Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1372)

Ocijeni...
(0 glasova)

saudija4Saudijska Arabija bi ove godine mogla posuditi čak 58 milijardi dolara kako bi pokrila nestašice u budžetu uzrokovane padom cijene nafte, izvještava Bloomberg, pozivajući se na saudijskog ministra finansija Mohammeda al Jadaana.
“Kraljevstvo je prošlo kroz slične krize u svojoj historiji, možda čak i gore, i bilo je u stanju da ih prebrodi. Ova kriza nije izuzetak”, rekao je Al-Jadaan, prenosi Russia Today.

Ipak, većina ekonomskih analitičara primjećuju da ova kriza cijena nafte nije slična nijednoj drugoj u historiji. Jedinstvena kombinacija viška ponude i pada potražnje od 30 posto u velikoj mjeri opterećuje ekonomije ovisne o nafti širom svijeta, pa čak ni Saudijska Arabija nije izuzeta.

Najveća svjetska naftna kompanija Saudi Aramco razmatra prodaju od 10 milijardi dolara u dijelu svog plinovoda.

Stoga, brojne ekonomske analize kažu da se Saudijska Arabija sprema za neizbježni udarac. U martu je vlada Kraljevine zatražila od državnih agencija da smanje svoj budžet za najmanje 20 posto, javio je Reuters. To je bilo prije nego što je OPEC+ pristao na provedbu smanjenja od 9,7 miliona GDP-a u nadi da će to pomoći cijenama. Ipak, to se nije desilo.

Prema analitičaru investicijske banke sa sjedištem u Egiptu, saudijski deficit mogao bi se proširiti na 15 posto GDP-a, javlja Bloomberg.

Naftni giganti će, kako je Klix.ba ranije pisao, ako ne bude čudesnog oporavka ekonomije i cijene nafte, brzo dospjeti u poteškoće. Mogu kasniti s otplatom kredita ili otpuštati radnike. To će posebno pogoditi firme u SAD-u jer je tamošnji način vađenja nafte skup – stručnjaci računaju da im treba cijena od 50 dolara za barel sirove nafte kako bi posao bio isplativ.

Druge zemlje pak ukupno još puno više zavise od izvoza energenata, prije svih Saudijska Arabija i Rusija. Ove zemlje su sudjelovale u dogovoru da se proizvodnja smanji za deset miliona barela dnevno, ali stručnjaci misle da je to nedovoljno i da će se nafta i dalje nepotrebno gomilati.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

virusPandemija korona virusa gotovo preko noći je zahvatila cijeli svijet, a do sada je od posljedica oboljenja COVID-19 preminulo više od 170.000 ljudi, dok je virusom zaraženo više od 2,4 miliona ljudi.

Kako se virus, prema zvaničnim informacijama, pojavio krajem prošle godine u kineskom gradu Wuhan, mnogo je nepoznanica, gdje postoje brojne teorije od njegovom porijeklu, ali i izgledima da ga ograničimo i potpuno zaustavimo u skorije vrijeme.

Profesor Krešimir Pavelić, osnivač je i dugogodišnji pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i aktuelni dekan Medicinskog fakulteta u Puli kojem je fokus istraživanja molekularna medicina, za Al Jazeeru govori o mutacijama virusa, posljedicama tih promjena na pronalazak vakcina, ali i o vjerovatnoći da je virus vještački stvoren.

Čitav svijet je u vrlo kratkom roku gotovo na prepad zahvaćen korona virusom. Da li je to pokazatelj da su naučnici bili nespremni za ovakav događaj?

- To je samo djelomično točno. Većina populacije pa i većina političara i naučnika bila je nespremna. No neki su kako sam već komentirao u hrvatskom tisku bili itekako spremni. Pomalo se naziru određeni novčani i općenito ekonomski interesi moćnih pojedinaca koji su izvan dosega vlada, političara, većine naučnika (izazivanje globalne ekonomske krize, proizvodnja vakcina za globalno tržište i tako dalje). Ako je točno da je ova kriza namjerno izazvana, onda je taktika iznenađenja odlično uspjela.

Što se naučnika tiče moram konstatirati da se u zadnje vrijeme nauka manje bavila pitanjima istraživanja vezanih uz antimikrobnu, dakle i antivirusnu terapiju. Izuzimam ovdje između ostaloga malariju te proizvodnju vakcina, uz koju je vezano dosta kontroverza, ne toliko zbog važnosti vakcinacije koliko zbog netra

nsparentnosti efekata, nuspojava i sastava. Sve je to doprinijelo da se fokus skreće s nekih virusnih bolesti pa tako i takozvana zoonoza na čiju sam potencijalnu opasnost ukazivao prije puno godina.

Prema dostupnim podacima, virus je potekao sa životinje, a ranije smo svjedočili svinjskoj gripi, ptičijoj gripi… Treba li i da li je to uopće moguće odmah početi praviti vakcine za ljude na bolesti koje se jave u životinjskom svijetu?

- O porijeklu SARC-Cov-2 virusa postoje dvojbe. Prema jednoj varijanti, a ta je i službena, virus je vjerojatno prenesen iz šišmiša u čovjeka u kojem je prirodnom selekcijom mutirao. Spominju se i drugi životinjski izvori. Druga teza ukazuje na to da je virus konstruiran u laboratoriju u bioterorističke svrhe. Bez obzira na to koja je varijanta ispravna – i za jednu i za drugu postoje dokazi – virus je namjerno ili nenamjerno izmakao kontroli. Srećom radi se ipak o relativno bezopasnom virusu, ako se usporedi s nekim od svojih srodnika (SARS, MERS…)

Prijenos virusa sa životinja na ljude moguć je kako zbog konzumacije životinja (termički neobrađenih) pa i zbog znatne redukcije životinjskih prirodnih staništa što prisiljava divlje životinje da zaražavaju ljude i domaće životinje. Kad jednom uđe u humani genom virus može mutirati te kao takav izazvati bolest.

Vakcine treba početi praviti odmah naročito ako se radi o nepoznatom uzročniku na koji ne postoji individualni niti kolektivni imunitet. Slučaj s gripom međutim ukazuje na bitne probleme vakcinacije jer virus mutira u ljudskom organizmu, mijenja se iz sezone u sezonu pa stopostotna i sveobuhvatna zaštita nije moguća. I svinjska i ptičja gripa pripadaju zoonozama.

U slučaju "novog virusa" SARC-Cov-2 vakcina je patentirana znatno ranije nego što je bolest uopće obznanjena. Institut Pirbright iz Velike Britanije prijavljuje 20.09. 2018 patent za corona viruse koji se može upotrijebiti za proizvodnju vakcine. Institut je pod nadzorom britanske vlade, i velikim dijelom financiran od Zaklade Bill & Melinda Gates! Postavlja se pitanje ako se za ovaj "novi virus" nije ništa do sada znalo, otkud onda sve ove vakcine koje se počinju testirati na ljudima. Prema nekim podacima iz literature na vakcinama za corona viruse počelo se raditi već 2012.

Inače, u časopisu Nature od 9. 11. 2015. objavljeno je da je vakcina na umjetno stvoreni Covid virus nedjelotvorna u mladih miševa a štetna za starije životinje. Da razjasnimo: znanstvenici su u SAD na bazi corona virusa 2015. godine stvorili hibridni virus koji je sposoban zaraziti ljude. Virus je bio visoke virulentnosti i zazvao povećanu smrtnost u starijih miševa. Po svemu se čini da je današnji SARS-Cov-2 hibrid SARS virusa i Corona virusa prisutnog u šišmišu. Štoviše virus gripe A, varijanta ptičje gripe H5N1 konstruiran je mutagenezom i umjetno selekcioniran u europskom tvoru.

Da li je virus koji je potekao iz Kine isti onaj koji trenutno hara Evropom i da li na tlu same Evrope postoje određene razlike u tom novom virusu?

- Genom virusa neprestano mutira i europski tipovi nisu istovjetni s kineskim. Postoje čak razlike među virusima u pojedinim europskim zemljama. To omogućava praćenje prijenosa i putovanja virusa u pojedinim zemljama. Tako npr. jedna od prvi europskih studija pokazuje u istom gradu 9-16 različitih mutacija u odnosu na originalni Wuhanski virus. To je normalno i tako se ponašaju svi virusi. Važno je ipak spomenuti da te mutacijske razlike za sada ne uzrokuju povećanu virulentnost niti smrtnost. To je potvrđeno studijama u Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji.

S obzirom da postoje određene razlike, odnosno mutacije u virusu koji se širi svijetom, da li to znači da vakcina stvorena za jedan soj neće djelovati na drugu varijaciju korona virusa? Koliko te mutacije otežavaju pronalazak jedinstvene vakcine?

- Teoretski je to moguće. To pokazuje i opservacija iz Taiwana i Australije. Njihovi su znanstvenici pokazali mutaciju koja bi mogla ugroziti vakcinu na SARS-Cov-2. U svom zajedničkom znanstvenom istraživanju opisuju mutaciju koja utječe na mjesto vezanja antitijela protiv virusa. To svakako ukazuje na moguće probleme konstrukcije efikasne vakcine.

Ako povučemo paralelu s virusima mumpsa, ospica i rubeole (sve su to RNA virusi) vakcina je aktivna i nakon 45 godina. Za očekivati je da mutacije SARS-Cov-2 neće utjecati na duljinu trajanja vakcine no to je nemoguće pouzdano tvrditi.

Gotovo svakodnevno se objavljuje da se radi na razvoju vakcina, neke se već i testiraju. Prema Vašem mišljenju i Vama dostupnim podacima, koliko brzo možemo očekivati učinkovitu vakcinu i do kada će korona virus predstavljati prijetnju i do kada će ostati u populaciji?

- Ako povučemo paralelu sa znatno opasnijim srodnikom virusom SARS, imunitet je trajao 2-3 godine. Možda će biti neprimjereno ovo što ću sada reći a to je da prirodni imunitet ljudi koji su preboljeli ovu bolest može biti dobra zaštita populacije kroz naredne godine. Pored ove prirodne imunosti ljude će štititi i inducirana imunost kroz vakcinaciju pa će se bolest eliminirati tj. neće biti ponovne infekcije.

Na vakcinama se radi u nekoliko sredina (SAD, EU, Aziji). Neke su navodno ušle u kliničku fazu što jako čudi. Kao da se već prije znalo za virus i pripremalo se za ovu situaciju. Vakcinu možemo očekivati sredinom ili koncem 2022. godine. Sve što na tržištu bude prije moglo bi biti neefikasno ili neprovjereno osim ako vakcina nije pripremljena znatno ranije.

Što se potpune prijetnje tiče, ovaj bi virus mogao biti zaboravljen vrlo brzo. Što se vraćanja života tiče u normalu po meni bi to moglo biti odmah, ukoliko bi se držali našeg ponašanja kao prema gripi.

Ovdje bih razlučio ponašanje epidemiologa koji se manje-više drže načela struke od odluka pojedini vlada i stožera. Pitanje je da li je virus o kojem govorimo doista vrijedan žrtve koje čovječanstvo čini u ovom trenutku. Ovdje ne govorim o kršenju temeljnih građanskih prava već o dubokoj ekonomskoj i medicinskoj krizi koju bi ovakve mjere mogle polučiti. Brinući se o virusu koji uglavnom nije smrtonosan zanemarujemo sve druge medicinske kazuistike. Postavlja se pitanje da li ćemo se u slijedećoj sezoni gripe koja ima iste ili gore posljedice ponašati na isti način kao i sa SARS-Cov-2 virusom. Također se postavlja pitanje što je s posljedicama na imunitet ljudi koji se izuzetno ograničeno kreću zbog uvedenih mjera ili pak žive u strahu i neizvjesnosti od budućnosti.

Prema nekim informacijama, postoje slučajevi da su osobe koje su bile izliječene ponovno zaražene korona virusom. Kako je moguće da se to desilo i hoćemo li se sve više susretati s takvim događajima?

- Prije svega dosta se polemizira o valjanosti testa kojim se bolest detektira. Prema nekim infektolozima i molekularnim biolozima mi već sada imamo mogućih 50 posto lažno pozitivnih rezultata. Prema drugima, test koji se primjenjuje npr. u Hrvatskoj daje također i lažno negativne rezultate. Ne bih polemizirao jer ne znam ništa o sastavu nukleotida koji se primjenjuju za reakciju PCR. Pođimo od pretpostavke da virus nije konstruiran već da je nastao prirodnom selekcijom. Tada možemo pretpostaviti da sekvenca (RNA virus) postoji u našem genomu kao što je to slučaj i s drugim sekvencama a aktivira se kad dođe do pada imuniteta. Takvih primjera ima puno (npr. herpes virus koji je doduše DNA virus).

Pitanje reinfekcije je izuzetno zanimljivo. Egzaktan odgovor vam ne mogu dati. Drugi Corona virusi ostavljaju određeni period zaštite. Npr. nakon MERS Covid virusne infekcije nije moguća reinfekcija u kratkom periodu. Ne znamo kako je to sa SARS-Cov-2. Prema kineskim podacima 14 posto pacijenata bili su ponovno pozitivni na virus u Guangongu a 5-10 posto u Wuhanu. Eksperti misle da nije vjerojatno da je reinfekcija razlog pozitivnim rezultatima.

Moguće je nekoliko razloga: testovi u tih pacijenata nisu bili dovoljno senzitivni. Razlog vjerojatno leži i u PCR testovima koje tek valja ozbiljno validirati. To je test za prisutnost genetičkog materijala a nije test za aktivni virus. Drugim riječima test kaže da ste pozitivni a virus primjerice ne mora biti aktivan.

Ima dosta razloga i za negativne nalaze koji su često brojni: ponekad oni koji uzimaju uzorak nemaju dovoljno materijala za analizu. Nekad test sam po sebi znatno varira tako da negativni mogu postati pozitivni u narednom testiranju. Također moguće je da se testom lovi neki drugi soj SARS-Cov-2. Tri su takva soja. Još jedan razlog je nizak titar virusa kojeg test ne prepoznaje pa kad se ponovno razmnoži pacijent postaje pozitivan. To se događa i s herpes virusom, varičelom itd.

Aktuelna pandemija nije zaustavila rat riječima između SAD-a i Kine, a iz Amerike čak dolaze i neke tvrdnje da je virus ustvari vještački stvoren, te da se odmetnuo. Postoje li ikakvi dokazi koji idu u prilog ovakvim tvrdnjama?

- Virusi Corona su već dugo godina prisutni i poznati. Virus SARS-Cov-2 nije ništa opasniji od svojih srodnika. O tome će uskoro izaći i znanstveni članak u časopisu Journal of Antimicrobial Agents. Na to upozorava i švicarski profesor S. Bhakdi. Uloga Kine i SAD nije posve jasna. Podatke o tome teško ćete naći u Googleu. Podaci se ili ne iznose ili uredno filtriraju. Čak i ako pratite izvještaje mnogih medija uočit ćete jednostrano izvještavanje čiji je zajednički nazivnik sijanje straha i promocija mjera koje su na snazi. Da je ovakav ili sličan virus vještački stvoren u SAD nema sumnje. To je i objavljeno u časopisu Nature. Sumnja se da je tako i u Kini.

Neki visokorangirani vojni i civilni dužnosnici tvrde da je virus konstruiran u bioterorističke svrhe. Da li je tako i da li se doista odmetnuo ili je namjerno pušten u svijet to će pokazati vrijeme kao što će biti zanimljivo vidjeti koja je uloga Svjetske zdravstvene organizacije u svemu ovom. Mogao bih inače polemizirati o proglašavanju pandemije no za to ovdje nemam prostora.

Koliko je teško stvoriti virus nalik ovome u laboratoriji, odnosno da su potrebna velika sredstva i dugi niz godina razvoja za virus koji nije tako lako iskorijeniti? Samim tim, da li je moguće da neke odmetnute grupe ponovne takav scenarij?

- Već sam nagovijestio da je sličan virus stvoren i objavljen u znanstvenom časopisu. Načinjena je i vakcina koja međutim nije funkcionirala u eksperimentalnih životinja zaraženih tim Covid virusom. Nema nikakve dvojbe da je tehnološki moguće proizvesti ovakav virus. To se vjerojatno i dogodilo. Za ovu pandemijsku priču to je sada irelevantno. Šteta je već načinjena. Postavlja se puno važnije pitanje zbog čega je do toga došlo, da li je to planiran ili slučajan događaj. Naposljetku tko će odgovarati za čitav niz nepromišljenih poteza koji su u vezi s tim napravljeni. Zašto se u ovom slučaju radi iznimka u pristupu i evaluaciji znanstvenih podataka u odnosu na neke druge bolesti, osobito od strane medija itd.

Pitanje svih pitanja: što bi se dogodilo da se ovakva situacija tretirala kad nas je zahvatila gripa. Ona iz 2017. bila je naročito nezgodna, puno gora od ovoga što imamo sada. O tome se ili jako malo ili gotovo uopće nije govorilo! Da li bi broj smrtnih slučajeva s Covidom 19 bio manji kao što je to slučaj danas, veći ili isti. To je pitanje za epidemiologe. Da bi mogli dobiti egzaktan odgovor za odgovor na ovo pitanje trebaju točnije brojke. Sadašnje dileme moraju biti razriješene jer ovako ne ulijevaju povjerenje.

Na kraju priče, kad virus prestane biti strah i trepet i kad se situacija normalizira, ostat će ogromna kriza od koje će se opet okoristiti mali broj. Možda će ostati i neke represivne mjere nad stanovništvom bez jasne opravdanosti. Na zadnji dio vašeg pitanja odgovor je jednostavan: krajnji scenarij ovisi i o ponašanju populacije. Ako je doista točno da se ovdje radi o bioterorističkom proizvodu koji je namjeran ili slučajno otet nadzoru, tada se postavlja pitanje kako to da u 21. stoljeću uopće postoji mogućnost kreiranja samoubilačkog oružja. Ako se pak radi o slučajnom događaju tada bi trebalo suočiti ovu krizu sa krizama koje imamo svake godine sa sezonskom gripom i jednako ih tretirati.

Mario Pejović (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

britanija1Po uzoru na muslimanske ljekare, koji su među prvima ispunili svoju obavezu u borbi protiv novog korona virusa, britanske džamije preduzele su inicijative koje su jedinstvene i bez presedana za molitvene objekte.

Možda u najvažnije primjere spada doborovoljna inicijativa londonske džamije da primi oboljele od bolesti COVID-19, što je svojevrstan presedan u Velikoj Britaniji i svijetu.

Ministarstvo zdravstva odobrilo je zahtjev džamije u sjeverozapadnom Londonu da neke prostorije i velika dvorana džamije budu pretvorene u hospicij nakon što je džamija dala sve garancije da će pacijentima pružiti svu neophodnu njegu i liječenje.

To je prvi put da su zdravstvene vlasti odobrile takve inicijative, koje imaju za cilj smanjiti pritisak na bolnice, čime se, također, iskorištavaju mogućnosti koje džamije nude kad je riječ o prostoru i volonterima koji su u stanju pružiti njegu pacijentima.

Brojni muslimanski ljekari, poznati po stručnosti, predstavili su inicijativu zdravstvenim vlastima, koje su pristale na prijedlog nakon što su utvrdile da medicinsko osoblje koje će nadzirati postupak posjeduje medicinsko iskustvo i stručnost koja im omogućava da vode brigu o oboljelima.

Prvi pacijenti do kraja aprila
Džamijske prostorije koje su korištene za podučavanje djece bit će dodijeljene određenoj kategoriji pacijenata koji su u kritičnoj fazi bolesti i žive posljednje dane života.

Ta grupa starijih osoba, za koje ljekari procijene da su teški slučajevi, bit će prebačena u džamiju radi pružanja medicinske njege kako bi se oslobodili kreveti u bolnicama za ostale pacijente.

Džamija raspolaže s 12 soba, osim velike dvorane, koja se koristi za svadbe i manifestacije.

U prvoj fazi može osigurati 23 kreveta nakon što je dr. Mohammed Jiva okupio svoju zajednicu i pokrenuo donatorsku akciju kako bi se osigurala medicinska oprema.

U roku nekoliko dana uspijeli su prikupiti 20.000 funti (12.300 dolara), tako da će džamija moći primiti prve pacijente do kraja ovog mjeseca.

Dr. Jiva kaže da je uprava džamije kontaktirala s njim na početku širenja epidemije kako bi dobila njegovo mišljenje o načinu na koji se treba nositi s novonastalom situacijom.

Njegov odgovor na to glasio je: “Zašto u ovakvim okolnostima ne nudimo ništa društvu?” te dodao da je reakcija muslimanske manjine u regiji “divna”.

U samo nekoliko dana šezdesetak osoba, od medicinskih tehničara, ljekara do volontera, “dalo je doprinos ovoj inicijativi”.

Dr. Jiva planira povećati bolničke kapacitete na 55 kreveta tokom druge faze, naglasivši da je ta inicijativa pokrenuta kako bi koristila “svima, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, a ne samo muslimanima”.

Objašnjava da bolnice, kada procijene da ne postoje šanse za izlječenje u nekim slučajevima, donose odluke da bolesnike vrate kući ili u domove za starije osobe.

U skladu s medicinskim standardima
Kada ih, zbog straha od prenošenja infekcije, ne bude moguće vratiti u domove za starije osobe, “mi ćemo biti alternativa i primati te pacijente te im pružati neophodnu njegu”.

Briga o pacijentima u džamiji provodit će se u skladu sa svim medicinskim standardima u bolnicama.

Dr. Jiva uspio je dobiti podršku velikog broja muslimanskih ljekara, uključujući dr. Zahida Chauhana, dobitnika kraljevskog priznanja za napore u borbi protiv beskućništva, osim niza ljekara raznih specijalnosti, koji će radili pod vodstvom dr. Jive, koji obično predvodi ljekarsko osoblje tokom putovanja na hadž.

Britanske džamije ušle su u ramazan u izuzetnim okolnostima bez presedana, što potvrđuje i predsjednik džamije Finsbury Park Mohammad Kozbar, koji je otkrio da je njegova džamija izradila ramazanski plan djelovanja za starije osobe, kao i za mlade članove muslimanske zajednice koji žive sami i koji su bili zavisni od džamije, koja im je osiguravala iftare.

“Sada su džamije zatvorene i bit će potrebno organizirati dostavu tih obroka”, dodao je.

Govorio je i o inicijativi koju je pokrenula džamija u koordinaciji s islamskim dobrotvornim organizacijama, a riječ je o podjeli obroka radnicima u britanskom zdravstvenom sektoru.

Nakon što se prva faza pokazala uspješnom, slijedi rad na proširenju kruga korisnika u raznim bolnicama u Londonu.

Među inicijativama koje je najavila džamija također je otvaranje posebne telefonske linije u cilju pružanja psihološke i vjerske pomoći muslimanskoj manjini, posredstvom koje mogu dobiti odgovore na pitanja od imama i psiholoških savjetnika.

Predavanja učenjaka na internetu
Drugi cilj ove linije jest pružiti priliku starijim osobama koje nisu u mogućnosti izaći da se jave i traže pomoć u dostavljanju hrane i lijekova.

“Imamo desetke volontera, koji, u saradnji s općinskim vlastima, dostavljaju hranu i lijekove”, rekao je Kozbar.

Džamija Finsbury Park pokrenula je kampanju za podizanje svijesti u muslimanskoj zajednici posredstvom publikacija na arapskom i engleskom jeziku o važnosti držanja fizičkog razmaka.

Kozbar naglašava da muslimani “pokazuju veliku ozbiljnost u poštivanju zdravstvenih i vladinih smjernica, a džamije su bile prve koje su najavile zatvaranje svojih vrata i prije nego što je vlada uvela mjere izolacije”.

Kad je riječ o ramazanu, Kozbar otkriva da će džamija uživo prenositi predavanja učenjaka i šejhova posredstvom interneta.

“Možda ova tehnika pruža neki vid utjehe zajednici koja je pogođena zatvaranjem džamija prvi put u ramazanu, ali svi to razumiju i smatraju da je zdravstvena sigurnost u ovom trenutku na prvom mjestu”, zaključuje Kozbar.

(AJB)

Ocijeni...
(0 glasova)

biheuKomisija je usvojila prijedlog paketa makrofinansijske pomoći u iznosu od tri milijarde eura za deset partnera iz susjedstva i partnere u procesu proširenja kako bi im pomogla da ograniče negativne ekonomske efekte pandemije koronavirusa. Prijedlog se dalje nadovezuje na strategiju Tim Evropa, odnosno, snažni i ciljani odgovor Evropske unije u podršci naporima partnerskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa. Riječ je o važnom primjeru iskazane solidarnosti Evropske unije sa ovim zemljama u ovakvim nezapamćenim kriznim vremenima.

Nakon preliminarne procjene potreba za finansiranjem, prijedlogom se predviđa sljedeća raspodjela sredstava makrofinansijske pomoći: Republika Albanija (180 miliona eura), Bosna i Hercegovina (250 miliona eura), Gruzija (150 miliona eura), Hašemitska Kraljevina Jordan (200 miliona eura), Kosovo (100 miliona eura), Republika Moldavija (100 miliona eura), Crna Gora (60 miliona eura), Republika Sjeverna Makedonija (160 miliona eura), Republika Tunis (600 miliona eura) i Ukrajina (1,2 milijarde eura).

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za ekonomiju u interesu građana, ističe: „Podrška našim susjedima je od suštinske važnosti u ovim kriznim vremenima kako bi se očuvala stabilnost cijelog regiona. U okviru globalnog odgovora Evropske unije na pandemiju koronavirusa, moramo pomoći našim susjedima da ublaže najteže ekonomske efekte. Ovakvi „krizni programi makrofinansijske podrške“ predstavljaju pomoć za deset zemalja u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i zaštiti njihovog stanovništva i privrede tokom krize.“

Paolo Gentiloni, komesar za ekonomiju, naglašava: „Evropska solidarnost ne smije se zaustaviti na granicama naše Unije. Jer u ovakvoj globalnoj krizi ili opstajemo ili nestajemo zajedno. Danas Evropska komisija poduzima odlučan korak kako bi pomogla deset naših susjeda u njihovoj borbi protiv koronavirusa. Pozivam Evropski parlament i Vijeće da što prije usaglase ovaj važan paket.“

Sredstva iz makrofinansijske podrške će biti na raspolaganju tokom 12 mjeseci u obliku zajmova pod izuzetno povoljnim uslovima kako bi se zemljama pomoglo da zadovolje trenutne, hitne potrebe za finansiranjem. Zajedno s podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za izdvajanja resursa za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Ovaj instrument je također dostupan za druge zemlje koje ispunjavaju uslove a imaju problema sa platnim bilansom.

Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Evropski parlament i Vijeće Evropske unije. S obzirom na hitnu potrebu za ovom podrškom, Komisija računa na saradnju zakonodavaca kako bi se osiguralo ekspeditivno usvajanje prijedloga.

Nakon usvajanja prijedloga, Komisija je spremna isplatiti prvu tranšu što je prije moguće nakon donošenja odluke o makrofinansijskoj pomoći i nakon sporazuma o Memorandumu o razumijevanju sa svakom partnerskom zemljom. Druga rata bi mogla biti isplaćena u četvrtom kvartalu 2020. ili u prvoj polovini 2021. godine, pod uslovom da se mjere politike vezane uz podršku provode blagovremeno.

Tim Evropa

Odgovor Evropske unije prati pristup pod nazivom Tim Evropa, čiji je cilj spašavanje života kroz brzu i ciljanu podršku partnerima u borbi protiv pandemije. Kombiniraju se resursi Unije, njenih država članica i finansijskih institucija, prvenstveno Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi podržala partnerske zemlje i zadovoljila njihove kratkoročne potrebe za finansiranjem, kao i dugoročne strukturne uticaje na društva i ekonomiju. Ukupni iznos paketa „Tim Evropa“ premašuje 20 milijardi eura. Prvi paketi Tim Evrope već se realiziraju u neposrednom susjedstvu Unije, na Zapadnom Balkanu, te istoku i jugu.

Evropska unija, kao globalni akter i vodeći finansijer u sistemu međunarodnog razvoja, promovira koordinirani multilateralni odgovor, u partnerstvu s Ujedinjenim nacijama, međunarodnim finansijskim institucijama, kao i G7 i G20.

Makrofinansijska pomoć

Makrofinansijska pomoć je dio šireg angažmana Evropske unije sa susjednim zemljama i zemljama proširenja i zamišljena je kao vanredni instrument odgovora Unije na krizu. Dostupna je susjednim zemljama Unije i zemljama u proširenju suočenim s ozbiljnim problemima s platnim bilansom, uz određene uslove u smislu politika. Za korištenje sredstava iz makrofinansijske pomoći, zemlje bi trebale ispuniti određene političke preduslove u smislu poštivanja demokratskih principa, ljudskih prava i vladavine prava. Također bi trebale biti korisnice programa finansijske pomoći MMF-a. U provedbi pomoći, Komisija će osigurati dosljednost sa skorašnjim i postojećim operacijama makrofinansijske podrške.

Pored makrofinansijske podrške, Evropska unija podržava susjedstvo i Zapadni Balkan i kroz više drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, budžetsku podršku, tematske programe, tehničku pomoć, kombiniranje olakšica i garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj radi podrške ulaganjima u sektore koji su najviše pogođeni pandemijom koronavirusa.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

talibaniDok je život hiljadu zarobljenika ugrožen zbog korona virusa, tražiti primirje nije razumno ni uvjerljivo, navode talibani.

Talibani su nastavili napade na afganistansku vojsku širom zemlje nakon potpisivanja sporazuma krajem februara.

Talibani su odbili ponudu predsjednika Ashrafa Ghanija za primirje u vrijeme ramazana, koji je u petak počeo u Afganistanu, gdje se ratuje već 40 godina.

"Dok je život 1.000 zarobljenika ugrožen zbog korona virusa, tražiti primirje nije razumno ni uvjerljivo", napisao je na Twitteru glasnogovornik pobunjenika Suhail Shahin, optužujući vladu za "opstrukciju mirovnog procesa", prenosi Hina.

Snažna napetost već sedmicama vlada između Kabula i pobunjenika zbog razmjene 5.000 talibanskih zarobljenika za 1.000 afganistanskih vojnika, što je glavna tačka sporazuma koji su krajem februara potpisali Washington i pobunjenici, ali ga afganistanske vlasti nisu ratificirale.

Napadi talibana

Sjedinjene Američke Države u tom tekstu obećale su da će povući vojsku iz Afganistana za 14 mjeseci uz uvjet da talibani poštuju sigurnosne obaveze i počnu "međuafganistanske" pregovore o budućnosti zemlje.

No, talibani su nastavili napade na afganistansku vojsku širom zemlje.

Ipak, prilikom potpisivanja sporazuma s Amerikancima u Dohi poštivali su devetodnevni djelomični prekid vatre od 22. februara do 2. marta.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

arapskituristiEkonomsko-socijalna komisija Ujedinjenih nacija za zapadnu Aziju (ESCWA) upozorila je da bi arapske zemlje mogle biti najteže pogođene globalnom pandemijom COVID-19, javlja Anadolu Agency (AA).

“Arapska regija će biti epicentar razarajućih posljedica pandemije koronavirusa“, navodi se u saopćenju organizacije čije sjedište je u libanskom Bejrutu.

Ističući kako bi direktne strane investicije u arapskom svijetu mogle biti smanjene za 45 posto, iz ESCWA tvrde da bi to moglo biti najveće smanjenje investicija ikada.

Također, se navodi da bi posljedice pandemije COVID-19 u kontekstu smanjivanja stranih investicija mogle biti višestruko veće od posljedica kriza koje su arapski svijet zahvatile 2011. godine početkom ustanaka pod nazivom Arapsko proljeće.

Jedna od posljedica pandemije su i rekordno niske cijene nafte na tržišto, što bi budđete arapskih zemalja moglo koštati manjkom u budžetima od 20 milijardi dolara.

Izvršna sekretarka ESCWA Rola Dashti pozvala je vlade arapskih zemalja da blagovremeno podrže trgovinske lance i očuvanje ekonomskih aktivnosti kako bi se spriječilo masovno otpuštanje radnika u tom dijelu svijeta.

Ona je navela niz mjera kojima bi arapske vlade mogle smanjiti ekonomsku krizu, uključujući oslobađanje poreskih obaveza, poticaja poslodavcima i privremeni moratorij na otplate kredita pravnih i fizičkih lica.

“Gubici u trgovinskoj razmjeni u arapskom svijetu bi po najoptimističnijoj prognozi mogli biti oko 88 milijardi dolara“, kazala je Dashti.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

zemljotres3Novi potres jačine 3,2 po Richteru pogodio je jutros Zagreb, a nakon njega uslijedio je još jedan, slabiji.

Seizmološka služba Hrvatske izvijestila je da je prvi potres koji je jutros u 9,52 sati pogodio Zagreb bio magnitude 3,2 prema Richteru, a drugi, koji je uslijedio sedam minuta nakon toga, magnitude 2,3 prema Richteru, prenosi Hina.

Jutros su seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili dva potresa kod Markuševca. Prvi se dogodio u 9:52 sati, a drugi u 9:59 minuta.

Prvi potres bio je umjeren, magnitude 3,2 prema Richteru, intenziteta u epicentru IV stepena Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice i osjetio se širom Zagreba i okolice.

Drugi potres bio je slab, magnitude 2,3 prema Richteru, intenziteta u epicentru III stepena Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice te se osjetio u epicentralnom području i sjevernom dijelu Zagreba, saopćili su iz Seizmološke službe.

Euromediteranski seizmološki centar koji je prvi objavio podatak o jačini potresa, naveo je da se radilo o potresu jačine 3,5 po Richteru, dva kilometra sjeveroistočno od Zagreba.

Potres se osjetio u raznim dijelovima grada i bio je praćen tutnjavom. Par minuta nakon tog potresa, uslijedio je još jedan, slabiji.

Potres se desio za vrijeme sjednice hrvatskog Sabora, no zastupnici su nastavili s radom.

Zbog potresa koji je 22. marta pogodio Zagreb, saborska je zgrada oštećena, zastupnici su tri sedmice zasjedali na drugoj lokaciji, a prošle su se sedmice vratili na Markov trg.

Šteta od zemljotresa

Hrvatski ministar građevine Predrag Štromar potvrdio je ranije da se šteta od zemljotresa koji je pogodio Zagreb i okolinu prije mjesec procjenjuje na oko 42 milijarde kuna (oko 5,5 milijardi eura).

U jakom potresu od 5,5 stepeni po Richteru koji je 22. marta ujutru pogodio Zagreb i okolinu, smrtno je stradala 15-godišnjakinja u stambenom objektu u centru grada, a povrijeđeno je 27 osoba, od kojih 17 teže.

Najviše je stradao strogi centar grada i područje Markuševca, gdje je i bio epicentar zemljotresa.

Oštećene su brojne stambene zgrade, kuće, bolnice, škole, muzeji, vjerski objekti, ali i automobili na koje su padali delovi fasada i krovova.

Mjesec nakon najvećeg potresa na području Zagreba, zabilježeno je više od hiljadu manjih potresa.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadenjeVisok nivo zagađenosti vazduha možda je jedan od najvažniji faktora koji je doprinio velikom broju smrtnih slučajeva uzrokovanih Covidom-19, navodi se u istraživanju.

Analiza pokazuje da se od ukupnog broja smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom u 66 administrativnih regija u Italiji, Španiji, Francuskoj i Njemačkoj, 78% njih desilo u samo pet regija, koje su bile najzagađenije.

Istraživanje je ispitalo nivoe nitrogen dioksida (NO2), zagađivača koji najviše proizvode vozila na dizel, te vremenske uslove koji sprečavaju da se oblaci prljavog vazduha raziđu iznad grada. Mnoge studije su povezale izloženost nitrogen dioksidu sa lošim zdravljem, a naročito sa bolestima pluća, zbog koje je veća vjerovatnoća da će ljudi umrijeti ako se zaraze Covidom-19.

“Rezultati pokazuju da je dugoročna izloženost ovom polutantu možda jedan od najvažnijih faktora koji doprinose smrtnosti uzrokovanoj Covidom-19 u ovim regijama, a možda širom cijelog svijeta,” kazao je Yaron Ogen, sa univerziteta Martin Luther University Halle-Wittenberg u Njemačkoj, koji je proveo istraživanje.

“Trujući naše okruženje, trujemo naše tijelo, a kada ono ima hronični respiratorni stres njegova sposobnost da se brani od infekcije je ograničena.”

Analizom je ukazano na jaku korelaciju, ne na kauzalnu povezanost. “Sada je neophodno istražiti da li je prisustvo inicijalnog inflamatornog stanja povezano sa odgovorom imunog sistema na koronavirus”, kazao je Ogen.

Druga studija objavljena 7. aprila proučavala je zagađenost finim česticama u SAD-u i otkrila da je čak i malo povećanje nivoa zagađenosti u godinama prije pandemije povezano sa daleko većom stopom smrtnosti od Covida 19.

Jedan drugi nedavno objavljeni rad ukazuje na to da je veliki broj umrlih na sjeveru Italije povezan sa najvišim nivoima zagađenosti vazduha.

Ogenovo istraživanje, objavljeno u žurnalu Science of the Total Environment, poredi nivoe NO2 u januaru i februaru u 66 administrativnih regija, uzimajući u obzir broj preminulih od Covida-19 do 19. marta. Ogen je takođe ispitao atmosferske uslove kako bi ustanovio gdje su oblaci zagađenog vazduha bili zaglavljeni iznad regija.

Otkrio je da je 78% od ukupno 4,443 preminulih locirano u četiri regije u sjevernoj Italiji i jednoj oko Madrida u Španiji. Ovih pet regija imali su najgoru kombinaciju nivoa NO2 i vremenskih uslova koji su sprečavali protok vazduha i razbijanje oblaka zagađenog vazduha, piše Gardijan.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

kasmirEpidemija korona virusa u Indiji predstavila je još jednu priliku da se sruči novi napad na muslimansku zajednicu. Protiv muslimana se vodi fizički, verbalni i psihološki rat, što ih dodatno izopćuje iz indijskog društva.

Iz različitih dijelova države prijavljeni su nasilni napadi na muslimane za koje se sumnja da su prenosnici virusa. Prisutni su i izvještaji o sastancima u zatvorenim zajednicama na kojima se diskutovalo o zabrani ulaska za muslimane. Na drugim lokacijama, grupe mladih su stražarile na ulascima u sela kako bi zabranili ulazak muslimanima. Od muslimanskih prodavača je traženo da prestanu prodavati na ulicama.

Primjetan je iznenadni porast broja islamofobnih heštegova na različitim društvenim mrežama u kojima se muslimani optužuju da namjerno šire virus. Po internetu kruže videosnimci na kojima muslimani pljuju na povrće i voće, ližu tanjire i zagađuju površine svojom pljuvčkom.

Svi muslimani kao prenositelji virusa

Sve je počelo kada su se proširile vijesti da su ljudi koji su prisustvovali velikom skupu u džematu Tablighi, muslimanskom misionarskom pokretu, u njegovim odajama u New Delhiju, bili pozitivni na novi, korona virus. Ljudi su doputovali izvana da prisustvuju ovom događaju i sumnja se da su oni donijeli ovaj virus u kongregaciju.

Džemat Tablighi je okrivljen što je organizovao ovaj događaj sredinom marta, ignorišući prijetnju od širenja virusa. Uskoro su počeli pristizati izvještaji iz različitih dijelova Indije koji su sugerisali da najveći broj pozitivnih slučajeva dolazi od ljudi koji su bili na ovom događaju.

Ovo je postalo opravdanje da vlada kreira posebnu sekciju slučajeva povezanih sa džematom Tablighi u svojim svakodnevnim pres konferencijama. To je kreiralo utisak da je ovaj muslimanski pokret glavni krivac. Budući da je mnogima teško da naprave razliku između pripadnika pomenutog džemata i drugih muslimana, svi muslimani se sada doživljavaju kao potencijalni prenositelji virusa i zato su isključeni i mrze ih.

Ali ima i onih koji su doveli u pitanje metodologiju testiranja na COVID-19 i izvještavanja. Prema mišljenju Saugata Datte, bihevioralnog i razvojnog ekonomiste, naglašavanje velikog broja pozitivnih slučajeva povezanih sa događajem u New Delhiju navodi na krivi trag, budući da vlasti nisu agresivno pratile i testirale ljude s drugih takvih okupljanja.

„Ovo je u suštini pristrasnost u uzimanju uzoraka: budući da su ljudi s ovog skupa testirani u velikom broju, a sveukupno testiranje je nisko, ne iznenađuje da je veliki broj pozitivnih pripisan ovoj grupi“, rekao je Datta.

Terorist u muslimanskoj odori

Kako su neki istakli, događaj u džematu Tablighi, samo je jedan od mnogih skupova, vjerskih i nevjerskih, koji su se desili sredinom marta. U to vrijeme je indijska vlada pokušala umanjiti ozbiljnost situacije, dozvoljavajući parlamentu da radi i dozvolivši blizu 1,5 miliona ljudi da uđu u državu bez pravih provjera između januara i marta. Gosti džemata bili su samo djelić ove cifre.

Uprkos ovome, indijski mediji su pokrenuli glasnu kampanju o ovom pitanju. Jedne su novine otišle tako daleko da su objavile karikaturu koja predstavlja korona virus kao teroristu obučenog u muslimansku odoru.

Slično tome, socijalne mreže bruje od postova o onome što mnogi smatraju muslimanskom zavjerom. Tvit koji je ponovljen više od 2.000 puta prije nego što je uklonjen jer krši pravila Twittera, sadržao je karikaturu muslimana nazvanog „korona džihad“ koji pokušava gurnuti Hindusa sa litice.

Ove su sentimente širili i zvanični kanali. Službenici iz granične kontrole tvrdili su da postoji zavjera za ljude iz izvjesne zajednice (čitaj muslimanske) da se infiltrira kroz porozne granice Indije kroz Nepal s ciljem širenja zaraze ovdje.

Čak i indijska vlada ima svoj udio u ovoj kampanji na veoma suptilan način. Nedavno je poslala dopis vladi Zapadnog Bengala izrazivši zabrinutost da ne uspijeva implementirati strogu izolaciju u određenim krajevima. Spomenuli su sedam lokacija u državi, od kojih je šest većinskih muslimanskih.

'Zagađenje' hinduističke zemlje

Mamata Banerjee, glavna ministrica Zapadnog Bengala, veoma je snažno reagovala na ovu direktivu i zatražila je od centralne vlade da ne koristi ovu krizu da provodi svoje planove.

Ushićenje i entuzijazam s kojim je ova antimuslimanska kampanja prihvaćena duboko je zabrinjavajući fenomen.

Doprinosi postojećim teorijama zavjere o muslimanima koji čekaju spremni, razmnožavaju se munjevitom brzinom kako bi nadmašili Hinduse i „zagadili“ hinduističku zemlju. Budući da je ova zajednica već viđena kao ona koja kuje zavjeru da nanese štetu „majci Indiji“, bilo je lako „uspostaviti“ činjenicu da će muslimani željeti zaraziti Hinduse korona virusom kako bi ih uništili.

Ova kampanja ne samo da je hranila postojeće antimuslimanske sentimente, već je i usporila zamah koji je postignut protestnim pokretom protiv sve neizvjesnije situacije u državi. Mjesecima prije epidemije, muslimani i njihovi saveznici širom Indije, protestovali su protiv novog zakona o državljanstvu i drugih izvršnih vježbi kao što su Nacionalni registar građana i Nacionalni registar populacije, koji su viđeni kao diskriminirajući spram ove zajednice.

Dodatno izopćavanje zajednice

Dok potkopava politička nastojanja da se okonča diskriminacija koju sponzorira država, ova epidemija i njen prateći antimuslimanski podstrek vode do dodatnog izopćavanja ove zajednice.

Muslimani su gotovo nepristuni u formalnom sektoru ekonomije, a njihov je broj beznačajan u državnim službama. Muslimani u najvećem broju rade u neformalnom sektoru. Ova kampanja ide ka tome da ih učini „nedodirljivim“ za nemuslimane, što bi ih sigurno izguralo iz niza ekonomskih aktivnosti.

Muslimanima je politički oduzet glas, sada ih ova kampanja može slomiti ekonomski i učiniti njihov opstanak nemogućim.

Uznemirujuće je vidjeti svijet kako šuteći gleda progon najveće vjerske manjine u Indiji. Ovo je još jedno mračno poglavlje u stvaranju nove vrste aparthejda protiv muslimana u najvećoj demokratiji na svijetu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

(Al Jazeera)

ponedjeljak, 20 April 2020 00:00

Bernie Sanders je bio u pravu sve vrijeme

Ocijeni...
(0 glasova)

novac5Politički i ekonomski aparat opremljen da obogati nekolicinu na račun mnogih uvijek je bio predodređen da se uruši.

Piše: Andrew Mitrovica

Koja ironija.

Suočeni s pandemijom koja ubija ekonomiju, grupa bijesnih političara na Zapadu našla je mnogo novca da pokuša oživjeti svoje odjednom loše bilanse koji zavise od tržišta.

Sve u svemu, ubrizgali su hiljade milijardi dolara u frenetičnom nastojanju; novac za koji su uvijek tvrdili da ga nemaju i da ga ne mogu potrošiti da pomognu ljudima za koje tvrde, sa različitim stepenom iskrenosti, da su sada riješeni da im pomognu.

Danas su ovi žestoki kapitalisti koji su postali kvazisocijalisti, postali škrte kopije Bernija Sandersa, bili oni to spremni priznati ili ne.

Neumorni senator iz Vermonta oduvijek zna da je novac tu da pomogne ljudima kojima je potrebna pomoć i uvijek je bio spreman potrošiti ga na ljude kojima je pomoć potrebna, dugo prije nego je smrtonosni virus počeo uništavati američku ekonomiju nalik na Ponzijevu shemu sa žestinom poput tornada.

Sandersa i njegove humane planove da započne dugo zakašnjeli remont postojeće političke i ekonomske infrastrukture kako bi pomogao ljudima kojima je pomoć potrebna, odbacio je neoliberalni industrijski kompleks kao fantastična razmišljanja socijalističke kukavice koja nastavlja prodavati nemoguće.

Fantazija i stvarnost

Pa, nemoguće je čudom postalo moguće. Fantazija je, dijelom, postala stvarnost. Samouvjereni stručnjaci i političari koji sačinjavaju neoliberalni industrijski kompleks i koji su nam rekli da je trošenje velikih količina novca da se pomogne ljudima „ludo, ludo, ludo“ u zadnje vrijeme viču „trošite, trošite, trošite“ kao demokratske socijalističke „kukavice“ koje su nekada prezirali.

Sanders je možda ispao iz utrke da postane predsjednik, ali jednostavan, transformativni recept koji je definisao njegovu političku karijeru i njegove dvije nevjerovatne, osnažujuće kampanje za predsjednika, da vlada mora koristiti svoje bogatstvo da pomogne ljudima kojima je potrebna pomoć, nije samo prihvaćen od strane neoliberalnog industrijskog kompleksa, već će, ja smatram, postati upravljački princip u doglednoj budućnosti.

Bez sumnje, Sanders ima svoju zaslugu za dobar dio tog, bez obzira da li samozadoovljni i katastrofalno u krivu neoliberali priznaju da je njihov tvrdoglavi ideološki neprijatelj bio u pravu sve vrijeme u vezi ove ključne stvari.

Neuspjevši u tome, Sandersu će, bez sumnje, aplaudirati stručnjaci sa stavom mi i slobodno tržište znamo najbolje, jer je sa zakašnjenjem priznao da se „njegov put“ za demokratsku nominaciju „zatvorio“ i kao rezultat, jer je konačno uradio ispravnu stvar, iz pravih razloga, u pravo vrijeme.

Drugi mogu čak ponuditi uobičajena sredstva za smirenje da opiše njegovu odluku da ustupi, nominaciju drugom članu neoliberalnog industrijskog kompleksa, Joeu Bidenu, kao „gracioznu“ ili „dostojanstvenu“.

Izrazi velikodušnosti

Nemojte da vas prevare prazni izrazi velikodušnosti. Ovo su, sjetite se, većinom isti poricatelji koji su proveli mnogo otrovnog vremena i prostora na TV-u i u kolumnama slikajući apsurdnu karikaturu Sandersa kao ljutitog, tvrdoglavog starca koji predstavlja egzistencijalnu prijetnju za američku ekonomiju koja je „u punom jeku“.

Prije četiri godine, Hillary Clinton je bila predvidivi izbor neoliberalnog industrijskog kompleksa. Ona je bila i više nego pikantna budući da je bila zadovoljna time što je naprosto reciklirala umornu, standardnu priču da se „adresiraju“ „gnjavatorske“ nejednakosti raširene u SAD-u.

Clinton je bila kandidatkinja za status quo u vrijeme kada su mnogi Amerikanci glasno odbijali status quo. Sanders je razumio ovaj duh vremena. Clinton nije, i za to je platila.

Na kraju, uprkos stalnom negodovanju centrističkih „progresivaca“, Clinton nije bila u stanju pobijediti neprikladnog narcisa gdje i kada se računalo – na izborima 8. novembra 2016.

Umjesto da to priznaju, Clinton i ostali su bili krivi za gotovo krivični politički nemar, njeni su saveznici uperili prst u jedinog demokratskog kandidata koji je bio u stanju izgraditi panamerički pokret koji je profitirao na slabosti vremena, jer, kako su oni rekli, on nije dovoljno brzo podržao Clinton. Cifre.

Sanders je upozorio Amerikance i sve ostale koji su željeli slušati da je državni politički i ekonomski aparat – u kojem su moć i bogatstvo u rukama nekolicine na račun mnogih – duboko i nepovratno oštećujući, i u konačnici, neodrživ.

Ukorijenjena nejednakost

Ogromna, ukorijenjena nejednakost koju je Sanders želio izliječiti, ne samo retorički, već na opipljive, konkretne načine, tragično izlazi na vidjelo dok COVID-19 uzima svoj nemilosrdni ljudski danak širom SAD-a.

Samo u Chicagu, siromašne manjine sa malim ili bez pristupa zdravstvenom sistemu, ne samo da su bili pozitivno u šokantnom neproporcionalnim broju, već su i oboljeli od ove bolestti u jednako šokantnim i neproporcionalnim brojevima.

Sanders je također upozorio da politički i ekonomski aparat opremljen da nastavi bogatiti bogate na račun mnogih ne samo da je neodrživ, već će se neminovno urušiti.

Ispostavilo se da je Sanders bio u pravu i po tom pitanju.

Decenijama je Sanders podsticao Amerikance da rade zajedno kako bi izgradili pošteniju naciju gdje će dividende prosperiteta dijeliti svi a ne samo nekolicina koja kontroliše većinu ogromnog bogatstva nacije. Ta moćna, egalitarna poruka rezonirala je sa milionima Amerikanaca 2016, kao i 2020.

Opasna provalija

Sramota je da Sanders, transparentno pažljiv, iskren i častan čovjek, neće biti u stanju da predvodi ovaj plameniti poduhvat kao šef. Ipak je pokušao. To je više nego što njegovi sitni, zaboravni osporavatelji mogu reći.

SAD se klacka iznad opasne provalije. Predvodi ga predsjednik koji laže i ponovo piše historiju kao diktator.

Kada prođe ova pandemija i desi se nužno pozivanje na odgovornost, vjerovatno će hiljade Amerikanaca umrijeti zbog nekompetentnosti i nemara jednog čovjeka: Donalda Trumpa.

On mora biti poražen u novembru. Da bi to uradio, Biden će morati istinski da se potrudi da ima Sandersa i njegove pristalice kao partnere da bi imali novu Demokratsku stranku sa ustaljenom hiperbolom o poštenju i jednakosti i, umjesto tog, posvetiti se činjenju poštenja i jednakosti ključnim, dominantnim principima Bidenove administracije.

Ako ne pobijedi, Biden će ponoviti sudbinu Hillary Clinton, dok će nebrojeni Amerikanci patiti od izboličavajuće traume zbog Trumpa tokom četiri naredne godine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

(Al Jazeera)

Stranica 6 od 98

S5 Box