Novi kredit za budžet, eksplozija siromaštva i kraj iduće godine sa efektom „spaljenje zemlje“ je ono što čeka Bosnu i Hercegovinu, prognoza je Žarka Papića, doktora ekonomskih nauka i direktora Inicijative za bolju i humaniju inkluziju. Kako za BUKU kaže, za sve to možemo zahvaliti isključivo sistemu u našoj zemlji.
Gdje smo osam mjeseci nakon korona krize?
Situacija je u čitavom regionu, Evropi, pa i svijetu loša, ali to svakako nije argument da se političke elite vade na ono što su sve propustili da urade unutar BiH, a propusta ima mnogo. Pogubniji su od virusa. Ja živim u Sarajevu gdje iz ličnog iskustva mogu reći da je situacija sa koronom jako loša, blago rečeno haotična, definitivno sistem ne funkcioniše, od čuvenog puta pacijenata koji se mjesecima nije definisao, uopšte se ne zna ko, kada, kome i kako se prijavljuje, da li se testira ili se ne testira, dakle, u tom haosu koji definitivno vlada, stradaju najviše zdravstveni radnici koji pokušavaju da nešto riješe i da pomognu ljudima, potom sami građani koji su, mogu slobodno reći, sluđeni, uplašeni, jer njihovo zdravlje je u pitanju. Jedno je definitivno, sistem ne funkcioniše, da ne spominjemo sve afere koje smo imali u BiH za ovih devet mjeseci.
Pored ogromnog pritiska na zdravstveni sistem i zdravstvene radnike, koje sistem, da tako kažem, žrtvuje već osam mjeseci, na koljenima je i ekonomija?
Vlade u BiH se apsolutno nisu snašle kada je riječ o pomoći privredi. Čuveni paket pomoći privredi, opet ću govoriti o Federaciji, jer tu problematiku poznajem više, bio je nedovoljan, loš, neadekavatan. Pomoć ugroženim privrednim djelatostima, evo uzmimo na primjer ugostiteljstvo iz Fonda koji je formiran plaćalo se zdravstveno i penziono osiguranje radnicima, a ostatak primanja odnosno plate trebao je da plaća poslodavac. Kada to sagledate malo šire to znači da iz Fonda novac ide kao pomoć privredi koja mora da se vrati u budžet, znači vi finansirate sami svoj budžet. Drugi problem je što je i to dramatično kasnilo, za mart i april ljudi su, ako su nešto i primali, primali su tek u julu, avgustu. Tri mjeseca ostati bez ikakvih prihoda u bilo kojoj djelatnosti je i za poslodavca i za radnika katastrofalna situacija. Definitivno pomoć je bila neefikasna, u volumenu je bila mala, poređeno sa veličinom pomoći u evropskim zemljama, u SAD. Ali da ne govorimo o zemljama u svijetu, evo primjera Srbije, pomoć koji su naši privrednici primali nesrazmjerno je manja nego u Srbiji.
Imamo različite procjene o gubicima u privredi?
Moram reći da imamo potpuno glupavu situaciju, da tako kažem, u procjenama negativnih efekata korona krize. Prosto je za nevjerovati da negdje u martu Direkcija za ekonomsko planiranje BiH planira da će pad BDP-a biti samo 2 posto. To je sumanuta procjena, a na kraju imamo zadnju procjenu međunarodnih organizacija da će taj pad biti 6,5 posto, što je opet preoptimistična procjena data negdje na bazi septembarskih podataka. Takođe, zanimljivo je kako niko nije uzeo procjenu da će korona sigurno trajati do kraja ove godine. Moj zaključak je da ćemo ovu godinu završiti sa najmanje u minusu 10 posto GDP, što će imati dramatično velike posljedice na buduće trendove u ekonomiji.
Političari pregovaraju o novom kreditu sa MMF-om?
Pregovori sa MMF-om oko novog kredita ne mogu ništa ozbiljno pomoći, ukoliko situacija ostane kakva jeste, ovih petero ekonomista koji su pisali MMF-u da se sredstva ne odobre bez jasne namjene je pametan potez, naravno, ukoliko MMF to prihvati.
Ne vjerujete da će prihvatiti?
U MMF-u sjedi slična birokratija kao i u naših u vladama. Prema tome, i oni će nešto izmuvati, nešto ovako, nešto onako i niko ozbiljno neće pratiti šta će se dešavati.
A kredit će završi u budžetu?
Taj kredit ako završi u budžetu, ako pokrije budžetske deficite, on će bukvalno propasti. A mi se definitivno nećemo izvući. Ne zaboravimo ni da je MMF-u stalo da plasiraju svoje kredite, pa nešto postave kao uslove, pa se onda oko tih uslova trguje, potom se naravno žmiri na eksploataciju tog kredita, tako da vjerujem da će se i ovaj put ići na varijantu kao i uvijek do sada, a to je da će novac otići pravo u budžet.
Opet ćemo se kreditno zadužiti kako bi održali budžete iz kojih se finansira vlast na svim nivoima, kao i javna administracija. Oni su jedini prošli ekonomski neokrznuto ovu krizu?
Da, svi snosimo posljedice ove krize, osim onih što žive na budžetu. Oni su i dalje na visokim platama. To je, naravno, iz političkih razloga i to je vladajućim partijama veoma važno. U onome što je naš državni aparat, od opštine, kantona, entiteta, pa do nivoa BiH zbog pandemije uglavnom se ne radi ili takozvani rad od kuće, ali kako recimo neke profesije mogu raditi od kuće to je zaista smiješno, njima se jedino nije diralo u plate. Oni za iste plate ne rade, istina i kada su kobajagi radili, slabo su radili. Ali politički su razlozi za to jer to je, na ovaj ili onaj način, ključ izborne baze svih vladajućih nacionalnih partija. I onda ko smije da dirne u taj aparat koji mu obezbjeđuje zanačajan dio vlasti, a na kraju krajeva oni su zaposlili te ljude uz čuveno partijska knjižica ili rodbinska veza. Ako postoji neka vrsta diskriminacije, svi smo mi drugi diskriminisani u odnosu na javni sektor.
Kako onda vidite narednu godinu?
Svako ko prati svjetske medije zna da će vakcinacija početi u januaru, a kada ćemo mi dobiti vakcinu to niko ne zna, kako će se vakcinisati, gdje, niko to ne zna. Sve to govori da mi gubimo i čitavu iduću godinu i da će ta iduća godina takođe imati pad BDP-a u odnosu na ovu koja je već u jako velikom minusu. Kada se sabere u BiH će eksplodirati siromaštvo. O tome niko ne govori. Vi imate situaciju da, zbog politike, državna Agencija za statistiku i entitetski zavodi za staistiku koriste pogrešnu metodologiju za računanje siromaštva, a plus zadnjih pet godina i sa tom pogrešnom metodologijom nisu procijenili koliko je siromaštvo u BiH. Predstavnici Svjetske banke su prije nekoliko dana na sastanku u Vijeću ministara BiH zaprepašteno pitali kako je moguće da zadnjih pet godina nije rađena nikakva procjena siromaštva u zemlji.
Zašto je nisu radili?
Zato što ne smiju da procijene jer bi to bilo suočavanje sa realnošću. U okviru projekta Delegacije EU i UNICEF-a, koju je radilo više stručnjaka a provodio IBHI, već prije nekoliko godina je rečeno da je ispod linije siromaštva bilo 23 posto građana. To je petina građana ove zemlje. Nadalje, analiza o radničkom siromaštvu u Bosni i Hercegovini iz 2017. godine je pokazala da 25 posto zaposlenih radnika sa svojom platom ne mogu za svoju četvoročlanu familiju da osiguraju da budu iznad linije apsolutnog siromaštva. Ako jedan član porodice ima ovu radničku platu, ne ovu prosječnu, on ne može porodicu izdržavati.
Možete li dati neku procjenu koliko sada građana živi ispod linije aposolutnog siromaštva?
Ako imate trend u BiH za 2015. godinu takav kakav imamo, a nemate podatke za proteklih pet godina, ekstrapolacijom tih prethodnih godina to bi bilo negdje oko 28 posto. Znači da nam sada u BiH ispod apsolutne linije siromaštva živi 28 posto građana. Tu su i efekti korona krize, evo sama Svjetska banka kaže da će biti između 40 i 80 hiljada novosiromašnih u BiH kao posljedica korone, a moje mišljenje je da će biće i više. Imaćemo eksploziju siromaštva.
To je zastrašujući podatak?
Jeste, ali na to naše političke elite ne reaguju, ne znaju, ne smiju, ili jednostavno nisu zainteresovane. Ovdje se dešava neka spontana vrsta, neću reći politike, nego opštih kretanja ka terminu spaljene zemlje. U kombinaciji korone i odsustva bilo kakve ozbiljnije ekonomske intervencije, mi ćemo na kraju iduće godine biti kao spaljena zemlja.
Prepušteni smo sami sebi?
Nažalost, oduvijek, ali sada u ovoj krizi vidimo svu strahotu koja dolazi za sistem koji ne funkcioniše i koji ne radi u interesu svojih građana.
(6yka.com)
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je danas optužnicu protiv federalnog premijera Fadila Novalića, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, te ministrice finansija Jelke Milićević, zbog nabavke medicinskih respiratora preko poljoprivredne firme "Srebrena malina", protiv čijeg vlasnika Fikreta Hodžića je također podignuta optužnica.
Terete se zbog nabavke medicinskih respiratora preko poljoprivredne firme Srebrena malina.
Optužnicom se optuženima stavlja na teret počinjenje kaznenih djela u svezi sa nabavkom stotinu medicinskih respiratora u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka [5,1 milion eura] javnog novca, te zaštitne opreme u vrijednosti od 2.900.000 KM [1,4 milion eura]za potrebe borbe protiv korona virusa u Federaciji Bosne i Hercegovine u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće.
Optuženom premijeru Novaliću se stavlja na teret da je koristeći okolnosti proglašenja pandemije, kao i kapacitete ovlasti premijera u Vladi Federacije BiH osmislio plan nezakonite isplate budžetskih sredstava za potrebe kupovine sredstava i opreme za borbu protiv korona virusa, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.
U tom su se planu u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi pridružili Fahrudin Solak, Fikret Hodžić i pravna osoba „F. H. Srebrena malina“ d.o.o. Srebrenica. Ova udružena skupina potom je nabavila 100 komada respiratora ACM812A po uvećanim cijenama, pri čemu se isporučeni respiratori ne mogu koristiti u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, usljed čega je po budžet Federacije BiH nastupila imovinska šteta i omogućeno sticanje protupravne imovinske koristi koja bi bila podjeljenja između pripadnika udružene skupine.
Istraga u više pravaca
Optužena Jelka Milićević, tereti se da je počinila kazneno djelo nesavjestan rad u službi jer je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa omogućila ovakvu nabavku respiratora, a potom propuštanjem svojih zakonom propisanih dužnosti nije spriječila nastupanje štetne posljedice.
Istraga protiv direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Aleksandara Zolaka nastavlja se u odvojenom predmetu, jer je istraga proširena u odnosu na postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva donošene nezakonite odluke.
Iz Tužilteljstva BiH je saopćeno da se nastavlja istraga i protiv više drugih osoba u odnosu na kazneno djelo zbog sumnje na pomaganje počiniteljima poslije učinjenog kaznenog djela
(Agencije)
Javna nabavka vrijedna 25.000 KM bez PDV (ukupno 29.250 KM) koju je pokrenulo ovo preduzeće treba da sadrži novogodišnje paketiće za 326 djece zaposlenik radnika u Elektroprenosu. Što znači da će svaki paketić koštati oko 90 KM.
A, šta je to što toliko vrijedi u novogodišnjem paketiću?
Pa, prema tenderskoj dokumentaciji, Elektroprenos traži da novogodišnji paketić sadrži jedan keks mljeveni 250g Lino Baby, jednu hranu za djecu 150g rižolino i jednu igračku. To je za djecu do dvije godine.
Za one starije planiraju da se u paketiću nađu bombone 100g karamele Ki-Ki, čokolada 100g Kinder Ferrero, flips 50g Gold Corn Flips, čokoladne bombone 46g Kinder Schoko bons i jedna igračka.
Pošto navedeni slatkiši koštaju oko 7 KM, vidljivo je da igračka u paketiću odnosi najveći dio cijene i to preko 80 KM.
A, prema onome što je navedeno u zahtjevu Elektroprenosa dobavljačima evidentno je da je igračka za paketić usvari Lego komplet.
I tu nastaje problem u ovoj nabavci, nevezano za cijenu i kolučinu nabavke. Jer, u tehničkoj specifikaciji je do detalja opisan proizvod koji se traži. Pa se tako navodi da igračka treba da sadrži „kockice za slaganje za uzrast 4-7 godina sa minimalno 234 kockice sa motivima u kojima se može složiti vatrogasni avion sa vatrogascima koji na tlu gase požar i malim tvorom ili čak zanimljivih kompleta gdje kada se pritisne dugme na kockicama sa svjetlom koje bacaju sjenu i, kao čarolijom, modeli postaju njihove lutke u pozorištu sjena.“
Ovo su samo neki od opisa koji direktno opisuju igračke Lego proizvođača. Iako se u dokumentaciji navodi da je moguće ponuditi i ekvivalent, u stavrnosti ne postoji ovakva igračka, a da nije Lego.
Iako niko ne želi da umanji želju da se djeci poklone najbolji paketići, ovdje se radi o klasičnom primjeru diskriminacije u postupku javnih nabavki.
Cijeli manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući prirodno kretanje.
Na svakih 1.000 stanovnika rodi se 8,1 stanovnik, a umre 11,1 stanovnik.
BiH je u 2019. godini prvi put registrovala 10.000 umrlih više nego rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Cijeli manji grad u Bosni i Hercegovini nestao je tokom 2019. godine samo računajući takozvano prirodno kretanje - umiranje i rađanje, piše Klix pozivajući se podatke iz redovnog godišnjeg biltena Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Prirodni priraštaj pozitivan do 2008.
Nikada prije, bar što se tiče perioda nakon 1995. godine, razlika između živorođenih i umrlih nije prešla 10.000 osoba. Podaci dalje pokazuju da je 2019. godine zabilježen najniži koeficijent prirodnog priraštaja u posljeratnoj historiji i on iznosi minus 3.
To znači da se na svakih 1.000 stanovnika rodi 8,1 stanovnik, a umre 11,1 stanovnik.
Prirodni priraštaj bio je pozitivan sve do 2008. godine kada je dostigao nulu, a već naredne godine je otišao u minus.
(Agencije)
Korupcijske afere i stranačka zapošljavanje uticali su da građani masovno odlaze, ali promjene mogu krenuti s lokalnog nivoa.
Načelnici općina u saradnji sa kantonalnim vlastima, ili čak bez njih mogu uvesti nekoliko različitih pristupa.
Prošla je prva sedmica nakon izbora i lagano se smanjuje euforija koja je vladala nakon proglašenja rezultata. Iako je u nekim sredinama, prije svega na području Kantona Sarajevo stigla promjena, dosta je izazova koji čekaju (novo)izabrane načelnike, kao i vijeća, kako bi se preovladali negativni efekti pandemije COVID-a.
Brojne korupcijske afere, nepotistička i stranačka zapošljavanje, zarobljena država od budžetskih patriota, uticali su da obični građani masovno napuštaju državu posljednjih godina. Jednostavno, ubijena je i posljednja nada da se nešto može promijeniti. Ipak, vjetar promjene, poput istoimene pjesme Scorpionsa iz 1990. godine, nešto je što može biti pozitivan okidač koji je bio potreban našem društvu i državi. Iako će se stalno voditi polemike i rasprave oko toga kako lokalni nivoi vlasti, poput kantona i općina ne mogu biti generatori ekonomskog oporavka i razvoja, realnost je sasvim drugačija. Korak na tom važnom putu predstavlja zamjena načina razmišljanja od „kako se nešto ne može uraditi“ u razmišljanje „kako se može uraditi“.
Prvi prijedlog može uključivati uspostavljanje jedne općinske službe ili službenika, čija će isključiva nadležnost biti pomoć privrednim subjektima u registraciji firmi ili pomoći građanima vezano za osnivanje obrta. Kroz proces digitalizacije i dostupne platforme, građani bi na jednom mjestu imali dostupne sve korake i popis neophodne dokumentacije za registraciju, koju bi donijeli službeniku kako bi se po službenoj dužnosti izvršila registracija.
Građani više ne bi morali ići od institucije do institucije, kopirati i ovjeravati svaki put ponovno dokumentaciju za svaki naredni korak, ići od vrata do vrata, već bi se dokumentacija povlačila po službenoj dužnosti preko nadležne službe, da bi na kraju na istom tom šalteru, građanin podigao sve papire i rješenja. Uštede bi bile nemjerljive, kako u vremenu, tako i u troškovima ovjeravanja i kopiranja dokumentacije.
Drugi prijedlog je nadogradnja prvog, a odnosi se na uspostavu „Smart Tax City“, što znači da se u toj lokalnoj sredini ne plaćaju takse i naknade za osnivanje firmi i obrta, što uključuje i plaćanje raznih rješenja i / ili uvjerenja viših nivoa vlasti. Neki će reći sa pravom da lokalni nivoi ne mogu narediti višem nivou da ne naplaćuje određenu taksu. Lokalni nivoi mogu ukinuti sve takse iz svoje nadležnosti, ali također refundirati one koje nisu njihove, što drugim riječima znači da osnivanje firme ili obrta u toj lokalnoj zajednici košta 0 KM.
Koja je logika da se neko odrekne svojih prihoda iz kojih se finansira najvećim dijelom administracija javnog sektora?
To isto pitanje su postavili i gradu Bjelovaru 2017. godine koji je tada najavio „Tax free grad“. Za razliku od većine lokalnih jedinica u Hrvatskoj koje gledaju kako osigurati što više novca u budžete, Bjelovar se odlučio odreći 530.000 eura prihoda u 2018. godini u nadi da će im to dugoročno donijeti daleko veće koristi. I ispatilo im se! U 2019. godini su imali 93% više novoregistrovanih firmi nego u 2017. godini. U Bosni i Hercegovini treba biti slična logika onih osoba koje upravljaju kantonima i općinama. Ukidanjem određenih taksi i naknada, činjenica je da se gube prihodi. Ipak, uvođenjem principa „Smart Tax City“, mnogi poduzetnici i građani će upravo u toj lokalnoj sredini osnovati preduzeće i obrt.
Zašto je to bitno?
Svaka novoosnovana firma ili obrt zapošljava nove radnike. Novozaposleni radnik znači uplatu poreza i doprinosa državi. Iako većina tih uplata, poput doprinosa ide prema višim nivoima, porez na dohodak ide prema budžetu kantona i tako dolazi do dodatnih prihoda. Što se više firmi osniva, više je zaposlenih osoba, a u konačnici više prihoda u budžetu. Ukoliko firma svoje poslovanje uspije razviti u pozitivnom smjeru ostvarujući dobit, uplatu dobiti uplaćuje također u budžet. Pozitivni efekti zamjenjuju negativne gubitke.
Obzirom da se ovih dana intenzivno spominje od strane vlasti da nam je potreban novi kredit od MMF-a od čak 1,5 milijardi KM, što bi se prema tim planovima usmjerilo u tekuću budžetsku potrošnju, takvi prijedlozi su naišli na oštru reakciju struke, koja se protivi takvim zaduženjima bez jasne namjene. MMF i međunarodne finansijske institucije, umjesto neproduktivnih entiteta i države, trebali bi više pažnje i truda usmjeriti u saradnju sa nižim nivoima vlasti, te ih podržati u realizaciji projekata, poput ukidanja taksi i naknada za osnivanje pravnih lica i obrta, ili taksi za istaknutu firmu za postojeća preduzeća. To bi se moglo uraditi na način da MMF pruži podršku za konkretni projekt smanjenja određene takse. U tom slučaju, taksa ili naknada se ukida ili smanjuje, privrednici i građani se poreski rasterećuju, imaju više novca za potrošnu, a kroz podršku finansijskih institucija, ne dolazi do pada prihoda u budžetu. Druge institucije iz EU-a, mogu pružiti stručnu i tehničku pomoć za realizaciju projekata takve vrste, što predstavlja opravdano zaduženje za konkretni projekt pokretanja ekonomije lokalnih nivoa.
Na isti način se mogu privući i tkz. „digitalni nomadi“, kojima je potrebno osigurati pristup informatičkoj infrastrukturi, kako bi mogli raditi iz upravo te lokalne zajednice za bilo ga u svijetu. Logika je u tome da takve osobe zarađuju novac po svijetu, a upravo ga troše u toj lokalnoj zajednici.
Treći prijedlog jeste ulaganje u IT sektor, ali i generalno sektore zasnovane na znanjima. Ovaj sektor do sada nije imao značajniju podršku, kako lokalnih, tako i viših nivoa vlasti. Međusobni dogovor najvećih IT kompanija iz BiH može uključivati potpunu podršku i olakšavanje poslovanja ovih preduzeća, a što bi za uzvrat, kao društveno odgovorne kompanije značilo pripremu određenih IT rješenja za digitalizaciju javnog sektora na pro bono osnovi, čime lokalna zajednica može dodatno povećati produktivnost svojih službenika.
Vjetar promjene je stigao na izborima. Sada je potrebno da raspuše uspavanu administraciju i pokrene pozitivne procese u lokalnim sredinama.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Faruk Hadžić (Al Jazeera)
Štampa na njemačkom jeziku piše o zločinima u Bosni i Hercegovini koji se ne smiju zaboraviti, navodeći ulogu koju u tome imaju pisci poput Saše Stanišića, Anne Baar i Marka Dinića. Osvrće se i na Valentina Inzka.
U intervjuu za austrijski Standard visoki predstavnik Valentin Inzko govorio je o video konferencji UN-a na kojoj su učestvovali i predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović.
“Rusija je kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a pozvala na ovaj neformalni virtuelni susret, želeći dati priiku prije svega Dodiku i Čoviću da prezentiraju svoje suprotne stavove u odnosu na moj izvještaj od 5. novembra”, rekao je Inzko pojašnjavajući da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović odbio da učestvuje na sastanku, kritikujući što su pozvani predstavnici tri najveće stranke a ne članovi Predsjedništva. On je dodao da na početku nije bilo predviđeno da on učestvuje na konferencji ali da je to učinio na želju evropskih država – članica Vijeća sigurnosti. Na pitanje novinarke Standarda da prokomentira Dodikov napad na njega, Inzko je rekao: „Dodik je govorio 30 minuta, možda i duże. Mene i bivšeg visokog predstavnika lorda Paddyja Ashdowna je nazvao kriminalcima. Sve članice Vijeća sigurnosti kritikovale su glorificiranje ratnih zločinaca, poput spomen-ploče ratnom zločincu Radovanu Karadžiću na Palama. Dodik je predložio da je zajednički uklonimo. Meni ne pada na pamet da uklanjam ploču u čast na doživotnu robiju osuđenog ratnog zločinca Karadžića. Najprije mora biti promijenjen odgovarajući zakon ili uredba a onda i uklonjena odnosno zamijenjena ploča. To bi trebao uraditi onaj koji je tu ploču poručio, postavio i svečano otkrio, a to je bio Milorad Dodik.”
Inzko je na pitanje, kakve su bile posljedice ovog neformalnog skupa, odgovorio da još nikada u posljednjih 11 godina nije doživio da su se zemlje tako solidarisale sa njim, posebno SAD i Njemačka. Delegacija Belgije je potakla donošenje zakona kojim bi se sankcioniralo negiranje ratnih zločina poput genocida. Inzko je istakao da je članovima Vijeća sigurnosti na konferencji UN-a jasno stavljeno do znanja, šta se dešava na terenu u BiH.
“Lokalni političari dobili su mogućnost da razmotre Zakon u vezi sa negiranjem genocida, a onda će uslijediti naredni koraci. Isto važi i za slučaj da se ne ukłoni ploča u čast Radovana Karadžića. Postavio sam rok od šest mjeseci da se ona ukloni. Sljedeći cilj je zabrana putovanja za Dodika u zemlje EU”, rekao je Inzko.
Na konstataciju novinarke da se Rusija sve više stavlja na stranu Dodika i pitanje kakvu poziciju ima Srbija, Inzko odgovara: „Rusija želi da se ukine funkcija visokog predstavnika i time je sa Dodikom na istoj liniji. A Srbija se do sada u govorima uvijek pozivala na Dejtonski sporazum i poštovala činjenično stanje”, rekao je Inzko u intervjuu za list Standard.
Narodi koji znaju kako za suživot
“Dodjelom Nobelove nagrade za literaturu 2019. godine pokrenute su užasne rane i sjećanja. Peter Handke je neoborivim dokazima optužen za ignorisanje ili umanjivanje srpskih zločina”, piše njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Nekoliko dana kasnije, prije nego što su razjarene Majke Srebrenice krenulu na proteste u Štokholm, pisac Saša Stanišić, porijeklom iż BiH, u svom govoru u povodu dodjele nagrade za najbolju knjigu Njemačke rekao je: ‘Imao sam sreću uteći od onoga što Peter Handke u svojim tekstovima ne opisuje’. Ova potresna replika odnosila se na izjavu Jana Wagnera, nosioca Büchnerove nagrade 2017. I ona se sastojala iż jedne rečenica u šest redova, pretvorene u stihove. Njen naslov u kombinaciji sa grobljima, na koje se autor poziva u prvom stihu, odaje beskrajnu patnju tokom blokadę Sarajeva”, navodi FAZ.
Njemački list podsjeća kako su Karadžićevi Srbi napadali grad sa okolnih brda, granatama i snajperima, kao i da je 11.000 ljudi ubijeno, jedan dio njih u dva masakra na Markalama. Piše i kako su napadači gađali i vojnike UN-a, uzimali ih kao taoce. Grad je bio snabdijevan zahvaljujući vazdušnom mostu a njemački teretni avioni Transall morali su aterirati u strmom letu, kako bi izbjegli da budu pogođeni. No ime Sarajeva u pjesmi Jana Wagnera predstavljalo je sve druge gradove koji su stradali, pa i Novi Grad (Bosanski Novi), Tuzlu, a prije svega Srebrenicu.
FAZ ukazuje i kako su po brdima i poljima Sarajeva i Srebrenice nikla groblja sa destinama hiljada nišana i nadgrobnih spomenika. Navodi kako se Jan Wagner veže za tu mirnu, sveprisutnu sliku i aranžira košnice sa pčelama između bijelih, muslimanskih nišana. Svakom pčelaru je jasno šta je pisac htio da kaže. U pjesmi se pojavljuju pčelinja društva, ti “narodi sa desetinama hiljada pčela u svakoj košnici, jedni pored drugih, bez da iko ikome smeta, kao simboli pulsirajućeg života, koegzistencije i marlljivosti – a nasuprot njih stoje ratna dešavanja između različitih etničkih grupa u BiH.. Tamo, gdje su se ljudi donedavno borili, ubijali i sahranjivali, vratio se novi život.”
Iż perspektive pčela, koje se u radijusu od 3 km, natovarene nektarom i peludom, u strmom letu poput aviona u okviru vazdušnog mosta, vraćaju u svoje košnice, ogromna polja sa nišanima izgledaju ‘sićušno mrtva’, nastavlja se pjesničkim jezikom u članku FAZ-a. “Ispod nišana na obroncima Sarajeva i Srebrenice su sinovi i muževi, kojima dolaze da ih oplakuju njihove majke i žene. Prije svega one, a posebno glasna delegacija majki, koja je otišla u Štokholm da protestuje zbog dodjele Nobelove nagrade Handkeu, ne dopuštaju da nad ratnim zločinima, na kojima se sada nalaze košnice pčela, olako poraste trava zaborava. Sada su im se pridružili i pjesnici. Jan Wagner diskretno podsjeća na strašne zločine usred Evrope, koji ne smiju biti zaboravljeni. Uz njega je generacija koja je izrasla iz nekadašnjih strana u sukobu: generacija pisaca na njemačkom jeziku poput Anne Baar, Marka Dinića i Saše Stanišića – marljivih pčelica, koje poput onih u Sarajevu, održavaju sjećanje na ratove u bivšoj Jugoslaviji. Oni nam daju onaj med literature, koji je najavio Hugo von Hoffmannsthal u svojoj Baladi o životu”, piše FAZ u članku pod nazivom “Narodi koji znaju kako se živi zajedno”.
(Vijesti.ba)
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje kamenovanje kuće Tahire Tibold, predsjednice Mjesne zajednice Kruščica i jedne od Hrabrih žena Kruščice, koji se desio od strane nepoznatih počinioca u srijedu, 25. novembra u jutarnjim časovima.
«Riječ je o kukavičkom napadu ljudi koji od obijesti ne znaju kako drugačije da se nose sa ženom koja ne podliježe ucjenama, mitu i prijetnjama. Otkako je preuzela funkciju predsjednice mjesne zajednice, traje kontinuirani pritisak na nju i njenu porodicu. Govor mržnje i gnusne laži su pisane na društvenim mrežama, suptilno su upućivane i prijetnje uživo, a ovim činom su prešli i na fizički napad. Nasilje ne smijemo tolerisati, ovo nije samo napad na jednu ženu, sugrađanku, nego i na pravni i ustavni poredak BiH, s obzirom da gospođa Tibold predstavlja sve mještane MZ Kruščica koji su je izabrali i dali joj legitimitet», navode iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Napad se desio u momentu kada je Vlada FBiH najavila da priprema više izmjena propisa kako bi se spriječio negativan uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu, te nakon što su potvrdili da od slijedeće godine neće biti subvencija za gradnju ovih postrojenja.
"Nije ovo prvi napad na ljude koji su aktivisti u našoj Kruščici. Do sada je policija šutjela, ali vjerujemo da je u službi građana i da će pronaći počinioca ili počinioce ovog nemilog napada! Želimo da se otkriju i objave njihova imena. Žalim zbog narušenih međuljudskih odnosa u Kruščici ali male hidroelektrane ovdje neće biti sigurno!», istakla je Maida Bilal, predsjednica Udruženja građana Ekološko društvo «Bistro» iz Kruščice i jedna od Hrabrih žena Kruščice.
Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH ističe da je napad na kuću Tahire Tibolt napad na sve aktiviste/ice koji/e se bore za spas rijeka Bosne i Hercegovine.
«Nažalost, aktivisti/ce se susreću sa usmenim prijetnjama skoro svaki dan. Kamenovanje kuće je nešto što je mnogo ozbiljnije od riječi i što može biti direktni napad na nečiji život!».
Čuvari i čuvarke rijeka širom BiH trpe svakodnevne pritiske zbog borbe za očuvanje naših rijeka i oni očekuju energičniji odgovor organa za čuvanje javnog reda i poretka, s obzirom da su obaviješteni o ovom i drugim napadima. O prijetnjama ekološkim aktivistima snimljen je i kratki video u produkciji Centra za životnu sredinu koji je objavljen u novembru 2019. godine, a jedna od aktivista/ice koji govore o prijetnjama kojima su izloženi je upravo Tahira Tibold.
Video možete pogledati na ovom linku: https://www.youtube.com/watch?v=Q_sxDfe9FtU
Portal BUKA producirao je i emitovao emisiju o hrabrim ženama Kruščice
(6yka.com)
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Željko Bakalar saopćio je u ponoć preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate lokalnih izbora u zemlji.
Na konferenciji za novinare je kazao da u Cazinu vodi Nermin Ogrešević (A-SDA) sa 67,91 posto glasova, a u Bihaću Šuhret Fazlić (Pomak) sa 45,85 posto glasova, prenosi Fena.
Nezavisni kandidat Fuad Kasumović za gradonačelnika Zenice u vodstvu je sa 66,34 posto glasova, dok u Tešnju za načelnika općine vodi Suad Huskić (SDA) sa 60,57 posto glasova.
U Livnu je u vodstvu Darko Čondrić (HDZ BiH) sa 34,73 posto glasova, a u Čapljini Smiljan Vidić (HDZ BiH) sa 63,05 posto glasova.
Stjepan Bošković (HDZ BiH) vodi sa 59,53 posto glasova kao kandidat za načelnika općine Stolac.
U Ilijašu blagu prednost ima Akif Fazlić iz SDA (51,25 posto) ispred Amara Dovadžije, kandidata "četvorke" (48,75 posto).
Kandidat za načelnika općine Hadžići Hamdo Ejubović (SDA) u prednosti je u odnosu na druge kandidate sa osvojenih 54,12 posto glasova.
Veliki Udarac Izetbegoviću i Dodiku
Kandidat za načelnika Ilidže Nermin Muzur ("četvorka") u vodstvu je sa 64,06 posto glasova, a za načelnika općine Novi Grad Sarajevo Adnan Delić ("četvorka") sa 46,37 posto glasova.
U Vogošći kandidat za načelnika Edin Smajić (SDA) ima 52,53 posto glasova, dok Ibro Berilo (SDA), sudeći po objavljenim preliminarnim podacima, ostaje načelnik općine Trnovo (81,19 posto glasova).
Preliminarni rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini donijeli su promjene na političkoj pozornici u toj zemlji, a najvažnije su činjenica da su dvije od tri vladajuće stranke s nacionalnim predznakom izgubile nadzor nad velikim gradovima, poput Sarajeva i Banje Luke.
"U cijeloj Bosni i Hercegovini došlo je do promjena. To nisu tektonske, ali su važne promjene", kazao je u nedjelju kasno navečer u Sarajevu predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
Izetbegović je priznao poraz svoje stranke u utrci za načelničke pozicije u tri od četiri općine koje čine Grad Sarajevo.
Opoziciona koalicija, koju čine Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine BiH, Naša stranka, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, preuzela je vlast u još nekim općinama Kantona Sarajevo koje su slovile za neosvojive utvrde SDA.
Taj je opozicioni blok, koji je prvi put uspostavljen uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, izborio načelničke pozicije u 11 općina, a SDA je zadržala ili dobila vlast u 30 općina.
HDZ BiH bez Tomislagrada i Prozora
Među njima nema niti jednog većeg grada, jer je u Zenici novi mandat dobio dosadašnji gradonačelnik Fuad Kasumović kao neovisni kandidat, u Tuzli je gradonačelnik ostao SDP-ov Jasmin Imamović, a u Bihaću je još jedan mandat izborio nezavisni Šuhret Fazlić.
Milorad Dodik je potvrdi poraz u Banjoj Luci te kazao kako to za njega "nije mali udarac" za Savez nezavisnih socijaldemokrata, a Banjalučanima je zamjerio da "nisu bili fer" prema njegovom kandidatu za gradonačelnika Igoru Radojičiću.
Najveća stranka s hrvatskim predznakom, prema podacima koji su bili dostupni u noći nakon izbora, vlast je izgubila jedino u Tomislavgradu, a nije je uspjela osvojiti u Prozor/Rami, koja je nedostižni cilj za Dragana Čovića već četvrti izborni ciklus, jer tamo suvereno vlada Jozo Ivančević iz HDZ 1990.
Prema podacima CIK-a, na lokalnim izborima sudjelovalo je 50 posto od 3,2 miliona registriranih birača.
(Agencije)
Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je ova stranka ušla u predizbornu kampanju i izbore poštujući epidemiološke mjere.- Poštujemo izbornu volju građana, ali mislimo da je to i njihova greška - istakao je Dodik, prenosi rtrs.
On je istakao da se SNSD ne odriče Radojičića i da će saradnja biti nastavljena, dodavši da Banjaluka nije dobro izabrala jer je Radojičić uradio mnogo za ovaj grad.
On je čestitao građanima na uspješnom izbornom danu u kojem su se pridržavali mjera i preporuka struke donesenih s ciljem sprečavanja širenja virusa korona.
Dodik je naglasio da je SNSD na prošlim izborima osvojio 40 načelničkih i gradonačelničkih pozicija, a na ovima je osvojio i jedno mjesto više.
- Nije fer ovo što je Banjaluka uradila Radojičiću, definitivno - istakao je Dodik.
On je naveo da politika SNSD-a neće biti politika sukoba sa novim rukovodstvom Banjaluke.
Dodik je rekao da je Mićo Mićić zaslužio pobjedu u Bijeljini, ali da se to nije desilo, izrazivši žaljenje zbog tog. Istakao je da SNSD nastavlja saradnju sa Mićićem, bez obzira na izborni rezultat.
(Vijesti.ba)
Na konferenciji za medije SDA njen predsjednik Bakir Izetbegović kazao je kako SDA i dalje ostaje najjača stranka u našoj zemlji, a da će broj načelničkih pozicija biti nešto manji nego ranije.
“Može se reći da smo u Sarajevu izgubuili, a da smo u Bosni i Hercegovini pobijedili. Na prošlim izborima imali smo načelnike u 30 općina, a sad ćemo imati koju manje”, kazao je.
Kazao je kako su stranke okupljene u Četvorci osvojile tri puta manje pozicija. Izetbegović je kazao kako su izgubili osam općina, a dobili njih pet (Visoko, Breza, Živinice, Bosanski Petrovac i Banovići), nadaju se za još tri.
“Izgubili smo tri važne općine u Sarajevu. Do ovih izbora smo imali osam od devet općina i to je teško držati jer su se svi ujedinili proitiv nas. Neki veliki gradovi su promijenili vlast, ali ne možemo očekivati neke tektonske promjene”, kazao je on.
Izetbegović je relativizirao poraz u sarajevskim općinama, posebno opaske novinara na njegove izjave iz 2016. godine kad je rekao da je Centar važan kao deset drugih općina.
Ponadao se pobjedama u Srebrenici i Velikoj Kladuši.
U Centru je kandidat SDA Nedžad Ajnadžić ubjedljivo izgubio od Srđana Mandića, člana Naše stranke. U Novom Gradu je Nedžad Koldžo izgubio od Hasana Tanovića, zajedničkog kandidata Četvorke.
Poraz SDA je utoliko veći jer je na Ilidži izgubio Fikret Prevljak, kamen smutnje sa zadnjih izbora u kantonalnoj organizaciji ove stranke i uzrok raskola, što je vjerovatno uvelike otežalo poziciju stranke u Sarajevu.
(Klix.ba)
