Vijesti iz BiH
utorak, 18 Maj 2021 00:00

Građani za spas rijeka: Tamo gdje nema otpora nema ni pobjede

Ocijeni...
(0 glasova)

rijeka5Sve rijeke u Bosni i Hercegovini su ugrožene. Izgradnja mikro, malih, srednjih i velikih hidroelektrana ugrožava riječne tokove, a jedini spas ovog bogatstva leži u građanskom aktivizmu.

Naime, širom Bosne i Hercegovine postoje ljudi koji su se okupili oko formalnih organizacija i neformalnih grupa građana da bi spasili rijeke i zaštili svoju okolinu. Iz njihove lične borbe možemo učiti, jer je širom zemlje izgrađeno 112 malih hidroelektrana (MHE), a planirano je 340 na svim rijekama i pritokama.

Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge „Gotuša” iz Fojnice, za rijeku Željeznicu borio se više od deset godina, branio ju je svim sredstvima koja je imao, a ta borba je uključivala i njegovo tijelo. Oroz i drugi aktivisti svojim tijelima su sprječavali ulazak strojeva u korito rijeke i 325 dana i noći dežurali da bi mogli alarmirati lokalno stanovništvo i druge aktiviste da zajedno onemoguće radove na rijeci.

Oroz spas rijeka u BiH vidi u udruživanju, jer će nam na kraju ostati samo one rijeke koje aktivisti uspiju odbraniti i oteti od uzurpatora.

„Teško da se još možemo pouzdati u institucije. Iako su deklarativno protiv gradnje MHE, političke partije još uvijek ne čine dovoljno da bi se ona i zaustavila. Sve je to nekakva neiskrena podrška, još uvijek im je draži novac tajkuna nego zaštita prirode. Čast izuzecima“, kaže Oroz i dodaje da je imao priliku da vidi kako izgleda gradnja malih hidroelektrana.

„Vidio sam strašne prizore na rijekama oko Fojnice gdje je počela gradnja još početkom ovog stoljeća. Posebno me potreslo kada sam vidio prelijepe slapove na rijeci Kozici koji su gotovo ostali bez vode. Sve to zbog interesa pojedinaca i zaradu firme koja je u vlasništvu kompanije iz druge države. Kada je došla na red rijeka na kojoj sam odrastao, rijeka Željeznica, odlučio sam sa prijateljima da učinimo sve, što je bilo u našoj moći, da bar nju spasimo“, kaže naš sagovornik.

On se prisjeća da su za vrijeme njihove borbe za spas rijeke Željeznice, koja je bila napadnuta u dva navrata 2009. i 2012. godine, stupili u kontakte sa drugim ljudima i udruženjima koja imaju slične probleme.

„Pošto ranije nismo imali nekakva iskustva u aktivizmu, tražili smo pomoć i savjete od drugih. Nakon što smo uspješno okončali našu borbu, nastavili smo pomagati drugima i prenositi naša iskustva. Mogu reći samo da je ovo veoma teška i iscrpljujuća borba u svim segmentima života. Konstantno smo izloženi raznim pritiscima i život više nije isti. Na kraju smo jako ponosni na sve što smo uradili uprkos svemu što smo preživjeli. Poručujem svima da se vrijedi boriti“, kaže on.

Oroz se nada da je istina o malim hidroelektranama konačno došla do široke javnosti, te da će zbog toga otpor prema ovakvim štetnim projektima biti sve veći.

„Ovakvi štetni projekti više se ne mogu tako lako predstavljati kao nešto lijepo i korisno za sve. Posebnu motivaciju daju borbe koje su urodile plodom i pokazale da se, uz trud i zalaganje, neke rijeke mogu spasiti“, ističe Rober Oroz.

Borba za rijeke Foče i dalje traje, a član Udruženje građana „Bjelava“ Miljan Mališ kaže da je lična borba jedini način da se zaustavi ova frontalna ofanziva na rijeke BiH, koje su napadnute mini hidrocentralama bogatih investitora i svim drugim vidovima uništavanja rijeka i života u njima.

„Deklaracije o zaštiti rijeka koje su usvojene i u Federalnom parlamentu i Narodnoj skupštini Republike Srpske upravo su rezultat aktivizma građana i boraca za rijeke. Naravno, to je samo prvi mali konkretan korak, ali svakako nada u bolje sutra za naše rijeke. Svjedoci smo da se, boreći se za rijeku, građani bore protiv korupcije, protiv jednog dobro uigranog sistema, koji, pored zaobilaženja zakona, radi isključivo za korist pojedinaca, a ne za interes svih građana. Svaka rijeka koja je odbranjena, odbranjena je zahvaljujući aktivizmu mještana i udruženja koji su se pobunili i odlučno stali u odbranu svoje rijeke“, rekao je Mališ.

Naš sagovornik nam kaže da je njegov cijeli život vezan za rijeku.

„Strastveni sam ribolovac, odrastao sam uz rijeku. Uz huk, miris i kolorit Sutjeske. To je osjećaj koji mi je urezan u ranom djetinjstvu, koji i danas imam i nosim kao prepoznatljivo bogatstvo ovog podneblja. Jačinu tog osjećaja kada sam uz rijeku teško je opisati riječima. Ono što je nekome isključivo hidroenergetski potencijal za mene je život. Mi u Foči do sada imamo izgrađene 4 MHE koje su u pogonu i nepovratna šteta koja je načinjena na tim rijekama i oko njih bila je dovoljan signal i krajnji čas da se usprotivimo profitabilnom betoniranju svega i svačega. Pored ovoga što se danas dešava rijeci Bjelavi, isto je planirano da se uradi Sutjesci, Ćehotini, Bistrici, Kolini i svim drugim rijekama i riječicama na opštini Foča, a ukupno ih je sedamnaest“, ističe Mališ.

Mališ kaže da ova vrsta aktivizma zahtjeva dosta truda, zalaganja, vremena, ali i živaca.

„Bude raznih pritisaka, uspona i padova. Mnogi krenu i nakon nekog vremena odustanu. Jednostavno ne mogu da izdrže sve to, borbu protiv mnogo jakog lobija, jednog uigranog nakaradnog sistem. Ipak, činjenica da bi rijeka Bjelava davno bila spakovana u cijev da nije bilo nas aktivista me čini srećnim i ponosnim“, pojašnjava.

Mališ dodaje da ni jedna rijeka u BiH nije sigurna.

„Jedino je sigurno da će svaka doći na red za pakovanje u cijevi i, ukoliko se niko ne pobuni, njena sudbina je zapečaćena. Poruka je da se od starta usprotive jasno i glasno i da ne daju ni pedalj svoje rijeke. Da izvrše pritisak na odgovorne svim mogućim sredstvima. Bez straha i ustezanja jer rade ispravnu stvar i brane osnovna ljudska prava, pravo na vodu i život. Da se povezuju sa drugim udruženjima i aktivistima i uče iz tih primjera“, ističe on.

Naš sagovornik kaže da je građanski aktivizam za spas rijeka širom BiH mukom izazvan.

„Mi branimo naše rijeke od naše države, spašavamo šta se spasiti može. Ostaje nada da će upravo građanski aktivizam koji raste iz dana u dan kroz razne kampanje za zaštitu rijeka i okoline, medijske objave, probuditi svijest i savjest kod većine i pokrenuti stvari nabolje“, kaže Mališ.

Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, kaže da je veoma bitno pokretanje bilo kakve inicijative kako ne bi sve ostalo samo na društvenim mrežama i na papiru, a tamo gdje nema otpora, nema ni pobjede.

„Imamo primjere u BiH gdje su ljudi bili uporni u želji da zaštite svoju rijeku i odnijeli su pobjedu. To nije lako, treba snaga i upornost“, rekla je

Skenderija, koja je i sama vidjela kakve su posljedice izgradnji MHE.

Ova vrsta ličnog građanskog aktivizma zahtijeva dosta, a Dragana kaže da morate biti srcem u tome, inače možete zalutati. Svim ljudima koji se protive izgradnji MHE preporučuje da se pokrenu, da se bore za svoje rijeke, jer ih niko drugi neće spasiti.

„I nema veze ako ih ima samo nekoliko, to je dovoljno da se stvari mijenjaju i da se ide ka cilju. Uvijek se mogu obratiti Koaliciji za zaštitu rijeka BiH ukoliko im treba bilo kakva pomoć, savjet, podrška“, kaže na kraju Dragana.

Procitano 298 puta

S5 Box