Zašto je udovoljavanje Draganu Čoviću i HDZ-u postalo bitnije od svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i onih evropskih vrijednosti na koje nas redovno podsjećaju da im trebamo težiti?
“Ubrzati napredak u procesu evropskih integracija”, kazat će Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH, u novembru 2020. godine. Od tada do danas pomaka nema u ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije. Vlasti Bosne i Hercegovine ispunile samo jedan kompletan uslov i to onaj tehničke prirode. Sve ono što bi predstavljalo suštinsku reformu blokirano je.
Blokirani su i zakoni koji bi donijeli više vladavine prava. Blokirali ih HDZ BiH i SNSD sa svojih osam delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a nakon toga ih pomenuti ambasador Sattler kritikovao. Oštro.
Nove diskriminacije
Osim zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u, na kojima je međunarodna zajednica najviše insistirala, nisu usvojeni ni neki drugi važni prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije.
Nisu provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić.
I na ovim presudama je, baš kao i na pomenutim oborenim zakonima, insistirala međunarodna zajednica.
Presude su ovo Evropskog suda za ljudska prava koje su potvrdile da je Ustav BiH diskriminatoran za građane ove države, jer im uskraćuje prava političke participacije u vlasti isključivo zbog njihove etničke (ne)pripadnosti.
No, nakon što godine insistiranja i apeliranja da se presude Evropskog suda za ljudska prava provedu nisu urodile plodom, u međunarodnoj zajednici su se, nezvanično, kako pojedini mediji saznaju iz izvora bliskih OHR-u, odlučili da nametnu nove diskriminacije.
Naime, u nacrtu mjera koje je objavila TV N1, a koje, navodno, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt planira nametnuti stoji i uvođenje cenzusa od 3 posto za ulazak u domove naroda u Parlamentu Federacije BiH.
To znači da oni konstitutivni narodi kojih u jednom kantonu nema više od tri posto ne bi mogli biti birani u domove naroda FBiH, čak iako bi bili birani u kantonalnu skupštinu.
Dakle, istovremeno bi bili diskriminirani Hrvati, Bošnjaci i Srbi u onim kantonima u kojima ih je manje od tri posto.
Mnogi u Bosni i Hercegovini smatraju kako upravo politički predstavnici trebaju manjinama u određenim sredinama, kako bi na dnevni red mogli doći problemi koji ih muče. No, pomenutim prijedlogom se čini da oni koji su u manjini u određenim kantonima postanu potpuno nevidljivi.
Ukoliko bi ovaj prijedlog bio nametnut, na ovaj način bi se legaliziralo etničko čišćenje zbog kojeg i postoji odredba da se primjenjuje popis stanovništva iz 1991. godine dok se ne implementira Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
No, postavlja se razumno pitanje zbog čega u međunarodnoj zajednici pokušavaju uvesti nove diskriminacije u Bosni i Hercegovini nakon što su godinama apelirali i tražili od domaćih vlasti upravo suprotno – da uklone postojeće diskriminacije.
Neke od postojećih diskriminacija ogledaju se u presudama Pilav i Pudarić. Radi se o presudama koje govore o tome kako Izborni zakon BiH ne dozvoljava Bošnjaku iz Republike Srpske i Srbinu iz Federacije BiH da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.
Dakle, osim što su postojećim pravilima diskriminisani na jednom nivou, sada bi to mogli postati i na drugom nivou.
Postavlja se pitanje da li će, eventualno uvođenje cenzusa od tri posto, dovesti do novih apelacija pred Evropskim sudom za ljudska prava, s obzirom da će se građani u određenim kantonima osjećati diskriminiranim isto kao što su to danas već obespravljeni oni koji su dobili presude pred Sudom u Strasbourgu.
Nagrada HDZ-u za sve blokade
Još jedno od pitanja koje se može postaviti jeste zbog čega ovo sve radi međunarodna zajednica? Da li je udovoljavanje “šampionu evropskih integracija” Draganu Čoviću, kako ga je nekada znao nazvati Sattler, i HDZ-u postalo bitnije od svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i onih evropskih vrijednosti na koje nas redovno podsjećaju da im trebamo težiti.
Ukoliko pomenuti nacrt bude usvojen, HDZ BiH će postati nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH. Imat će apsolutnu većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda PFBiH, i stranka koja je učinila sve da uspori put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji bit će nagrađena.
OHR, odnosno zemlje članice će morati da objasne zbog čega se nagrađuju oni koji su blokirali put zemlje ka Uniji i evropskim vrijednostima, a kažnjavaju oni koji su već dovoljno kažnjeni s ovakvom vlašću na državnom nivou.
Tako će OHR učiniti HDZ vječnim, a sve ostale nebitnim.
Adem Džaferović (6yka.com)
Prema posljednjim podacima Federalne agencije za statistiku godišnja inflacija u ovom entitetu je zaključno sa junom iznosila 16,8 posto.
Riječ je o najvećeg povećanju cijena do sada u odnosu na isti period prošle godine.
Potrošačke cijene u junu 2022. godine, u prosjeku su porasle za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima:
prijevoz za 5,1 posto
stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 3,9 posto
namještaj
kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4 posto
restorani i hoteli za 1,7 posto
alkoholna pića i duhan za 1,2 posto
rekreacija i kultura za 0,9 posto
hrana i bezalkoholna pića za 0,4 posto
ostala dobra i usluge za 0,2 posto
zdravstvo i obrazovanje za po 0,1 posto
U odjeljku Komunikacije, u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.
(klix.ba)
Kako su izvjestili lokalni mediji u BiH, policijski načelnik Radenko Bašić ustrijeljen je nešto prije sedam sati ispred zgrade u kojoj je stanovao.
Načelnik kriminalističkog odjela Policijske uprave Prijedor ubijen je u ponedjeljak ujutro u tom gradu koji je policija odmah nakon zločina blokirala i traga za počiniteljima, prenosi Hina
Kako su izvjestili lokalni mediji u BiH, policijski načelnik Radenko Bašić ustrijeljen je nešto prije sedam sati ujutro ispred zgrade u kojoj je stanovao.
Ubica je na Bašića pucao u trenutku kada je krenuo na posao a navodno mu je pucao u leđa.
Blokiran cijeli Prijedor
Mediji prenose kako je Bašić uvijek na posao išao pješice i u isto vrijeme, što je ubici olakšalo posao.
Odmah nakon što je prijavljeno ubistvo, policija je blokirala cijeli Prijedor postavivši na ulicama i izlazima iz grada punktove na kojima kontroliraju sva vozila i prolaznike.
Iz policije su saopćili samo da pod nadzorom Okružnog tužiteljstva poduzimaju mjere kako bi se zločin rasvijetlio.
(Agencije)
Hrvatska Vlada je danas predstavila 637,6 miliona eura vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena.
Kako je najvaljeno poresko rasterećenje ide sveobuhvatno.
S 25 posto na 5 posto smanjuje se plin od 1. aprila 2022. do 31. marta 2023. godine, a s 25 posto na 13 posto trajno toplinska energija.
Smanjuje se i PDV na hranu, i to s 13 posto na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi, sadnice, gnojovi i pesticide te s 25 posto na 5 posto na maslac i margarin.
Smanjuje se i PDV na higijenske uloške i tampone i to s 25 posto na 13 posto.
Smanjuje se i PDV na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 na 5 posto.
Iznos vaučera za najugroženije se povećava s 200 na 400 kuna, a i penzioneri će će dobiti jednokratnu naknadu, čiji iznos zavisi od visine penzije.
"Samo plin je za sljedećih 12 mjeseci, ostalo možemo reći da je trajna mjera", rekao je danas u Zagrebu ministar finansija Zdravko Marić.
Šta čeka BiH? Gdje su mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja i zašto u javnom diskursu naših političara skoro da i nema polemika i rasprava o standardu radnika, penzionera, nezaposlenih...?
„Mjere postoje, ali spremnosti nema“, jasan je ekonomista Faruk Hadžić koji je još prošle godine upozoravao da je nužno što hitnije smanjiti poreska opterećenja, poput ukidanja akciza na gorivo, bar privremeno do 30.06.2022. godine, i usklađivanja penzija sa indeksom hrane.
STRUJA I PLIN
Cijene električne energije za privredu u Republici Srpskoj od 1. januara ove godine porasle su sa 38 evra na 53 evra po megavat-času.
I kompanijama u Federaciji BiH posljednjih dana stižu ugovori o snabdijevanju električnom energijom s bitno izmijenjenim sadržajem u odnosu na prošlu godinu. Kazali su ovo iz Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH te dodali kako Elektroprivreda Bosne i Hercegovine od kompanija traži da do 20. u mjesecu najave koliko će električne energije potrošiti u narednom mjesecu.
"Za svako prekoračenje potrošnje ili manju potrošnju električne energije od najavljene, kompanije će plaćati penale po tržišnim cijenama. Također, u slučaju bilo kakvog kvara ili zaustavljanja pogona Elektroprivrede BiH, ovo javno preduzeće će nabavljati električnu energiju po berzanskim cijenama, a sve troškove nabavke i prijenosa snosile bi kompanije. Zbog toga cijena električne energije za kompanije ne bi bila viša za 20, nego za 50 posto", upozorili su iz Udruženja poslodavaca u FBiH.
A ruku dublje u džep će morati zavući i oni koji se griju na plin.
Već krajem prošle godine obavještenja o poskupljenju plina stigla su u Istočno Sarajevo, a od od 1. januara najavljena je viša cijena plina i za potrošače u Kantonu Sarajevo.
KAKO PREŽIVJETI?
Svi se s razlogom pitaju kako preživjeti u u zemlji u kojoj je još 2011. godine bilo siromašno svako šesto domaćinstvo, a svaki četvrti zaposleni radnik svojoj familiji nije mogao obezbjediti izlazak iz siromaštva. U zemlji koja je zbog pandemije, procjena je Svjetske banke iz 2020. godine, dobila između 35.000 i 80.000 novosiromašnih!
U zemlji u kojoj institucije i politika ćute o ovoj temi i ne preduzimaju apsolutno NIŠTA!
(6yka.com)
Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 zastupnika u EP-u.
“EU oštro osuđuje neustavne, secesionističke poteze vlasti Republike Srpske koje imaju cilj kreiranja paralelnih institucija za lijekove i medicinska sredstva, oporezivanje, pravosuđe, odbranu, i bezbjednost koje bi na taj način oslabile državne strukture Bosne i Hercegovine te postale egzistencijalna prijetnja državnom jedinstvu I teritorijalnom integritetu.
EU osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i Ruskih spoljnih smetnji te poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima zbog njegovih koruptivnih radnji, kontinuirane destabilizacije zemlje I podrivanja suvereniteta I teritorijalnog integriteta BiH” stoji u objavi na Twitteru zastupnika Thijs Reutena.
U amandmanu se oštro osuđuju neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja.
U amandmanu se osuđuje i djelovanje vanjskih faktora na stabilnost BiH i uplitanje Rusije u unutrašnju politiku zemlje.
(6yka.com)
Čelnik State Departmenta Antony Blinken objavio je danas saopćenje u kojem se navodi kako je ova američka institucija danas uvela sankcije bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i predsjedniku PDA Mirsadu Kukiću.
Kako je saopćeno iz State Departmenta, Tegeltija i Kukić su sankcionisani zbog umiješanosti u značajnu korupciju. Ovakva odluka, podrazumijeva prije svega zabranu ulaska u SAD.
"Njihovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH", navodi se.
Također, navodi se kako je Tegeltija kao predsjednik VSTV-a bio uključen u koruptivna djela koja uključuju korištenje političkog utjecaja i službene moći za sticanje vlastite koristi.
"Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima sudija i drugim javnim poslovima", saopćeno je.
Pored Milana Tegeltije, na listi sankcionisanih završila je i njegova supruga Tijana Tegeltija i njoj je također zabranjen ulazak u SAD.
U kontekstu sankcionisanja Mirsada Kukića, State Department je naveo kako je Kukić umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.
"U svojstvu direktora rudnika Kukić je bio umiješan u koruptivna djela putem kojih je koristio njegov politički utjecaj i službenu moć za sticanje lične koristi. Naime, psotoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi sticao političku korist", navedeno je iz State Departmenta.
(Klix.ba)
Cijene u našoj zemlji nezaustavljivo rastu, a za razliku od drugih država o inflaciji kod nas niko ne brine. Stječe se dojam potpunog izostanka makroekonomske politike u vlasti i prepuštanja stihiji.
Rast cijena u Bosni i Hercegovini je sada već na zabrinjavajuće visokom nivou, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
"Najnoviji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju da je u novembru ove godine rast cijena hrane iznosio čak 10,3 posto u odnosu na bazni period, dok je opšti indeks imao povećanje od 5,3 posto. Da će doći do rasta cijena do kraja ove godine, upozorio sam prije par mjeseci, što je bilo više nego dovoljno vremena za donosioce odluka da usklade poresku politiku i građanima vrate dio novca kroz niže poreze", navodi on.
Ovaj rast cijena - inflacija, je sada već zabrinjavajući, pogotovo za građane s nižim primanjima, dodaje on te zaključuje kako njihova primanja sada više nisu ni ista - manja su.
"Rješenja postoje - niži porezi i veći i značajniji transferi prema najugroženijim kategorijama. Brzo će doći vrijeme kada će i mnogi sindikati, pogotovo u javnom sektoru, tražiti veće plate koje će biti usklađene s ovim rastom. Ovo bi mogao biti izazovan početak nove godine", smatra Hadžić.
Šta je vama najskuplje?
Ogroman rast cijena osnovnih namirnica, "šampion" je krompir koji je skuplji za čak 210 posto
Kad se spustimo s makro nivoa i pogledamo konkretne podatke rast cijena izgleda još veći problem. Već smo pisali o ogromnom rastu cijena osnovnih namirnica, a "šampion" je krompir koji je skuplji za čak 210 posto.
(klix.ba)
Na sjednici koja je juče održana izvršni odbor Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa zaključio je da je neophodna hitna procjena stanja na terenu u gornjem toku rijeke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sistema “Gornja Neretva” i izgradnjom hidroelektrane Ulog.
Ovaj zaključak je donesen nakon razmatranja žalbe protiv Bosne i Hercegovine zbog ugrožavanja zaštite gornjeg toka rijeke Neretva kao Emerald područja od izgradnje osam hidroenergetskih objekata u okviru planiranog sistema, a koju su podnijele organizacije za zaštitu životne sredine – Centar za životnu sredi nu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža krajem prošle godine.
Smaragdna ili Emerald mreža je ekološka mreža koja se sastoji od prirodnih područja od posebnog interesa za zaštitu, a koja su locirana u državama članicama Bernske konvencije. Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok rijeke Neretve predložen je za zaštitu u okviru ove mreže još 2005. godine.
Argumentaciju na osnovu koje je podnesena žalba na sjednici su u desetominutnom izlaganju predstavili predstavnici Centra za životnu sredinu ispred navedene grupe organizacija. Sjednici su trebali prisustvovati predstavnici Ministarstva spoljne politike i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, ali se nisu pojavili.
Planirani hidroenergetski projekti u slivu gornje Neretve čine hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje će pretvoriti veći dio gornjeg toka rijeke - dionicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi. Iako su procjene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i da mogu ići u realizaciju.
Predstavnici Centra za životnu sredinu su na sjednici iznijeli glavne probleme koji će nastati ukoliko se ovi projekti realizuju i od odbora zahtijevali da otvori dosije i preporuči hitnu procjenu stanja na terenu, jer izgradnja HE Ulog već utiče na jedinstvene riblje vrste rijeke Neretve.
“Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Zamućena voda zbog izgradnje i tokom rada hidroelektrana Ulog uništila bi najvažnije balkanske populacije glavatice, mekousne pastrmke i vijuna, dok bi HES “Gornja Neretva” negativno uticao na opstanak jedinstvene potočne pastrmke jadranskog haplotipa. Tačnije - gornja Neretva bi se iz rijeke u potpunosti promijenila u niz akumulacija i cjevovoda. Podsjećamo da se BiH, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala na očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa radi zaštite ugroženih migratornih vrsta, a Republika Srpska je dajući ove dozvole dopustila uništenje gornje Neretve”, istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Evrope u Bosni i Hercegovini iz Centra za životnu sredinu.
Kampanja Sačuvajmo Plavo srce Evrope ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidrolektrana. Kampanju koordinišu je nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno sa partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana.
Hrvatska nema državne politike prema najvažnijoj susjednoj državi, i to državne politike koja bi bila vođena državnim interesima, a temeljila bi se na hrvatskom državnom interesu da BiH funkcionira kao jedinstvena, održiva, funkcionalna država i da kao takva bude dio europskih integracijskih procesa i euroatlantskih struktura.
Da nije bilo reakcije bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor i ponekog teksta u liberalnim hrvatskim medijima, mogli bismo govoriti o višednevnoj sramotnoj „gromoglasnoj tišini” o najvećem javnom beščašću političke elite Hrvata u BiH. Činjenica da je Dragan Čović sa svojim sljedbenicima u Domu naroda bosansko – hercegovačke Parlamentarne skupštine glasao za inicijativu Kluba srpskog naroda, kojim se traži poništenje odluke bivšega Visokog predstavnika Međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka i njihovo pristajanje uz stav da je njegova odluka razlog blokade Doma naroda, Čovića de facto isključuje iz kruga proeuropskih i atlantski orijentiranih političara.
Zašto službeni Zagreb o tome šuti? Odgovor je relativno slojevit. Najjednostavnije bi bilo reći da je Vlada ograničena činjenicom da sadašnji predsjednik Republike Zoran Milanović podupire Čovićevu politiku i da se suprotstavlja europskoj i atlantskoj politici koja pokušava konsolidirati BiH kao održivu i jedinstvenu državu.
Milanović ne krije da jedini u Europi (osim trenutne mađarske administracije) prihvaća Dodika kao legitimnog sugovornika o rješavanju odnosa u BiH, štoviše, da smatra kako je on sugovornik s kojim Hrvati u BiH mogu u trenutku sve dogovoriti i biti sigurni da će on provoditi dogovoreno, a da su jedini problemi u Sarajevu i među bošnjačkom političkom elitom. Zato Milanović zagriženije nego Dodik, koji je formalno lansirao tu ideju, zagovara koncept kako bi preuređenje BiH trebali dogovoriti Dodik, Bakir Izetbegović i Čović, i to za stolom s turskim predsjednikom Erdoganom, s njim i Aleksandrom Vučićem.
Milanovića i Čovića savršeno ne zanima realno stanje međunacionalnih odnosa u BiH, ne zanima ih da u entitetu kojim Dodik danas vlada, uz tutorstvo Beograda i Moskve, ne živi niti četvrtina predratnih Hrvata, a što su svi osim današnje većine u tom entitetu politički obespravljeni. Njega, kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, ne zanima niti judikatura Europskog suda za ljudska prava, štoviše, javno govori kako se taj Sud nije imao što miješati u pitanje izbornog zakonodavstva u BiH. Činjenica je da danas HDZ BiH ima veći utjecaj na formiranje većinskih političkih stavova u Hrvatskoj, nego što centristička politika šefa HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića ima utjecaja na politiku elite Hrvata u BiH, a činjenica je i to da predsjednik Milanović sustavno, zagovarajući radikalno nacionalističke i kvazisuverenističke pozicije, nastoji slabiti poziciju Vlade i utjecati na njene političke pozicije i radikalizirati politički diskurs u Hrvatskoj.
Hrvatska državnu politiku podređuje interesu elite bh. Hrvata
Međutim, to nije jedini razlog „diplomatske strategije” koju je prihvatio premijer Plenković, koja je vrlo prepoznatljiva u ovoj „gromoglasnoj šutnji”, a koju je najbolje opisao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, nakon onog sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, na kojem se raspravljalo o inicijativi njemačkoga tehničkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa, koji je na kraju svog mandata inicirao uvođenje europskih sankcija prema Miloradu Dodiku. Na pitanje je li Dodik protivnik ili prijatelj, Grlić Radman je odgovorio da je Dodik činjenica. Takav „pragmatizam”, zaoštren „pragmatičnom” šutnjom o Čovićevu pridruživanju povijesnom revizionizmu u BiH, sjajna je ilustracija stanja, ali ne i objašnjenje izvora.
Problem koji dovodi do izostanka racionalne reakcije hrvatske politike na protueuropsko ponašanje Dragana Čovića proizlazi iz ključnog defekta hrvatske politike prema BiH. Hrvatska nema državne politike prema najvažnijoj susjednoj državi, i to državne politike koja bi bila vođena državnim interesima, a temeljila bi se na hrvatskom državnom interesu da BiH funkcionira kao jedinstvena, održiva, funkcionalna država i da kao takva bude dio europskih integracijskih procesa i euroatlantskih struktura.
I doista, hrvatski će politički predstavnici načelno verbalno zagovarati taj interes, premijer Plenković će o tome govoriti vrlo rječito, vrlo uvjerljivo. Njegova retorika o tome da je europskom politikom, zalaganjem za uspostavljanje europskih vrijednosti i europskih standarda, moguće promijeniti dominantnu igru i prijeći iz igre nulte sume u igru s pozitivnim rezultatom, vrlo je racionalna, ali ostaje na razini načelnoga. Na primjeru, kakav je Čovićev ispad, vidi se da ona ne funkcionira, a da Hrvatska svoju državnu politiku podređuje interesu elite bosansko – hercegovačkih Hrvata. Naglašeno je, interesu elite, koja Hrvate vidi samo u onim kantonima s hrvatskom većinom, odnosno onima koje je na ovogodišnju obljetnicu genocida u Srebrenici posjetio predsjednik Milanović, iscrtavajući granice „trećeg entiteta” i zaobilazeći komunikaciju s legitimnim vlastima države u Sarajevu.
Za Hrvatsku suočavanje s prošlošću nije ugodno
Genocid u Srebrenici dogodio se u vrijeme kad su Armija BiH i Hrvatsko vijeća obrane bili saveznici, kad se Hrvatska vratila, nakon Washingtonskog sporazuma savezništvu u obrani BiH, kad je Hrvatska vojska kao saveznička, i na teritoriju BiH, na osnovu Splitskog sporazuma, pripremala preduvjete za oslobodilačke akcije u Hrvatskoj i BiH. Konačno, stravična spoznaja o genocidu u Srebrenici i činjenica da se pripremalo ponavljanje takve industrije smrti u regiji Bihaća, dovele su do toga da međunarodna zajednica prešutno pristane na združenu oslobodilačku operaciju u Hrvatskoj i BiH, početkom kolovoza 1995. godine.
Svatko tko ima malo pameti, zna da je negiranje genocida u Srebrenici istovremeno i negiranje legitimiteta oslobodilačke operacije Oluja, da suočavanje s prošlošću garantira uspostavljanje racionalnih odnosa u regiji i u svakoj od zemalja koje su bile žrtve agresije Miloševićeva režima, a da povijesni revizionizam i negiranje genocida odgovaraju samo onima koji žele trajnu nestabilnost na rubu Europe.
Za Hrvatsku suočavanje s prošlošću nije ugodno. Kad se priznaje judikatura međunarodnih sudova, mora se priznati i presuda u slučaju Prlić i ostali, koja jasno definira razdoblje u kojem se odvijao zločinački poduhvat, kojim je dio vlasti u Hrvatskoj nastojao s Miloševićevim režimom sudjelovati u diobi BiH, a time su prouzročeni sukobu i teški ratni zločini. Činjenica da je jedan od sudionika, bivši general-pukovnik Hrvatske vojske Milivoj Petković, priznao krivicu za sudjelovanje u agresiji na BiH Hrvatskoj bi trebala olakšati suočavanje s prošlošću, a već je dovela do toga da je morao zašutjeti predsjednik Milanović, koji je prije Petkovićeva priznanja najavljivao kako će nakon puštanja iz Haaga primiti Petkovića u audijenciju u svom uredu, jer da on na njega nije ratni zločinac.
Očito je da je Milanović stvorio kaos u hrvatskoj državnoj politici i iskoristio činjenicu da Vlada nije jasno definirala državne interese i postavila jasnu državnu politiku prema BiH. Podilaženjem Čoviću, koji sve otvorenije igra u korist Dodika, Vučića i Putina, dakle, onih koji generiraju kaos na Balkanu, a protiv europskih i američkih inicijativa za konsolidaciju, najprije Federacije, a nakon toga i cijele BiH, Milanović potiskuje Hrvatsku iz mainstreama europske i atlantističke politike, a u Hrvatskoj je stvorena takva politička klima, da pod pritiskom nacionalističkih radikala i kvazisuverenista, koji su više ili manje otvoreni protivnici Europske unije i NATO-a, izostaje racionalna reakcija na to što Čović, zajedno s Dodikom (pod ravnanjem Vladimira Putina i u koreografiji Aleksandra Vučića) podriva temeljne vanjskopolitičke interese Hrvatske, a pritom mu onaj tko bi morao voditi računa o jedinstvenom djelovanju svih sastavnica javnih vlasti u Hrvatskoj, predsjednik Milanović, drži lopovske ljestve.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Davor Gjenero (AJBalkans)
Poređenjem sa brojem stanovnika lokalnih zajednica u BiH, to znači da su bez posla stanovnici četiri grada veličine Prijedora, koji ima blizu 100.000 građana.
U ovim podacima se ističe da je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji za 1.861 osobu ili 0,48 odsto.
"Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 220.031 ili 57,55 odsto su žene", kažu u Agenciji.
Podaci ove agencije govore da je u odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH manja za 32.054 osobe ili 7,74 odsto.
"U odnosu na početak pandemije virusa korona, nezaposlenost se smanjila za 20.540 osoba ili 4,10 odsto. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 803 osobe, u Republici Srpskoj za 763 osobe i u Brčko distriktu BiH za 295 osoba", stoji u podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Dodaje se da je u oktobru brisano ukupno 19.805 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.467 žena.
"Od ovog broja zaposleno je 8.909 osoba, od čega 4.641 žena. Istovremeno je za 9.167 osoba prestao radni odnos, od čega 4.450 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.349 novih radnika", ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru ove godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 826.526, a od ovog broja je 361.077 žena.
"U odnosu na avgust 2021. godine broj zaposlenih osoba je povećan za jedan odsto, a broj zaposlenih žena je povećan za 1,9 odsto. Stopa registrovane nezaposlenosti za septembar 2021. godine iznosila je 31,7 odsto i u odnosu na avgust 2021. godine smanjena je za 0,7 postotnih poena", navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za "Nezavisne" da je ovo pozitivan podatak ako je ovaj broj novozaposlenih osoba ostao raditi u BiH.
"Teoretski, možda je u prethodnom periodu bilo više zaposlenih koji su imali prihod, ali veći dio njih je bio u sivoj ekonomiji nego što je to slučaj danas. Ipak, uz sve ove ograde, ovo je pozitivan statistički podatak", navodi Gavran.
Na pitanje šta bi trebalo učiniti da se stanje još više popravi, on odgovara da je potrebno da se posvetimo ekonomiji umjesto dominacije tema politike, prepucavanja, blokada i ostalog što odbija investitore i odvraća bilo kakvu ekonomsku aktivnost.
"Takođe, trebalo bi učiniti da se dođe do prave slike zaposlenosti i nezaposlenosti u smislu da se umanji siva ekonomija i potakne na prijavljivanje radnika. Tada bismo imali realnu sliku da li se stanje poboljšava", objašnjava Gavran.
Iako smo pokušali kontaktirati neka udruženja nezaposlenih na području BiH, svi brojevi telefona su bili isključeni ili se nisu javljali na pozive.
(Nezavisne)
