Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1377)

utorak, 07 April 2020 00:00

Uragan Harold bjesni u Tihom okeanu

Ocijeni...
(0 glasova)

uraganNajveću štetu uragan je načiono u Luganvilleu, u kojem živi 16.000 stanovnika, na ostrvu Espiritu Santu.

Uragan, čiji su udari i do 235 kilometara na sat, prekinuo je sve komunikacijeEPA-EFE

Tropski uragan Harold već drugi dan bjesni nad južnopacifičkom ostrvskom zemljom Vanuatu, skidajući krovove i čupajući kablove.

Nevrijeme nastavlja ka Fidžiju, ali se očekuje da će do tamo vjetar i kiša oslabiti, prenosi Tanjug.

Uragan, čiji su udari i do 235 kilometara na sat, prekinuo je sve komunikacije na ostrvu tokom noći, saopštio je državni biro za vanredno stanje i hidrometeorologiju Vanuatua.
Nastavlja ka Fidžiju

Najveću štetu uragan je načiono u Luganvilleu, drugom gradu po veličini, u kojem živi 16.000 stanovnika, na ostrvu Espiritu Santu.

Vjetar je oborio drveće, a Nacionalna kancelarija za upravljanje katastrofama saopštila je da će, nakon što se uragan udalji, biti porocijenjena šteta koju je načinilo nevrijeme.

Predviđa se da će uragan nastaviti ka Fidžiju, čije su vlasti već proglasile uzbunu zbog nevremena koje se približava.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

avion5Koalicija arapskih zemalja koje predvodi Saudijska Arabija izvela je u Jemenu najmanje 50 zračnih napada, tvrdi Anadolija.

Pobunjenički pokret Husi saopštio je da su prosaudijski koalicioni bombarderi izveli napade na području šest jemenskih provincija i to Sade, Amrana, Jevfa i Hajjaha na sjeveru te Al Bayda i Mariba na jugu zemlje.

Koalicione snage do sada nisu komentarisale taj slučaj.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nedavno je pozvao na hitnu uspostavu primirja u cijelom svijetu kako bi se spriječilo širenje korona virusa.
Husi pozdravili ideju o primirju

Snage odane međunarodno priznatoj vladi Jemena i pokret Husi, odnosno suprotstavljene snage u Jemenu, pozdravile su tu Guterresovu ideju.

Jemen je poprište sukoba i nasilja od 2014. godine, kad je pobunjenički pokret Husi preuzeo kontrolu u većem dijelu zemlje, uključujući glavni grad Sanu.

Konflikt je eskalirao godinu kasnije kad su Saudijska Arabija i njeni arapski saveznici počeli izvoditi zračne napade na položaje pobunjenika Husa.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

gaza8Čelnik palestinskog pokreta Islamski džihad pozvao je vlasti Izraela da u jeku borbe protiv širenja korona virusa ukinu višegodišnju blokadu Gaze, javlja Anadolija.

Generalni sekretar pokreta Zaid Nakhia upozorio je da Izrael mora izabrati da li će ukinuti blokadu Gaze i osloboditi palestinske zatvorenike ili će se pak suočiti s pogubnim posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

Oštriji stav prema izraelskim vlastima

Pozvao je također i palestinske vlasti za zauzmu oštriji stav prema izraelskim vlastima koje blokadom Gaze čine život nemogućim, a posebno u jeku pandemije.

Izrael pod blokadom drži Gazu još od 2006. godine, a riječ je o palestinskoj enklavi sa najmanje dva miliona stanovnika.

Dosad je u Gazi potvrđeno da je 12 osoba zaraženo korona virusom.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

libija1Snage međunarodno priznate Vlade nacionalnog jedinstva Libije srušile su teretni avion koji je prevozio oružje i municiju za nelegitimne snage sa istoka libije koje predvodi Khalifa Haftar.

Glasnogovornik libijske vojske Mohammed Kanunu saopćio je da je avion pogođen neposredno prije planiranog slijetanja na pistu u provinciji Tarhuna, južno od Tripolija.

On nije otkrio više informacija o tom slučaju, prenosi Anadolija.

Politička kriza

Libija je poprište duboke političke i sigurnosne krize još od 2011. godine kada je ubijen Muammar Gaddafi.

Od tada su na vlasti paralelne vlade sa sjedištima u Tripoliju i Tobruku, koje imaju odvojene parlamente i oružane snage.

Haftarove snage od aprila prošle godine izvode napade na Tripoli, a do sada je u sukobima u glavnom gradu Libije poginulo više od hiljadu i ranjeno 5.500 ljudi.

Snage Vlade nacionalnog jedinstva su prošle sedmice pokrenule operaciju odbrane Tripolija pod nazivom "Oluja mira", a u petak su srušile tri borbena aviona Haftarovih snaga.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

hrana3Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu u martu ove godine, najveći od 2015, uslijed slabljenja potražnje za svim vrstama robe, počevši od mlijeka, pa do šećera, navedeno je u izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Indeks cijena hrane, koji objavljuje FAO kao globalni pokazatelj mjesečnog kretanja cijena korpe proizvoda u kojoj su žitarice, uljarice, mliječni proizvodi, meso i šećer, pao je u martu za 4,3 posto, na 172,2 poena, javlja Reuters.

Takav oštar pad posljedica je uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalja svijeta radi zaustavljanja širenja pandemije korona virusa, što je urušilo potražnju.

"Na pad cijena uglavnom utječu faktori potražnje, a ne ponude, a faktori potražnje pod utjecajem su sve lošije ekonomske perspektive", izjavio je Abdolreza Abbassian, viši ekonomist u FAO-u, prenosi Tanjug.

FAO je u novom izvještaju blago povećao procjenu proizvodnje žitarica na ukupno gotovo 2,721 milijardu tona, u odnosu na prethodnu procjenu od 2,719 milijardi tona.

Smanjenje potrošnje

Cijena šećera, prema indeksu FAO-a, zabilježila je pad za 19,1 posto u martu u odnosu na prethodni mjesec. Tome su doprinijeli smanjenje potrošnje uzrokovano uvođenjem karantina u brojnih državama zbog oboljenja COVID-19, kao i manja potražnja proizvođača etanola uslijed nedavnog pada cijena sirove nafte, što je izvršilo pritisak na industriju biogoriva, navodi FAO u izvještaju.

Cijene uljarica i biljnih ulja potonule su za 12 posto zbog pada cijena palminog ulja i rastuće neizvjesnosti u vezi s utjecajem korona virusa na tržište.

"Cijene nafte više su nego prepolovljene tokom prošlog mjeseca, što se uveliko odrazilo na proizvođače biogoriva (skuplje nego nafta), koji su važan resurs potražnje na tržištima šećera i biljnih ulja", objašnjava Peter Toenes, analitičar FAO-a.

Cijene mlijeka skliznule su za tri posto zbog pada kotacija i usporavanja globalne uvozne potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu, dok je indeks cijena mesa oslabio za 0,6 posto.

Žitarice su pojeftinile za 1,9 posto, ali su cijene riže zabilježile rast treći mjesec zaredom zbog pojačanih kupovina i pravljenja zaliha uslijed zabrinutosti zbog pandemije i najava da bi Vijetnam mogao uvesti zabranu izvoza.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

koronavirusGotovo 60 hiljada ljudi u svijetu do sada je preminulo od koronavirusa, dok je broj zaraženih dostigao cifru od 1.118.046, pokazuju podaci Worldometersa.
Među ukupnim brojem oboljelih, 229.151 osoba uspjele su se oporaviti od Covida-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus. Otkako je potekao iz kineskog Wuhana krajem prošle godine, koronavirus do sada se proširio u 205 zemalja i teritorija na svijetu, a zahvatio je i dva međunarodna pijevozna sredstva, kruzere Diamond Princess i MS Zaandam.

Dok smo protekli mjesec bili svjedoci najstravičnijeg scenarija korone u Italiji, rekordne rezultate oboljelih te porast preminulih sada bilježe Sjedinjene Američke Države. Ukupno 277.475 Amerikanaca zaraženo je koronavirusom, dok ih je 7.402 preminulo.

U Italiji je i dalje najveći broj preminuli, 14.681, dok broj oboljelih od Covida-19 iznosi 119.827. Španija je drugo najveće evropsko žarište novim virusom gdje je do sada zaraženo 119.199 osoba, dok je 11.198 preminulih.

Veliki broj potvrđenih slučajeva Covida je i u Njemačkoj, 91.159, kao i Francuskoj, 82.165 zaraženih te Iranu sa 53.183 potvrđena slučaja.

Kada je riječ o Kini koja tvrdi da se uspjela izboriti sa virusom, među 81.639 zaraženih Kineza, 1,558 su i dalje aktivni slučajevi sa 331 pacijentom u teškom stanju.

(Klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

libija1Vlada nacionalnog jedinstva (GNA) sa sjedištem u Tripoliju nastavila je operaciju “Mirovna oluja” protiv milicije odane odmetnutom libijskom generalu Khalifi Haftaru, javlja Anadolu Agency (AA).

Zvanični izvor rekao je u petak da su oborena tri ratna aviona koji su pripadali Haftarovoj miliciji, dok je od početka operacije uništeno i nekoliko vojnih vozila i zaplijenjena municija.

GNA je 27. marta pokrenula operaciju “Mirovna oluja” kao odgovor na napade Haftarove milicije. Snage GNA-a ciljale su skladišta municije i naoružana vozila koja pripadaju miliciji u gradu Sirte, na sjeveroistoku Libije.

Zračna luka Mitiga bila je redovna meta Haftarovih snaga, koje su prekršile i humanitarni prekid vatre 21. marta, uveden zbog koronavirusa.

Libija je poprište duboke političke i sigurnosne krize još od 2011. godine kada je ubijen Muammar Gaddafi. Od tada su na vlasti paralelne vlade sa sjedištima u Tripoliju i Tobruku, koje imaju odvojene parlamente i oružane snage.

Haftarove snage od aprila izvode napade na Tripoli, a do sada je u sukobima u glavnom gradu Libije poginulo više od hiljadu i ranjeno 5.500 ljudi.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

avion6Čak polovina svjetskih aviona je parkirano, a iskorišteni kapacitet kojeg avioprijevoznici nude pao je za 80 posto što znači da će industriji avioprijevoza trebati godine za oporavak, piše Guardian.
Kompanije kao što su United Airlines Holdings Inc i Air New Zealand saopćile su da će nakon pandemije biti značajno "smanjene", dok se za druge slične firme ne može reći ni da će uopće opstati pandemiju koronavirusa.

Stručnjaci kao što je Olivier Ponti smatraju da će, jednom kada pandemija prođe, biti jako teško vratiti se na nivo koji je postojao u decembru 2019. godine.

"Mnogi avioni će postati beskorisni, a kompanije će morati snižavati cijene kako bi namamili rast potražnje", rekao je Ponti.

(klix.ba)

Ocijeni...
(1 glasova)

maska3Vlada Malezije će poslati dva miliona zaštitnih maski Bosni i Hercegovini, navedeno je u noti koju je ambasada Malezije u BiH putem Ministarstva vanjskih poslova BiH proslijedila Koordinacionom tijelu BiH za zaštitu i spašavanje.

Nakon što se, na inicijativu Ministarstva sigurnosti BiH, Vijeće ministara BiH obratilo za pružanje međunarodne pomoći u borbi protiv koronavirusa, danas je stigla prva zvanična nota, saopćeno je iz MSBiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovo je vrlo vrijedna donacija imajući u vidu trenutne potrebe BiH za zaštitnom opremom za sprječavanje širenja pandemije.

(AA)

Ocijeni...
(0 glasova)

juznaamerika1Plan podsticaja od 2.000 milijardi dolara, s ciljem da se popravi američka ekonomija tokom jedne od najnestabilnijih pandemija koje je svijet ikada vidio, zvanično je odobrio Kongres prošle sedmice. Ovaj najveći paket za spas ekonomije u modernoj historiji pružit će finansijske olakšice poreskim obveznicima i njihovim porodicama, pomoć za bolnice, proširene beneficije za nezaposlene i zajmove za male biznise (velikim kompanijama će biti odobreni vladini paketi pomoći). Ova nastojanja su ključna za vraćanje nekog vida sigurnosti za uplašenu i krhku populaciju – populaciju koja sada ima najviše slučajeva oboljelih od korona virusa u svijetu.

Međutim, najuplašenije i najkrhkije zajednice u SAD-u su uvijek činili ljudi tamnije puti. Mi mnogo patimo zbog bolesti Covid-19 i nastavit ćemo tako zbog načina na koji se administracija Donalda Trumpa do sada nosi sa ovom krizom. Prošlog mjeseca je predsjednik SAD-a nazvao odgovor demokrata i medija "prevarom" na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, insistirajući na stavu da demokrate "politiziraju" ozbiljnost virusa kao napad na njegovo vođstvo. Trump je, također, nadzirao rasformiravanje jedinice za pandemiju u Nacionalnom vijeću sigurnosti 2018. godine. Ovaj je postupak, zajedno s njegovim konstantnim poricanjem korona virusa kao velikog problema, spriječio ključno djelovanje da se zaustavi širenje virusa u ovom obimu.

Ono što se dogodilo u sedmicama nakon njegove tvrdnje karakteristično je za napuknuti kapitalistički sistem opterećen rasizmom i kaznom za neprivilegirane. Kada su kineski korijeni korona virusa postali šire poznati, on je brzo iskorišten da se stigmatiziraju Amerikanci azijskog porijekla. Trump je javno govorio o ovoj bolesti kao o "stranom" ili "kineskom virusu". Njegovi rasistički komentari su imali prijeteće posljedice, uključujući porast broja nasilnih incidenata protiv azijskih zajednica i diskriminaciju protiv Azijata u školama. Ovaj tip ksenofobije je u središtu Trumpovih imigracionih i putničkih politika tokom njegovog mandata u Bijeloj kući.
Siromašni su 'bliži' zarazi od virusa

Pad kineskih biznisa, kao rezultat otrova koji su primili ,poslužio je kao vijesnik nacionalne krize: urušavanja američke ekonomske infrastrukture. Kako su se škole i biznisi zatvorili pred pandemijom, podjela između onih koji će preživjeti i koji neće postala je očita. Setova za testiranje na korona virus nema dovoljno, a kada postanu dostupni javnosti, cijena i lokacija će biti ogroman faktori za pristup. Imigranti su pod posebnim rizikom, budući da je veća vjerovatnoća da oni neće potražiti ljekarsku pomoć, zbog straha od pritvora (korona virus je već iskorišten da se opravdaju strožije imigracione politike). Nedokumentirani radnici također ne mogu dobiti nikakve beneficije od podsticaja, iako čine pet posto američke radne snage. Zatvorenici u američkim zatvorima, od kojih veliki dio čine crnci i ljudi španskog porijekla, ranjiviji su na Covid-19 jer su u zatvorenom prostoru. U državi New York zatvorenici su prisiljeni praviti dezinfekciono sredstvo za ruke, iako je nejasno da li ga i sami mogu koristiti.

Godinama dobijamo izvještaje koji prate gomilanje bogatstva u bijelim i nebijelim domaćinstvima. Zasljepljujući jaz, zbog tog što institucionalne strukture daju prioritet bijelom bogatstvu, kako ovi izvještaji zaključuju, tek treba biti ispravljen i zadovoljiti svaki aspekt ekonomije. Kada su zajednice s niskim primanjima prisiljene prestati raditi zbog karantina u cijeloj državi, njima je oduzeta sposobnost da kupuju osnovne potrepštine i da plaćaju račune koji se i dalje gomilaju. Suprotno tome, oni koji imaju esencijalna radna mjesta (zdravstveni radnici, uslužne djelatnosti, čistači, aerodromski agenti za sigurnost), koji ne mogu priuštiti da napuste svoj posao, riskiraju dodatnu izloženost. A, kao što smo vidjeli, osiromašeni krajevi imaju veću šansu da se zaraze, zato što stanovnici imaju bolesti od ranije i manje resursa. Kada se zatvore vrtići i škole, isti ti ljudi se pitaju odakle će doći naredni obrok za njihovu djecu.
Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U SAD-u živi oko 500.000 beskućnika (većinom crnaca i osoba španskog porijekla, kao i u zatvorima), koji su izloženi duplom riziku da obole i šire virus. Plemena američkih Indijanaca često nemaju resurse ni pristup kvalitetnim zdravstvenim ustanovama (posebno oni koji žive u ruralnim krajevima), što čini korona virus znatno težim za rješavanje. Zdravstveni stručnjaci predviđaju da će se situacija s korona virusom pogoršati prije nego što se popravi – što znači da će nevolja za ljude tamnije puti od nesnošljive postati sasvim nehumana.
Amerika tone u novu realnost

Dok Trump insistira da se ekonomija mora vratiti u normalu čim prije, on jača ideju da je ljudski život onoliko vrijedan kolika je količina rada za njega vezana. Vratiti Amerikance na posao prije suzbijanja korona virusa nije samo protivno savjetima; to je opako i sigurno će pogoršati situaciju za manjine. Bolnice naprosto neće imati kapacitet da liječe sve pacijente koji će doći u kontakt s korona virusom, a marginalne grupe neće biti tretirane kao prioritet.

Vjerovanje da su ljudi tamnije puti u stanju podnijeti veću bol od bijelaca dovelo je do nejednakosti u zdravstvenoj njezi; crne majke imaju duplo veću šansu da umru na porodu od bijelih žena. Dok Amerika tone u svoju novu realnost, moramo se sjetiti da govorimo u ime ljudi tamnije puti koji nemaju podršku, moć ili platforme da se zaštite od katastrofe koja ugrožava život. Iako se nepravda kraće pamti, koliko smo daleko od tog da ponovimo ono što se desimo za vrijeme uragana Katrine?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Candace McDuffie (Al Jazeera)

Stranica 8 od 99

S5 Box