i zvanično ukinuo sankcije turskim ministarstvima i ministrima, javlja Anadolu Agency.

U saopćenju Trezora se navodi da su ukinute sankcije za dva turska ministarstva i tri ministra, uvedena 14. oktobra zbog operacije “Izvor mira” u Siriji.

Prema ovoj odluci, s liste sankcije SAD-a uklonjeni su Ministarstvo odbrane Turske i Ministarstvo za energetiku i prirodne resurse, kao i ministar odbrane Republike Turske Hulusi Akar, ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez i ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu.

Američki predsjednik Donald Trump saopćio je ranije danas da je izdao naredbu za ukidanje sankcija Turskoj nametnutih zbog operacije u Siriji. Naglasio je također da je na snazi primirje na sirijsko-turskoj granici, dodajući kako je već sada postalo trajno.

Turske oružane snage su 9. oktobra pokrenule operaciju “Izvor mira” protiv terorističke organizacije YPG/PKK na istočnoj obali Eufrata kako bi osigurali državnu granicu Turske i u pograničnom pojasu Sirije uspostavili sigurnu zonu za dobrovoljni povratak izbjeglica. Turskim snagama na terenu su podršku pružili borbi Sirijske nacionalne vojske, koja je ranije bila poznata pod imenom Slobodna vojska Sirije.

Shodno postignutom tursko-američkom dogovoru, turske snage su 17. oktobra na rok od 120 sati pauzirale operaciju kako bi se dalo vrijeme teroristima YPG/PKK-a da se povuku iz pograničnog pojasa na sjeveroistoku Sirije. Taj rok je istekao sinoć.

Iz Ministarstva odbrane Turske saopćeno je da je turska strana ispunila svoje obaveze po dogovoru sa SAD-om, a da je američka strana sinoć Ankaru obavijestila da su se teroristi YPG/PKK-a povukli. Ministarstvo je poručilo i da više nema potrebe za novim takvim operacijama turskih snaga u Siriji.

Uporedo s tim, turski predsjednik Erdogan jučer se u Sočiju sastao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom i postigao dogovor koji uključuje početak zajedničkih tursko-ruskih patrola na sjeveru Sirije. Na sastanku Erdogana i Putina i delegacija, koji je trajao više od šest sati, postignut je dogovor prema kojem se teroristi YPG-a povlače, a počinju i zajedničke patrole u Siriji.

(AA)

Stranica 5 od 76

S5 Box