Vijesti iz BiH
ponedjeljak, 07 Decembar 2020 00:00

Sarajevo - svjetska prijestolnica zagađenosti

Ocijeni...
(0 glasova)

zagadjenje1Apsurd je da se dobro znaju razlozi zagađenja, ali da zagađivači ne snose sankcije.

"Sehen Sie diese Stadt? Wo ist Walter?", izmotava se mangup tinejdžerskog uzrasta igrajući se riječima iz čuvene filmske scene, koju svaki Sarajlija nosi u duši, i gledajući sa Trebevića tešku i gustu maglu ispod koje se guši Sarajevo.

"Džaba gledaš, lafčino, vidjet ćeš ga na proljeće", nastavlja taj maštoviti, spontani igrokaz sredovječan čovjek udaljen desetak metara, držeći za vratom djevojčicu od godinu-dvije, svu zašuškanu u skafander i šal.

Smijeh se začas prosu po osunčanoj trebevićkoj vrleti, sa koje su oni koji su imali sreće da u to tmurno prijepodne pobjegnu u sunčane visine gledali prljavu bjelinu u kojoj je negdje duboko dole izdisao glavni bosanskohercegovački grad.

Sarajevo je tog dana postalo rekorder bar u nečemu – u enormnom zagađenju. Tu zabrinjavajuću "prestižnu" titulu i zvanično je potvrdio švicarski IQ Air, koji prikuplja podatke sa 10.000 mjernih stanica širom planete. Bosanskohercegovačka prijestolnica premoćno je nadmašila i takve metropole atmosferskog poganluka kakve su Daka, Mumbai, Peking, Delhi, Lahore...

Mjere koje ne donose rješenje

Svake godine u isto vrijeme, ubitačno tačna kao po kalendaru, u Sarajevo stiže žestoka rasprava o mjerama za smanjenje zagađenja. Taj scenario je uvijek isti - ljudi iz vlasti, pod pritiskom ogorčenih građana, propisuju razne mjere, od pripravnosti do uzbune, iz saobraćaja se tim naredbama isključuju kategorije automobila ispod euro 3 norme, a iz nevladinih eko-organizacija na sav glas podsjećaju kako su i prošle godine, baš u ovo vrijeme, upozoravali šta sve treba uraditi.

Odmah zatim u cijelu tu medijsku gužvu uključe se stručnjaci eko-orijentacije i sve se završi nagovještajima futurističkih projekata, kao što su džinovski ventilatori negdje na Bijeloj tabiji, ili čak na još većoj visini. Začudo, uvijek u toj fazi puhne vjetar, rastjera višemjesečnu otrovnu maglu u sarajevskoj kotlini, donese čist zrak i odsvira kraj sezoni rasprava o enormnom zagađenju. Doviđenja do sljedeće kasne jeseni i novog zagađenja...

Dok se svake godine govori o istim mjerama, koje, evo, ne donose nikakvo rješenje, građanima Sarajeva ne preostaje ništa drugo nego da se snalaze kako znaju – dnevnim bježanjem na obližnje planine ili zatvaranjem u svoje domove.

Eksperti vjeruju da je problem upravo nespremnost vlasti da ulaže u rješenjaUstupljeno Al Jazeeri

Međutim, ono od čega ne mogu pobjeći je apsurd da se dobro znaju razlozi zagađenja, ali da zagađivači ne snose sankcije. Dovoljno je samo pogledati prema bilo kojem padinskom dijelu grada pa vidjeti kako se iz mnoštva dimnjaka vije gusti, crni, otrovni dim. Ljudi lože šta stignu – loš ugalj, impregnirane željezničke pragove, ostatke od stolarije i namještaja, razne otpatke, čak i gumu. Inspekcije, međutim, ne propisuju kazne za upotrebu tih goriva, iako je to dugogodišnji problem, godinama upozorava ekološki stručnjak Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija.

 

"Mjere koje vlasti poduzimaju služe tek za to da se pokaže da vlast kao nešto i radi. Promjene tu nema. Možete voziti šta god hoćete, možete ložiti šta god hoćete i u čemu god hoćete. U pitanju je 35.000 do 40.000 domaćinstava, koja lože uglavnom vlažno drvo, a dio njih i ugalj. Nikome nije u interesu da se to riješi, jer onda treba potrošiti novac", pojašnjava taj eko-aktivista, koji je dobar dio života ostavio na "prvoj liniji" odbrane od zagađenja, a još ne vidi opipljive rezultate.

Eksperti vjeruju da je problem upravo nespremnost vlasti da ulaže u rješenja. Iznimno visoka cijena prirodnog plina godinama tjera veliki dio građana u privatnim kućama da i dalje koriste za ove prostore "tradicionalna" goriva – ugalj i sve vrste drveta. Eko aktivisti upozoravaju da je jedini način za rješavanje ovog problema subvencioniranje građana da pređu na korištenje prihvatljivih vrsta goriva, ali nijedna vlast nije bila spremna ulagati u takve projekte iz prostog razloga – mnogo koštaju, a njihova realizacija će trajati godinama.

Neplanska gradnja i ruža vjetrova

Postoji još jedan razlog ekološke agonije Sarajeva u mjesecima zagađenja. Stručnjaci u oblasti arhitekture upozoravaju kako su "godine hajdučije" u izgradnji grada narušile elementarne principe, koji su nekad ranije, kad je postojala odgovornost i obaveza njihovog poštivanja, a naročito sankcije, bili propisani prostornim planovima i drugim dokumentima. Glavni uzrok prekomjernog zagađenja je, kažu, neplanska gradnja. Niču zgrade uzduž i poprijeko a da se niko i ne obazire na takozvanu ružu vjetrova, dijagram o putanji i intenzitetu vjetra, čije je poštivanje prilikom gradnje nekad bilo obavezujuće.

"Apsolutno se ne uzimaju u obzir prirodni tokovi vjetra", upozorio je još polovinom januara, kada je zagađenje dostiglo vrhunac prošle zime, ugledni arhitekta Hasan Ćemalović. "Ako mi na taj pravac vjetrova stavimo položaj zgrada u obrnutom pravcu u odnosu na kretanje vjetra, normalno da mi pravimo blokade i onemogućavamo prirodni protok zraka."

I eko aktivisti optužuju lokalne institucije - zbog interesa građevinskih lobija, koji prave ogromne stambeno-poslovne komplekse, prirodni tokovi vjetra i provjetravanja potpuno su narušeni, ne samo u Sarajevu, nego i u drugim većim gradskim centrima u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci tvrde: i kad izuzmemo posljedice pandemije korona virusa, u ovom trenutku 5.500 ljudi u Bosni i Hercegovini umire od posljedica prekomjernog zagađenja, što od karcinoma pluća, što od drugih bolesti izazvanih opasnim česticama. Nameće se surov zaključak, zapravo nagovještaj svojevrsne optužbe iz ekoloških krugova – da li to institucije svjesno izlažu građane oboljenjima da ne bi finansirale projekte za smanjenje zagađenosti?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Amir Sužanj (Al Jazeera)

Procitano 768 puta

S5 Box