Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1372)

Ocijeni...
(0 glasova)

alzir1Alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune u poruci povodom godišnjice Alžirskog ustanka optužio je Francusku za ubijanje polovine stanovništva Alžira u doba kolonizacije.

Tebboune je 8. maj proglasio Nacionalnim danom sjećanja te naredio otvaranje nacionalnog TV-kanala koji će biti posvećen historijskim događajima.

Rekao je da je tokom maja 1945. u mjestima Setif, Guelma i Kharrata ubijeno približno 45.000 alžirskih demonstranata, dok je tokom francuske kolonizacije, koja je trajala 132 godine, ubijeno više od 5,5 miliona Alžiraca.

“Ovi zločini suprotstavljaju se vrijednostima čovječanstva i civilizacije jer se temelje na etničkom čišćenju s ciljem da se lokalno stanovništvo zamijeni strancima. Ti zločini imali su za cilj da iskorijene Alžirce, opljačkaju njihova bogatstva i izbrišu njihove tragove”, kazao je Tebboune.

Priznanje zločina
Alžir je više puta tražio od zvaničnog Pariza da prizna zločine počinjene za vrijeme kolonijalne uprave u toj zemlji kako bi se normalizirale veze dvije države.

Francuska je 1830. okupirala Alžir, koji je svoju borbu za nezavisnost počeo tek 1. novembra 1954.

Alžir je postao nezavisan nakon osmogodišnjeg rata, u kojem je stradalo više od 1,5 miliona ljudi.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

potreshaitiDvije osobe su poginule, a 22 je povrijeđeno nakon što je sjever Irana rano jutros pogodio zemljotres jačine 5,1 stepen Richtera.

Iran se nalazi na dvije velike tektonske ploče gdje se povremeno dešavaju seizmičke aktivnosti.

Dvije osobe su poginule, a 22 je povrijeđeno kada su, u panici, pobjegli iz svojih domova nakon što je sjever Irana rano jutros pogodio zemljotres jačine 5,1 stepena Richtera, prenose državni mediji.

U Teheranu je stradala 21-ogodišnja djevojka, kojoj je otkazalo srce, dok je 60-ogodišnji muškarac u preminuo od posljedica povrede glave u gradu Damavandu, istočno od Teherana, saopštili su zvaničnici.

Prema navodima vlasti, nekoliko potresa osjetilo se nakon zemljotresa, ali nije pričinjena ozbiljnija materijalna šteta.

Vlasti su apelirale na građane, koji su noć proveli napolju, da poštuju mjere socijalnog distanciranja kako bi ograničili širenja korona virusa, od kojeg je do sada stradalo 6.486 ljudi, a 103.135 je zaraženo.

Tektonske ploče

Vlasti tvrde da nema nestašice benzina pošto su ljudi požurili ka benzinskim stanicama nakon zemljotresa, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Iran se nalazi na dvije velike tektonske ploče gdje se povremeno dešavaju seizmičke aktivnosti.

U zemlji se desilo nekoliko velikih katastrofa u posljednjih nekoliko decenija, uključujući zemljotres u gradu Bamu 2003. godine kada je poginulo najmanje 31.000 ljudi.

Zemljotres magnitude 7.4 pogodio je sjever Irana 1990. godine. Poginulo je 40.000 ljudi, ranjeno je 300.000 a pola miliona stanovnika je ostalo bez domova.

Iran je doživio najmanje tri jaka zemljotresa u proteklim godinama - jedan 2005. kada je poginulo više od 600 ljudi te drugi 2012. u kojem je bilo 300 žrtava.

Najmanje 600 ljudi je izgubilo život 2017, kada je zemljotres pogodio provinciju Kermanshah.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

afrikazenaOko 12 miliona djece mlađe od pet godina suočit će se s neuhranjenošću od juna do augusta, navodi Svjetski program hrane.

Oko 21 milion ljudi u zapadnoj Africi imati problema s pristupom hrani u sljedeća tri mjeseca.

Svjetski program hrane (WFP) Ujedinjenih naroda upozorio je da će se više od 43 miliona ljudi u zapadnoj Africi suočiti s opasnošću od nedostatka hrane u narednim mjesecima zbog nove vrste korona virusa.

Glasnogovornica WFP-a Elisabeth Byers je izjavila da su u Africi milioni ljudi u teškoj situaciji zbog bolesti Covid-19, sukoba i klimatskih promjena.

Napominjući da će se oko 12 miliona djece mlađe od pet godina suočiti s neuhranjenošću u regiji od juna do augusta, kazala je da je više od 43 miliona ljudi izloženo riziku od nedostatka hrane.

Byers je izjavila da će oko 21 milion ljudi u zapadnoj Africi imati problema s pristupom hrani u sljedeća tri mjeseca.
Etiopiji treba pomoć zbog suše

Navela je da je bolest Covid-19 dodatno pogoršala situaciju u tom dijelu svijeta.

Blizu sedam miliona ljudi u Etiopiji treba pomoć u hrani, do čega je došlo zbog nedostatka kiša i suše, koja se ponavlja.

Nacionalna komisija za upravljanje rizikom od katastrofa u Etiopiji objavila je kako je za pomoć za blizu sedam miliona ljudi potrebna milijarda dolara.

Suša negativno utječe na ekonomiju i život u toj zemlji.

(Agencije)

Ocijeni...
(1 glasova)

virusNaučnici iz njemačkog Instituta za biohemiju (IBC), na čelu s hrvatskim stručnjakom Ivanom Đikićem, otkrili su potencijalnu slabu tačku korona virusa.

Na sajtu tog instituta objavljeno je saopćenje u kojem se navodi da su naučnici IBC-a u saradnji s drugim timovima identificirali proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 sličnu papainu, koja je esencijalni viralni enzim i potencijalna slaba tačka koja bi mogla biti svojevrsna "Ahilova peta" novog korona virusa, prenosi portal Index.

PLpro je potreban za procesuiranje viralnih polipeptida i sastavljanja virusa u ljudskim stanicama. Uz to, virus SARS-CoV-2 koristi taj enzim kako bi prigušio imunološki antiviralni odgovor tijela, što pomaže virusu da modulira imunosni sistem zaražene osobe u vlastitu korist. Na taj način virus se može lakše razmnožavati i širiti, navodi se u saopćenju.

Tim naučnika demonstrirao je da se farmaceutskim targetiranjem PLpro-a nekovalentnim inhibitorom GRL-0617 može blokirati širenje virusa te pojačati antiviralni imunitet u ljudskim epitelnim stanicama, koje su primarno mjesto ulaska patogena u ljudski organizam. Rezultati studije sada su javno dostupni.

"Naši rezultati otvaraju uzbudljivu mogućnost terapeutske strategije koja se temelji na 'dvostrukom udarcu' targetiranjem PLpro-a: zaustavljanjem širenja virusa i jačanjem ljudskog imunološkog sustava u isto vrijeme", pojasnio je Ivan Đikić, direktor IBC-a i glavni autor tog naučnog rada.

Kombinacija znanja

"Kako bismo došli do ovog dubokog uvida, kombinirali smo biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje na našem Institutu. Izuzetno sam zahvalan timu koji je postigao puno u vrlo kratkom periodu. Naša istraživačka suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je kritična u pokazivanju kako inhibicija PLpro-a zaustavlja virus", rekao je Đikić.

Uz to, ostali naučnici u Frankfurtu, Muenchenu, Mainzu, Freiburgu i Leidenu doprinijeli su tom istraživanju eksperimentalnim podacima, reagensima i savjetima.

"Osobno bih želio naglasiti moć znanosti i veličinu onog što se može napraviti u kolaboraciji. Kad sam vidio naše rezultate na jednom mjestu, bio sam izuzetno zahvalan što sam naučnik", komentirao je prvi autor tog rada Donghyuk Shin.

Ti rezultati omogućavaju puno naučno opravdanje za daljnja klinička istraživanja, u kojima bi se PLpro novog korona virusa ciljano "napadao" raznim farmaceutskim pripravcima. Tako jedna klinika u SAD-u trenutno provodi kliničko testiranje famotidina, kojim se targetira PLpro kod pacijenata zaraženih virusom SARS-CoV-2.

No, ciljano djelovanje famotidina na virusni PLpro još nije potvrđeno. "Moramo biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima bolesti COVID-19", naglašavaju Đikić i Ciesek.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

avion1Najmanje šest osoba poginulo je u avionskoj nesreći koja se dogodila u Somaliji.

„Teretni avion koji je prevozio medicinsku opremu srušio se u blizini Bardale, a riječ je o avionu kompanije African Express“, kazao je glasnogovornik vlade Ismail Mukhtat Oronjo, prenijela je Anadolija.

Ministarstvo transporta u južnoj somalijskoj regiji Bay potvrdilo je vijest o nesreći i saopćilo da su poginula dva državljanina Somalije i četiri stranca.

Istraga o nesreći u toku

Lokalni mediji javljaju da su avion srušile etiopijske snage u Bardali, ali ta informacija nije zvanično potvrđena.

U toj regiji Somalije aktivna je i naoružana grupa Al Shabaab, a istraga o nesreći je u toku.

Somalijski mediji također javljaju da su među stradalnicima bili i državljani Kenije.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

izbjeglic1Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) objavio je u utorak da je najmanje 46 miliona ljudi u svijetu, među kojima i 19 miliona djece, moralo pobjeći od nasilja i sukoba, kao i prirodnih katastrofa, ali da su ostali u svojim zemljama, prenijela je Anadolija.

Izvještaj UNICEF-a navodi da se u posljednjih pet godina dogodio nagli porast broja interno raseljenih osoba kao rezultat sukoba i nasilja, sa 25 miliona prije decenije, na više od 40 miliona.

Ističe se da je i prošle godine više od 40 posto raseljenih bilo mlađih od 18 godina.

"Milioni raseljene djece širom svijeta već su bez odgovarajuće njege i zaštite. Kada se pojave nove krize, poput pandemije COVID-19, ta djeca postanu posebno ranjiva", istakla je u saopštenju Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a.

U 2019. godini zabilježeno je gotovo 33 miliona novih raseljavanja, oko 25 miliona zbog prirodnih katastrofa i 8,5 miliona zbog sukoba i nasilja, navodi se u izvještaju UNICEF-a.

'Bez pristupa osnovnim uslugama'

To obuhvata 12 miliona djece, 3,8 miliona raseljenih zbog sukoba i nasilja, a 8,2 miliona zbog katastrofa povezanih uglavnom sa vremenskim prilikama, poput poplava i oluja.

Iz UNICEF-a naglašavaju kako ove godine pandemija korona virusa čini kritičnu situaciju za raseljenu djecu i porodice još gorom.

U izvještaju "Izgubljeni kod kuće" ističe se da djeca koja su raseljena nemaju pristup osnovnim uslugama i prijeti im izloženost nasilju, eksploataciji, zlostavljanju, trgovini, dječijem radu, dječijem brakovima i razdvajanju od porodice.

Također, poziva na strateška ulaganja i ujedinjene napore vlada, civilnog društva, privatnog sektora, humanitarnih organizacija i same djece za rješavanje ovih pitanja.

(AJBalkans)

Ocijeni...
(0 glasova)

doktor3Intervju koji je dnevnom listu Tagesspiegel dao predsednik Bundestaga Wolfgang Schaeuble podstakao je proteklih dana poprilično žustru debatu u nemačkoj javnosti o tome da li po svaku cenu treba spasavati živote ljudi u poodmakloj starosti, odnosno gde naći balans kada je izbor između spasavanje ekonomije i spasavanje života ljudi.

Prvi čovek donjeg doma nemačkog Parlamenta je istakao da „ne smemo virusolozima prepustiti odluke“ te da bi dvogodišnje zatvaranje u kuće imalo strašna posledice. Kako je rekao, „moramo sprečiti ogromne ekonomske, socijalne, psihološke i druge efekte“.

„Kad čujem da je zaštita života važnija od svega, onda moram reči da to u toj apsolutnosti nije tačno. Ako uopšte postoji apsolutna vrednost u nemačkom Ustavu, onda je to dostojanstvo čoveka. Ono je nepovredivo, ali ne isključuje da moramo da umremo“, rekao je ovaj uticajni nemački demohrišćanin, koji ove godine puni 78 godina, a u klupama Bundestaga je od davne 1972. godine.

Schaeuble ističe da država mora svima da osigura najbolju zdravstvenu zaštitu, ali da će „ljudi i ubuduće umirati od Covid-19“.

„Vidite, sa svim hendikepima i u mojim godinama, ja sam u visokorizičnoj grupi. Ali moj strah je ograničen. Svi mi umiremo. Mladi su po meni izloženi u stvari puno većem riziku nego ja. Moj prirodni kraj života je, naime, nešto bliži“, rekao je on, ukazujući da država ne može na duži rok da nadomeštava to što ne radi privreda te da ćemo „doživeti strukturne promene u privredi, društvu i politici“.

Ovaj Tagesspiegelov intervju objavljen pod naslovom „Schaeuble hoće da zaštita života ne bude važnija od svega“ kao da je podstakao ne tako mali broj nemačkih političara, urednika i komentatora da podignu glas protiv antikorona mera, pravdajući to neophodnim spasom nemačke privrede.

Nepopravljivo oštećena ekonomija

Među prvima se oglasio glavni i odgovorni urednik tabloida Bild Julian Reichelt, koji se u komentaru obrušio na protivrečne stavove i preporuke struke minulih sedmica, ističući da ga najviše brine što je nemačka „ekonomija već tako masivno i delom nepopravljivo oštećena“.

„Užurbano uništenje nemačke ekonomije ne bi bilo održivo, ne samo ni za jednu partiju, već možda ni za demokratiju“, ističe u komentaru prvi čovek Bilda kriveći za to kancelarkinu „tvrdoglavost, svojeglavost i ubeđenost da je uvek u pravu“.

U ovom komentaru pod naslovom „Dosta sa svojeglavošću u korona politici“ uz fotografiju Angele Merkel, Bild tvrdi da se interesi mnogih ljudi i političara, koji ih predstavljaju, drastično razlikuju.

„Za milione ljudi je razarajuće ako im je uništena njihova ekonomska osnova za egzistenciju, iako i dalje imamo jedva po koju smrt od korone“, piše urednik Bilda i dodaje da to da „država nikad ne sme da vaga ljudski život u odnosu na neku drugu dobrobit predstavlja uzvišenu ideju, ali da ona nažalost u realnosti ne stoji“.

Podrška za Schaeubleov stav stigla je i od dva konkurenta za novog šefa Hrišćansko-demokratske unije, Friedricha Merza i Armina Lascheta, a nedugo potom, kako prenosi dnevni list Welt, jedan od čelnih ljudi opozicionih Zelenih i gradonačelnik univezitetskog grada Tuebingena, Boris Palmer, žestoko je kritikovao što se širom sveta zaustavila privreda zbogo korona virusa.

„Reći ću Vam to pomalo brutalno. U Nemačkoj mi verovatno spasavamo ljude koji bi ionako umrli za pola godine, zbog svoje starosti i već postojećih bolesti“, rekao je Palmer, gostujući u jutarnjem programu televizije Sat1 „Kada pregledate brojeve o umrlima od korone, onda je kod mnogih tako umire mnogo onih preko 80 godina, a znamo da stariji od 80 i onako umru u nekom trenutku“.

Welt u istom tekstu prenosi to da Palmer navodi da je procena Ujedinjenih nacija da će, zbog siromaštva nastalog propadanjem svetske privrede, umreti milioni dece. List dodaje da Palmer smatra da bi trebalo iskoristiti sva raspoloživa sredstva za testiranje ljudi, a da bi aplikacija za praćenje kontakata i moguće infekcije morala da bude obavezna.

I šef poslaničke grupe desničarske Alternative za Nemačku u Bundestagu, Alexander Gauland, prenosi Welt zahteva ukidanje restrikcija, ističući da su „posledice nemerljive“.

„Zatvaranje preti da nanese više štete od samog virusa“, kaže Gauland, ističući da će mere „uništavaju društvenu i ekonomsku koheziju“.

„To je samo život“

S druge strane, komentatorka političkog magazina Spiegel Margarete Stokowski u komentaru pod naslovom „To je samo život“ podseća da je „na početku epidemije malo ko smatrao da su restrikcije u kontaktima i ostala pravila nepotrebni jer će ’samo malo starih i bolesnih ljudi’ umreti, kao da su oni manje vredni“.

„Početkom aprila u reprezentativnoj anketi je više od polovine ankatiranih smatralo da su antikorona mere dobre, za skoro trećinu su one bile preblage, a samo 15 odsto je smatralo da su one preterane. Danas, jedva četiri sedmice kasnije, više od polovina Nemaca zagovara ublažavanje mera. Samo manjina od 30 odsto smatra da je aktuelno ublažavanje mera prebrzo“, primećuje komentatorka Spiegela i ukazuje da sada, međutim, svi ozbiljni stručnjaci upozoravaju da bi ublažavanje zaštitnih mera mogla da vodi u drugi talas infekcije te da ne bi trebalo da se pretvaramo „kao da smo prevazišli problem“ i da smo u situaciji „u kojoj bi mogli svu prednost skroz da prokockamo“.

Sueddeutsche Zeitung u komentaru pod naslovom „Boris Palmer je prešao liniju“ ukazuje da je gradonačelnik Tuebingena stekao status razbijača tabua, čija ideje privlače pažnju cele zemlje što je on, smatra ovaj list, i želeo. Ovaj dnevnik navodi da je Palmer postao medijska zvezda još 2015. godine kada se usprotivio izbegličkoj politici Zelenih.

„Od tada on igra ulogu zelenog pobunjenika, koji se usuđuje da progovori o navodno neprijatnim istinama“, navodi minhenski dnevnik, dodajući da Palmer redovno teško iritira svoju stranku, poput nedavnog komentara da u jednoj reklami za železnički prevoz ima previše putnika različitih boja kože.

Komentator Sueddeutsche Zeitunga podseća da je Palmer pre nekoliko meseci objavio knjigu pod naslovom „Prvi činjenice a onda moral“, ali da očigledno „on previše voli ulogu provokatora“.

„On je prešao liniju, iako je u principu rekao ono što su drugi već rekli: da je zatvaranje bilo u redu na početku ali da bi mere trebalo da budu ublažene. Upravo ovo pitanje određuje aktuelnu političku debatu: Kako u ovoj novoj situaciji u kojo je širenje korona virusa usporeno vagati između zdravstvene zaštite i ostalih interesa“, ističe Sueddeutsche Zeitung.

List dodaje da je Palmerova izjava o tome da od Covid-19 umiru većinom oni koji bi i onako umrli za šest meseci „iznenađujuće malo zasnovana na činjenicama za nekog ko je ljubitelj činjenica“.

„Pre svega, ona sugeriše da ne bi moralo da se bori za stare i bolesne ljude i to pod motom: Oni će uskoro umreti. Sa etičkog stanovišta, to je jednostavno potpuno pogrešno“, zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Država ne štiti od smrti

Nemački nacionalni radio Deutschlandfunk objavio je intervju sa bivšom predsednicom Saveta Evangelističke crkve u Nemačkoj Margot Kaessmann, koja smatra da je Schaeuble u pravu te da je „sloboda osobe nepovrediva“, kao i da „nas od smrti država ne može da zaštiti“. Ova teološkinja ukazuje da se rođaci ljudi u staračkim domovima će pre umreti od usamljenosti i izolacije nego od Covid-19.

„Tu vidimo da moramo to da odvagamo. I takve etičke dileme se uvek iznova pojavljuju“, ističe ona i dodaje da se one, teološki govoreći, ne mogu rešiti bez krivice. „U ovom trenutku, reć je i o tome da se toliko ljudi suočilo po prvi put sa mišlju da mogu umreti. Opšte znanje da je čovek smrtan kroz jednu virusnu zarazu postaje lična poruka. I to, smatra, iritira, šokira i uzdrma mnoge“.

Sagovornica Deutschlandfunka brani predsednika Bundestaga rečima da se „pogrešno tumači kada se Wolfgangu Schaeubleu podmeće da je rekao da ljudski život ne mora tako visoko da se ceni“.

„On to nije rekao. Ali jeste rekao da se mora odvagati u poređenju s drugim situacijama“, kaže nekadašnja prva žena nemačkih evangelista i ukazuje da je „ljudsko dostojanstvo narušeno kada se, recimo, umirući ne uzme za ruku ili kada na sahranu ne sme da dođe cela porodica“. „Od smrti nas država u principu ne može zaštiti. Ona može zaštititi život. I tako bi trebalo da bude“.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

helikopter1Sirija je optužila Izrael da je rano jutros izveo napade iz zraka na sirijski dio Golanske visoravni, prenosi agencija Beta pozivajući se na AFP.

Kako je navela sirijska državna agencija SANA „neprijateljski izraelski helikopteri" su ispalili nekoliko raketa na pozicije u južnoj regiji ubrzo nakon ponoći. Raketiranje područja Quneitra pričinilo je samo materijalnu štetu, dodaje se u izvještaju, ali se ne navodi šta je ciljano.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Velikoj Britaniji potvrdio je udare, rekavši kako su ciljane pozicije iranskih snaga i proiranskih milicija. Tom napadu je prethodio čitav niz udara na snage povezane s Iranom u posljednjim sedmicama.

Ministar odbrane Izraela Naftali Bennett je u utorak, kako se čini, potvrdio da je Izrael izveo udar iz vazduha na iranske snage u Siriji u ponedeljak. On je rekao da vojska nastoji potisnuti Iran iz Sirije, dok je prethodno nastojala spriječiti iransko utvrđivanje kraj izraelske granice.

„Nećemo više dozvoliti da rastu strateške prijetnje tik uz našu granicu, a da ne preduzmemo akciju. Nastavit ćemo prenositi borbu na neprijateljsku teritoriju“, rekao je Bennett, prenijeli su izraelski mediji.

Najava napada

U napadu rano u ponedeljak na vojnu pistu kraj Damaska poginula su četvorica proiranskih boraca, saopćio je SOHR. Još troje civila poginulo je od gelera, ali nije jasno da li je to rezultat eksplozija izraelskih raketa ili dejstva sirijske protivzračne odbrane.

Prije tog napada Bennett ga je, kako se čini, najavio, upozorivši slušaoce radija u nedjelju da „otvore uši“ kako bi čuli vijesti o akcijama Izraela protiv Irana u Siriji.

Izrael kaže da je prisustvo Irana u Siriji, gdje se bori na strani snaga sirijskog predsjednika Bashara al-Assada prijetnja jer Teheran također nastoji da se za stalno učvrsti na izraelskim sjevernim granicama.

Izrael također prijeti da će povesti vojnu akciju da onemogući Iranu da snabdeva libanski Hezbollah unaprijeđenim oružjem.

Izraelski zvaničnici obično ne preuzimaju odgovornost za napade u Siriji ali su priznali da je izvedeno stotine pa i hiljade udara u toj zemlji od početka sirijskog gradjanskog rata 2011. godine.

 

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

libija1Libijska nacionalna vojska (LNA) pod komandom generala Khalife Haftara proglasila je prekid vatre tokom ramazana, izjavio je njihov glasnogovornik u srijedu, nakon sedmica intenzivnih borbi protiv međunarodno priznate vlade sa sjedištem u Tripoliju.
Glasnogovornik libijske Nacionalne vojske (LNA) Ahmed Mismari rekao je u televizijskoj emisiji da je primirje došlo na zahtjev međunarodne zajednice i “prijateljskih zemalja”, prenosi Reuters.
I LNA i Vlada Nacionalnog jedinstva (GNA) sa sjedištem u Tripoliju već su dva puta ove godine objavljivali prekid borbi, ali je prošlog mjeseca došlo do oštre eskalacije ratnih sukoba.

Libija je od 2014. podijeljena između Vlada Nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju (GNA) i paralelne uprave sa sjedištem u Bengaziju na istoku zemlje.

Komandant LNA libijski general Khalifa Haftar pokrenuo je rat prije godinu dana za zauzimanje Tripolija, ali su snage GNA ovog mjeseca uzvratile uz tursku vojnu podršku, posebno putem bespilotnih letjelica koje su ciljale linije opskrbe na istoku.

Haftarove snage, koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija i Egipat, već sedmicama granatiraju glavni grad Libije.

Bolnice u dijelovima Tripolija koje drži GNA posljednjih su nekoliko puta pogođene u raketnim napadima, uprkos posebnoj potrebi funkcioniranja zdravstvenih kapaciteta zbog koronavirusa.

Human Rights Watch rekao je u srijedu da je LNA ciljao fabriku keksa, ubivši osam civila u napadu koji je nazvao “naizgled nezakonitim”.

Nije bilo neposrednog odgovora iz Tripolija na izjavu LNA o prekidu vatre, ali Mismari je rekao da će istočne snage zadržati pravo reagiranja na napade.

(Fena)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina4Prošle sedmice je američki državni sekretar Mike Pompeo kazao da je pripajanje Zapadne obale u konačnici "izraelska odluka" i da će SAD privatno podijeliti svoj stav po ovom pitanju s Izraelom. Njegove opaske uslijedile su samo dva dana nakon što je dogovorena nova izraelska vlada jedinstva u okviru sporazuma između aktuelnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog političkog rivala i čelnika Plavo-bijelog saveza, Bennyja Gantza. U sklopu ovog sporazuma, Netanyahu će služiti kao premijer narednih 18 mjeseci, nakon čega će, navodno, Gantz preuzeti tu poziciju. Ovaj sporazum će mu, također, omogućiti da donese zakone da pripoji velike dijelove Zapadne obale od 1. jula.

Pripajanje palestinske zemlje okupirane 1967. godine ilegalno je po međunarodnom zakonu, a ipak realnost je da je okupacija Zapadne obale de facto pripajanje. Izraelski režim sada traži načine da proširi svoj suverenitet kroz de iure pripajanje, koje bi stavilo veći dio Zapadne obale pod izraelski zakon, ostavivši samo nekoliko malih predjela gusto naseljenih palestinskih bantustana. Mnogi liberalni cionisti su vidjeli Gantzovu Plavo-bijelu koaliciju kao održivu alternativu korumpiranoj Netanyahuovoj vladavini, dok su se mnoge strane diplomate nadale da će on biti "partner za mir". Ovo je tako, uprkos činjenici da je Gantz jasno dao do znanja da će raditi na pripajanju tokom svoje izborne kampanje.
Etničko čišćenje traje od 1948. godine

U odgovoru na izraženi stav vlade jedinstva za pripajanje i Pompeov komentar, nekoliko država članica Evropske unije upozorilo je i "strogo savjetovalo" protiv izraelskog pripajanja palestinske zemlje na Zapadnoj obali. U međuvremenu, i Jordan je u više navrata izjavio da "odbija" korake ka pripajanju. Ove najnovije osude prate sličan obrazac slabih izjava, koje se izdaju svaki put kada izraelski režim prekrši međunarodni zakon, bez prijetnje o posljedicama. Činjene ratnih zločina uvijek je izraelska odluka, a odgovor međunarodne zajednice uvijek je da ih ignorira. Činjenica da izraelski politički lideri duž političkog spektra žele pripajanje nije iznenađujuća. Širenje na palestinsku zemlju razlog je postojanja izraeskog režima od njegovog osnivanja. Izraelska gradnja naselja nikada nije prestala od 1948. godine, kada je počelo etničko čišćenje historijske Palestine. Takozvana ljevičarska izraelska vlada je bila na čelu poduhvata izgradnje naselja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gazi nakon okupacije 1967. godine.

Palestinsko vođstvo je reagiralo na ove najnovije vijesti s još iste vatrene retorike i praznih prijetnji. Predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas još jednom je zaprijetio da će "u potpunosti otkazati" sporazume s Izraelom i SAD-om ako Izrael nastavi s pripajanjem i upozorio je da Palestinci neće stajati "svezanih ruku". Budući da Palestinske samouprava uveliko ovisi o međunarodnoj donatorskoj zajednici i o izraelskoj vladi da bi opstala, male su šanse da će ikada biti u stanju predstavljati stvarni izazov pripajanju. Desetljeća diskusija o kapitulaciji prerušenih u "mirovne pregovore" ostavile su Palestince u ovoj historijski ranjivoj situaciji.

Uprkos hvalisanju predsjednika Palestinske samouprave, Palestinci su već "svezanih ruku" i zatvoreni u zatvoru na otvorenom, gdje i Abbas mora tražiti dozvolu od Izraelaca da izađe iz Ramallaha. Zatim, pandemija korona virusa stavila je Palestince u izolaciju, gdje žive u akutnom strahu od zaraze i nesposobni da ospore izraelsko preuzimanje njihove zemlje. Ovo, međutim, ne znači da se palestinski narod predao. Borba protiv izraelskog režima se nastavlja, kao i pokušaji da je se pozove na odgovornost i natjera da plati ekonomsku i pravnu cijenu ugnjetavanja, kroz pokret BDS (bojkot, povlačenje investicija i sankcije) i istragu Međunarodnog krivičnog suda o izraelskim ratnim zločinima.
Novo reprezentativno i legitimno vođstvo

Ovo je sve značajno, ali nije dovoljno. Sada je vrijeme da se iznova fokusiraju nastojanja i da se promijeni politička strategija. Palestinci moraju počistiti ispred svoje kuće i zahtijevati novo reprezentativno i legitimno vođstvo, koje se više ne klanja pred međunarodnom zajednicom koja omogućava izraelski ekspanzionizam. Iako su izbori važna demokratska praksa, na Zapadnoj obali i u Gazi oni bi samo služili da podrže trenutnu vlast.

Potreban je potpuni remont trenutnog političkog sistema, koji se tokom protekla desetljeća fokusirao samo na to da Palestince drži potčinjenim i suzbijenim. Takav remont zahtijeva povratak revolucionarnom konsenzusu postignutom kroz pluralnost i pomirenje političkih grupa, geografskih fragmenata i kolektiva i mobilizaciju naroda oko političkog plana oslobđenja. Tek tada ćemo imati šansu da zaustavimo krađu palestinske zemlje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Yara Hawari (Al Jazeera)

Stranica 5 od 98

S5 Box